javnost kao fantom i javnost u zamračenju - hrfd.hr · klasični primjer obrane slobode govora u...

17
Izvorni članak UDK 316.653:321.7Dewey, J., Lippmann, W. 316.774:321.7 Primljeno 30. 5. 2010. Enis Zebić Zvonimirova 119, HR–10000 Zagreb [email protected] Javnost kao fantom i javnost u zamračenju Kako je polemika Waltera Lippmanna i Johna Deweyja o demokraciji i medijima uvelike relevantna i nakon gotovo stotinu godina Sažetak Dok novinar i društveni teoretičar Walter Lippmann sredinom dvadesetih godina prošlog stoljeća upozorava kako ne postoji suvereni i informirani građanin kao element odlučivanja u predstavničkoj demokraciji, dakle da ne postoji niti javnost kao konzistentna i trajna druš- tvena kategorija, već da je ona ‘fantom’, filozof John Dewey mu odgovara kako javnost nije ‘fantomska’, već je u svojevrsnoj ‘pomrčini’, a da se demokratske procese može osnažiti jačanjem lokalne zajednice i drugačijom ulogom medija, koji će kvalitetnom obradom i me- dijskim plasmanom znanstvenih otkrića i društvenih istraživanja vratiti građaninu i javnosti mjesto i ulogu koji mu u demokratskoj tradiciji pripadaju. Problem na koji je Lippmann među prvima upozorio nije razriješen niti do danas, a Deweyjeve sugestije mogu u novom kontekstu pripomoći njegovom razrješavanju. Ključne riječi John Dewey, Walter Lippmann, progresivizam, demokracija, javnost, javno mnijenje, mediji 1. Uvod Polemika koja se pred više od osamdeset godina vodila između Johna Deweyja i Waltera Lippmanna o problemima moderne masovne predstavničke demo- kracije, značaju i važnosti javnosti i ulozi medija u svemu tome, čas tiše, a čas glasnije odzvanja i do naših dana, a posljednjih se desetljeća stavove što ih je u toj polemici iznio John Dewey razumije i kao inspiraciju, ili svojevrsni temelj na kojem je – u Sjedinjenim Državama, pa onda i drugdje – iznikao fenomen public journalisma, odnosno civic journalisma. O čemu se u najkraćim crtama radi: uvjetno rečeno »umorni liberal i razoča- rani demokrat« Walter Lippmann u svojoj knjizi The Phantom Public iz 1925. godine odbacuje kao netočnu jednu od premisa parlamentarne demokracije: da je demokratska javnost sastavljena od suverenih i kompetentnih – Lippmann dapače veli omnikompetentnih individua, koje mogu suvereno i kompetentno odlučivati u demokratskoj proceduri. Ne, kaže Lippmann – postoje insideri i outsideri, insideri znaju dovoljno o javnom problemu o kojem se raspravlja i odlučuje, dok outsidere to ne zanima, bave se vlastitim životima i nemaju dovoljno niti motivacije niti informacija za donošenje kompetentne odluke ili odabira. Utoliko, ta je demokratska javnost za Lippmanna fantom: neka se

Upload: others

Post on 24-Sep-2019

4 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Javnost kao fantom i javnost u zamračenju - hrfd.hr · klasični primjer obrane slobode govora u ratno vrijeme. Međutim, njegovi Međutim, njegovi su protivnici govorili poslije

IzvorničlanakUDK316.653:321.7Dewey,J.,Lippmann,W.                                                                    316.774:321.7

Primljeno 30. 5. 2010.

Enis ZebićZvonimirova119,HR–10000Zagreb 

[email protected]

Javnost kao fantom i javnost u zamračenju

Kako je polemika Waltera Lippmanna i Johna Deweyja o demokraciji i medijima uvelike relevantna i nakon gotovo

stotinu godina

SažetakDok novinar i društveni teoretičar Walter Lippmann sredinom dvadesetih godina prošlog stoljeća upozorava kako ne postoji suvereni i informirani građanin kao element odlučivanja u predstavničkoj demokraciji, dakle da ne postoji niti javnost kao konzistentna i trajna druš­tvena kategorija, već da je ona ‘fantom’, filozof John Dewey mu odgovara kako javnost nije ‘fantomska’, već je u svojevrsnoj ‘pomrčini’, a da se demokratske procese može osnažiti jačanjem lokalne zajednice i drugačijom ulogom medija, koji će kvalitetnom obradom i me­dijskim plasmanom znanstvenih otkrića i društvenih istraživanja vratiti građaninu i javnosti mjesto i ulogu koji mu u demokratskoj tradiciji pripadaju. Problem na koji je Lippmann među prvima upozorio nije razriješen niti do danas, a Deweyjeve sugestije mogu u novom kontekstu pripomoći njegovom razrješavanju.

Ključne riječiJohnDewey,WalterLippmann,progresivizam,demokracija,javnost,javnomnijenje,mediji

1. Uvod

PolemikakojasepredvišeodosamdesetgodinavodilaizmeđuJohnaDeweyjaiWalteraLippmannaoproblemimamodernemasovnepredstavničkedemo­kracije,značajuivažnostijavnostiiulozimedijausvemutome,častiše,ačasglasnijeodzvanjaidonašihdana,aposljednjihsedesetljećastavoveštoihjeutojpolemiciiznioJohnDeweyrazumijeikaoinspiraciju,ilisvojevrsnitemeljnakojemje–uSjedinjenimDržavama,paondaidrugdje–iznikaofenomenpublic journalisma,odnosnocivic journalisma.Očemuseunajkraćimcrtamaradi:uvjetnorečeno»umorniliberalirazoča­ranidemokrat«WalterLippmannusvojojknjiziThe Phantom public iz 1925. godineodbacujekaonetočnujednuodpremisaparlamentarnedemokracije:dajedemokratskajavnostsastavljenaodsuverenihikompetentnih–Lippmanndapačeveliomnikompetentnihindividua,kojemogusuverenoikompetentnoodlučivatiudemokratskojproceduri.Ne,kažeLippmann–postojeinsideri i outsideri,insideri znaju dovoljno o javnom problemu o kojem se raspravlja iodlučuje,dokoutsideretonezanima,bavesevlastitimživotimainemajudovoljnonitimotivacijeniti informacijazadonošenjekompetentneodlukeiliodabira.Utoliko,tajedemokratskajavnostzaLippmannafantom:nekase

Page 2: Javnost kao fantom i javnost u zamračenju - hrfd.hr · klasični primjer obrane slobode govora u ratno vrijeme. Međutim, njegovi Međutim, njegovi su protivnici govorili poslije

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)

E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju28

outsideribavesvojimposlovima,ainsiderinekaodlučujuojavnimpitanjima.Uloganovinaraimedijajeutomedaprikupeinformacijeotimodlukamaodinsidera,pretočeihujednostavannovinskijezikiplasirajuihoutsiderima.DeweydvijegodinekasnijeodgovaraknjigomThe Public and Its Problems. OnodbijaLippmannovutezudademokratskajavnostnepostoji,odnosnodajefantomska,alipriznajedajeonausvojevrsnojpomrčini.Kakojeprobudi­ti,kakojeizvućinadanjesvjetlo?Pretpostavkazaformiranjedemokratskejavnosti jevrstaznanja iuvidaudruštveneproblemekoji jošnepostoji,apretpostavkezastvaranjetogznanjasupunaslobodadruštvenihistraživanjaipunaslobodadistribucijerezultatatihistraživanja,punaslobodaizražavanjai slobodna i sustavna komunikacija1–odgovaraDewey.

2. Progresivizam – mala svađa u obitelji

Kako je polemika Lippmann–Dewey svojevrsna »svađa u obitelji«, jer suobojicaprominentnizagovorniciprogresivističkihvrijednostiiprojekatatogsocijalno-političkogpokreta, radiboljeg razumijevanjastavova iznesenihupolemicipredstavitćemonekeosnovnečinjeniceoprogresivizmu.Uvodno,progresivizam  (progressivism) je složen i višeslojan reformistički pokret uSjedinjenimDržavama,nastaokoncem19.stoljeća.Vrijemenajvećegpoletaovogpokretasuprva idrugadecenijadvadesetogstoljeća,apokretsekaonacionalnifenomennaraziniSjedinjenihDržavagasipočetkomdvadesetihgodinaprošlogstoljeća.SjedinjeneDržavesuu19.stoljećuposvedrugapričanegoEuropailiJužnaAmerika–nemamonarhije,aristokracijenitiinstitucionalnecrkveprotivko­jihbiseliberalizammogaoboriti.Upravonasuprot,liberalizamjebiotolikodobrougrađenuustavnustrukturu,političkukulturuizakonodavstvoSjedi­njenihDržava,dadokonca19.ipočetka20.stoljećajednostavnonijebilomjestazaliberalnustranku.Atadasepojavljujeprogresivističkipokret,kaojedanodnajznačajnijihpredstavnikamodernogliberalizma.2

ProgresivističkipokretnastajekaoreakcijanastanjenastalonekontroliranimrazvojemkapitalizmaodzavršetkaGrađanskograta1865.godine, ismjeranaprovođenjereformizaublažavanjeiispravljanjenajvećihdruštvenihzala–siromaštva,neznanja,nepravdi ibolesti.Generalno,možesekazatikakoje riječ o reformističkom, a ne o radikalnom ili revolucionarnom pokretu:nekisuprogresivističkiliderizagovaralijednuilidvijereforme,nekipakpro­vođenjecijelogspektrareformi,alionoštoihsveodlikujeištoodlikujetorazdobljeameričkepovijestije–svijestopostojanjuproblema,otvorenostzareformeiuvjerenjekako»neštovaljanapraviti«.3 Progresivisti su bili zagova­rateljimodernizacije,anaglasaksustavljalinaznanost,tehnologiju,stručnosti obrazovanje.Za samupolemikuLippmann–Dewey, a pogotovo zaDeweyjevu poziciju,značajnojedasuupravoDeweyjevinstrumentalizamipragmatizamWillia­maJamesapoduprliempirijskaistraživanjaotomekakodruštvodoistafunk­cionira, što je rezultiraloprogresivističkimzakonimausmjerenimna refor­miranjepostojećegstanja.4Dewey,odgovarajućiLippmannu,braninesamoprogresivistički pokret, liberalnu poziciju i načela liberalne predstavničkedemokracije,većisvojuuloguusvemutome.Osimnjih,EdwardAlsworthRoss,sociologizWisconsina,objaviojetihgo­dina vrlo popularnu knjigu Poroci i društvo (Sin and Society,1907)gdjemeđuostalimnaglašavakakoporocinisuvišesamoosobnastvar,većidruštvenife­

Page 3: Javnost kao fantom i javnost u zamračenju - hrfd.hr · klasični primjer obrane slobode govora u ratno vrijeme. Međutim, njegovi Međutim, njegovi su protivnici govorili poslije

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)

E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju29

nomen,kakoizborvaljanihljudinijedovoljanzarješavanjeproblemaikakosunužnestrukturnereformeameričkogdruštva.EkonomskiistraživačJohnR.Commonsobjaviojerezultatenizaempirijskihistraživanjaradnihuvjeta,čimejedodatnopoduprozakonodavnereformeRobertaMariona»FightingBob«LaFolettea,guverneraWisconsina1901.–1906.isenatora1906.–1925.,ponekimocjenamanajutjecajnijegsenatoraucijelojameričkojpolitičkojpo­vijesti.5

Upravo je La Folette (kojeg će zbog njegovog protivljenja ulasku Sjedi­njenihDržavauPrvisvjetskiratnastraniAntante,progresivističkikolegaTheodore Roosevelt nazvati »tvorom kojeg  treba objesiti«) bio najglasniji zagovorniknizareformikojećeoznačitiprogresivističkorazdobljeamerič­kepovijesti:uvođenjefiksnihnaknadazaradnikekojisepovrijedenaposlu,umjestodasuprisiljenisudskimputemtražitiodštetuodposlodavaca,čestobez ikakvog izgleda na uspjeh; izravan izbor senatora, nasuprot dotadaš­njemnačinuizboraulegislaturipojedinesaveznedržave,omogućenSedam-naestimamandmanom;progresivnooporezivanje,omogućenodijelominasaveznoj razini usvajanjem Šesnaestog amandmana na Ustav SjedinjenihDržava,davanjegrađanskihpravaženamaomogućenoDevetnaestimamand-manom na Ustav itd.Uvođenjeizravnogizborasenatoradobrajeilustracijaprogresivističkihmoti­vaiciljeva.UsvajanjeSedamnaestogamandmananaameričkiUstavusvibnjuilipnju1912.godinediojesnažnihdemokratizacijskihnaporaprogresivistai–njihovimrječnikomrečeno–pobjedanaroda(the people) nad interesima velekapitala (the interests),kojeseoptuživalo(aistraživačkonovinarstvotogvremenajetoijasnopokazalo!)dasukorumpirali,odnosnokupilidržavnelegislative,kažeNugent.Oncitiraijednusuvremenugorkudosjetkukojatoilustrira, naimeda je »naftna kompanijaStandardOil doista sve napravilalegislatividržavePennsylvanije,jedinoštojenije–rafinirala!«6

Glavnojeoruđeprogresivističkihreformiaparatvlastikrozkoji ipomoćukojegsetereformeprovode.»Konzistentnapozicijagotovosvihprogresi­vista bila  je kako postoji  javni  interes  (public interest) i zajedničkodobro(common good)«, kažeNugent. Pored toga snažno su oruđe progresivistamediji, odnosno istraživački novinari –muckrakeri (doslovce – smetlari,pobirači smeća), koji su posebnu pozornost posvećivali korupciji i sprezivlastiikapitala,neljudskimuvjetimaživotairadanajsiromašnijih(pogotovodječjemraduidječjojprostituciji!)ikršenjuzakonaodstraneoligarhijskihmonopola.Razdoblje  Prvog  svjetskog  rata  vrijeme  je  velikih  iskušenja  progresivizma –doksedioistaknutihprogresivističkihpolitičaraprotiviameričkomulaskuurat(većspomenutiLaFolette,državnitajnikuWilsonovojadministracijiWilliamJenningsBryankojijeuznakprosvjedazbogzaoštravanjaodnosa

1

JohnDewey, The Public and Its Problems,u:JoAnnBoydston(ur.),John Dewey, The La­ter Works,Vol.2,SouthernIllinoisUniversityPress,Carbondale1981.–1990.,str.339–340.

2

The Britannica Guide to Social and Political Movements,BritannicaEducationalPublishinginassociationwithRosenEducationalServi­ces,LLC,NewYork2010.,str.71–72.

3

WalterNugent,Progressivism, A Very Short Introduction, Oxford University Press, Ox-ford–NewYork2010.,str.3.

4

Ibid.,str.78.

5

Ibid.,str.77.

6

Ibid.,str.90.

Page 4: Javnost kao fantom i javnost u zamračenju - hrfd.hr · klasični primjer obrane slobode govora u ratno vrijeme. Međutim, njegovi Međutim, njegovi su protivnici govorili poslije

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)

E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju30

s Njemačkomdao1915.godineostavku,7protivulaskaSjedinjenihDržavauratglasalajeprvaženauopćeizabranauKongres,progresivističkapred­stavnicaMontaneJeannetteRankinitd.),većidionjihpodupirepredsjednikaWilsona.Neograničenipodmornički ratštogauvodiNjemačka imadvabitnarezul­tata–uvelikojmjeriokrećeameričkojavnomnijenjeukoristuključivanjauratnastraniAntante,igotovopotpunostiblokiraameričkiizvoz,iizvoznaskladištaserapidnopune.Rezultat–SjedinjeneDržavestupajuuratsvegadvamjesecanakonuvođenjaneograničenogpodmorničkog rata.Međutim,progresivistiznajuda je rat sjajnaprigodazabogaćenje injihovzastupnikizNebraskeGeorgeNorrisizlazisaprijedlogomdatroškoveameričkogsu­djelovanjauratuplateonikojićenatomratunajvišezaraditi!Rujna1916.ozakonjenojepovećanjeporeznihstopazagranekojećenajvišeprofitiratiodrata–proizvođačimamunicije,brodograđevnojindustriji(ratseizameričkeperspektive ipak vodi preko »velike bare«) i  investicijskim bankama.8SamJohnDeweybiojezaulazakSjedinjenihDržavaurat.Međutim,ratnovrijemeimaimračnustranumedaljezagrađanskeslobode–Zakon o špijunaži  iz  lipnja 1917. i Zakon o propagandi izsvibnja1918.,donesenikaonavodnonužnarješenjauratnovrijeme,ozbiljnosuograničiligrađanskaprava idovelidobrojnihuhićenja.Sdrugestrane,manipulacijamedijimaodigralajeurazvojupolitičkihdogađajavelikuulogu.Primjerice,BritancisupresjeklibrzojavnikabelizmeđuSjedinjenihDržavaiNjemačkepasutakoAmerikanciupisanjuoratuuEuropibiliovisniisključivoobri­tanskim izvorima.9KadaseLaFolette1916.godinepočeožestokoprotivitiulaskuuratnastraniVelikeBritanijeiFrancuske,većinamedijagajeoštronapala,anekisugamedijiprikazivaliokićenogŽeljeznimkrižem.UtjecajnanovinskaagencijaAssociatedPresslažnoiiskrivljenojeprenijelajedanLaFoletteovantiratnigovorrujna1917.uMinnesotti,nakončegajedokrajarataprotiv njega provođena intenzivna javna kampanja.Mjesec dana kasnije uKongresujeodržaogovorusvojuobranu,kojiseuliteraturiotadauzimakaoklasičniprimjerobrane slobodegovorau ratnovrijeme.Međutim,njegovisuprotivnicigovoriliposlijenjega,anjemunititadanitiikadavišedokrajarataproceduralnimsmicalicamanijebiloomogućenodaodgovorinanapadeioptužbeonjegovojnavodnojnelojalnosti.10

Završetak Prvog svjetskog rata označio je i početak kraja progresivističkeere.Nugent1919.godinunazivakratko–annus horribilis.11 »Demobilizaci­javojskeiprelazakvojneindustrijeiratnihagencijanamirnodopskirežimobavljeni su prebrzo i neorganizirano.Maloprodajne cijene su skočile, že­ljeznicekojesuuratnovrijemebilenacionaliziranevraćenesuuvlasništvokorporacija«,urujnutegodinezapočeojevelikištrajkuželjezarama,ane-uspjehštrajkanakončetirimjesecaborbedoveojedoizbacivanjasindikataizželjezara,štojepotrajalosvedotridesetihgodina.12

Zakon izglasan početkom1920. godine iznova je omogućio okrupnjivanjekapitalaistvaranjetrustova,tegodinenaizborimarepublikancipreuzimajuvećinuuKongresuidonosenizzakonakojiukidajuprogresivističkereforme:povisujuporeze,alismanjujustopuporezanaprofititd.Jedinoposvenedir­nutopostignućeprogresivistaostaježenskopravoglasa.Uostalimsegmenti­magdjesunapravljenereformekrenulosekorakilidvaunatrag,alivećinomipak ne do razine prije ere progresivizma: velika bogatstva korporacija ilipojedinacaipaksudonekerazinebilaobuzdana,izmijenjenajestrukturapo­reza,demokratiziranajevlastnalokalnoj,državnojifederalnojrazini,ogra­ničenjeraddjeceižena,uvedenajenaknadaradnicimazaslučajpovredena 

Page 5: Javnost kao fantom i javnost u zamračenju - hrfd.hr · klasični primjer obrane slobode govora u ratno vrijeme. Međutim, njegovi Međutim, njegovi su protivnici govorili poslije

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)

E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju31

radu,vladainevladineorganizacijeborilisuseprotivsiromaštvaiendemskihbolesti itd.13

»Štosetičeaktivnostinaraziniameričkesaveznedržave–američkogpred­sjednika,kongresaisudova–progresivizamjebiomrtav.Kakosupokazalirezultati izbora1920.godine,građanevišenijepokretalaidejaaktivizmaunjihovoime.Progresivističkiborbenipoklič‘narodprotivinteresa’nijevišeimaoodjeka«,14zaključujeNugent.Međutim,vrijednosti ienergija togpo­kreta očuvale su se na lokalnim, a ponegdje i na državnim razinama (npr.državaNewYorkuvrijemeguverneraAlfredaE.Smithaisl.)idesetakivišegodinakasnijeuključilesuseunovisveameričkisocijalno-političkipokret–NewDealsjošjednimRooseveltomnačelu,alinevišeTheodoreom,negoFranklinom Delano Rooseveltom.15

3. Lippmann o demokraciji i medijima

Vjerojatnonajpoznatijiinajutjecajnijiameričkinovinareretiskanihmedija,WalterLippmann,zastudijanaHarvarduod1906.do1910.godinepostajesocijalist,potompočetkomsljedećegdesetljećanapuštasocijalističkipokreti  zagovara  liberalne  ideje.16Kaoveć formiran iutjecajannovinarzavrije­mePrvog svjetskog rata, član je –kao časnikvojneobavještajne službeučinukapetana–najužeganalitičarskogtimaameričkogpredsjednikaWood-rowaWilsonaijedanjeod»autorausjeni«slavnihWilsonovih»Četrnaest

7

Svibnja 1915. godine njemačka podmornicatorpediralajebritanskiputničkibrodLusita­nia,sobrazloženjemdajebrodprevozioveli­kekoličinemunicijeizSjedinjenihDržavazaVelikuBritaniju.Tisućuseljudiutopilo,međunjimai128američkihgrađana.Američkiien­gleskimedijioptužilisuNijemcezaubojstvonevinihženaidjece.Nijemcisupakpodsjeti­lidajenjihovoveleposlanstvouSjedinjenimDržavamaobjavljivalopoameričkimnovina­maoglaseukojimasuupozoravaliameričkegrađanedaneputujubritanskimbrodovima,alisuusamojNjemačkojslavilizapovjedni­ka te podmornice kao heroja. Sasvim točnosumnjajućikakojeLusitaniaprevozilamuni­ciju,Bryanjebiouvjeren»kakobiSjedinjeneDržavetrebaledatiprimjerkršćanskedemo­kracije  tako  da  prosvjeduju  i  kod  Britanaca koji su putnike na brodu koristili kao štit za municiju, ali i kodNijemaca zbognjihovogpodmorničkog rata u kojem stradavaju civi-li. Kada je predsjednik Wilson odbio pro­zvati Britance i samo zatražio odNijemacada  prestanu  bez  upozorenja  napadati  civilne brodove, Bryan je dao ostavku.« NavedenopremaSusanA.Brewer,Why America Fights – Patriotism and War Propaganda from the Philippines to Iraq,OxfordUniversityPress,2009.,str.51.

8

Nugent,Progressivism,str.110.

9

Brewer,Why America Fights, str. 51. Narav­no,diopisanjaameričkihmedijaoratuteme­

ljioseinaizvorimaizneutralnihzemalja,alinjihov je utjecaj bio neznatan. Španjolski su mediji,zbogtogaštojeutojneutralnojzemljicenzurabilamnogoslabijanegouzaraćenimdržavama, opsežno pisali o epidemiji gripekoja je 1917. godine krenula iz SjedinjenihDržavaiusljedećimgodinamapoharalago­tovocijelisvijet,akaosvojevrsnaciničnana­grada za njihovo objektivno  i necenzurirano izvještavanje, pošast je prozvana – španjol­skom gripom!

10

Višena:http://en.wikipedia.org/wiki/Robert_M._La_Follette,_Sr, pregledano: 22. ožujka2010.

11

Nugent,Progressivism,str.115.

12

Ibid.

13

Ibid.,str.125.

14

Ibid.,str.120.

15

Ibid.,str.127.

16

BarryD.Riccio,Walter Lippmann – Odyssey of a Liberal, Transaction Publishers, NewBrunswick,NewJersey1996.,str.22–24.

Page 6: Javnost kao fantom i javnost u zamračenju - hrfd.hr · klasični primjer obrane slobode govora u ratno vrijeme. Međutim, njegovi Međutim, njegovi su protivnici govorili poslije

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)

E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju32

točaka«.17Nakonratavraćaseuređivanjunovinaipostižeenormanuspjehsvojom knjigom Javno mnijenje,objavljenom1922.godine.Utomdjeluonupozoravadaseupravaputemizabranihpredstavnikanemožeuspješnopro­voditi»akonepostojinekanezavisna,stručnaorganizacijakojaćečinjeniceštosenevideučinitishvatljivimaonimakojimorajudonijetiodluke«.18 To biomogućilo»daumaknemonepodnošljivojineprovedivojfikcijidasvakiodnasmorastećikompetentannazornasvejavneposlove«.19 Lippmann u Javnom mnijenjupreporučujeda»javnenazore,akoseželidabuduzdravi,valjaoblikovatizanovinstvo,aneda ihoblikujenovinstvo,kako jedanasslučaj«,20idatobudezadaćapolitičkeznanosti.»Dnevnoupravljanjeljudimamorapočivatinaljudimaunutarorganizacije,atimorajuraditipodpovoljnimokolnostima«,21kažeLippmann,isugerirakakotopostići:

»Svrhadaklenijedasesvakoggrađaninaopteretistručnimmnijenjimaosvimpitanjima,većdase taj teretodnjegaodmaknepremaodgovornomadministratoru. (…)Zahtjevzapomoćstručnihizvjestitelja(…)nedolaziizjavnosti,većodljudištoobavljajujavniposao,akojiseviše ne mogu ravnati svojim iskustvom.«22

Trigodinekasnije,Lippmannobjavljujesvojevrsninastavakteknjige,nazvanThe Phantom Public,23 djeloautorasvemanjeuvjerenogumogućnostvalja­nogfunkcioniranjaparlamentarnedemokracije.Neštokaoštojejavnostijav­nomnijenjejefikcijailifantom,građanin–glasačvladasamouteoriji,aneiuzbilji,aneštokaosuvereniisveznajućigrađanin–glasačnepostoji–tvrdion.Trebasplećajavnostiskinutiteretodgovornostizaupravljanjedruštvom,jerzatoprosječangrađaninnemanikapacitetaniinteresa.Javnostmožeimatipravonaveto,alijenetrebainesmijeopterećivatidonošenjemdnevnopoli­tičkihodluka,jerzatonijekompetentna.GlavnirazlozizanjegovpesimizambilisuiskustvomedijskemanipulacijeokoulaskaSjedinjenihDržavauPrvisvjetskirat, iskustvoratnepropagandeuSjedinjenimDržavamazavrijemeratačijijekreatorkaočlanfamoznogGreedovogodboranajbližihWilsonovihsuradnikabioisam(ovopotonjezamjetnojevećuJavnom mnijenju),24 kao i fenomenMussolinijevogdolaskanavlastuItaliji.Aameričkigrađaniisamisutogasvesvjesniji,pajeodazivnaizboresvemanji.

»Nemožetegapotaknutigovoromograđanskimobvezama,mahanjemzastavomprednosomilislanjemizviđačadagadovedunabiralište.Tajsegrađaninvratioizkrižarskogratakojiježeliood svijeta napraviti nešto što se na kraju nije dogodilo.«25

Lippmannrazumijeiopravdavadeziluzioniranostirezignacijugrađana,jerseodnjihtražidaispuneneostvariviideal.Isamzasebepriznajedaneuspijevaučinitionoštoteorijademokracijeodnjegaočekuje–»daznaštosezbivaida ima stav vrijedan javnog iznošenja o svakom pitanju koje se postavi pred demokratskiuređenuzajednicu.I jošmisenijedogodilo«,dodajeonkakobipoentiraosvoju tezu,»dasretnembilokoga–odameričkogpredsjedni­ka do profesora političkih znanosti tko bi semakar približio prihvaćenomidealusuverenogiomnikompetentnoggrađanina«.26Svikažukakojevažnoobrazovanjeiinformiranost,međutimproblemaipotrebnihznanjaimatolikomnogoda će»građaninbiti izbezumljenkao štenekojepokušava lizati trikosti u isto vrijeme«.27

Demokratitvrdedaljudevaljanaučitisveštoćeimtrebatiuodlučivanju,anepitajusejelitomoguće;jednaodškolademokracijetemeljilajesvojerefor­menatezidaje»lijekzasvazlademokracije–višedemokracije!«28 Oni su predložili(atuLippmannizravnociljanasvojedojučerašnjeprogresivističkeistomišljenike)proširenjebiračkebaze,štovišeraznihglasanja, inicijativa,

Page 7: Javnost kao fantom i javnost u zamračenju - hrfd.hr · klasični primjer obrane slobode govora u ratno vrijeme. Međutim, njegovi Međutim, njegovi su protivnici govorili poslije

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)

E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju33

referenduma,izravnogizborasenatora…Međutim,brojgrađanakojiizlazenaizboreidaljepada,upozoravaLippmannizaključuje:

»Očitojepogreškauprvojpretpostavcioveškoleda‘svigrađani’želeaktivnosudjelovatiuupravljanju.(…)Akoglasačnemožeshvatitidetaljednevnihproblema,jerilinemavremena,ilinemainteresa,ilinemapotrebnogznanja,nećeseodnjegastvoritiboljejavnomnijenje,akoseodnjegabudetražilodačešćeizražavasvojemišljenje.Onćesamobitijošizbezumljeniji,umornijiispremnijidaseprepustitomedagavode–drugi.«29

Animalonetješičinjenicadaprimjericeisocijalistidijeletu»mističnupo­greškudemokracije–dasusviljudikompetentni«.30

Njihovajezajedničkapretpostavka

»…ilidasuglasačiinherentnosposobniupravljatirazvojemsituacije,ilidasepribližavajutomidealu.Mislimdajetolažanideal.Pritomnemislimdajenepoželjan,negodajenedostižan,lošonolikokolikojelošekadadebeočovjekpokušavabitibaletniplesač.Idealbitrebaoizražavatiistinske sposobnosti subjekta, akada tonečini,onda ihpervertira. Ideal omnikompetentnog suverenog građanina je po mom sudu jedan takav neostvarivi i lažni ideal.«31

Lippmannrezigniranozaključujekakopojedinacnemasvojstavosvimjav­nomstvarima–neznakakonjimaupravljati,neznaštosezbiva,nitizaštosesvetozbiva,nitištobisesljedećetrebalodogoditi.Atkotoganijesvjestan,zanjegaje»mističnidemokrat«.32

Upravo u ovoj svojoj rezigniranoj konstataciji da »omnikompetentni suvereni građanin«nesamodanepostoji,negodajeto»lažaninedostižanideal«,dak-le–nemoguć,Lippmannsejasnodistanciraodprogresivizmai–generalnogovoreći–liberalizma,isuprotstavljaimse.Progresivist,odnosnoliberaljošćekroz zube priznati da ovdje i sada ne postoji »omnikompetentni suvereni građanin«,alineće–jernesmije–priznatidanijemogućpomaknabolje,od­nosnodatrudom,reformama,obrazovanjemičimesvene,nijemogućestvo­riti»omnikompetentnogsuverenoggrađanina«.Naime,meliorizam,odnosnostavkakojeuljudskomdruštvumogućepoboljšavanjedruštvenihipolitičkih 

17

RonaldSteel,Walter Lippmann and the Ame­rican Century, Transaction Publishers, NewBrunswick,NewJersey1999.,str.134–135;prvo  izdanje  ove  knjige  objavljeno  je  1980. godinekodLittle,BrownandCompany.

18

WalterLippmann,Javno mnijenje,Naprijed,Zagreb1995.,str.29.

19

Ibid.

20

Ibid.,str.30.

21

Ibid.,str.284.

22

Ibid.,str.283–284.

23

Walter Lippmann, The Phantom Public,Ninth printing,TransactionPublishers,NewBrunswick–London,2009.

24

IzvrstanprikaznačinakakojestupanjeSjedi­njenihDržavauratbilojavnoprikazanokao»križarskiratzademokraciju«vidiu:SusanA.Brewer,Why America Fights,str.46–86.

25

WalterLippmann,The Phantom Public,str.5.

26

Ibid.,str.10–11.

27

Ibid.,str.15.

28

Ibid.,str.25.

29

Ibid.,str.26–27.

30

Ibid.,str.28.

31

Ibid.,str.29,istaknuoE.Z.

32

Ibid.

Page 8: Javnost kao fantom i javnost u zamračenju - hrfd.hr · klasični primjer obrane slobode govora u ratno vrijeme. Međutim, njegovi Međutim, njegovi su protivnici govorili poslije

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)

E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju34

institucija ipojava, jedanjeodkamenatemeljaca liberalnedoktrine,poredindividualizma, egalitarizma i univerzalizma.33Otada,odtogodricanjamo­gućnosti»poboljšavanja«građanina,Lippmannvišenijedoktrinarniliberal,asvakonjegovobudućerazumijevanjenapretkaupoliticiidruštvenimodno­simaodnositćesenenaprincipijelnepomake,većnapomakenatehničkojrazini.UtolikojemoždaupravuRonaldSteel,kadakažekakojemeliorizamkodLippmannarezultatutjecajailektirenjegovogharvardskogprofesoraWil-liamaJamesaipragmatizma,odnosnodakodnjegaonnijeliberalnonačelan,većpragmatističkioperativan,uznačenjudase»stvarimožepoboljšati,alinikada i dovesti do savršenstva«.34SteelvelikakojeLippmannodJamesapreuzeoiidejupraktičnosti,odnosnostavkako»ljudimorajudonositiodlukeipritomesenesmijuopterećivatitimejesuliteodlukesavršene«.35

Lippmannpotomskicirakako izgledaaktualniprocesupravljanja iodluči­vanja.

»Aktualno  upravljanje  sastoji  se  od  velikog  broja  dogovora  velikog  broja  pojedinaca  o  spe­cifičnimpitanjima.Onisuvrlorijetkovidljiviobičnimgrađanima.Upravljanjemseudugimintervalimaizmeđuizborabavepolitičari,birokratiiutjecajniljudi,kojisedogovarajusdrugimpolitičarima,birokratimaiutjecajnimljudima.Najvećibrojljuditedogovorevidi,sudionjimaiutječenanjihteksvremenanavrijeme.Onisuprevišebrojni,prekompliciraniipreopskurnipo svojim posljedicama da bi mogli postati predmet bilo kakvog trajnijeg bavljenja od strane javnog mnijenja.«36

Upravljači–osimuspektakularnimslučajevima–nisuodgovorniglasačima,nego »samo drugim političarima, birokratima i utjecajnim ljudima koji suizravnozainteresiranizanekispecifičniakt«.37

Modernodruštvokaocjelinanijevidljivonikome.Većsadakoličinainforma­cijapremašujenašuradoznalost,aliinašumogućnostusvajanjaiovladavanjatiminformacijama.Općisudovivelikogbrojaljudisunejasnaizbunjujućazbrka,adabisepokrenulanekaakcija,valjaihkanalizirati,sažetiiučinitijednoobraznima.

»Kreiranjeopćevoljeodmnogoopćihželjanijehegelijanskamisterija,kakosumnogisocijalnifilozofizamišljali,negoumijećedobroznanovođama,političarimaiupravnimodborima(vidi–Javno mnijenje,pogl.XIIIiXIV)isastojiseubitnomeoduporabesimbolakojiobjedinjujuemocije,nakonštosuoneodvojeneodideja.Akakosuosjećajimanjespecifičninegoideje,alisdrugestranemnogodirljiviji,vođajeustanjukreiratihomogenuvoljuodheterogenemaseželja.Takoseproceskojimseopćistavovidovodedomogućnostisuradnjesastojiodintenzivi­ranjaosjećajaidegradiranjaznačenja.Prijenegomnožinaopćihsudovapostaneizvršnaakcija,izborjesužennanekolikoopcija.Pobjedničkuopcijupotomrealizirajunemaseljudi,većpoje­dinci koji kontroliraju njihovu energiju.«38

Lippmann naglašava kako su naša javna mnijenja uvijek »pokušaj da se izva­nakontrolirapostupkeiponašanjedrugih.Akoshvatimopunoznačenjeovogzaključka,vjerujemdaćemonaćinačinzapozicioniranjeulogejavnogmnije-nja u njegovoj pravoj perspektivi« (…) i »skicirati jedan ideal javnog mnije­njakojibi–zarazlikuodonogprihvaćenojudemokratskojdogmi–bioiostvariv«.39

Ulogajavnogmnijenjaodređenaječinjenicomdajenjegovodnospremapro­blemuizvanjski,daononekontrolirasamčin.

»Javnomnijenjeizražavaseglasanjem,iskazivanjemhvaljenjailikuđenja,sljedbeništvomilibojkotiranjem.Ovemanifestacije samepo sebi ne značeništa.One suvažne isključivo akoutječunarazvojsituacije.Amoguutjecatinarazvojsituacijeisključivoakoutječunasudionikausituacijiilidogađaju.Ivjerujemdaupravoutojsekundarnojneizravnojveziizmeđujavnogmnijenjaijavnihposlovaimamoindicijekojegovoreomogućnostimaiograničenjimajavnogmnijenja.«40

Page 9: Javnost kao fantom i javnost u zamračenju - hrfd.hr · klasični primjer obrane slobode govora u ratno vrijeme. Međutim, njegovi Međutim, njegovi su protivnici govorili poslije

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)

E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju35

Izborinakojimamijenjamojednugarnituruvlastodržacaiinstaliramodruguizrazsujavnogmnijenjakojinijenisekundarannineizravan,ali–štosuiz­bori,pitaLippmanniodmahodgovara.

»Glasanjejeobećanjedaćemonekomedatipotporu.(…)Neodabirejavnostkandidatenitiimpišepolitičkuplatformu.(…)Onasesvrstavazailiprotivnekogatkosekandidiraoilineštoobećao.(…)Nazvaosamglasanjeregrutacijom,svrstavanjemzailiprotiv,mobilizacijom.Toč­no,tojesuvojničkemetafore,alijasamiuvjerenkakosuizboritemeljeninavećinskomnačeluhistorijski ipraktičnosublimiraniidenaturiranigrađanskirat–mobilizacijasamonapapiru,bezfizičkognasilja.«41

Redoviti izbori i smjena vlasti na izborima miroljubiva su zamjena za revo­luciju,ituLippmannnavodinjemačkogvojnoghistoričaraHansaDelbrückakojitvrdikakojenačeloodlučivanjavećinom

»…sasvimpraktičnonačelo:akoseželiizbjećigrađanskirat,napravisetakodavladajuonikojibiusvakomslučajupobijedili,dadođedorata.Atosuoniuvećini.«42

Natragutakvograzmišljanja,Lippmannsugerirakakonaizborima

»… javnost ne izražava svoje stavove, nego se svrstava za ili protiv nekog prijedloga.Akousvojimotakavpristup,moramoseodrećistavakakodemokratskavlastmožebitiizravanizrazvoljegrađana.Moramoseodrećistavadanarodvlada, iumjestotogausvojiti teorijudana­rod – povremenommobilizacijom kao većina – podupire osobe koje stvarno vladaju ili imsesuprotstavlja.Moramokazatikakovoljanarodanedjelujeukontinuitetu,negointervenirapovremeno.«43

Javnostjezainteresiranazanekislučajtekondakadasudogađaji(krozmedi­je!)melodramatiziranikaokonflikt,atuLippmannnavodipoznatumetaforuo (ne)kompetentnosti javnosti kako će ona»stići usred trećeg čina, a otićiprijeposljednjegzastora,dakleostatitamantolikodugodashvatitkojepozi­tivac,atkonegativacupriči«44–iništaviše!Svjetskozbivanjedogađasebezsvjesnogupravljanjaodstrane javnosti ilijavnogmnijenja,uvećinikrizajavnostnitineznaštojeukonkretnomslučaju 

33

VidiprimjericeJohnGray,Liberalizam,»Po­litičkakultura«,Zagreb1999.,str.11–13.

34

RonaldSteel,Walter Lippmann and the Ame­rican Century,str.18.

35

Ibid.

36

WalterLippmann,The Phantom Public,str.31.

37

Ibid.

38

Ibid.,str.37–38.

39

Ibid.,str.42–43.

40

Ibid.,str.45–46.

41

Ibid.,str.47–48.

42

Prema: Hans Delbrück, Goverment and the Will of People, str. 15. Rjeđe navođeninjemački vojni historičar Hans Delbrück(1848.–1929.) omiljena je opsesija filmskogrežiseraMelaBrooksa.SpominjegaseuThe Producers,aukomedijiYoung Frankenstein (kod nas Frankenstein Junior),upripremamaza oživljavanje kreature, doktor Franken­stein šalje svog pomoćnika Igora da ukradeupravoDelbrückovmozak(dapače,nastak­lenci s njegovim mozgom piše »znanstvenik i svetac«), ali Igor naravno uzima sasvimdrugi i drugačiji mozak i tu kreće zaplet.Vidjeti: http://en.wikipedia.org/wiki/Hans_Delbr%C3%BCck,pregledano5.travnja2010.

43

Walter Lippmann,The Phantom Public, str.51–52.

44

Ibid.,str.55.

Page 10: Javnost kao fantom i javnost u zamračenju - hrfd.hr · klasični primjer obrane slobode govora u ratno vrijeme. Međutim, njegovi Međutim, njegovi su protivnici govorili poslije

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)

E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju36

istinailipravičnorješenje,nitisejavnomnijenjediženanogenapojavuzla,kažeLippmann.

»Onoreagirakadasezlojavinanačindaprekineuobičajeneživotnetokove,anekikonkretanproblemprestajezaokupljatinjezinupažnjunekadapravdabude izvršena,negokadasena­praviefikasnaprilagodbakojaćeprebroditikrizu.Datakvoponašanjenijeuobičajeniobrazacponašanjajavnogmnijenja,daseonoozbiljnomoraupuštatiukrižarskiratusvakomslučajuskojimsesusretne,javnostbisesvovrijememoralabavitisvimpostojećimsituacijama.Atojenemoguće.Također,tojenepoželjno.Jer,dapravda,istina,dobrotailjepotaoviseogrubimigrčevitimintervencijamajavnogmnijenja,bilobizanjihmalonadenaovomsvijetu.Takomioslobađamojavnomnijenjeodimpliciraneobavezedasebavisbitiproblema,daiznalaziteh­ničkarješenja,daprovodipravduilinamećemoralnepouke.Umjestotogakažemokakojeidealjavnogmnijenjadaujediniljudeuvrijemekrizenanačindapodupruakcijuonihpojedinacakojibimoglitukrizuprevladati.Sposobnostprepoznavanjatakvihpojedinacakrajjenaporadase obrazuje javno mnijenje.«45

Prematakvomrazumijevanju, javnojemnijenjenekavrstapričuvekojaseuključujeuakcijuuslučajukrize.Ononekreirazakone,ali

»…odbijanjemnezakonite snageonomože stvoritiuvjeteukojimasezakonmože stvoriti.(…)Javnoćemnijenje,unajidealnijojsituaciji,štititionekojisuspremnipostupatirazumno,nasuprotonimakojisnagomželenametnutisvojuvolju.«46

»Interesjavnostinijeupravilima,ugovorimaiobičajimakaotakvim,negouodržanjurežimapravila,ugovoraiobičaja.Javnostjezainteresiranazazakon,nezazakone,zametoduzakona,anezanjegovubit,zasvetostugovora,anezanekiodređeniugovor,zarazumijevanjeuteme­ljenonaobičajima,anezaovajilionajobičaj.Javnostjezatozainteresiranatakodugodokljudiusvomdjelovanjunenađumodusvivendi,njenjeinteresuprovedivimpravilimakojaćeodređivatiiprognoziratiponašanjeljudi,kakobiseonimogliprilagoditi.«47

Ili–narazinipolitičketeorije:

»Potpora Ins (vladajućima) kada stvari idu dobro, potpora Outs (oporbi) kada stvari idu loše – to je bit predstavničke demokracije.«48

Nakonoveelaboracije,Lippmannsvojusredišnjutezulapidarnoformulira:

»Demokratska teorija počiva na uvjerenju kako postoji javnost koja usmjeruje tijek zbivanja. Ja pak mislim da ta javnost nije drugo nego – fantom. Ona je apstrakcija.«49

Javnost,prematakvomnjegovomrazumijevanju,nijepostojanaikonzistent-na,onasemijenjaodsituacijedosituacije,odproblemadoproblema.

»Javnostnije,kakojatovidim,postojaniskuppojedinaca.Tosupomomesuduonipojedincikojisuzainteresiranizanekiproblem,amogunanjegautjecatisamopodupiranjemovogilionog sudionika u problemu.«50

Atadiversificiranostiatomiziranostjavnihmnijenjarezultatjemeđuostalimičinjenicedajesvijetvrlokompliciran,daumjestojednogvelikogsustavaevolucijeinapretka,kojegje19.stoljećenalazilotakoohrabrujućim,postojibezbrojsustavaevolucijekojinaraznenačineutječujedannadrugog–nekisupovezani,nekisuukoliziji,alisvakiseunečemubitnomkrećenasvojvlastitispecifičninačin.51

Kadasepakjavnostpokušabavitimeritumomproblema,adanemanikakvihmehanizamadaonjemu ima cjelovitu i vjerodostojnu informaciju, običnopostane prevareni ili nesvjesni saveznik nekog partikularnog interesa. A bilo kojagrupakojazagovarapartikularni interes tvrditćedaustvarizagovara–interesjavnosti.Lijekzatoje–otvorenadebata!

»Pretpostavljamodaonanećebitiustanjupresuditiomeritumuproblema.Ali,akoinzistira­monapunojslobodidiskusije,suprotstavljenestranećevrlovjerojatnojednadrugurazotkriti.

Page 11: Javnost kao fantom i javnost u zamračenju - hrfd.hr · klasični primjer obrane slobode govora u ratno vrijeme. Međutim, njegovi Međutim, njegovi su protivnici govorili poslije

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)

E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju37

Dakle,otvorenadebatamoždanećedovestidozaključka,alićesezagovornicipartikularnihinteresaodatii,akoihjetoidentificiralopredistinskomjavnošću,debatajeposlužilasvojojsvrsi.«52

Granicedokojihsejavnosttrebaumiješatiunekiproblemodređenesunje­nimkapacitetomzaprosuđivanje,kažeLippmann.

»Tegranicemogubitipomaknuteakosenađunoviiboljikriteriji,ilidaljudikroziskustvopo­stanuverziraniji,ali–tamogdjenematestova,gdjeponuđenitestovinemogubitiupotrijebljeni,gdjebidakleodstvarnekoristibiosamosudomeritumuproblema,bilokojaakcijapromatrača(javnosti)bilabigotovosigurnopriještetnanegokorisna.Dužnostjepripadnikajavnostidadržesvojumotvorenimidačekaju.Postojanjeupotrebljivogtestasamojeposebitesttrebalijavnost intervenirati ili ne.«53

Ondajeisedamnačelanakojimasetestovitrebajutemeljiti:

»1.Izvršnaakcijanijepravojavnosti.Javnostdjelujesamotakodasesvrstavauznekogtkojeumogućnostidjelovati.2.Meritumproblemanijezajavnost.Javnostinterveniraizvanatemeljempostupaka insidera.3.Anticipiranje,analizairješavanjeproblemanisuposaojavnosti.Stavovijavnostitemeljesenamalomuzorkučinjenicaoproblemu.4.Specifični,tehnički,internikri­teriji potrebni za rješavanje problema nisu posao javnosti. Kriteriji javnosti generalizirani su za mnogeproblemeibaveseubitnomeproceduromivanjskimformamaponašanja.5.Javnostiostajezadaćadaprosudiponašajulisesudionicinekogproblemapremadogovorenomobrascuponašanjailipremavlastitimarbitrarnimželjama.Taprosudbamorabitiobavljenanauzorkunekog vanjskog aspekta ponašanja insidera.6.Kakobitajuzorakbiokarakterističan,nužnojeuspostavitikriterijeprimjereneprirodijavnogmnijenja,nakojesemožeoslonitiurazlikovanjukoje je ponašanje razumno, a koje arbitrarno. 7.Za svrhedruštvene akcije, razumno je onoponašanjekojebilouformuliranjupravilabilounjegovomprovođenju,iliunjegovojizmjeni,slijedi dogovoreni smjer. Zadaća je političkih znanstvenika da razviju metode odabira i odrede kriterije prosuđivanja. Zadaća je građanskog odgoja u demokraciji da vježba građane u upotre­bi ovih metoda. Zadaća je onih koji izgrađuju institucije da sve to uzmu u obzir.«54

Dakle,obrazovanjezainsidere–zajavneslužbe,morabitirazličitoodobra­zovanja za outsidere–dakle javnost.Upravljačinisuglasnogovorniciopćevolje.  Razlog  za  takvo  pogrešno  postavljanje  problema  je  u  tome  što  se  o društvuu19. stoljeću razmišljalokaoo»jednom tijelu s jednomsviješću,dušom i svrhom, a ne kaomnoštvupojedinacaumnoštvu različitih odno­sa«.55Pozicijeifunkcijeinsidera  i outsiderasubitnorazličite,aakoseneodustane od demokratske iluzije o omnikompetentnombiraču i upravljaču

45

Ibid.,str.57–58.

46

Ibid.,str.59.

47

Ibid.,str.96.

48

Ibid.,str.116,istaknuoE.Z.

49

Ibid.,str.67,istaknuoE.Z.

50

Ibid.Vidiidalje,str.100.Premanašojocjeni,dodatni  argument  zašto  Lippmann  tvrdi  da postoji ne jedna javnost i javno mnijenje,negovišenjih,jestinjegovovlastitopolitičkoiskustvo u američkom progresivizmu. Kakonavodi  The Britannica Guide, »niti  koncem 19. stoljeća, a niti u sljedećim desetljećima

nije bilo jedinstvenog progresivističkog po­kreta.Brojnipokretizareformenalokalnoj,državnoj i nacionalnoj razini bili su tolikoraznoliki,iunekimslučajevimatolikomeđu-sobno suprotstavljeni, da nisu bili u stanjuobjedinitiseukrižarskipohodnanacionalnojrazini.« (Str. 72; više o tom problemu vidi:ibid.,str.72–78.)

51

Ibid.,str.73–74.

52

Ibid.,str.104.

53

Ibid.,str.131–132.

54

Ibid.,str.134–135,istaknuoE.Z.

55

Ibid.,str.146.

Page 12: Javnost kao fantom i javnost u zamračenju - hrfd.hr · klasični primjer obrane slobode govora u ratno vrijeme. Međutim, njegovi Međutim, njegovi su protivnici govorili poslije

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)

E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju38

kaonjegovomglasnogovorniku,perspektivaumodernomdruštvujesveprijenegoružičasta,upozoravaLippmann.Nadjelujesnažnacentralizacija,a»štojevišecentralizacije,tosemanjeonekojisuzainteresiranimožekonzultirati,i to manje oni mogu dati svjesnu privolu. (…) Centralizirano društvo u kojem dominira fikcija da su upravljači glasnogovornici opće volje ići će za timdanesamodegradirainicijativupojedinca,negoidareduciraulogujavnogmnije njadobeznačajnosti«,56dramatičnozaključujeLippmann.

4. Deweyjev odgovor

Deweyjeusvomelaboriranjuproblemasrodnoozbiljanukriticizatečenogstanja:nitistrankenisuonekojesuodlučujuće:one»moguupravljati,alionenevladaju.Javnostjetolikozbunjenaipomračenadanemožečaknitiko­ristitiorganeprekokojihbitrebalaposredovatipolitičkeakcijeipolitike«.57 Aktualnazbunjenostiapatijajavnostirezultatsučinjenicedasadaobučeniznalciusmjerujustvarnuenergijudruštvauraznenepolitičkestvari,doksepolitiku vodi kroz mašineriju i ideje stvorene u prošlosti i namijenjene da se baveposvedrugačijimsituacijama.Deweyupozorava:

»Nemanekeposebnejavnostikoncentriranepronalaženjemstručnihškolskihinstruktora,spo­sobnihdoktorailidirektorapoduzeća.Nikakvajavnostneintervenirakakobipoučilaliječnikeliječenjuilitrgovcetrgovanju.Njihovoponašanjeodređenojeznanošćuipseudo-znanošću.«58

Na dva problema koji u vrijeme dok on piše ovu studiju intrigiraju lokalnu zajednicu–javniprijevozitrgovanjeprehrambenimproizvodima–Deweypokazujekakosejavnostformiraifunkcionira,preciznije–kakoseneuspi­jevaformirati.Prvo,postojerazdobljaintenzivnoginteresairazdobljaindife­rentnosti.Drugo–javnopredstavljanjetihproblematolikoješirokoikompli­cirano,tehničkidetaljitolikosuspecijalistički,pojedinostijetolikomnogodasejavnostneuspijevananekoduljevrijemeidentificiratiiočuvati.

»Dakle,nijestvarutomedanemajavnosti,daklemnoštvaosobakojeimajuzajedničkiintereszaposljedicesocijalnihpromjena.Javnostijejednostavnopreviše,onajeprevišeraspršenaidi­fuzna.Osimtoga,previšejepojedinačnihjavnosti,jersveteaktivnostisneizravnim,ozbiljnimitrajnimposljedicamasujednostavnobezbrojne.Svakaodtihaktivnostipresjecasesdrugomisvakaodnjihformiravlastitugrupuposebnozainteresiranihosoba,apremalojetogaštobiteposebnejavnostidržaloskupakaojednuintegriranucjelinu.«59

Asamajavnostje–upomrčini,upozoravaDewey.60

Sdrugestrane,porastbroja,oblika i financijskedostupnosti raznihzabavapredstavlja snažan otklon od političkih razmišljanja. »Članovi nedovršenejavnostiimajuprevišeraznihmogućnostizabaveibavljenja,dabisemogliposvetitiorganiziranjuujednuefikasnujavnost«,61upozoravaDewey.Narav­nodaboljkedemokracijenećemoizliječitisvišedemokracijenanačindana­gomilamojošviševećpostojećihinstituta,slažeseovdjeDeweysLippman-nom,ali tajnaputakmožeznačiti idapokušamokritičkiprepravitinjezinepolitičkemanifestacije.62

Dakle,kakodalijekzaboljkedemokracijebude–višedemokracije?Prvijeproblemkakopronaćinačindaseraspršenaicijelosevrijemegibajućajav­nostprepoznananačindadefiniraiizrazisvojinteres.63 Prvi uvjet za demo­kratskiorganiziranujavnostjevrstaznanjaiuvidakakvajošnepostoji,pabibiloapsurdnonagađatiotomekakvobionobilo.Ali–naglašavaDewey–usvakomslučajumorapostojatislobodadruštvenihistraživanjaislobodadis­tribucijerezultataizaključakatihistraživanja.64Štogodopstruiraiograniča­vaprotoktihinformacija,ograničavaiiskrivljujejavnomnijenje,iiskrivljuje

Page 13: Javnost kao fantom i javnost u zamračenju - hrfd.hr · klasični primjer obrane slobode govora u ratno vrijeme. Međutim, njegovi Međutim, njegovi su protivnici govorili poslije

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)

E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju39

i dovodiupitanje razmišljanjeoproblemimadruštva.Dapače, tvrdi autor,bezslobodeizričajanemožeserazvijatinimetodedruštvenihistraživanja.Oruđamogubitirazvijenaiusavršenasamouuporabi,unjihovojprimjeninapromatranjeiizvještavanjeorezultatima,ateprimjenenemabezslobodneisustavne komunikacije.65

Međutim,»apsurdanjestavdajemišljenjeikomuniciranjesadaslobodno,jersuuklonjenazakonskaograničenjakojasuranijepostojala«,66 upozora­vaDewey.Naime,kadasespominjeameričkiUstav,Vrhovnisud,privatnovlasništvo,slobodaugovaranja,prosječniAmerikanacredovitoćeupotrijebititermine‘sveto’i‘svetost’.Kaorezultat,oveinstitucijepostajunedodirljiveusuvremenompolitičkomživotu.

»Postoji socijalna patologija koja snažno radi protiv efikasnih istraživanja društvenih uvjetaidruštvenih institucija.Onasemanifestirana tisućenačina:umrzovoljnomzanovijetanju,ubesplodnomvrludanju,utrčanjuzazabavom,uidealizacijionogaštojedavnouspostavljeno,utvrdoglavomzadovoljstvunadstvarima‘onakvimakakvejesu’,uolakomoptimizmu,uzastra­šivanjusvihdrugačijemislećih–dakle,nanačinekojiprigušujuirastačumisaotimefikasnije,jer se šire nesvjesno i suptilno.«67

Zaznanjejepodjednakoznačajnonjegovorazumijevanje,kaoinjegovoko­municiranje,naglašavajošjednomDewey.

»Komuniciranjerezultatadruštvenihistraživanjaistoještoiformiranjejavnogmnijenja.Tojejednaodprvihidejaugrađenihurastpolitičkedemokracije,kaoštoćebitijednaodposljednjihkojaćebitirealizirana.«68

Stavoviivjerovanjakojiseodnosenajavnostpretpostavljajuefikasnoiorga­niziranoistraživanje.Akonebudupostojalemetodekojećedetektiratirazneenergijekojesunadjeluipratitiihkrozzapetljanumrežuinterakcijadonji­hovihposljedica,rezultatćebitisamomnijenje unegativnomznačenju,anejavnomnijenje,upozoravaDewey.Nisupotrebnitakvipostupcisvremenanavrijeme,povremeno,većtotrebabitikontinuiranprocesdruštvenogistraživa­njaiizvještavanjaonjegovimrezultatima.Osimtoga,društvenoistraživanjemorabitištojeaktualnijemoguće,jerćenjegovirezultatiinačebititekodantikvarnog interesa.69

I sada dolazimo do zanimljivog novumaštogadonosiDewey:

»…istinskadruštvenaznanosttrebapokazatisvojurealnostudnevnimnovinama,dokučeneknjige i članciučasopisima trebajupridonijetinovimoruđima imetodama.Međutim, samo

56

Ibid.,str.174–175.

57

Dewey, The Public and Its Problems, str.311.

58

Ibid.,str.312.

59

Ibid.,str.321.

60

Ibid.,str.324.

61

Ibid.,str.321.

62

Ibid.,str.325.

63

Ibid.,str.327.

64

Ibid.,str.339.

65

Ibid.,str.339–340.

66

Ibid.,str.340.

67

Ibid.,str.342.

68

Ibid.,str.345.

69

Ibid.,str.347.

Page 14: Javnost kao fantom i javnost u zamračenju - hrfd.hr · klasični primjer obrane slobode govora u ratno vrijeme. Međutim, njegovi Međutim, njegovi su protivnici govorili poslije

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)

E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju40

društveno istraživanje – koje jedinomože osigurati znanje kao uvjet za društvene prosudbe–morabitiaktuelnoisvakodnevno.«70

Čakidasudruštveneznanostikaospecijaliziraniistraživačkiaparatsnažnijerazvijenenegoštosusada,bilebikomparativnonesposobneusmjeravatista­voveustvarimaodjavnoginteresa,takodugodoksuudaljeneodsvakodnev­ne primjene u sakupljanju i interpretaciji vijesti.71

Deweypriznajedaimamnogoistineuprimjedbikakooslobađanjeiusavr­šavanje društvenih istraživanja ne bi samo po sebi imalo nekog posebnogučinka.Većinačitateljskepopulacijenijezainteresiranazaučenjeiusvajanjerezultataaktualnihdruštvenihistraživanja.Aakoihnetkonepročita,rezul­tatidruštvenihistraživanjabašinemoguimatinekogutjecajanastavoveipostupke građana – elemenata javnosti. »Tu je od fundamentalne važnostiprezentacija,aonaje«–naglašavaDewey–»pitanjeumijeća.Novinekojebibilednevnoizdanjetromjesečnikazasociologijuilipolitičkeznanostiimalebiograničenucirkulacijuiograničenutjecaj.Aliiutomslučaju,samačinje­nica da takav materijal postoji i da je dostupan imala bi nekog regulatornog učinka«,72naglašavaDewey,alisetunezaustavlja!Idemokorakdalje!An­gažiranjeumjetnikakojibiovumaterijuliterarnoprezentiraopodjednakojetakopreduvjetzapoželjnoformiranjeadekvatnihstavovaodruštvenimpita­njima,kaoštojetobiloprijespominjanooslobađanjedruštvenogistraživanja.Jer,kažeDewey,

»…čovjekovsvjesniživotsastavljenodstavovaiprosudbiobičnosekrećeusferipraznovjerjaitrivijalnosti.Alinjegovživotdopireidodubljerazine.Aupravojefunkcijaumjetnostiuvijekbila razbiti okoštalu koru konvencionalne i rutinske svijesti.«73

Netkoćemoždakazatikakosveonoštojerečenooizlaskujavnostiizpomr­činekaodaniječemogućnostostvarenjaidejedemokratskejavnosti,rezimiraDewey.Ali,nijenašedasebavimoproročanstvima,negoanalizom,kaže,iponavljaosnovnizaključak:glavniproblemjavnostijepronalaženjeiidenti­ficiranjesebesame,aovajjeradsugeriraoinekemetodekakodotogadoći.

5. Zaključak

Lippmannova upozorenja i gotovo devedeset godina nakon što su napisana djelujupodjednako jasno i upozoravajuće.Kao što smouvodnokazali, ondovodiupitanjejednuodpremisapredstavničkedemokracije–onuosuve­renomikompetentnomgrađaninukojićenakontemeljiteraspraveodlučitionajboljemodponuđenihrješenja.Oozbiljnostinjegovihupozorenjamoždagovoriičinjenicadasesnjegovomknjigomzbiloonoštoseobičnozbivasneugodnimistinama–prekopolastoljećabilajeodloženanavrhpolice,sna­ivnimvjerovanjemdaćedovoljnoslojevaprašinenanjojizbrisatiiproblemo kojem govori.UinterpretacijiDeweyjevogodgovoraLippmannudugojevremenaprevla­davaopristupkojijenaglasakstavljaonaosnaživanjelokalnezajednice.»De­mokracijamorazapočetikodkuće,anjezindomjelokalnazajednica«,74kažeonpredkrajsvojeknjige.Sdrugepakstrane,unazadtridesetakgodinapakoveDeweyjeveretkemnogiteoretičarijavnognovinarstva–kakoćemoovdjeprevesti  termin public journalism–međunjima ičestocitirani JayRosen,razumiju kao vjerojatno glavni izvor inspiracija.75 Zašto se javno novinarstvo javljaodsredineosamdesetihgodinaprošlogstoljećanaovamo?Kaorazlo­genavodisepojavačetiriprocjepailičetirigrupesuprotnostiuameričkomdruštvu iameričkomnovinarstvu:prvo, stvorioseprocjep izmeđugrađana

Page 15: Javnost kao fantom i javnost u zamračenju - hrfd.hr · klasični primjer obrane slobode govora u ratno vrijeme. Međutim, njegovi Međutim, njegovi su protivnici govorili poslije

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)

E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju41

ipolitike, jerse izperspektivegrađanačinidajepolitikaizgubilarelevan­tnostzanjihovsvakodnevniživot;drugo,građanisupodijeljenimeđusobomkulturno idruštveno–prema rasi, religiji, visiniprihoda,mjestu življenja,pristupumedijima i ta podijeljenost otežava stvaranje osjećaja zajedništvameđunjima;treće,pojavioseprocjepizmeđunovinarstvainjegovepublike,jerjenovinarstvopostalovrlouglednaprofesijaudruštvu,bliskijapolitičkojelitinegosvojimčitateljima,ičetvrto,stvorenjerascjepizmeđudruštvenihznanostiidruštvenepraksenanačelnojrazini,akonkretnoizmeđuizučava­nja novinarstva i novinarske prakse.76Ili–ujednojaforističkojformulaciji–»akojeulogapolitičkekomunikacijedaprvoslužigrađanima,atekondapolitičarimainovinarima,akojenjezinzadatakdagrađanimapruživaljaneinformacijeopolitičkimopcijamakojesuimnaraspolaganjutedapromovirapolitičkosudjelovanještovećegbrojaljudi,garantiramvamdasmosviskupauvelikojkrizi«,kakojetoduhovitoformuliraoJay.G.Blumler.77

Kojesutemeljneodlikejavnognovinarstva?PremaDaviduPerryju,onona­stojipozicioniratinovinareimedijekaoaktivnesudionikeuživotuzajednice,anekaopromatračesastrane.Zatim,ononastojiodmedijanapravitiforumzaraspravljanjeproblemazajednice.Prioritetimajupitanja,zbivanjaiproble­mivažnizaživote»običnihljudi«.Također,ononastojikoristitinovinarstvonanačindauvećavadruštvenikapital.78

Četirisugrupeuobičajenihzamjerkinaračunjavnognovinarstva–onekojeseodnosenastrukturalneprobleme,onekojeseodnosenaetičkeprobleme,oneizkontekstakritikekomunitarizmaioneizkontekstakritikejavnesfere.Na strukturalnoj razini zamjeramu se daostaje tekna razini jedne (pučkirazumljeno)filozofijerada,alida izostaje inicijativazaosnivanjeneprofit­nihneovisnihmedijskihinstitucija–ukratkodaukriticistanjainenuđenjumogućegrazrješenjaproblemaostajeteknapočetkuputa.79Naetičkojrazini,zamjerkenaračunjavnognovinarstvadolazeuprvomereduizsamestruke,naime–kakoprenosiM.Grbeša,

»…dajavnonovinarstvoodnovinaratražidaiskoračeizvlastitogetičkogkodeksanepristra­nostiiaktivnoseangažirajunastraniugroženoggrađanstva.Posljedicesu,tvrdekritičari,za­magljivanjejavnosti,ugrožavanjetemeljnihdemokratskihslobodapoputslobodejavneriječiiopstruiranjeprofesionalnihnačelanovinarstva.«80

70

Ibid.,str.348.

71

Ibid.

72

Ibid.,str.349.

73

Ibid.

74

Ibid.,str.368.

75

JayRosen,»MakingThingsMorePublic:OnthePoliticalResponsibilityof theMediaIn­tellectual«,Critical Studies in Mass Commu­nication 11,4,str.366,prema:HeikkiHeikki­la,RistoKunelius,»PublicJournalismandItsProblems–ATheoreticalPerspective«,The Public3(1996),str.82.

76

Ibid.,str.82.

77

Jay G. Blumler, »Origins of the Crisis ofCommunication for Citizenship«, Political Communication14(1997),str.395–404,pre­ma:MirjanaGrbeša,»Krizajavnogkomuni­ciranjaiidejagrađanskognovinarstva«,poli­tičko obrazovanje,Vol.1,3(2005),str.185.

78

David K. Perry, Roots of Civic Journalism: Darwin, Dewey, and Mead, MD:RowmanandLittlefield, Lanham 2003., prema: http://en.wikipedia.org/wiki/Civic_Journalism#cite_ref-1.

79

Grbeša,»Krizajavnogkomuniciranjaiidejagrađanskognovinarstva«,str.191.

80

Ibid.,str.192.

Page 16: Javnost kao fantom i javnost u zamračenju - hrfd.hr · klasični primjer obrane slobode govora u ratno vrijeme. Međutim, njegovi Međutim, njegovi su protivnici govorili poslije

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)

E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju42

Ovdjenamsečinidasemalobrzasazaključkom,idaovazamjerkanijenamjestu–konstatacijadajegrađaninisključenizprocesaraspravljanjaiod­lučivanjanijeautomatskiizauzimanjepozicije»nastraniugroženoggrađan­stva«.Apozicioniranjejavnognovinarstvakaoonogkojećepomoćigrađani­madaobnovekritičkuirelevantnujavnostnevaljauovomkontekstugledatiizperspektivegrađanivs.političkeelite(neulazećiutokolikojeovaopo­zicija točna,odnosnokolikosuprimjericepolitičkeelitekonzistentneitd.),većizperspektivenovinarstvakaovažnog,nužnoginezaobilaznogoruđa(ilisubjekta)ufunkcioniranjudemokratskogprocesauliberalnojdemokraciji.Kritike javnog novinarstva preko kritike komunitarizma polaze od krive pre­misedaje»intenzivanživotzajednicepreduvjetsvakedemokracije«81 isklju­čivo komunitaristički stav, dok premanašemu sudu svaka teorija liberalnedemokracijeizrijekomiliimplicitegrađaninarazumijekaoaktivnoggrađani­na,a»intenzivanživotzajednice«jeonoštoliberalno-demokratskadruštvarazlikujeodtotalitarnih.Kritičarijavnognovinarstvakažukakonjegovizago­vornicizajednicurazumijukrozpojam»susjedstva«,aonopojavomvelikihgradovaiščezava.Osimtoga,sljedećajekritikautomkontekstudazagovor­nici javnog novinarstva zajednicu razumiju potpuno odvojenom od središnje vladeililokalneuprave,a–tvrdekritičari–»takavjedoživljajvlastipotpunoapsurdan,jernenamjernopotičeupravoonoprotivčegasejavnonovinarstvoibori–svevećicinizaminepovjerenjeuvladu«.82 Naš bi prigovor bio da je licemjerno takav stav koji je – budimo iskreni – dominantan, reducira­tiisključivonaonekojicijelusituacijuželestubokomizmijeniti.Izaključ­no,kritikeizkontekstakritikejavnesferezamjerajujavnomnovinarstvuštonijedovoljnouzelouobzirbrojnuliteraturuojavnojsferi(kao»neutralnomdruštvenom prostoru unutar kojeg se privatne osobe lišene osobnih interesa upuštajuuracionalnukritičkudebatuostvarimaodopćegdobra«83) i ulozi medijaunjezinojafirmaciji,štonepropitujukategorijuracionalnogištoneproblematizirajupitanje–jelikonstruktivnajavnaraspravameđugrađanimamoguća.Ovdjebismoodgovorilidasuproblemikojejavnonovinarstvona­stojiprevladatiiriješitiuočeniipreciznolociranimnogoranijenegoštosepočelouopćeiraspravljatiojavnojsferi,idaraspravakojabiuključivalaitetemenebinužnobilauspješnijauiznalaženjuizlazaizaktualnekrizedruštva,učemujavnonovinarstvonalazisvojemjesto.Našbizaključakbiosintetski:1.Lippmannoviuvidi suvalidni idanas.2.Ulogamedijaudemokracijijeodizuzetnevažnosti,ajavnoigrađanskono­vinstvo i novi mediji poput internetskih blogova,YouTubea, news­portala itd.,mogupridonijetidagrađanibudubolje,cjelovitijei–nimalonevažno–navrijemeinformiranioodlukamakojesuprednjima.(Naravno,tuidaljevrijediLippmannovoupozorenjedainformacijajednostavnoimaprevišeidaćeljudi–kakojeontonapisaojoš1925.godine,»jednostavnougasitiradioipotražitimiruneznanju.«84Tuje–čininamse–iznovavažnaulogame­dijskihprofesionalacakojićesortiratiiplasiratiinformacijeporelevantnosti.Jer,akojeLippmannprije85godinabiosvjestanopasnostiodzagušenjain­formacijama,štobitekrekaodanas?!)3.Lokalnazajednicajeprvarazinanakojojpostojijavnostijavnomnijenje.Lokalnazajednicajenajnižainajmanjeposredovanarazinaodlučivanja,razinanakojusucentripolitičkeiekonom­skemoćinajmanjeumogućnostiutjecatiimanipulirati.Problemikojimučekonkretnu lokalnu zajednicu ne mogu se riješiti generalnimparolamapolitič­kihstranakanadržavnojrazini.Problemisutransparentniikonkretnolocira­ni,takvamorajubitiirješenja.Tajerazinajednostavnonajmanje podložna manipulaciji.Alokalnimediji,pogotovoueridigitalizacije,moguizuzetno pridonijetipriskrbljivajudovoljnihinformacija.Aakosenatojraziniusposta­

Page 17: Javnost kao fantom i javnost u zamračenju - hrfd.hr · klasični primjer obrane slobode govora u ratno vrijeme. Međutim, njegovi Međutim, njegovi su protivnici govorili poslije

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA 121God.31(2011)Sv.1(27–43)

E.Zebić,Javnostkaofantomijavnostuza-mračenju43

viobrazacodlučivanjatemeljemdovoljnodostupnihinformacijainatemeljuosviještenog i artikuliranog interesa glasača, do neke jemjeremoguće tajobrazacondaprimjenjivatiinavišimrazinamaodlučivanja–gradailiopćine,županije,nacionalnedržave,Europskeunije…Lippmannjelociraoproblem.PametnomkombinacijomDeweyjevihsavjeta,kakoihnaglašavajuštostariještonovijeinterpretacije,moglibismokrenutipremanjegovomrješavanju.

Enis Zebić

Public as Phantom and Public in Eclipse

How is a Controversy between Walter Lippmann and John Dewey on Democracy and Media Still Relevant after almost Hundred Years

AbstractWhile Walter Lippmann in 1920’s warns that there is no such thing as sovereign and omnicom­petent citizen in representative democracy, which also means that there is nothing like consistent and durable public (‘public is a mere phantom’, says Lippmann), John Dewey replies that public is not a phantom but it’s ‘in eclipse’. He suggests that democratic processes can be strengthened by strengthening local community and by different role of the media. Media can reestablish the role and function of citizen and public as they are settled in democratic tradition by different and better publishing results of scientific and social researches. Problem that Lippmann pointed out is still not resolved, but some suggestions Dewey gave – in a new context – can be of help.

Key wordsJohnDewey,WalterLippmann,progessivism,democracy,public,publicopinion,media

81

Ibid.

82

Michael Schudson, »The Public JournalismMovement and Its Problem«, u: Doris Gra­beretal,The Politics of News and the News of Politics, WashingtonDC.1997., str. 145;premaGrbeša,»Krizajavnogkomuniciranjaiidejagrađanskognovinarstva«,str.193.

83

Ibid.

84

Lippmann,The Phantom Public,str.35.