iz povijesti mesne industrije u Čakovcu, s posebnim osvrtom na

Download Iz povijesti mesne industrije u Čakovcu, s posebnim osvrtom na

Post on 29-Jan-2017

223 views

Category:

Documents

6 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • PODRAVINA Volumen 11, broj 22, Str. 127 - 151 Koprivnica 2012. Podravina 127

    D. FELETAR - IZ P

    OVIJES

    TI MES

    NE IN

    DU

    STR

    IJE U

    AK

    OVC

    U

    IZ POVIJESTI MESNE INDUSTRIJE U AKOVCU, S POSEBNIM OSVRTOM NA VAJDU (1912. - 1964.)1

    FROM ThE hISTORy OF ThE MEAT INDUSTRy IN AKOVEC, wITh SPECIAL NOTE ON ThE COMPANy VAJDA (19121964)

    dragutin fELEtAR Primljeno/Received: 10. 10. 2012.

    lan suradnih HAZU Prihvaeno/Accepted: 5. 11. 2012.

    Koprivnica Rad ima dvije pozitivne recenzije

    meridijani@meridijani.com Izvorni znanstveni rad

    Original scientific paper

    UDK/UDC 929.52 (497.5-3 Vajda akovec)

    SAEtAKRazvoj Vajde kroz jedno stoljee karakterizira nekoliko etapa. Prva razvojna etapa

    od 1912. do 1922. odnosi se na uhodavanje proizvodnje i afirmaciju na tritu tadanje Habsburke monarhije i jo nekoliko europskih drava. Otkupljuje se perad, jaja, divlja, umske plodine i uglavnom izvozi. Nova hladnjaa, tada najmodernija u ovim krajevima, izgraena 1922. zapoinje novu razvojnu etapu, koja je trajala do 1945. godine. Proiren je asortiman roba, a osobito obujam poslovanja. Vajda ima svoje ekspoziture u nekoliko europskih drava. Tijekom Drugog svjetskog rata, kada je Meimurje bilo pod maarskom upravom, poduzee mijenja ime u Hunnia, a najvie se proizvode konzerve za vojsku.

    Gotovo u cijelom realsocijalistikom razdoblju, Vajda je poslovala u sastavu veih proi-zvodnih i poslovnih cjelina, a nekoliko je puta i mijenjala ime. Razvojna etapa od 1945. do 1964. karakterizira irenje proizvodnog programa i na preradu mesa stoke, uz formiranje kooperacije s mnogobrojnim poljoprivrednicima. Godine 1964. putena je u pogon nova klaonica stoke veeg kapaciteta, a uskoro slijede i investicije u preradu mesa, te nove hladi-onike kapacitete. To je lansiralo Vajdu kao znaajnu mesnu industriju u Hrvatskoj.

    Kljune rijei: Meimurje, mesna industrija, Vajda, izvozKey words: Meimurje, the meat industry, company Vajda, export

    oSnIVAnJE I RAzVoJ do 1922. GodInEU prenaseljenom Meimurju, gdje je bilo teko ivjeti od zemlje koje nije bilo dovoljno, rano se

    javljaju izvanpoljoprivredna zanimanja. Na tradiciji obrta i cehova, u veim meimurskim naseljima u drugoj polovici 19. stoljea niu raznovrsne proizvodne manufakture, od kojih su se neke razvile i u industrijske pogone. U vrijeme kada je poduzee osnovao Elemer Vajda (1912.), u Meimurju je ivjelo oko 90.000 dua, a gustoa naseljenosti iznosila je oko 120 stanovnika na kilometar etvor-ni.2 Uz najveu poljoprivrednu gustou naseljenosti u tadanjoj Hrvatskoj i vrlo visoki natalitet,

    1 Dio ovoga teksta objavljen je i u knjizi: Dragutin Feletar, Vajda - sto godina, akovec, 2012.2 Prema popisu iz 1857. u Meimurju je ivjelo 55.412 stanovnika, a 1910. godine 88.623 due (maksimum

    je postignut 1991., kada je prebrojeno 119.886 itelja). Godine 1910. najvea su naselja u Meimurju bila: akovec 5.913, Prelog 4.345, Kotoriba 4.095, Gorian 4.086, Donja Dubrava 3.734, Mursko Sredie 3.682, Sveta Marija 2.335, Donji Vidovec 2.301, Nedelie 2.188, Podturen 2.042 due itd. Dravni zavod za stati-stiku, Zagreb, Popisi stanovnika; Marin Cerovac, Uvjeti i rezultati agrarnog privreivanja na podruju Donjeg Meimurja, Zagreb 1967.

  • Podravina PODRAVINA Volumen 11, broj 22, Str. 127 - 151 Koprivnica 2012.128

    D. F

    ELET

    AR -

    IZ P

    OVIJ

    ESTI

    MES

    NE

    IND

    USTR

    IJE

    U

    AK

    OVC

    U meimurske obitelji su ipak davale u otkup svako mogue jaje, svinju, pile (koko), tele ili koji kilo-gram ita. Prema popisu 1910. godine, u Meimurju je ivjelo 85,8 posto poljoprivrednog stanovni-tva, a kuanstva su drala oko 92.000 svinja i oko 460.000 razne peradi. Bez obzira to je ta proizvod-nja bila neophodna za prehranu brojnih obitelji, ona je bila i znaajno izvorite prehrambene robe za trite. Tih se godina i u Meimurju javlja zadrugarstvo, kojemu je osnovna zadaa bila trgovako posrednitvo izmeu poljoprivrednika i trita.

    Uz ve razvijenu tekstilnu i drvnu industriju, te rudarstvo, u tim uvjetima krajem 19. stoljea poi-nju se u Meimurju razvijati prve prehrambene manufakture, te trgovina poljoprivrednim proizvodi-ma. Sredite te djelatnosti bilo je u akovcu, iako nekih inicijativa ima i u Prelogu, Gorianu i drug-dje. Rauna se da se prvi poeo baviti prikupljanjem i trgovinom jaja, akoveki poduzetnik Armin Kohn 1890. godine.3 Tu je djelatnost uskoro nastavio u podrunici njemake tvrtke iz Hamburga Tannenbaum-Steinberger. Agenti ove firme otkupljivali su jaja po meimurskim selima, ali i u Podravini i Prekomurju. Prema nekim podacima, ta je firma godinje izvozila u vicarsku, Njemaku i Englesku vie od 100 vagona sortiranih jaja.4

    Uskoro se prometom peradi i jaja poelo baviti jo nekoliko tvrtki. U akovcu je najznaajnija bila firma Braa Strahija, koja je osnovana 1900. godine. Ta tvrtka nije obavljala samo otkup, ve je organizirala i prvu masovnu proizvodnju peradi. Na farmi tvrtke u akovcu bilo je stalno u tovu oko 3000 peradi, a na trite se dnevno plasiralo oko 300 oiene peradi. Uz izvoz peradi i jaja, firma je imala i iskljuivo pravo na izvoz ribe, koju je dobavljala iz Balatona. Najvie se izvozilo u Austriju, vicarsku, Njemaku, Italiju i Francusku (u ovu posljednju najvie guja jetra).5 Znaajna je bila i tvrtka akovekog idova Samuela Bayera, koji je poetkom 20. stoljea prvi poeo slati vee koli-ine oienih purana u Englesku, to se razvilo u unosan posao.6 Blizu akovekog glavnog kolod-vora u jednokatnici bivega hotela Hacki, osnovana je 1904. godine i tvornica pjenuca Meimur-ska tvornica ampanjca Strahija i kompanjoni. Osnova pjenucu bila su oplemenjena meimurska vina iz trigovskog vinogorja, a oprema je dopremljena iz Francuske i Njemake. Neposredno nakon

    3 Armin Kohn bio je idov iz akovca, a sjedite firme za promet jajima bilo je na mjestu nekadanjeg poduze-a Tapetar u akovcu. Vladimir Kalan, idovi u Meimurju, akovec 2006., 78-79

    4 Vladimir Kalan, Graansko drutvo u Meimurju, akovec 2000., 1215 Vladimir Kalan, Graansko drutvo u Meimurju, akovec 2000., 121-1236 Samuel Bayer roen je u akovcu 1847., a umro 1926. godine. Trgovao je jajima, divljai i gujim jetrima i

    izvozio u srednjo-europske zemlje. Licencu izvoza zaklanih purana u Englesku kasnije je prodao Elemeru Vajdi. Vladimir Kalan, idovi u Meimurju, akovec 2006., 40. Prometom peradi i jaja u akovcu i Meimur-ju bavili su se jo neki poduzetnici, kao primjerice Aleksa uranec, Aleksander Steinberger, Mijo Horvat, Ivan erko, David Tannenbaum i drugi.

    Zdanje hotela Hacki, graeno krajem 19. stoljea, u kojem je kasnije radila tvrtka Elmera Vajde

    Poduzetnik Elmer Vajda vodio je tvrtku od osnivanja 1912. do svoje smrti 1934.

  • PODRAVINA Volumen 11, broj 22, Str. 127 - 151 Koprivnica 2012. Podravina 129

    D. FELETAR - IZ P

    OVIJES

    TI MES

    NE IN

    DU

    STR

    IJE U

    AK

    OVC

    U

    prvoga svjetskoga rata, zgradu bive tvornice pjenuca (koja je prestala poslovati 1914.) kupio je Elemer Vajda.7

    U tim uvjetima, 1912. godine firmu osniva i Elemer Vajda. idovska obitelj Vajda doselila se u akovec iz Letenja, gdje je i roen Elemer 1882. godine. Oenio se Marianom (Marijom) Beck (akovec 1894. Rogaka Slatina 1967.), a imali su dva sina: Ivana (Hanzi) Vajdu (akovec 1917.) i Petra Vajdu (akovec 1923.-1969.). Elemer Vajda imao je i brata Andriju koji mu je jedno vrijeme bio i kompanjon u poslu (ubijen u Auschwitzu 1944.). Elemer Vajda umro je u akovcu 1934., a poslove tvrtke nastavili su supruga Mariana, te sinovi Ivan i Petar.8

    Elemer Vajda, koji je govorio njemaki i engleski, zaposlio se u akovekoj firmi Braa Strahi-ja, gdje je postao i samostalni ef prodaje. Najvie se tada bavio organizacijom prodaje divljai ulovljene na veleposjedima Meimurja, Podravine, Slavonije i Baranje. Glavno sredite te trgovine tada je bio Be, gdje su se pruale znatne poslovne mogunosti i za mladog poduzetnika Vajdu. Zato je odluio da 1904., u svojoj 22. godini, privremeno odseli u Be, gdje je osnovao malo poduzee koje se bavilo prometom divljai i peradi. U tomu mu je uvelike pomogao beki poduzetnik Hugo Stein. Nastavio je veze s Meimurjem, pa usporedo s poslovanjem beke tvrtke, pred prvi svjetski rat osniva i tvrtku u akovcu. Ta se tvrtka od 1912. bavi otkupom peradi, jaja i divljai, te plasira ove proizvode preko Elemerove beke firme. U firmi koja je poela raditi u drvenim barakama nedaleko akovekog glavnog kolodvora, bilo je sve do 1919. zaposleno tek nekoliko radnika. Najvei je problem u tehno-logiji bio sustav hlaenja, iako je u akovcu radilo nekoliko tvornica leda. Ipak, promet jajima, pera-di, divljai i umskim plodovima bio je u stalnom porastu.9 Prvi svjetski rat gotovo je zaustavio poslovanje akoveke tvrtke Elemera (i Andrije) Vajde.

    Godine 1918. povuene su nove dravne granice, a Meimurje se nalo u sastavu Jugoslavije. Neposredne veze, pogotovo one poslovne, s krajevima bive Habsburke Monarhije bile su gotovo prekinute. Elemer Vajda vraa se, s bratom Andrijom, iz Bea u akovec ve poetkom 1919., pa obnavlja poslovanje svoje tvrtke. Stare veze irom Europe, radinost i upornost, te neto kapitala koji

    je stekao, omoguili su Vajdi da brzo kon-solidira i razvije poslovanje. Godine 1919. Elemer Vajda je najprije registrirao firmu E. Vajda trgovina jaja na veliko, a u upisniku kod Ravnateljstva pomonih ureda Kraljevskog sudbenog stola u Vara-dinu nalazi se pod brojem 3463 gr. od 12. 7. 1919. Kasnije je osnovao i tvrtku E. Vajda trgovina itom i zemaljskim plo-dinama, peradi, divljai i ivom stokom, a registracija je uvedena pod brojem 3681 gr. od 24. 6. 1922.10 Vajda je kupio i zgra-de bive Meimurske tvornice pjenuca, te okolno zemljite. Takoer je 2. listopa-da 1919. kupio esticu br. 464/a sa svim

    7 Osniva tvornice pjenuca u akovcu bio je Karlo Strahija, koji se bavio i