JABUČNI SAVIJAČ (Carpocapsa/Laspeyresia/pomonella)

• NAPADA PLODOVE JABUKE, KRUŠKE, DUNJE, ORAHA, KAJSIJE I ŠLJIVE (PLODOVI SU “CRVLJIVI”)

• NAŠ NAJOPASNIJI ŠTETNIK JABUKE I KRUŠKE – UZROKUJE OPADANJE PLODOVA ČAK I DO 50 %, A OSTALI SU SMANJENE KVALITET

LEPTIR

• JE SIVE BOJE, NA VRHU PREDNJIH KRILA IMA JEDNO TAMNOCRVENKASTO, ZLATNO OBRUBLJENO POLJE RASPON KRILA DO

20 mm

• GUSJENICA JE U POČETKU BJELKASTA A KASNIJE RUŽIČASTO CRVENA DO 20 mm;

• KUKULJICA JE SMEĐA, 10-12 mm

• PREZIMI KAO ODRASLA GUSJENICA U KOKONU ISPOD KORE, U RAZNIM PUKOTINAMA DEBLA I GRANA

• LEPTIRI IZLAZE U SVIBNJU, ODLAŽU JAJA NA LIŠĆE I PLODOVE

• LEPTIRI IZLAZE U SVIBNJU, ODLAŽU JAJA NA LIŠĆE I PLODOVE

• NAKON 7-14 DANA IZLAZE GUSJENICE KOJE SE UBUŠUJU U PLODOVE OBIĆNO KOD ČAŠKE ILI NA MJESTU GDJE SE DODIRUJU DVA PLODA ILI PLOD S LISTOM

• U VRIJEME BERBE GUSJENICE IZLAZE IZ PLODOVA I ODLAZE NA PREZIMLJENJE

• IMAJU DVIJE GENERACIJE GODIŠNJE; NAJAČI NAPAD U LIPNJU

KRUŠKIN SAVIJAČ (Carpocapsa pyrivora)

• LEPTIR JE SIVKASTE BOJE, RASPON 16-22 mm

• GUSJENICA JE PRLJAVOBIJELA S UŽOM GLAVOM OD JABUČNOG SAVIJAČA

• GUSJENICE NAPADAJU PLODOVE KRUŠKE KRAJEM LIPNJA I U SRPNJU

• NAPADA LJETNE I JESENSKE SORTE KRUŠAKA, ZIMSKE NE NAPADA

• PREZIMI ISPOD OSTATAKA NA TLU I U TLU

• IMA JEDNU GENERACIJU GODIŠNJE

SUZBIJANJE SAVIJAČA• U VRIJEME ULASKA GUSJENICA

U PLODOVE – INSEKTICIDIMA• NAPAD SE MOŽE SMANJITI

STAVLJANJEM LOVNIH POJASEVA IZ VALOVITE LJEPENKE, ŠIROKIH 15-30 cm NA STABLA OD KRAJA LIPNJA

• SKUPLJANJE I ZAKOPAVANJE OTPALIH PLODOVA U KOJIMA SE JOŠ NALAZE GUSJENICE

• PREKOPAVANJEM TLA ZIMI ISPOD VOĆAKA

KRUŠKIN PRSTENAR (Agrilus sinuatus)

• PRAVI KRIVUDAVE SPIRALNE HODNIKE NA KRUŠKI, PLITKO ISPOD KORE

• KORA IZNAD HODNIKA PUCA, GRANE SE SUŠE, LISTOVI ŽUTE I PLODOVI SU KRŽLJAVI – GRANE SE LOME

• ODRASLI KORNJAŠ JE BAKRENASTOCRVENE BOJE, DUG 10-11 mm

• LIČINKA JE BIJELA S PROŠIRENIM PREDNJIM DIJELOM TIJELA, DO 20 mm

• ODRASLI KORNJAŠ JAVLJAJU SE U SVIBNJU I LIPNJU, TE ODLAŽU JAJA NA GRANE, NAJČEŠĆE ONE DEBELE 1,5 – 2 cm. LIČINKE SE UBUŠUJU U GRANE I PRAVE KRIVUDAVE HODNIKE, DUGE NAJČEŠĆE 30-40 cm

• IMA JEDNU GENERACIJU NA GODINU

ŠLJIVIN PRSTENAR (Agrilus macroderus)

• BUŠI HODNIKE U SRŽI DRVA ŠLJIVE I DRUGIH VRSTA VOĆAKA, ČESTO I U POPREČNOM SMJERU, PA SE NAPADNUTA GRANA ILI MLADO STABLO LAKO LOMI

• ODRASLI KORNJAŠ JE CRNE BOJE, DUG 6-7 mm, A LIČINKA JE BJELIČASTA, DO 14 mm

• NAJČEŠĆE U RASADNICIMA• ŠTETNIKU OSOBITO POGODUJE TOPLO I

SUHO LJETO• KORNJAŠI SE JAVLJAJU U SVIBNJU I

LIPNJU

POTKORNJACI (Scolytidae)• ISPOD KORE, A KATKAD I U

DRVU BUŠE USKE HODNIKE S MNOGO OGRANAKA

• MALI KORNJAŠI, DUGI 1,5-3,5 mm, TAMNOSMEĐE ILI CRNE BOJE

• BUŠE NEŠTOŠIRI PRIMARNI HODNIK OD KOJEG SE OKOMITO NA NJEGA ODVAJAJU BROJNI UŽI SEKUNDARNI OGRANCI ŠTO SU IH IZBUŠILE LIČINKE

• LIČINKE SU BIJELE BOJE, BEZ NOGU , S TAMNOM GLAVOM

KALIFORNIJSKA I DRUGE SLIČNE STITASTE UŠI

• KALIFORNIJSKA ŠTITASTA UŠ (Quadrospidiotus perniciosus)

• NAPADA JABUKE, KRUŠKE, RIBIZ I OGROZD, RJEĐE BRESKVE, KAJSIJE I VINOVU LOZU

• NAZVANA JE I SAN ŽOZE UŠ

• SLIČNE ŠTETE UZROKUJU I DUDOVA ŠTITASTA UŠ – (Aulacaspis pentagona) I JABUČNA KOMA UŠ – (Lepidosaphes ulmi) I DR.

• PLODOVI OBIČNO SITNI I NEUGLEDNI

• ŠTITOVI KALIFORNIJSKE ŠTITASTE UŠI PLOSNATI SU I MALO ISPUPČENI SAMO U SREDINI, VELIKI DO 2 mm, SIVE DO TAMNOSIVE, GOTOVO CRNE BOJE

• VEĆINOM SE NALAZE OKRUGLI ŠTITOVI ŽENKI I POKOJI DUGULJASTI S LIČINKOM KOJA ĆE SE PRETVORITI U KRILATOG MUŽJAKA

• ISPOD ŠTITA, KOJI SE MOŽE DIGNUTI IGLOM, NALAZI SE ŽUTA UŠ BEZ NOGU, KRUŠKOLIKA OBLIKA TIJELA

• KALIFORNIJSKA ŠTITASTA UŠ PREZIMI KAO LIČINKA II STADIJA ISPOD GOTOVO CRNOG ŠTITIĆA, PROMJERA MANJEG OD 1mm. U PROLJEĆE SE PRETVARA U ODRASLE OBLIKE

• MLADE LIČINKE I STADIJA NALAZE SE NA KRAJU SVIBNJA I U LIPNJU SU POKRETNE

• ŽENKE LEGU ŽIVE MLADE

• KALIFORNIJSKA ŠTITASTA UŠ IMA OBIĆNO TRI GENERACIJE NA GODINU

• OSIM VOĆAKA NAPADA I BROJNE VRSTE UKRASNOG DRVEĆA I GRMLJA

• ŠTETNIK JE DONEŠEN U EUROPU IZ SAD 1928, A 1932. GODINE NAĐEN JE U HRVATSKOJ

• JAVLJA SE SVAKE GODINE

• SUZBIJANJE:• ZIMSKO PRSKANJE VOĆAKA (MINERALNA

ULJA)• ZA TRETIRANJE U VRIJEME VEGETACIJE

KORISTE SE INSEKTICIDI NA BAZI DIMETOATA, MALATIONA, DIAZINONA, FOSALONA, PIRIMIFOMETILA, OMETOATA ILI PROPOKSURA

• KORISTITI NEZARAŽENE SADNICE

LISNI MINERI

• POSTOJI VIŠE VRSTA LISNIH MINERA – NAZIVAJU SE PREMA IZGLEDU OŠTEĆENJA (MINA):

• MOLJAC VIJUGAVIH MINA (Lyonetia clercella)

• MOLJAC KRUŽNIH MINA (Cemiostoma scittela)

• MOLJAC TOČKASTIH MINA (Lithocolletis blancherdella)

• MOLJAC VREĆASTIH MINA (Lithocelletis corylifoliella)

• PATULJASTI MOLJAC MINER (Stigmella malella)

• UNIŠTAVAJU ZELENI DIO LISTA, DOK POKOŽICA OSTAJE ČITAVA

• UNUTAR HODNIKA VIDI SE IZMET GUSJENICA

• ČESTO NA JEDNOM LISTU IMA VELIKI BROJ MINA – I DO ČETRDESETAK – POČINJENE OD VIŠE VRSTA OVIH MOLJACA

• SVI LISNI MINERI SU MALI LEPTIRIĆI - MOLJCI

• RASPON KRILA NE PRELAZI 9 mm, A KOD NEKIH VRSTA NITI 5 mm

• GUSJENICA SU PROZIRNA ZELENKASTA, ŽUĆKASTA ILI BJELKASTA TIJELA DO 5mm DUGAČKE

• IMAJU 2-5 GENERACIJA NA GODINU

• NAJAČI NAPAD – U KOLOVOZU I RUJNU

SUZBIJANJE

• OBRADOM TLA ISPOD VOĆNJAKA I UNIŠTAVANJEM OTPALOG LIŠĆA SMANJUJE SE NAPAD MINERA KOJI PREZIME U LIŠĆU I TLU (MOLJCI TOČKASTIH I VREĆASTIH MINA, PATULJASTI MOLJAC MINER)

• ZIMSKO PRSKANJE ZA VRSTE KOJE PREZIMLJUJU NA VOĆKAMA (MOLJCI VIJUGAVIH I KRUŽNIH MINA)

• INSEKTICIDIMA – AKO SU U TOKU PROLJEĆA NA DESET LISTOVA NAĐE JEDNA MINA ILI U TOKU LJETA NA JEDNOM LISTU NAJMANJE DVIJE MINE

• PRVO TRETIRANJE – NAJČEŠĆE ODMAH NAKON CVATNJE