@rrunaKnjiZevnost Josif Brodski (rgao-rgge)

SVETUPo eeshvu Milo5u, pesnik "mora biti

bogobojazan, voleti svoju zemlju i maternjijezik,

oslanjati se samo na svoju savest, izbegavati

saveze sa zlom i ne prekidati s tradicijom".

Brodskije bio takav. Ove godine se navrSava

sedamdeset pet godina od njegovog rotlenja.

Knjiga Solomona Volkova Razgovori s Josifom

Brodskimobjavljenaje u izdanju Russike pre

nekoliko meseci, Beogradski knjiievni Easopis

unazad nekoliko brojeva feljtonizuje biografiju

Brodskog iz pera Lava Loseva, a novosadska

Akademska knjiga publikovala j e nedavno zbirku

izabranih pesama Josifa Brodskog Statrebaza

dudo. Nepune dve decenije nakonpesnikove

smrti, njegovo delo ovdeje Zivlje nego ikad

W f ilijam Batler Jejts umro je 28.

Q, $ januarars3g.godine.Nedugo

!i g zatim, Vistan Hju Odn napi-;f

V.B. Jejtsa. Pjesma poiinje prizivanjem

Jejtsove zimske smrti. I mada insistirana simbolici zime, Odn nigdje u pjesmi

ne pominje januar. Citanje upravo ove

Odnove pjesme promijenide nadin na

koji je jedan mladi ruski pjesnik dotaddoZivljavao Zivot ipoeziju. Susret sa

tim stihovima pje-

snik ie kasnije opi-sati kao "bogojav-

Ijenje". Zbilo se to ukasnu jesen 1964, uselu Norenska gdje

je odsluZivao kaznu

zbog "dru5tvenog

parazitizma'. Samo nekoliko mjeseci ka-

snije, poietkom januara 1965. godine, tajpjesnikje slu5aju6i neki od zapadnih ra-

dio-programa iuo vijest da je umro To-

mas Sterns Eliot. Podeo je da pi5e pje-

smu Uspomeni IS. Elioto, koju je zavriiobrzo: ved rz. januara. Formom pjesma ja-

sno slijedi Odnovu pjesmu o Jejtsu. Prvijoj je stih: Umro je u januaru. Mladi pje-

snik zvao se Josif Brodski. Tridesetjed-

Volkovom o Ani Ahmatovoj, odnosnoo tome kako je, za razliku od njega, Ah-matova odlitno pamtila datume, Brod-

ski kao usput kaZe: "Pamtila je kada je ko

umro ili se rodio. I, zaista, odredeni da-

tumi bili su za nju veoma vaZni. Ja lidno

takvim stvarima nisam nikada pridavao

poseban znaiaj. Sedam se da su se dva ilitri puta vaZne neprijatnosti u mome Zi-

votu dogodile krajem januara. Ali to je

bila iista sludajnost..."

TRI KNJIGE

Citirani, na izvjestan natin prorodan-

ski, redovi preuzeti su iz knjige Solomo-

naVolkova Rq zgovori s Josifom Brodskim,

koju je prije nekoliko mjeseci, nakon Sto

je u prethodnim godinama ved publiko-

vala esejistidke knjige Brodskog Sobo i

po, Tuga i razum te Vodeni Zig, objavila

f_..4 : :.:: ttli:al Jd$S SpSk{

tllTA TPfEA , :',," 3AtlYlO' ':-.

nu godinu kasnije,

28. januara 1996, uNjujorku, na pe-

deiet sednltr-go-di5njicu Jejtsovesmrti, umro je Jo-

sif Brodski. Petna-

estak godina ranije, razgovaraju-6i sa Solomonom

5. februar 2015. YRti"it

33

PESNIK, U ZORU PRED ODLAZAK: Poslednjejutro u SSSR-u, 4.jun r9?2.

izdavadka ku6a Russika, a u prevoduNede Nikolid Bobi6. Ova knjiga razgovora

ima, izmetlu ostalog i (auto)biografski ka-

rakter, slidno (nedovr5enom) Zivotu, Iite-raturi Danila KiSa i knjizi Sirom otvorcnihodr.1u Margerit Jursenar (njihovi sagovor-

nici bili su Gabi Glajhman, odnosno MatjeGalej). U tom smislu, ova knjiga se savrie-no komplementarno iita sa "klasitnijom'

biografijom Brodskog koju potpisuje LavLosev. U posljednja detiri broja, dijeloveove knjige u formi svojevrsnog feljtona(takode u prevodu Nede Nikolii Bobii)objavljuje Beogradski knjiZevni dasopis.

Joi zou. godine, medutim, ditava ova knji-ga (Lav Losev: Josif Brodski, pokuiaj lite-rarne biografije) objavljena je u Zagrebu,

u izdanju Hrvatskog filolo5kog dru5tva, a

u prevodu Irene Luk5i6. U ovoj izuzetnoIijepo opremljenoj knjizije i niz fotografija

Brodskog, od nekih mladaladkih, s krajaSezdesetih u Lenjingradu (koje je snimi-Ia Jelena Staki6) do slika iz Venecije, za-

tim Stokholma (prilikom dodjele Nobelo-

ve nagrade) te Beograda (pjesnikovo go-

stovanje iz oktobra 1988. godine, kadje ii-tao poeziju u Jugoslovenskom dramskompozoriStu). Paralelno ditanje Volkovljeve iLosevljeve knjige iznova nas uvjerava daje Brodskom iivot zapravo bio - poezija.

U tom smislu, iitanje ove dvije knjige nijepotpuno ako ga ne prati i ditanje onoga

Stoje napisao sam JosifBrodski. Sre6naje

okolnost daje upravo pro5le godine novo-

sadska Akademska knjiga objavila izabra-

ne pjesme Josifa Brodskog pod naslovomSta treba za dudo u odabiru i prevodu Ra-

dojice Ne5ovi6a. Rijei je o sjajnom i obi-mnom izboru kojivremenski pokriva sve

faze u poetskom stvaralaitvu Brodskog

tb{o l-i1' llolinkDv

na ruskom jeziku (ne treba zaboraviti daje Brodski pisao i na engleskom). Pjesme

su u knjizi poredane hronolo5ki po redunastajanja: prvaje napisana 1958. godine,

kad je Brodski bio osamnaestogodi5nja(a posljednja 1096, manje od mjesec danaprije pjesnikove smrti.

srvoREN zA srvananairvoJosif Brodski se rodio 24. maja r94o. go-

dine u Lenjingradu. Bio je petak. Pomi-njem tojerje Brodski volio citirati ruskunarodnu uzreiicu koja veli da "ko se rodiu maju- cio Zivot se muii". Slidnu porukuo onimarodenim u petak prenosi engle-

ska djeiija popijevka. Nakon stiha o djecirodenoj u ietvrtak - stiha kojije nadah-

nuo Dejvida Bouvija- za djecu rodenu upetak se kaZe da puno rade da bi preZivje-

Ii (Fridoy s chi ld w orks hard for a living).

34 Tri pesme Josifa Brodskog

SONET

PreZivi sve.

PreZM snbva;

oni su sneg

sneg iz snova

PreZivi ugao.

Snjim,sauglom.VeZi uzao

mecl dobromizlom.

Preiivi tas.PreZivi vekUZasnut glas.

Radosnijek.

PreZM stih.

PreZivi ih-

(sA BUSXoc pBEvEo MrLovAN DANo'LTC)

Buduii pjesnik se rodio u najsjevernijemvelikom gradu na wijetu, i to uoii najte-Zih dana u njegovoj istoriji" najduZe i naj-teZe opsade nekog grada u Drugom svjet-skom ratu. Buduti osudenik zbog'druS-tvenog parazitizma', univerzitetski profe-sor na prestiZnim fakultetima i dobitnikNobelove nagrade za knjiZevnost, napu-sti6e redovno Skolovanje nakon zavr5e-

ne osnovne Skole. Skolu nikako nije volio.Na kraju petog osnovne, njegov razred-

nikje ovako opisao njegov karakter: "Dje-

iak je tvrdoglav, uporan i lijen. Domaiuzadaiu radi vrlo lo5e ilije uop5te ne radi,grub je, na iasovima je nestaian. Ometaizvodenje nastave. BiljeZnice su mu ne-

uredne, prljave, s natpisima i crteZima.Sposoban je moZda kao odlika5, ali se netrudi." Nakon 5to ga nisu primili u mor-nariiku akademiju (Zelio je biti mornar

*;,, ,, r' l\*\,

I.

iilJ,iil;,',i3,1;na podmornici), Brodski najprije radi kaoproleter u fabrici, zatim kao pomoinikprosektora u mrtvadnici, IoZai u javnomkuupatilu svjetionidar, te naposljetku kaoradnik u geolo5kim ekspedicijama. Oslo-bodenje odvojne obaveze zbog dijagnoze

u kojoj se pominju neuroze i sriana bo-Iest. Kad potne da piSe poeziju, brzo teprivu6i paZnju: i publike na pjesnidkimveierima i znalaca poput Ane Ahmato-ve. Ipalq nakon Sto je krajem €62. godine

objavljen SolZenjicinov Jedan

dan lvana Denisovido, Sto je

oznadilo whunac Hru5iovlje-ve "liberalizacije", do5lo je do

kontraudara konzervativnihstruja. Dio toga bioje i obra-iun s mladim pjesnikom Jo-

sifom Brodskim kojije optu-1en za "druitveni paraziti-zam". Kad su ga u istrazi pi-tali za5to ne studira, Brodskije odgovorio da ne Zeli i6i nafakultet jerbitamo morao dapolaZe dijalektidki materijali-zam, a to po njemu nije nau-ka i dodao:'Ja sam stvoren za

stvarala5tvo, ne mogu raditifiziiki. Meni je svejedno po-

stoji li part{a ili ne, za menepostoji samo dobro i zlo."

xnr5xn,unoeNoc MEsEcA

Na sudenju ie Brodski napitanje sutkinje Staje po za-

nimanju odgovoriti da je pje-

snik i prevodilac. Slijedi pot-pitanje ko gaje priznao za pjesnika, kogaje uvrstio u pjesnike; Brodski odgova-ra pitanjem: "Ko me je dvrstio u liudskirod?" Sutkinja nastavlja pa pita je li'seSkolovao za pjesnika,je Ii studirao, a ovajkaZe: "Nisam mislio da to daje obrazova-

nje, mislim da je to... od Boga." Bilo kakobilo, fama oko sudenja potreslaje i sssn

i cijeli svijet. Zapadni mediji su op5irno

U Njujorku, sedamdesetih

izvje5tavali o sudenju pjesniku, escje od

transkripta sudenja napravio neku wsturadio-drame (kojuje, kako decenijama ka-

snije svjedodi u svom autobiografskomromanu, sa udivljenjem sluiao DZ. M.Kuci). Ana Ahmatova je primijetila da vla-sti nisu ni wjesne da Brodskom tim pu-

tem samo kroje "pravu biografiju', a cijela

stvarje izgleda najmanje tangirala samog

Na sahrani Ane Ahmatove, 1966.

5. februar 2015. V{i[M$

35

Ne izlazi iz sobe, ne pravi greiku staru.Ma 5ta ie tebi Sunce kad pu5i5 takvu cigaru?

Napolju bez smisla sve je, posebno - priia o sre€i.

Tek do klozeta idi - i odmah nazad kre6i.

O,neizlazi'usobe, ne izazivaj gnev motora.Zato Stoje prostranstvo satkano iz koridorai zawiava se Salterom. Utle Ii, Ziva, zradedi,

ljubljena tvoja, oteraj iutke - ne svladeii.

Ne izlazi iz sobe; promaja - moZe5 da kaZe5.

Od zida i stolica Staje na svetu draZe?

Za5toiii odande kuda se vratiS uveie il

isti kakav si bio, i, Stoje gore - nateien?

O,neizlaziiz sobe. Plei| rimuj u poluslogu,

sako na golo telo, papuie na bosu nogu.Hodnik na kupus bazdi, a i na mast za skije.Napisao mnoga si slova;jedno 6e da prelije.

Ne izlazi iz sobe. O, pusti" nek sama, i tonagacla, kakav si. I, uop5te, inkognitoergo sum, ko formi supstanca iz srca uska.

Ne izlazi iz sobe! Napolju, iaj je, ne Francuska.

Ne budi budala! Sto niko nije - ti budi taj.Ne izlazi iz sobe! Slobodu stvarima daj,postani tapet . Zal<ljudaj, zabarakadiraj se,

ormar na hronos, kosmos, eros na rase i viruse.

1970.

(sA RUSKoc pRsvEo Reoolca Nr5ovri)

BLUZ

Osamnaest godina sam Zivio na Menhetnu,Gazda prvo bio dobar, pa se na zlo metnu.BaS je ispO sme6e. Mrzim ga, iovjede.Novacje zelen, al kao krv tede.

Mislim da sad moram preko rijeke preseliti.Nju DZerzi me sumpornim svjetlima mami.Ljudi kaZu, manje zlo je ostariti.Novacje zelen, al ne raste na grani.

Ponijedu svoj namje5taj, svoju sofu staru.Al ne mogu da ponesem s prozora pogled znan.A kao da sa njim bio sam u braku.Novacje zelen, al si zbog njeg tuZan.

Tijelo sve u svemu zna kamo se sprema.A duSa je ono Sto s molitvom slijedi,dak i ako gore niieg sem Boinga nqma. , ,

Novac je zelen, a ja starac sijedi.

1992.

(sA ENGLESKoG pREwo MUHAREM BAZDULJ)

pjesnika. On je, naime, prolazio kroz inti-mnu dramu. S nepune dvadeset i dvije go-

dine, Brodskije upoznao dvije godine sta-riju slikarku Marinu Basmanovu koja 6e

biti njegova najveta ljubav. Njihova veza,

sasvim usponima i padovima, trajade Sest

godina, a osim Sto ie nadahnuti Brodskog

na vedinu njegovih ljubavnih pjesama, iznje ie i da se rodi njihov sin Andrej. Lo-

sev najednom mjestu kaZe kako 6e zaBrodskog usprkos iitavom nizu izuzet-nih stvari koje 6e doZivjeti, usprkos, da-

kle, blagoslovima velikih pjesnika, Ah-matove i Odna, hapienja, zatvora, psihi-jatrijske bolnice, kafkijanskog sudenja,progonstva iz domovine, svjetske slave

i najveiih knjiZevnih priznanja te napa-

da smrtonosne bolesti, centralni dogadaj

njegovog Zivota biti i ostati veza i raskidsa Marinom Basmanovom. Sudenju Brod-

skom prethodio je najdramatidniji period

te veze, period u kojem je Basmanova za-

poiela avanturu sa pjesnikom Dmitrijem

tt?fb,tf 5. februar20t5.

Bobi5evom, kogajeBrodski smatraosvojim bliskim pri-jateljem. Zbog ove

dvostruke izdaje,Brodski ie poku5a-

ti da izvr5i samo-ubistvo. Uslijediloje sudenje, progon-

stvo u Norensku iotkride Odnove po-

ezije. Kad se uka-Ze prilika da knjigapjesama Brodskog

bude prevedena na engleski i kada pje-

snika informativno upitaju ima Ii ikalcrru

sugestiju ko bi mogao da napi5e pogwor,Brodskije, i ne vjerujuii daje to zaista mo-gu6e, predloZio Odna. I Odnje pristao. To

6e bitijedan od razloga zaito te Odn bitiprva'hdresa'na koju 6e se Brodskijavitinakon Sto poietkom sedamdesetih zau-

vijek napusti sssn

SVEDSKAMUZIILA

Napustiv5i domovinu, Brodski 6e se

najprije kratko zadrZati u Austriji, zatimu Engleskoj, da bi se naposljetku skrasiou Americi. Tamo ie dobiti drZavljanstvoi podeti da predaje po koledZima i fakul-tetima. Mnogo 6e da putuje po svijetu, aod Italije - i naroiito Venecije - po starojruskoj poetskoj tradiciji, nadini6e svoju

36

PAR: Josif Brodski i Marija Socani

simbolidnu izabranu domovinu. Mnogepjesme je napisao u Italiji, a Venecija iebiti tema i mjesto radnje njegove naj-ljep5e prozne knjige - Vodeni iig.Poe-ziju 6e i u Americi pisati uglavnom naruskom, mada 6e je u nekom trenutkusve ie56e pisati i na engleskom. Na en-gleskom 6e, pak, vrlo brzo poieti da pi5e

prozu, uglavnom eseje i putopise. Pje-snidka slava mu sve vrijeme konstan-tno raste, a vrhunac 6e sti6i 1987. s No-belovom nagradom. (Brodski nije znaofrancuski, no jedanput je iz Sale napi-sao svoju jedinu "pjesmicu" na francu-skom, vragolast distih fiktivnog dijalogapjesnika s nekom lijepom damom kojanije sigurna odakle joj je poznat: PrixNobel?/ Oui,mabelle.)

Madaje prida o Brodskom nesumnjivovezana za hladni rat, on nije bio tip 'disi-

denta' pogodan za politikantsku "upotre-

bu". Vidi se to, recimo, iz njegove polemi-

ke sa Kunderom oko Dostojevskog kao iiz polemike saVaclavom Havelom. Iz da-

nainje perspektive, naroiito je subverziv-na njegova pjesma napisana nakon Stoje Ukrajina proglasila nezavisnost. Ova-

ko o tome svjedodi Losev: "Odnos Brod-skog prema raspadu sovjetskog imperijamoZe se nazvati indiferentnim samo uzjednu bitnu napomenu. e ak i ljudi kojisu ga dobro znali iudili su se tome kakoga je jako naljutilo otcjepljenje Ukrajineod Rusije." Pjesmu pod naslovom Povo-

dom nezav isnosti U kr ajine Brodski za Zi-

vota nije objavio, ali ju je proiitao prili-kom svoje knjiZevne vederi na Kvins ko-ledZu u Njujorku, u februaru 1994. Pjesmaje briljantna, ali teiko prevodiva jer dionjene modi poiiva na znaladkoj upotrebiukraj inizama. Sr e t an v am put, IJ kr aj inci,cinidno poruiuje pjesnik, da bi na krajupredskazao duhovnu smrt onih koji se

odridu Aleksandra Pu5kina zarad Tara-sa Sevienka.

vEdMJEoDBRoNzE

Politiika previranja i kraj hladnog rataza Blodskog su ponovo bili manje vaZniod dogadaja iz njegovog privatnog Zivo-

ta. Ovaj putje istoriju zasjenila lidna sre-

6a. Sjeseni r99o. godine, Brodskije oZenio

Mariju Socani, svoju studenticu talijan-sko-ruskog porijekla. Tri godine kasnije,dobili su 6erku Anu. Ranih devedesetihse oZenio iAndrej, sin Brodskogi MarineBasmanove, tako daje nekako u isto vri-jeme Brodski dobio 6erku i unuiad. Na-kon Sto sina nije vidio dvadesetak godi-na, odrasli Andrej je posjetio oca u Nju-jorku i oni su ostali bliski sve do pjesni-kove smrti.

Tih pet-Sest godina uoii smrti bile sui najproduktivnije razdoblje u njegovomZivotu. Po rijeeima Loseva napisao je vGe

od sto pjesama,jednu dramu i desetakve-Iikih eseja, znajuii sve vrijeme da mu se

zdravstveno stanje katastrofalno pogor-

Sava i da 6e brzo da umre. Srce ga je mu-iilo od rane mladosti, a tu su bile i Stetne

navike: alkohol i naroiito cigarete. Pu5ioje jako mnogo i nije mogao bez duhana.Imao je nekoliko srianih udara (prvi ve6

1976. nakon kojeg mu se stanje sve vrije-me pogor5avalo) i dvije operacije. Ipak,mada su svi odekivali da 6e da umre naoperacionom stolu (ljekari su predlaga-

li joS jednu operaciju ili iak transplan-taciju srca) ili u bolnici, Brodski je umrokod kute, u svojoj radnoj sobi, u nedje-lju uveie, pripremajuii predavanje kojeje trebao da odrZi u ponedjeljak, prvogdana nastave nakon boZiine i novogodi.Snje zimske pauze. Naili su ga sa otvore-nom knjigom grdkih epigrama. Srce muje iznenada stalo. Godine 1995. napisaojejednu od svojih posljednjih pjesama kojazavriava stihom: Mramor suiava mojuqortu. Takva bolna ironija gdje se "skle-

rotitno kalcificiranje Zila tumaii kao pri-kljudivanje panteonu gdje dostojni stidu

vjedni Zivot mramornih kipova' karakte-ristiina je za Brodskog.

RAZLOMAI(

Najednom mjestu u razgovorima s Vol-

kovom, Brodski kaZe: "U stvari ljudi nisutako zanimljivi. Od njih,vi5eili manje,io-vek zna Sta moZe da oiekuje. Na krajukrajeva, ljudi su, kako da kaZem, neupo-redivo viSe sinonimni nego umetnost. Tojest, kod ljudi je mnogo vi5e u nazivnikunego u brojitelju, zar ne? A umetnost je

neprestana promena nazivnika." Ima ne-

ieg paradigmatidnog u ovoj "razlomadkoj

poetici", ne samo zbog naslovajednog odnajslavnijih eseja Josifa Brodskog: Less

Than One. Brodski, naime, uvijek govoriiz pozicije maniine. Isto tako, on je onajkoga malo Sta n'ervira liao predvidljivosti dosada. U razgovorirha s Volkovom, onveli: "U Zivotu, uopste, nema nideg rda-vog jedino Sto je u njemu rclavo - to je, po

mom mi5ljenju, predvidljivost. (...) Kadasam u bilo kojoj Zivotnoj situaciji poii-njao da ose6am tu predvidljivost, uveksam iz nje odlazio."

Prava umjetnost i prava poezija go-

vore iz pozicije manjine i nepredvidlji-vi su. Kad Brodski govori o Cvetajevoji Ahmatovoj, o Odnu i Frostu, o sebi uo-stalom, sve se to dita kao poezija. Brod-ski je pjesnik, u svakom smislu. Po ee-slavu Milo5u, pjesnik "mora biti bogo-bojazan, voljeti svoju zemlju i materin-skijezik, oslanjati se samo na svoju sa-

vjest, izbjegavati saveze sa zlom i ne pre-

kidati s tradicijom". Brodski je bio takav.

Njegov biograf Losev kaZe kakoje Zivotodvi5e nepredvidljiv i apsurdan da bi se

mogao pretvoriti u narativ i kako je je-dina knjiZevna forma koja odgovara Zi-

votu lirska pjesma jer je uvijek vi5eznai-na i sugestivna te daje i Brodski stogainsistirao daje njegov Zivot u njegovimstihovima. Knjige o Brodskom, knjige ukojima Brodski govori, uvijek nas pozi-

vaju da se vratimo njegovoj poeziji i daje iitamo sa zahvalno5tu, zahvalno5iukoja nas opet podsjeta na pjesmu kojuje Brodski napisao za svoj ietrdeseti ro-dendan..Nabrojav5i muke s kojim ga jeZivot suoiio, pjesnik kaZe da samo s tu-gom osjeia solidarnost, ali da ie ipak sve

dok mu se usta ne napune ilovatom, iz

njih da odjekujejedino zahvalnost. !lMUHAREM BAZDULJ

5. februar 2015. vREMr