KAIROS - ss-strukovna-bjtrogiranin- ?· branimir johnny ŠtuliĆ ..... 18 zanimljivosti ...

Download KAIROS - ss-strukovna-bjtrogiranin- ?· branimir johnny ŠtuliĆ ..... 18 zanimljivosti ...

Post on 19-Aug-2018

212 views

Category:

Documents

0 download

TRANSCRIPT

  • 1KAIROS

  • 2 KAIROS

  • 3KAIROS

    Pozdravna rije... Dragi kolege uenici, profesori, a i vi ostali, ne manje vani djelatnici kole, budite mi pozdravljeni! Po dobrom starom obiaju s Novom godinom dolazi nam i novi broj Kairosa. Na poetku 2007. srdano u vam zaeljeti tijekom cijele godine mnogo sree, zdravlja, ljubavi, uspje-no opravdanih neopravdanih sati te to manje ispitivanja i kontrolnih radova. Nadam se da ste sada, nakon burnih i neprospavanih noi ovih ludih praznika, spremni zaploviti morem sljedeih stra-nica.U ovom broju vam donosimo mnotvo zanimljivosti. Prisjetili smo se prologo-dinjih maturanata, ispraamo sadanje, donosimo pregrt zanimljivih informacija iz svijeta zabave, sporta i kole. Zabavite se uz profesorsku krialjku u kojoj ete otkriti ime slavnog hotela u kojemu su odsjeli nai maturanti na ekskurziji u Pragu! I zato, nemojte se pitati to je prije nasta-lo - koko ili jaje - jer je odgovor na to vjeno pitanje nepostojei, jednostavno povucite Kairosov uperak i u trenu-tku sree ostvarite svoje najdublje elje.

    U nadi kako e vam sljedee strani-ce Kairosa pomoi u suzbijanju dosa-de kolskih hodnika pozdravlja vas vaa urednica

    KAIROSList SS Bla Jurjev TrogiraninDr. Franje Tumana 1, TROGIRTel.: 021/882-511

    Glavna urednica: Maja KakiVoditeljica: Zdravka Marjanica, prof.Urednitvo: Daniela Vladi, Barbara Danko, Stipe Buble, Jelena Munjiza, Elvira Vuki, Antonio oda i Nikolina PlejiLektor: Jasna Bekavac, prof.

    Izdava: SS Bla Jurjev TrogiraninRavnatelj: Ivan Grga, prof.Naklada: 400 primjeraka

    Kompjutorska obrada, grafika priprava i tisak: Obrt za grafiku pripremu i tisak TECHNO, Seget Donji, Hrvatskih rtava 45, tel.: 021/880-678

    Sponzor: ALPRO-ATT d.o.o. 21220 TROGIRTel.: 021/896-241 tel./fax: 021/896-243, 896-244e-mail: alpro-att@st.ht.htnet.hr

    KAZALO

    POZDRAVNA RIJE ................................................................... 3

    VODITELJ SMJENE TONI BUBLE ......................................... 4

    OBNOVLJEN KOLSKI VRT ...................................................... 5

    STIPENDIJE BUDUIM BRODOGRADITELJIMA .................. 5

    EKSKURZIJA IZ SNOVA ................... ........................................... 6

    REPORTAA S EKSKURZIJE ..................................................... 7

    DAN GRADA I BLAGDAN SV. IVANA TROGIRSKOG ........... 8

    UENICI KUHARI I KONOBARI

    ULJEPALI DAN GRADA TROGIRA ........................................ 9

    MANEKENKA SMIJULJICA IZ ZADNJE KLUPE .................... 10

    VIZIJA MANEKENSTVA JELENE JAKI

    PRIJE NJENIH NASTUPA ............................................................ 10

    IZ SVIJETA FILMA ...................................................................... 11

    VUKOVAR OBRANIO HRVATSKU . ......................................... 12

    DRUKIJI IVOT ......................................................................... 13

    ALKOHOL I SIGURNOST U PROMETU ................................... 14

    TKO E UINITI PRVI KORAK ................................................ 15

    STRANI JEZICI ............................................................................. 16

    BRANIMIR JOHNNY TULI .................................................... 18

    ZANIMLJIVOSTI .......................................................................... 20

    PREVENCIJOM I EDUKACIJOM UVAMO MLADOST ......... 21

    ODGOJNE FAZE ........................................................................... 22

    BRAK MOE USPJETI ................................................................. 22

    TROJANSKI KONJ U NAIM DOMOVIMA .............................. 23

    NOVOGODINJI TULUM - TO OBUI ................................... 24

    INENJERSKI POGLED NA DJEDA BOINJAKA ................ 25

    PORT ............................................................................................ 26

    RAZGOVOR S PRIRODOM ......................................................... 28

    RAZBIBRIGA ................................................................................ 29

    ALE .............................................................................................. 30

  • 4 KAIROS

    Kako je biti voditelj smjene?Ugodno. Radi se o poslu koji zahtije-va mnogo meusobne komunikacije s kolegama, razgovore s uenicima te uestalu suradnju s roditeljima.

    Koje ste poslove obavljali ranije i gdje ste sve dosad radili?U mlaim danima bavio sam se podvodnim ribolovom to mi je kao studentu bio znaajan izvor prihoda s kojim sam pokrivao trokove e-

    stih putovanja i izlazaka vikendom.Radio sam neko vrijeme na estradi, a potom uglavnom privatno. U prvom razdoblju manje poslove, a poslije kao zastupnik jedne austrijske pa amerike tvrtke.

    Zbog ega ste odluili raditi u pro-svjeti, jeste li oduvijek to eljeli?Ne mogu rei da sam to oduvijek e-lio. Oduvijek je teka rije! elja je dola postupno i s vremenom. Kao i svaka mlada osoba, elio sam to vie toga vidjeti, raditi, putovati, do-ivjeti, obogatiti svoj ivot novim

    spoznajama, konkretnim znanjima i iskustvima te dokazati sebi i dru-gima kako odreene stvari mogu i znam napraviti, a onda jednog dana to znanje i iskustvo s nekim i podi-jeliti. Kae se: Propao je svaki dan u kojemu nismo nauili neto novo, a moramo se truditi nadmaiti samoga sebe u detaljima, sitnicama ili bi-tnim postignuima.Tijekom moga srednjokolskog obrazovanja, kao i na fakultetu, po-

    jedini su profesori na mene ostavi-li snaan dojam svojim pristupom, nainom rada, svojom humanou, kao i odreenim metodama kojima su svoje znanje znali prenijeti nama.Danas sam im zahvalan to radim ovaj posao i imam priliku poduava-ti mlae narataje.

    Radite li trenutno i u nastavi?Odreeni broj sati radim i u nastavi. Predajem nove tehnologije i tehni-ko crtanje i razrednik sam odjelje-nju koje se sastoji od smjerova: bro-dograditelj i obraiva na NUAS-a.

    Koji Vam je posao drai, onaj u nastavi ili kao voditelj smjene?Rad u razredu. Voditelj smjene. Oba su posla dinamina, imaju svoje specifinosti, drai i posebnosti. Te-ko mi je odluiti koji je drai i jedan staviti ispred drugog.

    Kad biste mogli birati, biste li ostali u prosvjeti?Odreene ponude postoje, ali ne-mam namjeru nita mijenjati.

    to Vam se u koli dopada, a to biste pak mijenjali?Dopada mi se to mogu raditi s ue-nicima, s mladim umovima koji se formiraju te to imam mogunost prenijeti im svoje znanje i odree-na iskustva. Osobno, kao profesoru, najvee zadovoljstvo predstavlja mi onaj trenutak kad u oima ueni-ka vidim da se lampica upalila, a odreena informacija sjela na svoje mjesto. Trenutak razumijevanja i lo-ginog shvaanja! Ocjena ima svoju vanost, ali u mome sluaju nikad nije ispred navedenog. Mijenjao bih one udbenike koji nisu usklaeni s pojedinim nastavnim predmetom ili neke koji nisu u po-tpunosti prilagoeni vaem uzrastu.

    Kako Vam se svia rad u novo-ureenoj koli s kabinetskom na-stavom?Kvalitetna novoizgraena zgrada s kabinetima koji su suvremeno ure-eni i opremljeni, gdje jo svakodne-vno dolaze nova nastavna sredstva i pomagala, omoguava nama profe-sorima, a posebno vama uenicima, poprilino prostora za kreativan rad i kvalitetan nastavni proces. Osobno sam vie nego zadovoljan uvjetima koji su mi na raspolaganju.

    VODITELJ SMJENE TONI BUBLE

    RAZGOVOR

  • 5KAIROS

    Poetkom jeseni djelatnici Vlastitog pogona grada Trogira radi-li su na pripremi zemljita za sijanje i saenje te rezidbi stabala maslina u kolskom vrtu.irenjem i dogradnjom zgrade SS Bla Jurjev Trogiranin, ostala je samo jedna treina povrine negda-njeg vrta. Za ublaavanje domi-nacije betona i stakla na koli i u krugu kole, pobrinula se profeso-rica biologije Mirjana Petri koja

    je sa svojim uenicima ozelenje-la povrinu vrta zasadivi englesku travu. Unutar nasada trave, plani-ra se zasaditi mediteransko raslinje (lavanda, mirta, lovor, rumarin, a maslina ve postoji), to je dekora-tivno i ne zahtijeva preveliku njegu. Tako e novu zgradu kole krasiti i lijepo ureeni vrt, kae profesorica Petri.

    Jelena Munjiza ll.b

    ime se bavite u slobodno vrije-me?Proetam, odem na kavu, proitam dnevne novine, naem se s prijate-ljima...

    Jeste li ponosni otac glede glazbe-nog talenta u obitelji?Naravno, ponosan sam na sina Vin-ka. Pogotovo na viegodinju upor-nost sviranja klavira koja je s vreme-nom sve vra i jaa, a njega kao mladu osobu izgrauje i profilira uodreenim stavovima, kako glazbe-nim, tako i svakodnevnim.

    Kakve planove i vizije imate za budunost?Planova imam posve dovoljno. I ve-likih i malih. Hoe li se oni poklopiti s mojim oekivanjima, traenjima od samoga sebe i mojim tadanjim eljama? To emo tek vidjeti. U svakome sluaju, trudit u se da ih to vie ostvarim.

    to Vam se smijenog ili zanimlji-vog dogodilo u ivotu?Jo od studentskih dana, dosta toga je bilo, i smijenog i zanimljivog, a odreena razdoblja su bila iznimno intenzivna i dinamina, ali..... (ha-ha- ha) utnja je zlato.

    Imate li to istaknuti radi boljitka svih u ovoj koli?U razred zvonilo je.

    Imate li vic za kraj?Uenik, po povratku iz kole, vie tati:Tata, tata, danas sam skoro dobio pet iz matematike.Pa, kako to, skoro?Dobio je deko koji sjedi pored mene.

    Razgovarala: Maja Kaki IV.b

    RAZGOVOR

    STIPENDIJE BUDU-IM BRODOGRADI-

    TELJIMA

    Uenici nae kole koji su ove kolske godine upisali zanimanje brodograditelja dobili su stipendi-je od Brodotrogira. Ovo zanima-nje traje tri i pol godine te mjese-na stipendija za prvi razred iznosi 400 kn, za drugi razred 500 kn te preostalu godinu i pol po 600 kn. U SS B. J. Trogiranin" navratili su tijekom jesen rukovoditelj Bro-dotrogira Zoran Boti i zamjenik Sektora zajednikih slubi Ugo Buri te upoznali navedene ueni-ke s pravima i obvezama vezanim uz stipendiju.

    Anela Civadeli IV.b

  • 6 KAIROS

    PUTOPIS

    Dan kao i svaki drugi, samo to je ovaj bio po neemu poseban. U veernjim satima 2. rujna 2006. krenuli smo iz Trogira na nae putovanje iz snova koje smo ekali pune tri godine srednjokol-skog obrazovanja. Svi smo bili nestrpljivi pa, kad emo krenuti na ekskurziju i zaas je prolo 3 x 365 dana - ni sami nismo mogli vjerovati kako brzo.Prvo odredite bio je Be - glavni i najvei grad Austrije koji lei na obalama Dunava, 40 km od granice sa Slovakom. Simbol Bea je katedrala Sv. Stjepana koju smo vidjeli tijekom pano-ramskog razgledavanja. Be je odavno postao omiljeno turi-stiko odredite, ponajvie zahvaljujui mnogobrojnim raskonim kulturno-povijesnim spomenicima iz doba Austro-Ugarske Monarhije, raznolikoj kulturnoj ponudi i naslovu gla-zbene prijestolnice u kojoj su, izmeu ostalih, ivjeli i stvarali poznati glazbenici kao to su Beethoven ili Mozart. U grad-skom sreditu nalazi se velian-stvena katedrala Sv. Stjepana te brojni spomenici uvrteni na listu svjetske kulturne batine. U neposrednoj blizini je i Beka dravna opera i znameniti Ring - ulica Ringstrasse, koja kao prsten okruuje sredite grada.Veina bekih znamenitosti moe se posje-titi tijekom cijele godine, kao npr. dvorac Schnbrunn koji mi se izni-mno svidio i mogu rei kako je najbolji dvorac koji sam ikad vidio u svome ivotu, a poznat je kao uvena barokna rezidencija kraljice Marije Terezije. Oduevio me park dvorca koji je ne samo prostran ve je i pravi biser Schnbrunna. Potom smo krenuli na panoram-sko razgledavanje Bea gdje smo vidjeli vijenicu, operu, parlament te katedralu Sv. Stjepana.

    Nae sljedee odredite bio je Prag gdje smo stigli u veernjim satima drugog dana ekskurzije. Republika eka je drava u Srednjoj Europi, a njen glavni grad je Prag koji je ujedno i najvei grad eke te njeno kulturno i gospodarsko sredi-te. Ima dobro ouvanu srednjovje-kovnu gradsku jezgru: Hradani i Mal Strana na lijevoj obali te Star Msto i Nov Msto (Stari i Novi grad) na desnoj obali Vltave. Zbog izvrsno ouvane arhitekture postao

    je, pogotovo nakon zavretka hla-dnog rata, jedno od najpopularnijih srednjoeuropskih turistikih odre-dita. U Pragu je drukija vrsta urbane kulture, tj. oni uvaju svoju kulturu i nema utjecaja kultura dru-gih zemalja, to je veoma pohvalno jer mnoge drave ne uspijevaju ouvati svoju kulturu od utjecaja drugih kultura. Svakog jutra nas je lokalni vodi vodio u razgle-davanje ljepota Praga, kao to su: Hradcany, Mala Strana, Vaclavske i Staromestne namesti, Karlov most, dvorac Karlstein, Kriikove fon-tane, Narodni i Tehniki muzej...

    Najvie su me se dojmile Kriikove fontane, tj. igra glazbe i laserske svjetlosti s fontanama. Mikjenja sam da smo tih 45 minuta uistinu svi uivali jer je ambijent bio pre-krasan, a i izvedba prelijepa.Svako smo poslijepodne imali slo-bodno te smo to vrijeme koristili za razgledavanje shopping centara ili za fotografiranje. Svaku veer provodili smo u discu Karlovy Lazni, izuzev jedne veeri kad je vea skupina mladia i djevo-

    jaka ostala u hotelu gdje su se zabavljali do ranih jutarnjih sati. Ujutro smo saznali - napravili smo tetu u vrijednosti od 11. 500 kuna, ali taj crni trenutak valja zaboraviti jer je bilo mnogo boljih kojih se moramo sjea-ti. Tako su etiri dana u Pragu jednostavno proletjela.Nakon Praga slijedio je polazak za Budimpetu gdje smo stigli u veernjim satima. Budimpeta je glavni grad Maarske i glavni politiki, industrijski, trgovaki i prometni centar zemlje. Postala je jedan grad spajanjem Budima i Obude na desnoj obali Dunava s Petom na lijevoj (istonoj) obali. Neto najljepe to smo vidjeli na ekskurziji je zasigurno fascinan-tno panoramsko razgledavanje Budimpete nou. Sljedeu veer

    smo veerali u jednom od pozna-tih nacionalnih restorana uz ardu. Mogli smo uivati u maarskim specijalitetima uz glazbu uivo i program maarskog folklora. Tu smo se svi dobro zabavili i zasi-gurno nitko nee zaboraviti veeru u ardau, tj. posljednju veer u Budimpeti. Osmoga dana ekskurzije krenuli smo prema naoj lijepoj Hrvatskoj. Zadnje odredite, prije dolaska kui, bio je Varadin, gdje smo stigli u poslijepodnevnim satima. Ostatak dana smo imali slobodno za obila-zak Varadina. Svima nam je bilo

    EKSKURZIJA IZ SNOVA

  • 7KAIROS

    Kako opisati neopisivo? Vjerojatno u poneto izostaviti, dakako, nena-mjerno zbog velike koliine podata-ka. Unaprijed molim oprotenje ako u opisivanju dojmova budem neiskrena, jer sada, iz svog toplog i sigurnog doma, mnogi mi se dogaaji ine bezazleniji nego u, tko zna koliko kilome-tara udaljenijem Pragu. Kada je sve iza nas uvijek emo rei Pa i nije bilo tako loe! alu na stranu, s ekskurzije u poni-jeti mnogo lijepih sjeanja.Uzbuenje pred putovanje nisam osjeala, ako sam ga i imala, roditelji su mi ga ubili. U prosjeku, svakih pola sata su mi ponavljali neka pazim na novce, itd. Nakon dugog pozdravljanja i neprestanog potvrivanja obea-nja danog mlaem bratu da u mu donijeti dar, zapoelo je nae putovanje! Osobe s kojima sam provodila vrijeme, dijelila dojmove i ivotni prostor, bile su Tihana, Matea i Mirjana. Prva postaja Be! Grad koji nas je sve impresionirao. Gledati slike dvorca Schnbrunna i stajati pokraj tog velebnog zdanja sasvim je drugi osjeaj. Dojmio me se jedan visoki spomenik koji je podigao car Svevinjem kao zahva-lu za spas naroda od kuge. Car i njegova ena bili su jako runi, ali iznimno poteni ljudi. Naime, kada je narod obolio od kuge, car je nese-bino podario svoju krunu, krunu Svetog Rimskog Carstva, najuzvi-eniju ast, Blaenoj Djevici Mariji kao zalog za spas od kuge.U Prag smo stigli u nedjelju u

    predveerje. Loe opremljen hotel i ljubazno osoblje nisu nam pokvarili raspoloenje, ali hrana jest. Iako je razgledavanje Praga

    proteklo s bolnim jadikovkama zbog prvih uljeva, grad nas je uspio oarati. Bez daha me ostavila gotika katedrala Sv. Vita, a neke je posebno razveselila nepomina straa na ulazu i izlazu dvorca. Uza sve ljepote starog grada, nae umorne noge jedva su doekale slobodno poslijepodne. Jo jednom sam, zajedno s ostalima, ostala bez daha na Kriikovim fontanama. Obilazak Narodnog i Tehnikog muzeja nije bio dosadan, kako su svi predviali, dapae, bilo je zani-mljivo. Sigurno, nama je bilo drae obilaziti New Yorker. Moje cime-rice snaao je niz nezgoda, to je ubilo i ono malo raspoloenja. Brzo nas je obuzela enja za domom, za toplim majinim jelima No, sve smo preivjele! Zatim se dogodio manji incident u hotelu, nakon ega smo se lakeg depa zaputili prema Budimpeti, pa smo brzo zaboravi-

    le sve probleme!Budimpeta je zaista prekra-san grad, meni ljepi od Praga. Naalost, nismo mnogo vidjeli jer

    nas je u razgledavanju prekinula kia, a vonju smo uglavnom svi pre-spavali. Veer prije polaska bili smo u restoranu uz gla-zbu i maarski folklor. Veseli glazbenici podi-gli su atmosferu pa je ostatak veeri protekao u pjesmi. Samo to nikome nije bilo do pjesme kada nam je u tri sata ujutro pobjegao tramvaj te smo

    do hotela pjeaili sat vremena. Ipak, injenica da sutra putujemo kui bila je ohrabrujua. Nakon oprotajnog shopinga krenuli smo! Poslije kratkog obilaska Varadina, najljepeg baroknog grada koji izgleda kao oaza usred pustinje dola je veera u hotelu Turist.Stigao je i taj dugo oekivani tre-nutak! Najvie mi se obradovao mlai brat, ali kae ne zbog darova. Iako sam u nekim trenutcima bila spremna dati sve samo da se naem u svojoj kui, sada ne alim ni za ime. Osim to smo dosta vidjeli i nauili o kulturi i povijesti drugih naroda, mislim da smo puno nauili o sebi i drugima. U svakom sluaju, svi smo bogatiji za jedno nepono-vljivo ivotno iskustvo!

    Jelena Arambai IV.b

    drago to smo doli, a i pomalo ao zato to smo znali da je naoj ekskurziji kraj. U veernjim satima nastavili smo putovati prema jugu i stigli u Trogir u jutarnjim satima devetog dana putovanja.Doista se ne mogu poaliti, ekskur-zija je bila i zabavna i pouna - uz

    neke male propuste, ali sve to je loe, brzo se zaboravi. Na ekskur-ziji se nismo samo zabavljali ve smo vidjeli i nauili mnogo toga o kulturno-povijesnim spomenicima, o navedenim gradovima i njihovim kulturama. Mislim da je ekskurzija zadovoljila svaiji ukus, tu je sva-

    tko mogao nai neto zanimljivo i pouno za sebe. Svima e ovih devet dana ostati u dobrom sjeanju jer, uz male propuste, nitko se ne moe poaliti. Bilo je savreno!

    Stipe Buble IV.b

    REPORTAA S EKSKURZIJE

  • 8 KAIROS

    PROSLAVA

    Blagdan Sv. Ivana Trogirskog koji je ujedno i Dan grada proslavljen je 14. studenog, a prethodio mu je viednevni kulturno-zabavni pro-gram. Na sam blagdan bila je pro-cesija u 10 sati, a potom sveano misno slavlje koje je predvodio monsinjor Marin Barii, nadbi-skup splitsko-makarski. Na Trgu Ivana Pavla II. odran je domje-nak za graane, a za tradicionalne rafiole, fritule i krotule pobrinuli su se lanovi Sekcije ugostitelja, kao i uenici nae kole, a budui mladi konobari takoer iz SS B. J. Trogiranin" posluivali su nazo-ne graane. Sve je pratila Narodna glazba Trogir, a u galeriji Cate Dujin - Ribar u 13 sati je odrana sveana sjednica Gradskog vijea na kojoj su uruene nagrade Grada. Naveer od 20 sati graane Trogira zabavljao je Mladen Grdovi.

    Amtersko kazalite osvojiloznatieljnu publikuP o v o d o m b l a -gdana Sv. Ivana Trogirskog, pred mnotvom prete-no mlade publi-ke, odralo je Amatersko kazali-te Trogir 10. stu-denog u 19.30 sati prigodnu predsta-vu u galeriji Cate Dujin - Ribar. Pod vodstvom redate-ljice Line Bujas i jedanaestorice glumaca (meu njima su i uenice SS Bla Jurjev Trogiranin) izve-

    dene su dvije trogirske legende: Kamerlengova ki i Sarkofan s milo-srem. Mladi ambiciozni glumci uspjeli su vratiti vrijeme izvrsnom kostimografijom i popratnom gla-zbom te su nam predoili tragina

    dogaanja Trogirana za vrijeme venecijanske vlasti /Mletaka/. Po reakciji i pljesku publike pred-stava je vrhunski pripremljena i profesionalno izvedena, kao da je igraju profesionalni glumci. Svaka pohvala redateljici na entuzijazmu i trudu to je nakon dugo vremena obnovila kazalite u Trogiru.

    KUU Kvadriljauveliala blagdanSv. Ivana TrogirskogU sklopu proslave Dana grada i blagdana Sv. Ivana Trogirskog, 11. studenog u 11 sati KUU Kvadrilja nastupila je na Trgu Ivana Pavla II. (cimatorij), ispred glavnog ulaza u katedralu, te je pjesmom i ple-som uveliala duhovnog zatitnika grada Trogira koji su svojim boga-tim opusom dio hrvatske folklor-ne batine. Glavna obiljeja ovih plesova su raznolikost u izvedbi i osebujnost nonji. Pod vodstvom eljka Zoria, Mandolinski orke-star odsvirao je poznate dalmatin-ske melodije, uz iju glazbu su plesai I. ansambla, pod vodstvom voditelja Dinka Bilia najprije otplesali stari trogirski ples oti,

    DAN GRADA I BLAGDAN SV. IVANA TROGIRSKOG

  • 9KAIROS

    PROSLAVA

    ija se umjetnika vrijednost oi-tuje u umjerenom tempu, jedno-stavnim i profinjenim koracima te elegantnom dranju. Nakon toga je otplesana trogirska etvorka kva-drilja koja se plee u etiri bala te tvore oblik kria gledajui iz zraka, a potom splitski plesovi monfrina, i scheantipota. KUU Kvadrilja je svojom nonjom, plesom i glazbom oduevila nazone posjetitelje, to se oitovalo dugotrajnim pljeskom.

    Anela Civadeli IV.b

    UENICI KUHARI I KONOBARI

    ULJEPALI DAN GRADA TROGIRA

    Pripremljena slatka jela koja mame mnoge sladokusce, djelo su uenika lll.d razreda, a pekli su ih u povodu blagdana Sv. Ivana Trogirskog koji je duhovni zatitnik grada, a nakon procesije u 10 sati i svete mise, ove poslastice posluivali su uenici III.c razreda (nai budui konoba-ri).Slastice su raene i ukraavane uz pomo njihovih predavaa kuhar-

    stva Zdravke udina i Anelke Civadeli. Uenici su ozbiljno shvatili zadatak i radino prionuli na posao. Slastice poput krotula, kiflica, raznih pita, fritula i ruica pripre-mili su od vie vrsta tijesta: prhkog, dizanog, lisnatog i hrustavog s nadjevima od okolade, oraha, sira, jabuka... Bilo nam je drago to smo svojim trudom uljepali Dan grada Trogira.Za one vjete u pripremi slastica

    predlaemo jedan trogirski recept!Krotule*60 dag glatkog brana*6 umanjaka*3 bjelanjka*4 dag maslaca*4 dag eera*0.6 dcl ruma* ribanu koricu jedne narane i jednog limuna*malo soliPriprema:Od navedene koliine brana napraviti gnijezdo, bjelanjke stui u vrsti snijeg te u njega staviti umanjke uz neprestano mijeanje. Dodati omekani maslac, mirodije i ostale navedene namirnice. Svu smjesu staviti u gnijezdo od brana i pripremiti tijesto te ga raspodije-liti u male hrpice, pokriti vlanim ubrusom i ostaviti neka odstoji 30 minuta. Zatim ga valjati, rezati ukrasnim kotaiem i oblikovati. Priti u dubokoj, umjereno zagri-janoj masnoi dok ne dobije lijepu zlatnoutu boju. Posuti sitno mlje-venim eerom. U slast!

    Renata arija lll.d

  • 10 KAIROS

    danas zahtijeva istovremeno lje-potu, mladost, seksepil, odlunost, samopuzdanje, elinu samodisci-plinu... Rije je o profesiji foto-modela. Premda je vrijeme doni-jelo nove zadatke i nove glamove, profesija manekena (fotomodela) postojala je od ranije. Sam naziv manuaquin (fran.) znai figuru od drveta ili drugog materijala u obli-ku ovjejeg tijela za premjerava-nje haljina i upuuje na ulogu ive lutke za prikazivanje odjee. Pariki

    dizajner Worth je prvi koji je lutke zamijenio ivim manekenima.Na primjer: mlada Amerikanka Jackis Rogers ostavila je 1962. (nakon dvogodinje veze) svog mladia, bogatog i prelijepog prin-ca u Rimu, kako bi ostvarila svoj ivotni san: preselila se u Pariz i postala manekenka kod Cocco Chanel. U to je vrijeme u kui Chanel radilo deset manekenki. Djevojke su nove kolekcije nosi-le pred biranom publikom svakog

    AKTUALNO

    Na izgled obina uenica nae kole, Jelena Jaki, postie sve znaajnije rezultate u maneken-skim vodama. Sudjelovala je na Nokia Cro-A-Porter, Modefestu /koji se odrao u kuli Kamerlengo/, Ksenia design Nedavno je dobila ponudu i za odlazak u inozemstvo, tonije u Milano i Pariz. Nastupi na modnim manifestacijama, uz sport-ske uspjehe u odbojci sa svojim IV. b razredom, bio je dovoljan razlog da je malo ispilamo! Jelena je nova mlada nada najpoznatije hrvatske modne agencije Croatia Model Management!Uz obvezan smijeak na Jeleninu licu i na prodoran dobroduan smijeh, uspjeli smo joj postaviti nekoliko pitanja. U razgovoru koji je opet bio popraen nezaustavlji-vim smijehom /nismo znali druki-je sakriti zajedniku nesigurnost i dobre namjere/, saznali smo kako se manekenstvom bavi ve tri godi-ne, ali znaajnije uspjehe postie tijekom 2006. - kad je navrila 17 godina. Na modnim revijama je ste-kla nova i dobra iskustva, upoznala poznate osobe iz svijeta lijepog i originalnog odijevanja, a to je najvanije: sklopila je mnoga prija-teljstva. Loih iskustava, na sreu,

    dosad nije imala, ali s obzirom kakav je svijet mode, moe ih oe-kivati na svakom koraku. Unato svim manama manekenstva, eli se i dalje njime baviti i zaraditi de-parac koji svakome uvijek dobro doe!Lipo je putovat i vidit nove gra-dove, upoznat sve one uspjene poslovne ljude i poznata lica s TV-a te otkriti da su i oni samo obini ljudi. Manekenstvo je dina-mian i privlaan posao u kojem neprestano doivljava uspone i padove. Biti manekenka znai imati vrst karakter i mnogo samo-pouzdanja! govori nam Jelena. Osim to je uspjena maneken-ka, Jelena je mogua velika nada Trogira jer izvrsno plee hip-hop u poznatom klubu (ime poznato novinarima) i odlino poznaje tri strana jezika. Uza sve pohvale i postignua, Jelena vrsto stoji na zemlji i ima realan pogled na budu-nost. Svjesna je injenice kako je manekenstvo prevrtljivo, a prioritet joj je zavriti fakultet i izgraditi vlastitu karijeru. Nae se kolovanje blii kraju. Svatko e pronai svoj put i bit emo rasijani svijetom kao masla-

    kova djeca, ali cijeli tvoj IV.b eli ti sve najbolje u karijeri i privatno-me ivotu! Jelena, sretno!

    P.S. Momci, sad kada ste vidje-li ovu djevojku na fotografijama, izbacite sve nade iz glave jer Jelena ima mladia ve dvije godine!

    Anela Civadeli& Stipe Buble IV.b

    Samo jedna profesija na svijetu

    VIZIJA MANEKENSTVA JELENE JAKI PRIJE NJENIH NASTUPA

    MANEKENKA SMIJULJICA IZ ZADNJE KLUPE

  • 11KAIROS

    AKTUALNO

    poslijepodneva. ezdesete godine 20. st. lansirale su i prve manekene s imenom i prezimenom. Mrave djevojice prevelikih oiju, Twiggy i Yean Shrimpton, nisu bile krajem

    60-ih samo slavne poput Beatlesa, nego i predstavnice razbaruenih

    vrijednosti swinging Londona to su osvojile svijet. Osobnost je jedna od kljunih rije-i dananjeg fotomodela. Plaa se cijena duhu vremena koje insistira na zdravom, mladom i sportski gra-enom tijelu, ali uz nune fizike preduvjete trae se i samosvjesna lica i vrsti karakteri. Aura glamura koja obavija modele je oaravajua, a postanete li model, sigurno ete biti u drutvu lijepih i bogatih. Bit ete pozivani u klubove i na zabave na koje inae ne biste mogli ui i upoznati ljude koje ne biste upoznali na drugom mjestu. Kao i u svakom poslu, i u ovome se sve okree oko novca, a mogue zarade su zaista velike. To je svijet u kojem nema milosti i osjeaja jer novac i trite odreuju pravila. Posla ima mnogo, kriteriji su veoma visoki i uvijek se trai najbolji od najboljeg. Zato nikada neete moi sebi dopustiti da vam se na licu vidi i najmanji trag umora, neraspoloe-nja i tuge. Modeli su najuoljiviji i najistaknutiji dio cijelog posla, ali isto tako i najlake zamjenjivi.

    Karijera im je veoma nestabilna i moe se naglo prekinuti - ako je lice modela postalo istroeno ili se pojavio neki novi trend. Vrlo je teko ivjeti u stalnome strahu kako neete dobiti sljedei posao, ali je jo tee biti skoro sva-kog dana nekoliko puta jedan korak od zvijezda i oekivati na castin-gu posao koji moe biti prijelomni trenutak u vaoj karijeri. Teko je izdrati takvu psihiku napetost pa su rijetka prijateljstva u svijetu modela, to je tuno priznati. Oni koji su uspjeli ele zaboraviti vrije-me kada su poinjali, a onima koji poinju suvie zavide da bi mogli biti iskreni prijatelji. Ovo je posao koji moe biti veoma naporan: kilometri propjeaenih ulica, uljevi od uskih cipela, rano ustajanje, znojenje pred reflekto-rima, viesatno stajanje u hladnoj vodi... Premda vrlo teak, fotomo-delstvo je izvrstan posao, ugodan i ispunjavajui.

    Potraga za sreom, najgledaniji je film u kinima. Potraga za sreom, s Willom Smithom u glavnoj ulozi, najgle-daniji je film proteklog vikenda u amerikim kinima. Film je u prvom tjednu prikazivanja zaradio 27 milijuna dolara. Pria je to o ocu i sinu koji postaju beskuni-ci, a zanimljivost je to uz Willa Smitha glumi i njegov sin Jaden.Na drugom mjestu box officea je film Eragon sa zaraenih 23,5 milijuna dolara. Glavne uloge u filmu tumae: Jeremy Irons, John Malkovich i Rachel Weisz. Charlottina mrea, kombinacija igranog i animiranog filma, nalazi se na treem mjestu sa zaradom

    od 12 milijuna dolara, dok je na etvrtom mjestu Happy Feet s prolotjednom zaradom od 8,5 milijuna dolara. Meu pet najgledanijih je i roman-tina komedija The Holiday sa zaraenih 8,2 milijuna dolara. Glavne uloge u filmu tumae: Cameron Diaz, Kate Winslet, Jude Law i Jack Black. Prolotjedni film broj jedan, akcij-ski spektakl Apocalypto, zaradio je 7,7 milijuna dolara i zavrio na estom mjestu box officea. U nastavku deset najgledanijih: 1. Potraga za sreom, 27 miliju-na dolara 2. Eragon, 23.45 milijuna dolara 3. Charlottes Web, 12 milijuna

    dolara 4. Happy Feet, 8.5 milijuna dolara 5. The Holiday, 8.2 milijuna dola-ra 6. Apocalypto, 7.7 milijuna dolara 7. Blood Diamond, 6.3 milijuna dolara 8. Casino Royale, 5.7 milijuna dolara 9. The Nativity Story, 4.7 miliju-na dolara 10. Unaccompanied Minors, 3.7 milijuna dolara.

    Pripremila: Maja Kaki IV.b

    IZ SVIJETA FILMA

  • 12 KAIROS

    SJEANJE

    Obrana Vukovara obranila je cije-lu Hrvatsku! Junatvo malobroj-nih branitelja Vukovara koji su se gotovo tri mjeseca odupirali mnogo nadmonijem protivniku, razlog je to je bitka za Vukovar postala jedna od najsvjetlijih stranica ne samo u hrvatskoj ve i u svjet-skoj vojnoj povijesti. Ona je ponos naeg naroda, mnogima bolna rana, ali i svjetlo naeg opstanka. Trogir ne zaboravlja taj simbol hrvat-skog otpora i borbe za slobodu te su na Dan sjeanja na pale rtve u Vukovaru upaljene svi-jee i odana poast na Trgu Ivana Pavla ll., a isto su uinili mladi u Vukovarskoj ulici u gradu. U svim trogirskim kolama taj veliki datum hrvatske povijesti obiljeen je raznim manifestacijama, a meu onima koji su tom prigodom otili odati poast gradu heroju bili su i

    djelatnici Srednje strukovne kole-Bla Jurjev Trogiranin.

    ... Lie u sadanjem Vukovaru drukije treperi. Vuka je pritajena, Dunav tee tie, jo tie, kao da se zaustavio, kao da stoji. No je osamljena poput udovice uronu-le u uspomene. Vukovar se nau-io biti tih, nezamjetljiv, pono-sit u svojoj oronuloj, do kostu-ra ogoljenoj boli i uspomeni. Vukovar je grad muenika koji je obranio Hrvatsku od agresi-je 1991. godine. On jo i danas lijei ratne rane, ali ima nadu, opti-mizam i budunost. Svake godine 18. studenog u mimohodu od ratne bolnice do Memorijalnoga groblja, tisue ljudi odaju poast rtva-ma Domovinskog rata. U kalvariji Vukovara poginulo je vie od 4 000 civila i branitelja, a ranjeno je oko

    2 500 osoba, dok je vie od 1 400 ljudi odvedeno u srpsko zatoeni-tvo. U sto dana uasa razoreno je oko 15 000 stambenih objekata, a oko 22 000 Vukovaraca protjerano je iz grada. Bitka za Vukovar je najvea i najkr-vavija bitka u Domovinskom ratu. Zapoela je 25. kolovoza 1991., kada je opkoljeni grad izlagan neprekidnom topnikom razaranju i bombardiranju. Otpor branitelja Vukovara te tragina sudbina opko-ljena grada i stanovnika postaju svjetski medijski fenomen, ali na sve uestalije apele za pomo, sti-zala je samo verbalna i moralna potpora. Borbe koje su u Vukovaru voene od sredine listopada pa do kraja bitke ubrajaju se u najtee i najkrvavije bitke Domovinskog rata. Na poloaje branitelja, kao i na ostatak grada (ukljuujui i bol-

    VUKOVAR OBRANIO HRVATSKU

  • 13KAIROS

    SJEANJE

    nicu), dnevno je padalo i do 8000 granata, raketa i avionskih bombi u jednom od najnemilosrdnijih bom-bardiranja u modernoj povijesti. Ostavi bez ijednoga protuoklo-pnog punjenja, branitelji Vukovara podijelili su se u manje skupine i probili u smjeru zapada. Dio brani-telja na Mitnici i u Borovu Naselju ostao je u potpunom obruu i bez streljiva te su zarobljeni zajedno s civilnim stanovnitvom 18. stude-nog 1991. godine. Iako je osvojila Vukovar, srpska je vojska materi-jalno, politiki i psiholoki bitno oslabljena. Tromjeseno vezivanje golemih vojnih snaga agresora na Vukovar stvorilo je vrijeme i pro-stor za organiziranje HV-a. Nakon pretrpljenih ogromnih gubitaka i mnogo izgubljenog vremena, Srbija nije vie imala snage za daljnji ratni napor u zauzimanju teritorija Republike Hrvatske te je bila pri-siljena na sklapanje Sarajevskog primirja 3. sijenja 1992. godine. Nikad ne smijemo dopustiti da se naa povijest i patnje ljudi zabo-rave jer smo zbog njih danas tu - u svojoj vlastitoj zemlji, na tlu naih predaka. Jo uvijek ponosno prkosimo nedaama ne posustajui ni trenutka.

    Barbara Danko IV.b

    Niti sam gladan niti edan, ali mi ipak nedostaju mnoge rado-sne kapljice ivota. I kad pojedem dovoljno, nedostaje mi mali zalo-gaj zadovoljstva. Biti zarobljen u vlastitom tijelu je gore nego biti osuen, a ne biti kriv...Zapoeo je priu moj dugogodinji susjed kojemu je u ratu oduzeta cijela lijeva strana tijela. Otad ne ivi uobiajenim ivotnim ritmom, ne moe uivati u malim dne-vnim ritualima, ve kako se snae. Iskreno reeno, bilo mi je veoma teko pokucati na njegova vrata i napraviti kratki intervju, ali na moje uenje - on je to spremno doekao. Polaskan sam to me netko obian ispituje o mome ivo-tu, a ne - kako to obino biva - oni iz Ministarstva koji ubiru politike bodove na tuoj nesrei pa uzima-ju odgovore u svoju korist. ivot je danas teko razumjeti jer vlada zakon jaega. Moram priznati kako ima i dobrih ljudi koji se bore za naa prava pa se nadam da emo jednog dana uspjeti neto i ostva-riti.Dugo smo razgovarali i vrijeme je letjelo neopisivo brzo. Nakon to mi je ispriao sve o Zakonu, eljela sam poneto uti i o njego-vu slobodnom vremenu. On mi se na to nasmijao, mogla bih ak rei pomalo cinino. utio je dugo, a ta utnja je bila rjeita, te napokon progovorio, ali ovaj put neto tuni-jim glasom: Nisam oekivao da e me itko pitati o mome slobodnom vremenu, ali siguran sam da oe-kuje odgovor. Naime, pokuavam barem upola ivjeti kao prije, ali teko mi to polazi za rukom. Kad god negdje krenem, prati me nela-godan osjeaj da me ljudi udno

    gledaju i vjerojatno nisam jedini koji tako misli. Ali Bog mi je poda-rio takvu sudbinu i nita ne mogu protiv toga, ak mi se svia ona izreka da patnja proiava jer time ublaavam svoju bol. Uz mene su naravno moja obitelj i blinji, bez njih ne znam kako bih uspio ivjeti u ovom paklu. Evo skrenuo sam s teme. Dakle, pitala si me o slobodnom vreme-nu. Otkako sam invalid, cijeli moj ivot je slobodno vrijeme i ivim ga koliko bolje mogu. Kako nisam u koli volio itati nikakve knjige, sad sam ih poeo itati i jako mi je drago zbog toga. ak sam otkrio kako imam talenta za slikanje te sam napravio mnogo lijepih slika. Vrijeme najvie provodim sa svo-jom obitelji, a ponekad igram na balote sa prijateljima. Doivljavao sam mnoga nova iskustva, na pri-mjer osjeaje nemoi i nesigurno-sti, ali to je sasvim razumljivo jer se radilo o putu u nepoznato. Vjera je bila ta snaga i veliki poticaj koji mi je pomogao da prihvatim samo-ga sebe. Ostatak ivota ne elim provesti u samoi, bez obzira na sve, jer i ja sam ovjek sa svojim potrebama kao i ostali. Tako smo zavrili ovaj kratki inter-vju, a susjed mi je ak darovao jednu od svojih zaista lijepih slika. Moram priznati - doista ima talen-ta. Svaki ovjek treba prihvatiti ivot kakav mu je Bog dao! Ako se i suprotstavlja, samo e uiniti sebi na ao i povrijediti ljude oko sebe. Patnja je sastavni dio ivota, svatko e se prije ili kasnije suoiti s tom injenicom.

    Ana Grabovac IV. b

    XXX

    Tuga. Gledam kroz prozor.Nebo sumorno, kia pada.

    Sjeta. Nema te kraj mene.

    Nedoumica. Da li e juerponovo osvanuti?

    Srdba. Misli protiv grmljavine,nema nade.

    enja. No se gubi,mjesec me naputa.

    Ana Grabovac IV.b

    DRUKIJI IVOT

  • 14 KAIROS

    ALE

    MramorSlomio Hercegovac ruku i dolazi kod lijenika na pre-gled. Lijenik pregleda i snimi ruku pa kae: Prijatelju moj, morat emo stavljat gips. A Hercegovac e: Jesi ti lud, kakav gips, stavljaj mramor!

    Pingvinetali Fata i Mujo ulicom i naili na pingvina. Nisu znali to uraditi s njim pa su za savjet upitali policajca. Odvedite ga vi u zooloki vrt, tako je najbolje, ree policajac. Idueg dana isti policajac eta ulicom kad ugleda Muju i Fatu s pingvinom. Zar vam nisam rekao da ga odvedete u zooloki vrt? A Mujo e njemu: Odveli smo ga mi i super smo se zabavili, a danas ga vodimo u kino i na veeru.

    Pivo za bolji izgledPrigovarala ena muu to troi previe novaca. Svaki Boji dan poslije posla ide s dekima piti pivo. On joj pokae raun za minku od 500 kn i kae da je to mnogo skuplji sport. Ali dragi, to ja zbog tebe, da ti izgledam bolje!" Ali draga, ja pijem pivo da ti izgleda bolje..."

    Lo vodiMujo bio turistiki vodi u New Yorku. Dobije on skupinu od trideset Kineza koje treba prove-sti kroz New York. Vrati se on u agenciju s dvadeset Kineza. Pita ga efi-ca: Mujo, pa gdje ti je ostalih deset Kineza? Ma efice, nemam pojma, neki su se izgubili, neke je pogazio auto i tako, eto, nema ih vie. Ma Mujo, ne moe tako, ima odgovornost i mora ih sve vratiti. Neka ti ovo bude zadnja opomena. I tako Mujo nastavi raditi. Ponovno dobije skupinu Kineza i opet se vrati s manjkom ekipe. Mujo, zar opet? Ja nemam izbora, ja moram s tobom na sud, jer ovo nema vie smisla I dosude Muji smrtnu kaznu na elektrinoj stolici za sve ljude koje je izgubio prilikom voenja kroz New York. Prikopaju oni Muju na stolicu i stisnu gumb za akti-vaciju struje, ali.nita se ne dogaa. Ponovno stisnu gumb, i opet nita Nikako da struja proe kroz Muju. Koja je pouka ove prie? Mujo je lo vodi!

    Sljedei plesUpita Mujo Fatu: Fato, jesi li slobodna slijedei ples?" Jesam," odgovori Fata. Moe mi pridrati pivu?"

    ALKOHOL I SIGURNOST U PROMETU

    Upravljanje motornim vozilom sloena je vjetina. Zahtijeva od vozaa cjelovito primanje informacija o stanju na prometnici, analizu i odgovarajuu reakciju vozaa u skladu s nauenim vjetinama, psihomotornim stanjem i vaeim prometnim propisima.Alkohol, kao psihoaktivna tvar, ima utjecaj na moda-ne funkcije, odnosno na mentalne procese koji su od presudne vanosti za sposobnost upravljanja vozilom.Veoma niska koncentracija alkohola u krvi djeluje na sposobnosti osobe koja upravlja motornim vozilom. Osobi pod utjecajem alkohola smanjuje se sposobnost nadzora nad svojim postupcima i automobilom. Vrlo esto alkoholizirani vozai podcjenjuju opasnosti i precjenjuju vlastitie sposobnosti i vjetine. Zakonske odredbe propisuju da sudionici u prometu ne smiju konzumirati alkoholna pia, opojne droge ni lijekove na kojima je oznaeno da se ne smiju upotrebljavati prije i za vrijeme vonje. U cilju zatite svih sudionika u prometu od konzumenata alkohola, ovlatene osobe (prometna policija) podvrgavaju neposredne sudionike nezgode ispitivanju pomou odgovarajuih sredstava i aparata ili ih upuuju na struni pregled da provjere imaju li alkohola u organizmu.Voza ne smije upravljati vozilom u prometu na cesti, nije mu doputeno ak ni zapoeti upravljati vozilom ako je pod utjecajem alkohola.

    Ivana aja III.d

  • 15KAIROS

    Vremena se mijenjaju, ljudi i vri-jednosti takoer, pa se mijenja i odnos mukaraca i ena, mladi-a i djevojaka. Samim time to se ene bore za svoju emancipa-ciju, jednaka prava i dohodak u kolektivnoj svijesti, a ne samo na papiru i u slovu zakona, jai spol gubi zanimanje da zati-ti slabiji, pomogne mu, ponaa se prema njenijemu spolu na odreeni nain, kako ja to i dalje volim nazivati, dentlmenski. Primjeujem kako je, pose-bno meu mlaom populaci-jom, sve manje momaka koji e pustiti djevojku da prva proe, otvoriti joj vrata, pridrati kaput ili /ne daj Boe/ pomoi nositi neto teko. Kako se esto vozim vlakom i teglim teke kovege i putne torbe (nije da ja to ne mogu, jel), uvijek mi teret bude teak pa samo pikiram gdje je koji pripadnik jaega spola koji bi mi potencijal-no pomogao, ali oni svi sjede bez primisli o pomoi jadnoj djevojci iji je kufer vei od nje. To je, kao to sam na poetku nagla-sila, vjerojatno posljedica milje-nja kako e u oima drugih biti staromodni i izrugani u sluaju pokuaja takvog neega. No, nisu deki sami krivi za takvo ponaa-nje! Ono je posljedica injenice da se mi djevojke volimo hvaliti kako sve moemo same, bez iije pomoi, ne trebaju nam mukarci. Naravno, sve mi imamo takve faze, ali ipak - gdje su nestali pravi mukarci u punom smislu te rijei? I danas je pitanje tko e kome prvi prii: djevojka mladiu ili obrnuto. Razliita su stajalita o tome kome pr ipada p rv i ko rak . O d p r a d a v n i h v r e m e n a mukarci su hranitelji i lovci, ali i lovci koji trebaju uloviti i ruku dje-vojke, oni biraju.U suvremenome svijetu momci e poslati poruku, rei neto, predloiti izlazak, pitati

    djevojku hoe li hodati s njim, to je, mislim, veini djevojaka razumlji-vo samo po sebi, a vjerujem kako i deki znaju to se od njih oekuje. Ali sukladno s prvim dijelom tek-sta, u posljednje vrijeme se to sve

    rjee dogaa, slabiji spol posta-je onaj koji preuzima inicijativu. Naravno, jo mnogi mladii dre kako je njihova stvar uiniti prvi korak i drago mi je to ih jo ima.

    Neki kau kako je svejedno tko e uiniti prvi korak, ali sigurna

    sam da mnogim djevojkama nije svejedno jer poduzeti takvo neto nije nimalo lako. Pretpostavljam kako neu biti jedina ako kaem da je pitati mladia hoe li na kavu i sl. nama pripadnicama slabije-ga spola jednostavno teko. Prije nego uinimo ikakav korak, stoput

    se premiljamo, razmiljamo o svim moguim varijantama i rezultatima, hoemo li se poni-ziti, pogotovo u sluajevima kad nismo 100% sigurne to misli taj odreeni Mr. Deko. Bojimo se odbijanja, izrugiva-nja, irenja informacija koje tete naem ugledu /iliti traeva/. Zapravo bi bilo tako jednostavno poslati poruicu u kojoj pitamo ima li Taj Netko vremena za jedan obini izlazak, ali opet je teko. Nemamo to izgubiti, ali dragi deki, znajte da nama nije lako primiti koaricu. Premda je mukarac taj koji bi trebao doi do ene, i mi djevojke ponekad moemo biti inicijatori: aljemo mu sms

    poruke, priamo s njim rijei-ma i tijelom, zafrkavamo se i sl., poduzimamo korake iz kojih bi on morao shvatiti kakva nam je naka-na te nadalje sam neto poduzeti. Nekima od njih je znak koji dje-vojka daje olakavajua okol-nost, drugi te znakove moda ne shvaaju ozbiljno jer su i oni nesigurni, dok trei shvaaju mig, ali opet ne poduzimaju nita. Znam takve koji kau: Ok, pa ako joj se sviam, neka neto poduzme. Pitanje je: to poduzeti? Idealno bi bilo osjeati obostranost osjeaja i naklonosti, meusobno se pribliiti bez suvinih rijei i kasnijih komen-tara. No, pripadnicama enskoga spola kojima nije problem napraviti prvi korak, znaju to trebaju uiniti. I zato, djevojke, ako ste jedna od njih, samo naprijed jer nemate to izgubiti!

    Maja Kaki IV.b

    Njemu

    Zatvori oi i nestani na trenutak...Udahni zaguljivu sudbinu i

    unakazi lice.Neka te brzi otkucaji vrate

    u stvarnost.Sada me pogledaj i priznaj ivotu

    Da je ljubav jo samo u naoj zjenici.

    Nasmijei se novim laima i obeanjima.

    Naljuti se novim osmijesima i varkama.

    Poljubi me starim vrelimpoljupcima...

    Ana Grabovac IV.b

    TKO E UINITI PRVI KORAK?

    RAZMILJANJA

  • 16 KAIROS

    My excursion... The best week of my life. The week of freedom, excitement and unlimited fun. The week I have expected for so many years. And finally, it is behind me. I am full with emotions and impressions. I have met many new people and I have seen so many delight-ful places and things. This a d v e n t u r e was perfect and unrepeatable.Day D, depar-ture day was 2. September at 9 o clock p.m. in front of school yard in Trogir. Some of us came there much earli-er because we wanted to catch the best seats in a bus. The other shift, the electronicers , were accommo-dated with us in the same bus. We have immediately made friend-ships, but also some sympathies.Our tour plan started with sight-seeing of Vienna which lasted almost the whole day. The most impressive thing was certainly the castle Schnbrunn, the very famous baroque residence. In the evening we came to Prague where we were accommodated in hotel Rhea. We stayed there for 4 days and during that time many things have happened - the good one, but also the bad one...Prague is amazing town which can afford to tourist so many incred-ible things: ancient buildings like castle Karlstein - one of the most famous castles of Charles IV. from 12.th century, gothic cathedral of

    St. Vid, treasury of Loretto, famous museums and so on. The most important and the most famous

    building in

    Prague which every tourist must

    visit is certainly the Charless Bridge. This is a monument of uncredible architectural style, it hides so many secrets and every day it left so many people without a

    word because of its magnificence. It has a special place in heart of the people who saw it only once.Prague is not only an ancient town, but also a town which can offer everything to the visitors - including great fun. We have visited famous disco club Karlovy Lazny, but the most impressive place where

    we spent a really good time was Kriiks fountain - play of

    music, lights and water.In the end of our tour we went to Budapest where we stayed for two days.

    We went on fascinating panoramic night sight-

    seeing of the town and the day after we

    had dinner in one of the famous national restau-rants with arda - famous music and folclor.

    I have many spe-c ia l memor ies

    from this excursion and I hope so I will never forget them. Since the day we came back from excursion my classmates and I are

    more connected to each other. We know this is our last year together and for less than half a year it will be over. Everyone will go on their own sides of life and they will try to realize their own

    dreams. And so do I!

    Barbara Danko IV.b

    STRANI JEZICI

    EXCURSION, WHAT A NICE DREAM!

    Jelena Munjiza II.b

  • 17KAIROS

    O TANNENBAUM

    O Tannenbaum, o Tannenbaum,wie treu sind deine Bltter!Du grsst nicht nur zur Sommerzeit,nein auch im Winter, wenn esschneit, o Tannenbaum,o Tannenbaum,wie treu sind deine Bltter!

    O Tannenbaum, o Tannenbaum,du kannst mir sehr gefallen!Wie oft hat nicht zur Weihnachtzeitein Baum von dir mich doch erfreut!O Tannenbaum, o Tannenbaum,du kannst mir sehr gefallen!

    O Tannenbaum, o Tannenbaum, dein Kleid will mich was lehren!Die Hoffnung und Bestndigkeitgibt Trost und Kraft zur aller Zeit!O Tannenbaum, o Tannenbaum,dein Kleid will mich was lehren!

    CHANSON

    Quel jour sommes-nousNous sommes tous les jours

    Mon amieNous sommes toute la vie

    Mon amourNous nous aimons et nous vivons

    Nous vivons et nous aimonsEt nous ne savons pas ce que

    cest que la vieEt nous ne savons pas ce que

    cest que le jourEt nous ne savons pas ce que

    cest que lamour.

    Jacques Prvert

    HO CAPITO CHE TI AMO

    Ho capito che ti amo quando ho visto che bastava un tuo ritardoper sentir svanire in me lindiffern-za, per temere che tu non venissi pi

    Ho capito che ti amo quando ho visto che bastava una tua fraseper far s che una sera come unaltra cominciasse per incanto ad illuminarsi

    E pensare che poco tempo prima parlando con qualcuno

    Mi ero messo a dire che oramai non sarei pi tornata a credere allamore, a illudermi a sognare

    Ed ecco che poi ho capito che ti amo e gi era troppo tardi per tor-nare

    Per un po ho cercato in me lin-differenza, poi mi sono lasciata andare nell amore...

    STRANI JEZICI

    Daniela Vladi IV.a

  • 18 KAIROS

    Roen je 11. travnja 1953. u Skoplju, gradu u kojem je slubo-vao njegov otac, vojna osoba u JNA / to je prouzrokovalo este premjetaje diljem Jugoslavije/. Nakon pet godina obitelj se naj-prije seli u Jastrebarsko (tridese-tak kilometara jugozapadno od Zagreba), a neto kasnije u Zagreb. Studirajui na Filozofskom fakultetu u Zagrebu tuli se afirmira, poi-nje pjevati vlastite i tue pjesme svirajui i pratei se na akustinoj gitari, a potom osniva prvu grupu nazvavi je Balkan Sevdah Bend. Sastavljena od danas nepoznatih sviraa akustinih instrumenata i jednako nepoznate pjevaice, svi-rali su sve to je glazbeno mogu-e smjestiti izmeu sevdalinki i Beatlesa, ukljuivi i tulieve pjesme koje e autor kasnije obra-diti na potpuno drukiji nain. U sijenju 1977. godine, inspiriran stihom iz sevdalinke Kraj tanahna adrvana nastale po prepjevu pje-sme Der Asra Heinricha Heinea, tuli mijenja ime grupe u Azra. Izrazito konfliktan karakter uteme-ljitelja uzrokuje vrlo este promje-ne postave - lanovi Azre izmeu ostalih su bili Jura Stubli, Marin Pelaji i Mladen Jurii, prije nego to su se odvojili i osnovali popu-larnu grupu Film.Jedna od najosebujnijih i najka-rizmatinijih zvijezda rocka na tadanjim prostorima, oslanjao se na tzv. etnonaslijee kakvim se kasnije koriste mnoge rock grupe. tuli iznenada odlazi u Parni valjak, no taj je nemogu prelazak potrajao tek dva tjedna. Upoznao je potom bubnjara Haustora Borisa Leinera i neuspjeno tragajui za basistom, snimio u legendarnom studiju Janka Mlinaria Troolyja prvi singl s pjesmama Balkan i A ta da radim. Uz Leinera na bubnje-vima, bas je svirao Zlatko Miki - Fuma iz Parnog valjka, a produ-cent je bio Husein Hasanefendi koji je odsvirao i solo gitaru.

    Balkan, pjesma krcata utjecajem sevdaha, napisana je jo 1974. godi-ne, no originalni e se tekst tran-sformirati pod utjecajem punka i novog vala. Prvi koncert Pankrta u Zagrebu motivirat e posve odue-vljenog tulia da oia dugu kosu i obrije bradu te pjeva o promjeni stila u novoj verziji Balkana (Brijem bradu, brkove da liim na Pankrte).

    Trio je konano formiran kada se tuliu i Leineru pridruuje basist Mio Hrnjak. Uvjeti za snima-nje prvog albuma nisu bili najbo-lji tijekom proljea 1980. godine; Mlinariev je studio bio zauzet, a Hasanefendi, koji je odlino produ-cirao prvi singl, nalazio se na turneji s Parnim valjkom. Nestrpljivi tuli ipak odlazi u studio Jadran filma i odabire za producenta zagrebakog rock dinosaurusa Dragu Mlinarca. Konaan rezultat bio je svjetlosnim godinama daleko od tulievih oekivanja, no publika nije nimalo marila za oite producentske pro-maaje. Posjetitelji brojnih Azrinih koncerata konano su dobili vinilni zapis ve dobro znanih pjesama, a mutan zvuk gitara i bolan tuliev

    glas u briljantnim tekstovima stra-hovitom brzinom su regrutirali voj-sku novih fanova. Sljedei ulazak u studio 1980. godine Azra zavrava singlom Lijepe ene prolaze kroz grad. Hasanefendi je opet svirao solo gitaru i bio producent, a B stranu okupirao je neobian instrumen-tal Suzy F. tri verzije teksta na

    kraju su odbaene jer su prema tulievom miljenju zvuale kao da pjeva Aco Stojkovi s leptir manom u ljetnom vrtu 1938. Singl je najavio dvostruki album Sunana strana ulice kojega e, kao i sve sljedee ploe, produci-rati tuli. Neusporedivo bolje-ga zvuka od debitantske ploe, sjajnim e amalgamom ljubavnih pjesama, estokih kratkih pria s gradskih ulica te izrazito anga-iranih poruka pretvoriti Azru u uvjerljivo najznaajniju jugosla-vensku rock and roll atrakciju tog doba, a tulia potvrditi kao neformalnog, ali silno utjecajnog glasnogovornika urbane mladei. Na albumu, inae ojaanom izvrsnim puhaima, prije svega saksofonis tom Miroslavom Sedakom - Beniem, naao se kao kuriozitet i tekst kojeg

    nije potpisao tuli - Pit i to je Amerika, pjesma Mile Rupia napisana za istoimenu monodramu. Nakon jugoslavenske turneje to je potrajala do kasne jeseni 1981. godine, Azra u zagrebakom klubu Kului svira sedam uzastopnih i rasprodanih koncerata, a snima tro-struki ivi album Ravno do dna. Ne zaboravljajui frustrirajuu Mlinarevu produkciju, tuli na ovom albumu iznova objavljuje sve pjesme s prve te najuspjeni-je pjesme s druge ploe, dodaju-i mnotvo jo nesnimljenih pje-sma, no vrlo dobro poznatih svim posjetiteljima Azrinih koncerata. Perfekcionistiki uvjeban bend, euforino raspoloena publika i

    GLAZBA

    BRANIMIR JOHNNY TULI

  • 19KAIROS

    izvrsna dvorana razlog su zato je Ravno do dna postao naju-zbudljiviji dokument cjelokupnoga zagrebakog novog vala i album bez kojeg je nemogue razumje-ti znaenje Azre 1980-ih godina.

    Novi studijski album Filigranski plonici izai e nekoliko mje-seci nakon objave Ravno do dna i ubrzo postati najtiraniji Azrin album. Slino prethodnoj studijskoj ploi ispunjen je njenim ljuba-vnim pjesmama, ukraenim prekra-snim zvukom saksofona Sedmak-Benia te otrim, ponekad gnje-vnim, politikim komentarima. Tko to tamo pjeva posveena je Josipu Brozu. Gorki okus inspirira-lo je uhienje pjesnika Gojka oge i zabrana njegove zbirke pjesama Vunena vremena, dok je 68 ironi-na posveta propalim ljeviarima. Nalo se mjesta i za sprdanje s Jurom Stubliem, nekadanjim pjevaem Azre. Primjetno je meu-tim kako je ranija beskompromi-sna otvorenost na Filigranskim plonicima ponekad zamije-njena hermetinijim stihovima. Jo jedan ulazak u studio donosi izvrstan singl s pjesmama E, pa to, Sloboda i Gluperde lutaju daleko te oznaava zavretak najuspjeni-jeg Azrinog razdoblja i kraj djelo-vanja grupe u originalnoj postavi. Mio Hrnjak naputa grupu i glazbu, Boris Leiner odlazi u JNA, a tuli u sijenju 1983. godine, uz pomo Paola Sfeccija na bubnjevima, snima album Kad fazani lete. Promjena stila ovdje je ve posve vidljiva teka grmljavina gitare podloga je esto posve nadrealnim slikama unutranjega tulievoga svijeta. Slian je pristup zadran i na slje-

    deoj ploi Krivo srastanje, obja-vljenoj 1984. godine, uz sudjelo-vanje povratnika iz JNA Borisa Leinera. Iako e je kritika pokopati, a povrna publika uglavnom nee shvatiti, album e strpljive slua-telje nagraditi s nekoliko izvrsnih pjesama koje s lakoom mogu biti uvrtene u vrhunac tulieva opusa. Naslovna e pjesma proroki predvidjeti raspad Jugoslavije, No comment predstaviti Azru u istom punk zdanju, klaustro-fobini Flash ukljuiti vjero-jatno najljepi tuliev refren, a Klinek stoji pod oblokom biti prva i ujedno daleko najuspjenija tulieva obrada narodnih motiva. tuli potom seli u Nizozemsku i 1986. godine trostrukim albu-mom It Aint Like In The Movies At All prepjevava svoje pjesme na engleski jezik i neuspjeno poku-ava proboj na inozemno trite. Album Izmeu krajnosti snima godinu dana kasnije u Zagrebu s Leinerom, Juricom Paenom na gitari i basistom Stephenom Kippom kojeg je doveo iz Nizozemske. Dosadne obrade narodnih pjesama, lo prepjev Stonesa i neto nezani-mljivih novih radova nikako nisu bile dovoljne za pozitivnu ocjenu ploi koja e ostati upamena tek po Bed roku, staroj pjesmi iz prvih dana Azre, te solidnoj Vae velianstvo. Tijekom 1987. godine Azra u istom sastavu odlazi na jugoslavensku tur-neju, a potom u zagrebakom Domu sportova snima etverostruki ivi album Zadovoljtina s pedeset pje-sama. Blijeda sjena albuma Ravno do dna, Zadovoljtina je sastavlje-na od rutinski odsviranih pjesma iz najboljih dana Azre te nezani-mljivih obrada gomile rock klasika. Nakon Zadovoljtine Boris Leiner konano naputa grupu, a tuli zapoinje samostalnu karijeru koja e zapoeti Balkanskom rapsodi-jom 1989. godine. Album je pro-totip onog to e kasnije, uz rijetke izuzetke, postati konanim oblikom tulieve solo karijere: loe obrade narodnih pjesama, besmislene nove pjesme ije snimanje ne moe opra-vdati ni ogromni tuliev ego te

    povremeni indijanski engleski koji teko moe izazvati ita do podsmi-jeha. Tek e poneki stih asocirati na vjetinu nekad velikog pjesnika. Drugi album nazvan Balegari ne vjeruju srei neto je uspjeniji. Snimljen 1990. godine sa Sevdah Shuttle Bandom kojeg su ini-li Jurica Paen, Tomislav ojat i Branko Kneevi, donijet e Usne vrele Vinje, dobru obradu tradicio-nalne Lilly Of The West, zatim Leute moj Tome Bebia te dva odlina originala - Voljela me nije nijedna i Meni se duo od tebe ne rastaje. Nasljednik je nazvan Sevdah za Paulu Horvat i objavljen tek 1995. godine, iako je sniman nekoliko godina ranije. Poput Balkanske rapsodije ne zasluuje pose-ban osvrt, a gotovo jednak status pripada Analima gdje se dodu-e nala pristojna obrada pjesme Galebe moj Zdenka Runjia. tuli je 1997. godine pod imenom Azre objavio vrlo slab dvostruki album Blase, svoj posljednji studij-ski rad, najavljujui njime konaan zavretak karijere. Danas sa suprugom Josefine ivi u nizozemskom gradiu Houten pokraj Utrechta. Nakon godina odbijanja bilo kakvog kontakta s javnou, a uslijed podgrijavanja novovalnih enji za reinkarnaci-jom Azre - tuli u sijenju 2005. godine prvi put pristaje pustiti u svoj dom novinare jednog hrvatskog tje-dnika koji iskoritavaju ovu gestu i objavljuju neautorizirani intervju i gaze obeanje o neobjavljiva-nju potajno uslikanih fotografija. eznutljivo iekivan povratak najveeg hrvatskog pjesnika meu glazbenicima na ovim prostorima, uvijek nova, a i ona stara publika, morat e i dalje kratiti brojnim pozdravima Azri ispodprosje-nim koncertima - svojevrsnom troenju tue slave od strane bivih lanova benda i dalje se nadati, pouena iskustvom jednog drugog velikog jugoslavenskog benda koji je u lipnju 2005. odrao tri koncerta u Sarajevu, Zagrebu i Beogradu.

    Maja Kaki IV.b

    GLAZBA

  • 20 KAIROS

    ZANIMLJIVOSTI

    Kinez krenuo pjeice na put oko svijeta20-godinji Kinez Chan Gunfu kre-nuo je u ponedjeljak na put oko svijeta. Ovaj pothvat razlikuje se od dosadanjih jer je Chan na put krenuo pjeice i planira se vra-titi u svoju zemlju za 10 godi-na. Dakle, njegov put oko svijeta nee trajati 365, ve 3 650 dana. Moj san iz djetinjstva je da obiem svijet pjeice. Zbog toga od danas pa do 30. roendana elim putova-ti kroz razliite zemlje i upoznati razliite obiaje, izjavio je Chan Gunfu koji svakodnevno na leima nosi 25 kilograma opreme, danju putuje, a nou spava u atoru. Ukrali mu zlatni zub iz usta Muka rac i z F lo r ide tv rd i da mu je netko, dok je spa-vao, iz usta ukrao zlatni zub. Bryan Osteen nazvao je poli-ciju kako bi prijavio krau. Rekao je policajcima da je netko provalio u njegovu sobu i ukrao mu zub vrijedan oko 40 funti. Nije se probudio jer vrsto spava! Boino drvce staro 120 godina Obitelj iz Wiltshirea koristi isto boino drvce ve 120 godina. Drvce, ija je vlasnica 84-godi-

    nja Janet Parker nalazi se i u Guinessovoj knjizi rekorda. Ona ga je dobila od ujaka Loua 1940. godine, a on ga je kupio 1886. i tada ga platio 2.5 penija. Pas na zatezanju boraNa psu je izvrena operacija zate-zanja bora vrijedna 1000 funti. Pas shar-pei, po imenu Shankly, i m a o j e b o r e p r e k o c i j e -log lica i od njih nije nita vidio. Sadanji vlasnici prona-li su ga kako luta po ulici sav izgubljen te su ga odveli na operaciju veterinaru Shaunu Oppermanu. Obitelj koja ga je nala na ulici i platila mu ope-raciju, odluila ga je zadrati. U vreici uz hamburger naao i 15.000 euraBelgijac koji je naruio hambur-ger u McDonalds-u nemalo se iznenadio kada je u vreici uz hamburger naao i 15.000 eura. 23-godinji Marco Parra-Martinez izjavio je kako je nekoliko trenuta-ka razmiljao hoe li vratiti novac. Odluio sam ga vratiti, roditelji su me uvijek uili da budem poten. Novac je vratio u McDonalds gdje su mu obeali nagradu.

    Kad pripadam tebi, tad konano potpuno pripadam i samome sebi.

    Nije se teko zaljubiti, nego je to teko rei.

    Od svih istina najdublje su i naj-trajnije istine srca.

    Ljubav je staklo koje se lomi ako ga ovjek primi suvie nesigurno ili suvie vrsto.

    Ljubav, vjernost, vjera i pravda otili su na spavanje; kada se pro-bude na svijetu e sve biti bolje.

    Izvor nae sree je u subjektivnim osobinama: plemenitom karakte-ru, poduzetnom duhu, sretnom temperamentu, vedrom umu i zdravom tijelu.udno je to kako je malo potre-bno da budemo sretni, a jo je udnije kako nam ba to malo nedostaje.

    Budite kao baklja na nebu zraei ljubav i svjetlost.Zamislite tisuu takvih baklji na nebu, poput sjajnih zvijezda u dalekim galaksijama koje moete vidjeti za vedre noi.Vi imate u sebi istu snagu da zra-ite ljubav i svjetlo i trebali bistesjajiti poput zvijezde, od trenutka kada se probudite ujutro pa do trenutka kad idete spavati.

    Pripremila: Maja Kaki IV.b

    MUDRE IZREKE

  • 21KAIROS

    DOGAANJA

    U ponedjeljak, 4. prosinca 2006. u kinodvorani Domobran u Trogiru prikazana su dva doku-mentarna filma o opojnim dro-gama. Prvi film se zove Zadnja luka Amsterdam, a drugi Sljedea stanica Maresa. Ovaj preventivno-edukativni film je istinita ivotna pria, a finan-cijski su ga poduprli: Ured pro-

    tiv bolesti ovisnosti grada Splita zatim Ured za suzbijanje zlou-porabe droge Vlade Republike Hrvatske, Hrvatski zavod za materinstvo, obitelj i mlade, kao i Grad Trogir.

    Skok iz smrti u ivot To je prvi film takve vrste u hrvat-skoj kinematografiji. Glavni lik u njemu zove se Antia. Rije je o prii u dva dijela o jednom

    bivem ovisniku koji je u prvom filmu opisan kakav je bio i izgle-dao prije odlaska u komunu u Zagreb, a drugi ga dio filma prikazuje etiri godine poslije rehabilitacije, dakle kao potpuno novog, duhovno i fiziki obno-vljenog ovjeka. Film pokazuje kako je mogue i pod najgorim moguim utjecajima droge oslo-

    boditi se toga zla i okova i prije-i iz smrti u slobodu i ivot. Ovaj se mladi, nakon dvije godi-ne boravka u komuni u Zagrebu i godinu i pol u Maresi pokraj Barcelone u panjolskoj, uspio ponovno roditi. Bio je ovisnik o heroinu i svim drugim opojnim drogama, nije imao niti 50 kg, visok 1.90 m, bio je jednom nogom u grobu, nije ni u to vje-rovao, a sada je postao ovjek na

    kojega se svatko moe osloniti, koji je na svojim nogama i ima u potpunosti novi pogled na ivot, napokon je svoj jer je prona-ao smisao ivota, odgovornost, svoje mjesto u toj zajednici u Maresi gdje se odluio i vratiti.

    Opojna poast dananjiceFilm je prikazivan na raznim televizijskim postajama.. Na dananjem globalnom triu sve je na dohvatu i nema vie mjesta gdje se moe sakriti i biti sigu-ran od ove poasti, a ljudi od zlouporabe droga okreu glavu i ne ele se s time suoiti dok ne bukne problem u vlastitom domu.Ovaj film pokazuje kako se o problemu droge meu mladi-ma treba otvoreno razgovarati, jer zlo je kao i ivotinja ono se boji svjetla i u mraku je monije. Roditelji obino zadnji doznaju da im se dijete drogira, a razlozi su obino u obiteljskoj strukturi koja je poremeena. To je problem itavoga drutva i svatko je pozvan djelovati na svoj nain kako bi se prostor djelovanja takvih sila smanjio. U protivnom, ako se problem gurne pod tepih, on buja kao tumor, dok projekcija i razgo-vor provjetravaju taj prostor i taj strah. Jedan pametni pristup sviju moe djelovati preventi-vno, a ako se zlo ve dogodilo, moe se djelovati i umanjiti ga, kae scenarist i redatelj Ante Kutre.

    Anela Civadeli IV.b

    PREVENCIJOM I EDUKACIJOM UVAMO MLADOST

  • 22 KAIROS

    TRIBINE

    Odgojne fazeU vjeronaunoj dvorani upe Sv. Lovre jedanput mjeseno odravaju se susreti za roditelje te u drugom terminu susreti za srednjokolce i studente. U prepunoj dvorani stolne crkve don Tomislav ubeli odrao

    je roditeljima predavanje na temu Odgojne faze djece i mladih 22. listopada u 17 sati i iznio temeljne odrednice odgoja. Dobar odgoj se gradi na uvaavanju i povjerenju. Odgojiti dijete zapra-vo znai osposobiti ga za ivot, a za svaki uzrast podrazumijeva drukiji pristup. Samim roenjem dijete ulazi u proces oovjeenja, postajanja ovjekom to traje due razdoblje, a ovo je vrijeme intenzi-vno u odgojnom procesu. U tome nitko ne moe nadomjestiti rodite-lje, niti djed i baka, niti vrti, kola, mediji... Zato nitko nije odgovoran za odgoj djeteta koliko sami rodi-telji. Mogu oni prebacivati krivicu na bilo koga, plaati TV pretplatu i optuivati medije kao trovae umova djece, ali na njima je odgo-vornost odgoja i pozitivnog usmje-

    ravanja potomstva. Klju odgoja dat je u ruke roditeljima i ne smiju ga povjeriti nikome. Dobro odgojiti dijete je najvie to ovjek moe postii u svome ivotu. Ma o emu se radilo, roditelj treba uvijek smireno i nepokolebljivo

    nastupiti pred djetetom iznosei mu prave vrijednosti i pokazuju-i ih vlastitim primjerom. Otac i majka moraju imati onoliko vre-mena koliko djetetu treba. Veoma je poraavajue i poniavajue za mlado ljudsko bie usporeivanje s drugom djecom, jer svatko je pose-bna osoba. Ne smije se neprestano govoriti koje su djetetove negati-vnosti, ve treba male i jo nemo-ne pohvaliti, uoiti i naglaavati njihove sposobnosti koje e uje-dno nadvladati djetetove slabosti. Vikom se ne postie nita, a roditelj njome pokazuje vlastitu slabost, nemo i nesposobnost. Zato s dje-tetom treba komunicirati uvijek na miran nain, ostaviti sve poslove i nikad ne razgovarati kao da nema-mo vremena jer e dijete misliti kako njegov problem i ono samo

    nisu vani ocu ili majci. Potrebno je djetetu i mladoj osobi dati primje-renu informaciju jer u protivnom, ono e pokupiti informacije na ulici u iskrivljenom obliku i usmjeriti se u pogrenom smjeru.

    Brak moe uspjetiOvaj susret za mlade u vjeronau-noj dvorani upe Sv. Lovre pre-dvodio je don Tomislav ubeli odravi im predavanje na temu Brak moe uspjeti 16. studenog 2006.godine Srednjokolci i studenti nisu pre-mladi za razmiljanje o braku. Kako za kolovanje i pripremu za odree-no zanimanje treba dugi niz godina, tako je potrebna i priprema za brak, jer to se tie bti ivota mladih ljudi s kojom oni nose svoju sreu ili propast. Kad je rije o srei, svatko e sreu definirati prema uspjehu svog braka zato to je on vrhunac ljudske ljubavi. Budui da srea znai susresti nekoga, susresti osobu, onaj mladi ovjek kojem ne poe za rukom pronai pravu osobu, bit e nesretan ovjek. Brak je nukleus na kojem poiva obitelj, a time i itavo drutvo pa je i te kako vano zauzeti prema njemu ispravni ivotni stav. Moemo rei kako je danas moderno razve-sti se, ali ipak je razvod tragedija onima kojima se dogodi. Samim stupanjem u brak nije sve gotovo, ve je to tek poetak. Ljubav je sta-nje koje treba trajati cijeli ivot, a oko svojih osjeaja se partneri tre-baju truditi dajui sebe i gledajui sreu drugoga, a ne samo oekujui primanja. Neki madi misle kako je ljubav samo hedonizam, a veoma je opasno odvajati intimni ivot od osobe, jer e nakon faze zaljublje-nosti nastupiti razoaranje. Tko eli sklopiti brak, dobro e napraviti samome sebi ako temeljito razmisli o vlastitim sposobnostima i o vlastitim sklonostima - to znai imati o sebi realnu sliku. Voljeti

  • 23KAIROS

    TRIBINE

    znai najprije prihvatiti sebe kakav jesi, a u fenomenu ljubavi uvijek je bt na onom drugom. U brak stupaju izgraene osobe za koje je poeljno pronai osobu primjerenu sebi, odnos temeljiti iskljuivo na ljubavi, a nitko nema pravo dominirati nad drugim. Onaj koji voli treba znati otkriti svoju lju-bav, a njegov ga suputnik u ivotu treba znati sluati. Primjerene teme razgovora nisu filmovi, politika i drugo, ve treba razgovarati o sebi: o svom poslu, o svojim osjeaji-ma, planovima, eljama, uspjehu, o svom porazu... U ljubavi treba razgovarati i o razliitostima, ali je poeljna podudarnost u bitnim tokama: podrijetlo, godine, vjera, svjetonazor, status. Ljubav nije materijalnog karaktera i nema nita zajednikog s tri-tem i ekonomijom, premda su ljudi danas ljubav sveli upravo na materijalno. Bolno je kada se mladi ovjek boji prevare stupajui u proces istinske ljubavi jer vidi kako svaki dan netko nekoga vara. Ako ikad u ivotu doete u sudar u doivljaju ljubavi, strahovito je vano stati i duboko promisliti, ne vraati se natrag, ve samo gledati naprijed, a iskrena ljubav uvijek trai novi put i izlaz iz nezavi-dne situacije. Onaj tko pravilno prosudi i pronae pravu osobu te okruni svoju ljubav brakom, taj svojom ljubavlju moe nositi sve patnje ovoga svijeta. Ljubav je uvi-jek vezana uz osobu, a sve drugo je manje vano.

    Trojanski konj u naim domovimaGospodin Ivica Ursi iz Splia odr-ao je 23. studenog 2006. preda-vanje za roditelje na temu Obitelj i mediji u vjeronaunoj dvorani upe Sv. Lovre. On je ujedno obiteljski ovjek i radi na Radio Splitu gdje vodi svake nedjelje od 11 do 14 sati rado sluanu emisiju Nikad nedjeljom.

    Homer je prije gotovo tri tisue godina u svojoj Ilijadi lijepo opisao trojanskog konja. Mi takoer u svoje domove nenasilno uvodimo trojanske konje. Dananje vrijeme nije sklono obitelji, a dobro mu u tu svrhu slue i mediji. Tako se trojanski konj smjestio gotovo u svakoj sobi naih domova i iz njih polako curi smrt. Zlo danas domi-nira u svim vijestima. Ne treba pred stvarnosti zatvarati oi, ali mi u medijima nemamo protuteu, jer ako kaemo to je zlo i to se dogodilo loe, onda treba kazati i to je dobro. Interes, novac, pro-fit, potroaki duh... su manje-vie sve one odlike koje karakteriziraju dananje vrijeme. Do prije deset godina Big brother je bio nezami-sliv na naim prostorima, a pomalo do nas dopire ta kultura koju smo mi eali i na kraju emo se napiti na izvoru koji je dobro zamuen, jer mediji zagovaraju filozofiju zabave do smrti, istie gospodin Ursi. U obitelji elimo biti svi na okupu, imati hrid koja e nam u svim ivotnim olujama biti sigurna luka, mjesto gdje emo podijeliti veselje i radost. Dananji mediji ele od te obitelji nainiti skupinu individua-laca u kojoj svatko vodi svoj ivot. Sad je samo pitanje kako uvui trojanskog konja meu te zadnje bastione, meu ostatke kranske obitelji? Lukavstvom i nitko nas

    nee ni na to tjerati. Mediji nas ue ivotu bez truda. Danas je naj-vanije ii u kuu Big brothera i dobiti milijun kuna, a emu onda kola kad ima mnogo lakih naina zarade. Ljudi su u dubini svog bia nemirni i prestraeni te trae astro-loke savjete ak i preko televizije i telefona i to im je zadnja instanca za rjeavanje problelma. U sreditu nae pozornosti nalaze se: televi-zijski program, VHF linija, DVD i Internet, dok je televizija ipak na prvome mjestu i tretiramo ju kao lana obitelji.Sve je ovo zapravo borba za ovjeju duu, jer ona je sve to imamo i po njoj emo se spasi-ti. Utjecaj medija je nevjerojatno suptilan i to je njegova najvea kvaliteta. Naa podsvijest reagira na reklame, filmove i serije te mi svjesno i polako mijenjamo svoje stavove. Komunikacija je u obitelji oslabila jer su u komunikacijske kanale ule smetnje, uli su mediji i mi komuniciramo vie s medijima, nego s ukuanima. Nemojmo osu-ivati tehnologiju, jer nai emo mi na Internetu lijepih i korisnih informacija, kao i u drugim medi-jima. Neemo mi ii doma razbiti televizor, ve on nama treba sluiti, a ne mi njemu - u tomu i jest bit cijele ove prie.

    Urednica

  • 24 KAIROS

    DOEK NOVE GODINE

    Ve je prosinac i sve pripadnice ljepega spola pomalo doivljavaju blage slomove ivaca kad pomisle da je za nekoliko dana najsvea-nija, najlua i najljepa no u godini. to odjenuti te jedinstvene noi? To je pitanje: biti ili ne biti! Postavi ga barem jednom svaka djevojka: bila ona trendseterica, kolarka, obina djevojka ili pak ne prati modne trendove /antitren-derica/. Pitam se samo tko li je smislio pro-slavu NOVE GODINE? Zar ne bi trebalo cijele godine sebe njegovati i lijepo odijevati, voljeti blinje, iskazivati im ljubav, darivati sitni-ce, a isto tako poastiti sebe koje-ime! Naravno, nama je luda svaka no kad izlazimo vani, pomno oda-biremo odjeu, cipele/izme, nakit, ukrasne detalje, kada se gotovo cjelodnevno sreujemo za noni izlazak, uivamo, slavimo...

    Ali, Nova godina je samo jedanput u godini! I u tome i jest i radost i muka. ivotni je tempo danas toliko brz te je sve unaprijed osmi-ljeno, isplanirano pa tako i Silvestrovo! Novogodinja no! E, pa dobro, kad je svi toliko ozbiljno shvaaju i ja sam se odlu-ila ozbiljno posvetiti problemu kako izgledati lijepo i posebno.

    Valja poeti od temelja. Donje rublje crveno, naravno! To je neto to se ve pretvorilo u tradi-ciju pa ne elim odstupati od tog sretnog detalja. Svi smo mi pomalo praznovjerni i vjerujemo kako e nam upravo crveno rublje donijeti ljubavnu sreu u dolazeoj godini! A to dalje? Sada tek nastaju ozbiljni problemi - haljine, suknje, hlae, izme, ljokice, mno-tvo boja, tekstura - toliko toga, kako izmeu svega toga pronai neto idealno!? Moja je preporu-ka - ostanite svoji, ne odstupaj-te od svoga imida! Priutite sebi neto posebno, ali tome pristupi-te promiljeno jer ete vjerojatno potroiti mnogo novca, a nikad nije dobro novac baciti u vjetar samo zbog jedne veeri. Kupite neto to ete kasnije moi kombinirati i nositi jo neko vrijeme! Sluajte sebe, svoje tijelo, nemojte slijepo pratiti trendove ve stvorite svoj jedinstveni Novogodinji look. Dakle predlaem: 1. MALA CRNA HALJINA - nezaobilazni odjevni pre-dmet s kojim nikada ne moe-te pogrijeiti. Postoji toliko kro-jeva, stilova, materijala pa ete zasigurno pronai neto za sebe! *Savjet - mala crna haljina je gla-murozna sama po sebi tako da ne morate pretjerivati s modnim dodatcima. No, najbolje izgleda uz izme takvog kroja u kojima e vae noge doi do izraaja! 2. LJOKICE - godinama nezamjenjiv ukras svih novo-godinjih proslava! ljokice moete nositi na odjei, po tije-lu, kosi ili moete imati make up sa ljokicama /to vie nije in/. *Savjet - ako ste obukli odjevni predmet prepun ljokica, koristite

    jednostavniji make up i frizuru, pretjerivanje nas u ovome sluaju lako moe dovesti do kia.

    3. CRVENO - boja strasti, veselja, ljubavi - dakle svega to slavimo te noi. Uz crveno donje rublje moe-te obui crvenu haljinu, koulju, topi, korzet ili pak samo neki crve-ni detalj: ogrlicu, ruu, perle...

    4. HLAE - zato ne? Ako ne volite suknje, moete obui neke fora traperice i uz njih kombi-nirati toliko toga matovitog: slatki topi, tuniku, sako *Savjet - u ovome se sluaju moe-te opustiti s modnim dodatcima - ukrasite se perlama, ogrlicom, zanimljivim remenom, naunica-ma, napravite ludu frizuru i slino!

    5. OSTANITE SVOJI - ako ste meu hrabrijima ili imate izgraen smisao za detalje i oblike, dovolj-no je obui neto u emu ete se osjeati ugodno i lijepo! Nakon svega, mi smo ti koji stvaramo stil i ako imamo imalo smisla za lijepo, moemo stvoriti jedinstvenu novo-godinju kombinaciju od ve stare, iznoene odjee i takvim lookom zasjeniti mnoge skupocjene toale-te... Na vama je to odabrati!

    Nikolina Pleji II.a

    NOVOGODINJI TULUM - TO OBUI

  • 25KAIROS

    RAZMILJANJA

    Na svijetu postoji otprilike dvije milijarde djece, tj. ovjekovih poto-maka koji jo nisu navrili 18 godi-na. Ipak, kako Djed Bozinjak ne posjeuje muslimanski, hinduski, idovski, budistiki i ostali inovjer-ni svijet, koliina posla na Boi smanjuje mu se na 15% ovjean-stva, odnosno ukupno 378 milijuna djece (prema Uredu za populacij-ske statistike). Prema prosjeku od 3.5 djeteta po jednoj kui, Djed Boinjak mora posjetiti 108 milijuna domova /uz hipotezu da u sva-koj kui postoji barem jedno dobro dijete/. Djed Boinjak radi oko 31 sat na Boi, a zahvaljujui razliitim vre-menskim zonama i rotaciji Zemlje te pretpostavci da putuje s Istoka na Zapad /to se ini loginim/, dobivamo sljedei rezultat - Djed Boinjak posjeti 967,7 kua u sekundi. Gledano vremenski, za svaki dobar kranski dom s dobrim djetetom, Djed Boinjak ima na raspolaganju itavu tisuinu (1/10-00) sekunde, i to: za zaustaviti sanj-ke, iskoiti, uzeti darove, uskoiti u dimnjak, napuniti arape, nai bor, ostaviti ostatak darova pod borom, popeti se natrag kroz dimnjak, usko-iti u sanjke i doi do sljedee kue. Pretpostavljajui kako je svih 108 milijuna stajalita jednako raspore-eno po Zemlji (samo u svrhe naeg prorauna) govorimo o 1,24 kilo-metra razmaka od jedne do druge kue; iz ega se jednostavnom operacijom mnoenja dobiva uku-pan put od 120,8 milijuna kilome-tara - ne ukljuujui Boinjakove odlaske na zahod ili stanke za jelo/pie. Iz navedenoga izraunavamo kako je brzina Boinjakovih sanj-ki oko 1080 kilometara u sekundi (3 200 puta vea od brzine zvuka!). Sad usporedimo - najbre ikad stvoreno vozilo - svemirska sonda

    Odisej giba se brzinom svega 45 kilometara u sekundi (162 000 km/h), a normalan jelen najvie 24 km na sat, odnosno 0,0066 kilometara u sekundi.Teret saonica je takoer veoma zanimljiv ele-m e n t .

    Uzmimo neka svako dijete ne dobije nita vie osim jednu kuti-ju Lego kockica srednje veliine (oko 860 grama). Tada je ukupna masa na Boinjakovim saoni-cama neto vea od 500 tisua

    tona. Na tlu, normalan jelen ne moe vui vie od oko 138 kg. Ako povjerujemo da Boinjakov letei jelen moe vui 10 puta vie, Djed Boinjak bi trebao oko 360 tisua leteih jelena za povlaenje saonicea. Masa tolikog broja jelena poveava ukupnu masu saonica

    za oko 54 tisue tona, odnosno za oko 7 puta mase Kraljice Elizabete (broda, ne vladarice). Oko 600 tisua tona putujui brzinom od 1 080 km/s stva-ra nezamisliv otpor zraka - takav otpor kakav bi zagrijao jelene toliko jako koliko se zagrije svemirski brod koji

    ponovno ulazi u atmosferu Zemlje. Prednji par jele-na apsorbirao bi oko 14,3 kvintilijarde dula energije u sekundi. Ukratko, taj par bi se - im krene, pretvo-rio u nimalo lijep prizor ivih baklji, a svoje slje-dbenike iste vrste doveo

    do lanane reakcije u kojoj bi svih 360-ak tisua jelena

    izgorjelo za oko 4,26 tisuina sekunde, odnosno tono na vri-jeme da Djed Boinjak doe do pete kue na svom putu. Djed Boinjak, kao rezultat akceleracije s 0 km/s na 1 080 km/s u tisuini sekunde, bio bi izloen akceleracijskoj sili 17,5 tisua puta veoj od one malo-ga g, tj. 175 000 m/s2. Djed Boinjak mase 115 kg /to je vrlo malo za Djeda Boinjaka/ bio bi prikovan za kraj svojih saonica s 1 984 906,9 kilogra-ma sile, to bi mu trenutano

    smrvilo kosti i organe pretvarajui ga u kaastu ljubiasto-crvenkastu tekuinu. Prema tome, ako je Djed Boinjak ikad i postojao, sada je sigurno mrtav.

    Antonio oda ll.a

    INENJERSKI POGLED NA DJEDA BOINJAKA

    Jelena Munjiza ll.b

  • 26 KAIROS

    SPORT

    Ponovo u vodamaPRVE LIGE !!!

    Trogirski enski rukometni klub najvea je senzacija prvenstva ove sezone. Nakon naporno odrae-nih priprema u novome sastavu: Anteri, tevi, Toma, Botica, Krianec, Hrgovi, Petkovi, Lovri, Juri - Orli, Palada, Radi, Strievi V., Emer, Guina, Glava i Strievi P. - na elu s trenerom Vatromirom Srhojem, poznatim kao najboljim strunja-kom rukometa, trogirske rukome-taice kreu putovima pobjede. Na ope iznenaenje okoline, ali ne i strunog stoera Kluba, Trogirke niu bod za bodom i vrsto uvaju drugo mjesto na ljestvici sve do obrauna s Podravkom, Tvinom i Lokomotivom kada Srhojeve oda-branice posustaju te osvajaju tree mjesto.Sada, na kraju prvog dijela sezo-ne, enska ekipa iz Trogira dri 15 osvojenih bodova i poravna-ta je s velikim konkurenticama iz Lokomotive. Nisu se uspavale na lovorikama dosadanje slave te marljivo rade, iako su ostale bez trenera Srhoja koji je nedavno dao ostavku. Dakle, uz te male tekoe, san o rukometnom vrhu polako se ostvaruje. Klub se nada mjestu u Europi, a koliko su njihove namjere ozbiljne govori i turnir koji e se

    odrati 16. i 17. prosinca u Trogiru ili Vranjicu, na kojemu e sudjelo-vati Trogir, Split, Vranjic, Zrinski i Katarina iz Mostara. Na tom turniru djevojke bi trebale postii eljenu

    uigranost i time doprinijeti daljnjem prodoru meu 4 najbolje!

    Na kraju valja jo istaknuti dvije Trogirke: Anu Krianec i Ivanu Lovri koje su trenutno na EP u vedskoj i zasad biljee izvrsne rezultate. S odabranom hrvatskom vrstom osvojile su prolaz u drugi krug u kojemu e postii, nada-mo se, jo bolje rezultate i pratiti muku reprezentaciju te postaviti enski rukomet u Hrvatskoj na naj-viu moguu razinu!

    Maja Kaki IV.b

    Meurazredno natjecanje u nogometu

    Meurazredno natjecanje u nogo-metu za uenike nae kole zapoe-lo je tijekom listopada 2006. godine i trajat e cijelu kolsku godinu.U natjecanju sudjeluje svih 25 razreda koji svakog ponedjeljka igraju u portskoj dvorani Vinko Kandija sedmi kolski sat u jutar-njoj ili prvi kolski sat u poslijepo-dnevnoj smjeni.U I. kolu drijebanje je bilo podi-jeljeno u dvije grupe. U prvoj su bili l. i 2., a u drugoj 3. i 4. razredi. Nakon dva mjeseca razigravanja po kup sistemu, prelazak u drugo kolo ostvarili su sljedei razredi: 1.e, 2.a, 2.b, 2.c, 2.d, 2.e, 2.g, 3.a, 3.b, 3.d, 3.e, 3.f i 4.e.

    Drugo kolo e se odigravati tije-kom sijenja i veljae, takoer po kup sistemu. Najboljih est ekipa susrest e se u treem kolu koje se

    nee igrati po kup sistemu, ve e biti podijeljeni u dvije grupe po tri ekipe. Tri ekipe u grupi meusobno e se razigravati, a najbolja meu njima ostvarit e pravo igranja u finalu.

    Rezultati I. kola:2.f - 2.a/b 2:74.e - 3.c 7:52.g - 1.g 11:04.f - 3.f 1:42.e - 1.c 10:03.g - 3.a/b 1:81.d - 1.e 3:54.a/b - 3.e 2:91.f - 2.d 3:61.a/b - 2.c 2:6

    Pripremio: Antonio oda II.a

    Rukometna nada 21. sto-ljea

    Na bivi uenik Nikola Kedo jo prije dvije godine bio je nepoznat rukometnoj, ali i hrvatskoj javno-sti. Igrao je tada za rukometni klub ADRIACEM iz Katel Gomilice, a danas, danas Kedo igra za najbolji klub na svijetu CIUDAD REAL, rame uz rame s najslavnijim igra-ima: Metliiem, Stefanssonom i Dombom. T r e n u t n o N i k o l a i g r a z a ALCOBENAS u Madridu, gdje je na posudbi od Uskrsa, no, uskoro se vraa u CIUDAD REAL. Do juer ime kao i svako drugo, sad igra za drugu panjolsku ligu na poziciji desnog i vanjskog igraa, a treneri su mu vrhunski uitelji koji su proglaeni najboljim igraima svijeta. Na prvom mjestu mu je rukomet, iako eli zavriti kolu koju je zbog napornih treninga i nedostatka vre-mena u ovom razdoblju zapostavio. Treneri kau kako Nikola dosada-njim upornim radom napreduje natprosjeno, postaje rukometna

  • 27KAIROS

    SPORT

    nada 21. stoljea. Ali, kao i u sva-kom profesionalnom sportu tijelo se izlae tekim naporima i esto dolazi do ozljeda. Kedinim trene-rima je ao to se ovaj vrstan igra povrijedio zbog ega sljedeih est

    mjeseci ne moe trenirati. O povra-tku u Hrvatsku Nikola Kedo jo ne razmilja jer nije siguran to bi takva odluka promijenila u njego-vu napredovanju. Ipak, ako mu se prui dobra prilika, sigurno je nee odbiti. to se tie stanja u rukometu, tre-nutno traje prvenstvo panjolske, a nedavno je CIUDAD REAL osvojio superkup igrajui protiv njemakog GUMMERSBACHA. Na utakmici je briljirao Domba,

    takoer igra hrvatskih korijena. Kad govori o ljubavi, Nikola kae da su mu najdrae cure s mora, pa... moda se kojoj i posrei. A na pitanje to bi poruio buduim nadama, kae: To u vam rei tek s 25 godina jer sam jo mlad. Nita sa sigurnou ne mogu tvr-diti ili poruiti jer i sam uim i primam savjete.Stoga, ne preostaje nam nita drugo nego zaeljeti mu sreu da pronae svoje mjesto meu zvijezdama!

    Jelena Certa IV.b

    Srednje kole obiljeile Dan TZK

    Dan tjelesne i zdravstvene kulture (TZK) u Trogiru se tradicionalno obiljea-va sportskim natjecanjem izmeu dviju srednjih kola: Srednje kole Ivana Lucia i Srednje struko-vne kole Bla Jurjev Trogiranin. Dan TZK obiljeava se 25. stude-nog, ali je ove godine zbog trajka prosvjetara taj dan odgoen za srijedu 29. studenog. Od 12 do 15 sati u port-skoj dvora-

    ni Vinko Kandija odrano je natjeca-nje u svim sportskim igrama, a sudjelova-lo je vie od stotinjak uenika. Nastava je 29. 11. bila skraena, a popodnevna smjena je zapoela u 15 sati, te su uenici obiju kola bili slobodni kako bi mogli bodriti

    svoje ekipe, a sportska dvorana je bila uglavnom popunjena. U nekim sportskim disciplinama ekipe su bile sastavljene iz obiju kola - dogovorom nastavnika, kao na pri-mjer u enskom rukometu. elja nam je ovakvim manifesta-cijama nauiti uenike pravilnom portskom ponaanju i utjecati na smanjenje nasilnikog ponaanja na portskim terenima, to je danas, naalost, jako izraeno, navode profesori TZK-aCilj ovakvog natjecanja je animi-rati to vei broj uenika i ukljuiti ih u sportske aktivnosti, kako u koli tako i izvan kole u sportskim klubovima. Cijeli tijek natjecanja proao je u pozitivnoj atmosferi, korektnoj igri s obje strane i bez izgreda navijaa, na to mogu biti ponosni njihovi profesori.

    Antonio oda II.a

  • 28 KAIROS

    Veer kasnog ljeta. Vjetar njie mirisne kronje drvea. Mirisne kao miomirisi faraona, kraljica Ma, to ja to piem? Priroda se ne moe usporeivati s nekim nesavr-enim parfemom koji je nainjen rukom ovjeka.Priroda moe biti samo djelo Boje i divno je znati kako je sve, ovjeku ugodno ili neugodno, stvorio On.Veliki je dijamant zasjao na modrom barunu neba, a potom su se prosule zvijezde s holografskim odsjajem. Kako bih rado znala priati s drve-em, mjesecom, morem Gledam ih i ini mi se kako se razumijemo nijemo. Tama je obgrlila grad i mene. Topla, draga tama. Iz nje ujem apat, neljudski apat. Sve to sam mogla osjetiti je strah. Kao da taj apat nije prijateljski, svuda je oko mene,

    ne mogu mu pobjei. Stojim para-lizirana i odjednom shvatim pa to je glas morskih valova, morske pjesme koja kao da me tjei i gladi po kosi. Kako si se mogla mene prepasti obasjane mjeseevim ruka-ma? Govorila je morska pjena na valovima, pjena izvezena notama prolosti notama smijeha.Dotrala sam u zagrljaj mora ba kao u majin zagrljaj i zajecala, a more mi zasvira arobne melo-dije znane i vane samo meni. O, more!Kakva Ilijada ili Odiseja? Ovaj tekst je bezvremen, u njemu pre-poznajem sebe, u njemu nalazim njega, sve ljudske tenje i enje, sve uspavanke i smijene stiho-veZaustavila sam se na dijelu sim-fonije o njemu i meni njego-

    va preplanula koa, koja je upila ljeto, prekriva moju blijedu kou. Plaem, a more mi zahvaljuje na kapljicama O, kako bih ponovno ronila u tim smeim oima, rukom prolazila kroz crnu kosu u ritmu refrena neke melodije koja dolazi iz grada Drhtavo bih dodirnula kaiprstom te usne vrele i meke, niz obraz bih mu obrazom klizila i nestala s njim u vjenost. Hvala kronje na njegovu mirisu, hvala zvijezde na odsjaju njegova oka, hvala more na dodiru jer on je samo fiziki udaljen, a osjeam ga kao to on osjea mene. Sad. I uvijek sad.More je jo tu, guta mi bol, sadi u srce uspomene bez tuge, odnosi mi duu u dubine i oienu je vrati.

    Adriana Civadeli ll.b

    MLADI LITERATI

    RAZGOVOR S PRIRODOM

  • 29KAIROS

    Pogodite imena ili prezimena profesora SS Bla Jurjev Trogiranin i otkrijte ime hotela u kojemu se najskuplje plaa odteta oteenog aparata za gaenje poara!

    1.

    2.

    3.

    4.

    5.

    6.

    7.

    8.

    9.

    10.

    11.

    1. Poznata hrvatska rock grupa.2. Evo jedna mala digresija!3. Jedina profesorica koju je posjetio krampus umjesto sv. Nikole!4. Sinus + kosinus = pivo!5. Kad se kae da je deko bacio oko na curu, to ne znai da je uzo oko i zafrljacio ga na nju!" 6. Umanjenica od pile.7. Nije roena u Berlinu, ali preha ko Schrder.8. .. umire zadnja.9. U lignje ili na kompjutor - pitanje je sad!?

    10. Ko tornado u razred upada i sve prozore rastvara, a eukaliptus joj je tajno oruje! 11. Poznaje svaki kutak Bologne i Firenze i osjea svaki daak Rima i Venecije.

    Profesorski biseri:

    Uenik: Pofesorice, gledate li Vi televi-ziju?Prof. Vinka Novak: Da, ja sam ti televi-ziomanina.

    Prof. pika: Ako ti naui za vie od 1, ja u ti dat 2!!!

    Prof. Nada Grga: Mami, ne valjaj se po stolici i objesi te alke?!

    Prof. Vinka Novak: Magdalena, would you open Anela kojo?

    Prof. Komi: Ti, uenie privjesak, doi odgovarati.

    Pita Mujo Hasu: - Bolan Mujo, zna li ti to je bilo prije koko ili jaje?Mujo e: Prije je bilo svega!

    Doao turist u dravicu San Marino. Vodi ga upita:- Kako mislite provesti sutranji dan?- Razgledavat u vau zemlju!- Dobro! A to ete raditi poslije podne?

    Odvela uiteljica svoje ake na farmu svinja. Neki-ma je to bilo prvi put da vide svinje. Uveer djevoji-ca pripovijeda svome ocu:- Zna tata, sve te svinje govore isto onako kao i ti kad spava!

    Doli plavua, Ivica i Mujo u restoran. Konobar upita:- to je ovo? Neki vic?!

    RAZBIBRIGA

    ALE

  • 30 KAIROS

    Prijavili se Snjeguljica i patuljak za ulazak u Guinnessovu knjigu rekorda kao naljepa i kao najnii. I uspjeli su. Prijavio se i zvonar crkve Notre Dame / Quasimodo/ kao najruniji ovjek, ali nakon nekog vremena izlazi sav tuan i upita:Who the f... is Carla del Ponte?

    Zato Jacques Houdek ima 2 kabri-oleta?- Da bi se mogao rolati po gradu!

    Dolazi mali Ivica kui i sav sretan kae tati: Tata, tata, dobio sam jedan!Otac e: Pa zato si onda tako sretan? Pa, drugi nisu dobili nita!

    Vozi stariji gospodin Porschea po autocesti velikom brzinom kad spazi da ga prati policija. On ubrza, ali nakon nekog vremena odlui usporiti. Prie mu policajac i kae kako mu za 5 minuta zavrava smjena te da smisli jedan dobar razlog zato ga ne bi kaznio. Starac e na to: Prije dva tjedna ena mi

    je pobjegla s policajcem pa sam mislio da je vraate!

    Zaboli Muju lakat i tako on krene do doktora /lijenika/. Kae mu doktor da su u Dom zdravlja uveli novi kompjutorski dijagnostiki centar te samo treba donijeti u boici malo urina, a kompjutor e mu rei od ega boluje. Izae Mujo od doktora i ovako razmilja: - Otkud moe jedna glupa mai-na znati od ega mene boli lakat, kad magistar ne zna? Sad u ja sve njih nasamariti! Tako on doe kui, uzme boicu i malo se u nju pomokri pa dade boicu Fati neka i ona malo dopu-ni, onda pozva ker Fatimu i sina Ekrema neka uine isto. ak mu se ni to ne uini dovoljno, nego dade da se malo pomokre u boicu pas i maka. E, tako zaepi boicu pa krene kod doktora, sve se smijui to je tako pametan i ne doputa da ga jedna maina nadmudri. Jo usput sretne i Hasu pa zamoli i njega neka dopuni boicu do vrha. Ulijeva doktor sadraj boice u epruvetu, stavi unutra dvije elek-trode, ukljui PC i na ekranu ponu izlaziti rezultati:- Maka ti ima buhe.- Pas ti ima bjesnilo.- Ker ti je trudna.- Sin ti se drogira. - Haso ima triper.- ena ti isto ima triper (dobila ga od Hase). - A ti, kad mast..bira u ormaru, pazi da ne udara laktom u zid, pa te nee ni boljeti!

    Pripremio: Antonio oda ll.a

    Rjeenje testa u Kairosu br. 51. 1 = , 2 = D2. A = 10, B = 7, C = 33. 214. A = 5, B = 7

    RAZBIBRIGA

  • 31KAIROS

  • 32 KAIROS

Recommended

View more >