kako potroŠiti svijet - mala skola ratova za

Download KAKO POTROŠITI SVIJET - mala skola ratova za

Post on 27-Oct-2015

26 views

Category:

Documents

6 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • KAKO POTROITI SVIJET? /// mala kola ratova za resurse

    Dobro doli u 21. stoljee. Svijet za koji nitko od nas nije spreman.

    Tako Richard Heinberg zapoinje svoj analitiki esej Sumrak?, objavljen 07. lipnja

    2006. godine. Heinberg nije maji kaalj, a nije ni nekakav analitiki kinta kunta koji je

    proitao pet brourica o nekoj temi pa sad tupi li ga tupi ko da sudba svijeta ovisi o

    njemu. Autor je cijenjenih knjiga, od kojih je posljednja Peak Everything: Waking Up

    to the Century of Declines.

    U svojim knjigama i na predavanjima hrabro govori o smjeru kojim svijet treba

    krenuti, ukoliko se elimo iskreno posvetiti borbi protiv klimatskih promjena i

    nestabilne politike situacije u svijetu uzrokovane izmeu ostalog i jagmom za

    preostalim prirodnim resursima. Heinberg u spomenutoj knjizi apelira da se

    okrenemo zadovoljavanju svojih potreba s manjom potronjom i tednjom energije,

    to je stav svjetlosnih godina udaljen od gotovo svih vodeih politikih i ekonomskih

    institucija, koje u potrazi za spasonosnim rjeenjem, glavinjaju od nuklearnih

    elektrana preko automobila na vodik do unitavanja za bud zato prelijepih prirodnih

    resursa kao to je rijeka Dobra.

    Mi si za sada ne dajemo za pravo kao Heinberg najaviti svijet za koji nitko od nas

    nije spreman, jer nemamo toliko znanja, a i neki promili se nadaju kako nije u pravu.

    Zapravo, putovanje kroz ovu knjiicu e nam i posluiti kao samopomo (to je danas

    jako popularno) u potrazi za odgovorom na pitanje kakve utjecaje e energetska kriza

    imati u godinama koje dolaze. U feljtonu se neemo baviti teorijama zavjera,

    trukanjem o navodno megamonim komisijama i loama, a niti tajnim komitetima

    vlastodraca iz sjene. S gutom emo izbjei drutvo arlatana koji si utvaraju da

    imaju dalekovidnu kuglu, kvazinostradamuse koji najavljuju sukobe civilizacija i

    epohalne crte bojinice obavijene determinirajuim kaosom. Inzistiranjem na tim

    zamuenim juhicama, umjesto da se bavimo bistrim tezama i injenicama, vrlo brzo

    trilaterala zavri kao tralalala. Sustav kojem je ta jalova kritika upuena, trpi to ko

    teinu ptijeg perca, pa nije niti udno da mnoge analize drutvene moi umjesto u

    ozbiljnim rubrikama skonavaju na policama odmah pored rubrike Ufologija.

  • Nasuprot tome, pokuat emo analizom stvarnih dogaaja i politikih kretanja

    prikazati kako se odnosi moi u svijetu kroz pozicioniranje i ratove za resurse

    prelamaju i na politiku i socijalnu situaciju te unitavanje prirode i okolia. Dapae,

    glavna teza kojom zapoinjemo glasi: osiguranje energije i borba za resurse odredit

    e svijet u godinama koje dolaze. Hm, i nije neko otkrivanje tople vode.

    Ovim uvodom najavljujemo knjiicu o energetskoj situaciji u svijetu, a zamislili smo je

    kao putovanje svjetskim prostranstvima, regijama i dravama. Analizirat emo kako

    se relevantni drutveni akteri odnose prema energiji toj kljunoj temi naeg

    opstanka. Stoga emo knjiicu podijeliti po slijedeim poglavljima ili temama:

    Bliski istok pretplaeni na Sjedinjenje Amerike Drave Rusija i Centralna Azija najvie diktatora po kvadratnom metru Daleki istok i jugoistona Azija izmeu bogatstva i siromatva Afrika komadanje rtve

    Latinska Amerika bijeg u samostalnost? Sjeverna Amerika najvei derai planete Europa dame i gospodo, predstavljamo vam euroatlantske dezintegracije? Hrvatska odozgo zeleno, odozdo plavo - a naprijed?

    ZAKLJUAK pajdo, poto ti plaa kilovat?

  • Bliski istok - pretplaeni na Sjedinjenje Amerike Drave

    Poinjemo s Bliskim istokom, regiju koju SAD eree i oblikuju sebi po gutu ve

    gotovo sto godina.

    Ako nije bezobrazno to tako postavljati, Bliski istok je vjerojatno najiscrpljenija regija

    naeg svijeta. Ne samo zbog crpljenja fosilnih goriva kojima ova regija obiluje kao niti

    jedna druga, ve i zbog iscrpljivanja stanovnitva regije kojima se kao lopticom

    nabacuju lokalni domai diktatori zaogrnuti vjerskim fundamentalizmom i globalne

    ubojice zaogrnute nasmijeenom demokracijom punoj oruja i bombi. Radi se o regiji

    koja ima sudbu da zajedno s Centralnom Azijom i Rusijom ini strateku elipsu,

    odnosno podruje gdje se nalazi 75 posto naftnih i 65 posto dokazanih plinskih

    nalazita. to vrijeme vie odmie to silno prirodno bogatstvo postaje sve vie oma

    oko vrata obinih ljudi, a znaenje fosilnih goriva za svijet ne sugerira kako e se

    neto bitnije promijeniti u doglednoj budunosti.

    Dodue, ne moe se porei kako su pametniji meu nama poodavno shvatili to e

    kontrola nafte, pa onda i plina, znaiti za svjetsku mo. Ve 1920. godine, najmonije

    nafte korporacije su tzv. Ugovorom crvene linije, kako se to u diplomatskim

    krugovima pristojno kae, podijelile zone interesa u regiji. Vrlo brzo su Amerikanci

    shvatili gdje se krije sveti gral buduih odnosa u svijetu. Ameriki predsjednik

    Roosevelt jo se prije kraja Drugog svjetskog rata u veljai 1945. godine, naao sa

    saudijskim princem Ibn Saudom. Lijepo mu je rekao uj Ajbn, pametan si ovjek i

    vidi kuda stvari idu, daj nam lijepo tu naftu s kojom ionako ne zna to e koliko je

    ima, a mi ti zauzvrat nudimo da postane prvi poslijeratni frendli diktator. Tako su se

    SAD obvezale tititi saudijsku dinastiju, a Saudijska Arabija je postala jedan od

    najvjernijih kupaca amerikog oruja. Jimmy Carter je danas poznatiji kao dobitnik

    Nobelove nagrade za mir, a manje po Carterovoj doktrini. Potonje je zasluio kad je

    1980. godine u svom govoru o stanju nacije, objasnio kako vitalni interesi SAD-a lee u Perzijskom zaljevu, odnosno u slobodnom protoku tamonje nafte, to se

    mora osigurati pod svaku cijenu. Danas znamo to to znai. Carter je imao dostojne

    nasljednike. Najljepe je kad je roditelj ponosan na svoje dijete pa dananji rat protiv

    terorizma Busha sina, zagrije staro srce oca Busha, i podsjeti ga kako je on grmio o

    novom svjetskom poretku.

  • Najvjerniji regionalni saveznici u stvaranju novog svjetskog poretka sve su samo ne

    preslika ideolokih floskula o sukobu civilizacija. S jedne strane Izrael, s druge strane

    Saudijska Arabija. Zajedno s Egiptom zauzimaju visoka mjesta najveih kupaca

    amerikog naoruanja. SAD je cijelu regiju uinio vojnim taocem svojih energetskih

    interesa te kada govorimo o zemljama Bliskog istoka govorimo o najmilitariziranijoj

    regiji na svijetu i tu se ne tedi. Od 1990. do 2001. godine zemlje Bliskog istoka su

    uvezle oruja u vrijednosti 190 milijardi dolara, najvie od SAD-a. A nakon reklama,

    nastavljamo sa mirovnim pregovorima.

    Izrael je toliko siguran u potporu SAD-a da ve nekoliko desetljea na svakakve

    zamislive i nezamislive naine kri ljudska prava Palestinaca te se agresivno odnosi

    prema susjednim zemljama. U odravanju nasilja gotovo su uvijek imale partnere i u

    mnogim palestinskim teroristikim skupinama koje su sijale smrt po izraelskim

    civilnim ciljevima. Mnogi e zakljuiti kako se upravo u razrjeenju tog odnosa,

    odnosno sukoba Izrael-Palestina krije tajni kod i drugih nestabilnosti u regiji. Ovdje

    emo jo napomenuti kako potpisujemo pravo Palestinaca na vlastitu dravu, jel

    hajte imaju je i drugi pa to ne bi i oni ostvarili tu, kako nam tumae, tekovinu

    civilizacijskog napretka. Ali oekivati kako e osnivanje samostalne drave Palestine

    rijeiti probleme s Izraelom, a pogotovo njihove unutarnje ravno je iluziji. Palestince

    nakon to dobiju kakvu takvu dravu tek eka buenje iz tisuljetnog sna, kakvo je

    doekalo i mnoge druge.

    Izrael pak mirne due moemo smatrati 51. amerikom saveznom dravom. Na

    koliini veta koje su SAD izglasavale godinama, kad god bi se pokuala donijeti

    ikakva rezolucija UN-a s osudom Izraela, mogla bi biti ljubomorne i mnoge savezne

    drave na slubenom amerikom teritoriju. I posljednje razaranje Libanona samo su

    jo jedan dokaz koliko je Izrael siguran u tu svoju poziciju. Ono to upada u oi je

    proizvodnja unutranjih sukoba koji i pored, a esto upravo zbog amerike

    prisutnosti, razaraju zemlje regije iznutra. Tako se u Iraku sukobljavaju ijiti i Suniti, u

    Palestini pripadnici Fataha i Hamasa, u Libanonu oni koji ele zemlju pribliiti Siriji te

    kao takvi su bliski proiranskom Hezbollahu i oni koji ele zemlju maknuti iz tog

    zagrljaja. Mnoge druge zemlje uspijevaju zauzdati takva kretanja iskljuivo izrazitim

    diktatorskim i autoritarnim stilom vladanja kao to je sluaj s Ujedinjenim Arapskim

    Emiratima, Kuvajtom, Bahreinom, Saudijskom Arabijom i drugima. Ova potonja je,

  • kao to smo rekli, pod posebnom paskom SAD-a zbog svoje u svjetskim razmjerima

    neupitne opskrbljenosti naftom, a za muslimanski svijet kao centar vjere zbog Meke i

    Medine.

    Irak manufaktura kaosa

    Prije agresije na Irak, amerika dravna tajnica Condoleezza Rice upozorila je cijeli

    svijet kako SAD ne ele da napunjeni pitolj postane gljivasti oblak, aludirajui na

    nuklearno oruje koje Saddam navodno posjeduje. Potpredsjednik SAD-a Dick

    Cheney je govorio kako imaju nepobitne dokaze o povezanosti irake vlade i al-

    Qaede. I jedni i drugi su si tepali kako su samo boje sluge. No danas znamo kako

    kampanja za ruenje Saddama Husseina, jer Irak navodno posjeduje oruje za

    masovno unitenje te je prijetnja okolnim zemljama, SAD-u i svjetskom miru,

    predstavlja jednu od podlijih lai koje su politike elite ikad proizvele na ovoj planeti.

    Dodatno sprdanje s pozicijom i znaenjem UN-a, u doba kada toj neko uglednoj

    organizaciji noge ionako dobrano klecaju, samo j