io prirucnik za nastavnike i nastavnice sr

Upload: nenad-boskovic

Post on 14-Jul-2015

418 views

Category:

Documents


7 download

TRANSCRIPT

Grupa MOST, Beograd

INTERKULTURALNOOBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

BAZINI PRIRUNIKZA NASTAVNIKE NASTAVNICEAutorke Snjeana Mre Danijela Petrovi Radmila Goovi Milena Jerotijevi

Beograd, maj 2007.

SadrajUvod 3

I O interkulturalnom obrazovanjuMultikulturalno i interkulturalno obrazovanje Interkulturalna kompetentnost i obrazovanje Pristupi interkulturnoj reformi kolskih kurikuluma Karakteristike dobrog programa interkulturalnog obrazovanja Kljune kompetencije nastavnika/ca

44 5 5 7 10

II Interkulturalno razumevanjeRazvoj interkulturalne osetljivosti Hofstedov model kulturnih dimenzija Interkulturalna komunikacija Barijere u interkulturalnoj komunikaciji

1111 13 14 14

III Radionice za vie razrede srednje kole(Zbirka tekstova i ideja za rad sa uenicima/ama) 1 Identitet i pripadnost 1.1a Moj kulturni identitet 1.1b Kulturni identitet moje zajednice 2 Slinosti i razlike 2.1 Izvori razlika i slinosti / Ti si ti i ja sam ja 2.2 Individualne i grupne razlike / Idemo na kupanje 3 Diskriminacija i ravnopravnost 3.1 Ko stvara vrednosti naeg drutva? / Veliki iskorak 3.2a Stereotipi i predrasude / Tri boje kulture 3.2b Prevazilaenje predrasuda / Tri boje kulture 3.3 Pol i rod / Misija planeta zemlja 3.4 Socijalna konstrukcija rodnih uloga 3.5 Diskriminacija / Veina i manjina 3.6 Susret veinske i manjinske grupe pozitivna iskustva 3.7 Nejednake mogunosti / Pokreni se i uini neto 4 Ljudska prava i odgovorno ponaanje 4.1 Medijsko gledanje: Ko govori o ljudskim pravima? 4.2 Nai izbori ivotnih stilova utiu na druge ljude 5 Komunikacija i reavanje sukoba 5.1 Interkulturalna kompetentnost 5.2 Multiperspektivnost / U prvoj poseti Albatros kulturi 5.3 etiri reakcije na susret razliitih kultura 5.4 Decentarcija / U drugoj poseti Albatros kulturi 5.5 Interkulturalni dijalog

1717 17 19 22 22 23 25 25 29 32 34 36 38 41 43 44 44 46 50 50 51 54 56 59

Literatura

62

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

2 OD 64

UvodInterkulturalno obrazovanje je ono obrazovanje koje uvaava i podrava razliitost u svim oblastima ljudskog ivota. Ono uenike/ce ini osetljivim na ideju da su ljudi prirodno razvili razliite naine ivota, obiaj i pogled na svet i da ta raznolikost ljudskog ivota sve nas obogauje. Istovremeno, re je o obrazovanju koje promovie ravnopravnost i ljudska prava, obezbeuje jednake mogunosti, suprotstavlja se nepravdi i diskriminaciji i zalae za vrednosti na kojima se izgrauje ravnopravnost. Ovaj prirunik pokuava da odgovori na neka opta pitanja interkulturalnog obrazovanja - ta je kultura i kako se ona manifestuje? Kako moemo da uimo o drugim kulturama? Da li se interkulturalno uenje odvija svaki put kada se susretnemo sa kulturom razliitom od nae? Da li je interkulturalno uenje mogue u koli? Kroz ponuenu zbirku radionica za srednjokolce i srednjokolke, nastavnici/ce e imati priliku da isprobaju naine prepoznavanja i konstruktivnog suoavanja sa kulturalnim razlikama i da, polazei od tog iskustva, zajedniki sa uenicima/ama tragaju za adekvatnim pristupima i metodama interkulturalnog uenja u kolskom i ivotnom okruenju. Prirunik je prvenstveno namenjen svim nastavnicima i nastavnicama, ali i drugim osobama koje rade na unapreivanju obrazovanja kod nas. Naime, prirunik mogu koristiti i mladi ljudi koji se bave vrnjakim uenjem i posredovanjem, kao i drugi treneri i trenerice koji u svoje programe obuka ele da unesu interkulturalnu dimenziju uenja i tako ih uine osetljivijim za savremeni ivot u svetu razlika. Uspenost primene ovog prirunika zavisie i od stepena interkulturalne

kompetentnosti voditelja/ki radionica, te se otud svim buduim korisnicima/ama snano preporuuje da prethodno zavre trodnevnu obuku koju Grupa MOST nudi u okviru ovog programa ili neku slinu obuku iz oblasti interkulturalnog obrazovanja i razumevanja, posredovanja. Tim autorki Grupe MOST nenasilne komunikacije i reavanja sukoba, pregovaranja i

Ovaj

je realizovan uz finansijsku podrku Kanadske Vlade, preko Kanadske agencije za meunarodni razvoj (CIDA).

interkulturalnog i interetnikog razumevanja u kolama (2007-08), koji

prirunik

nastao

je

u

okviru

projekta

Praktikovanje

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

3 OD 64

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

4 OD 64

I

O interkulturalnom obrazovanju

Pojam kultura se definie na razliite naine. Neki kulturu opisuju kao ukupan skup znakova kojima lanovi datog drutva prepoznaju jedni druge i koji ih razlikuju od ljudi koji ne pripadaju tom drutvu 1 . Kultura se takoe moe odrediti kao skup distinktivnih duhovnih, materijalnih, intelektualnih i emocionalnih obrazaca nekog drutva ili grupe ljudi, zajedno sa njihovom umetnou, knjievnou, ivotnim stilovima, nainima zajednikog ivota, sistemom vrednosti, tradicijom i verovanjem 2 . Kultura je u sreditu individualnog i drutvenog identiteta i ona je glavna komponenta u razumevanju grupnih identiteta gledano sa stanovita socijalne kohezije. Kada se razmatra kultura, uzimaju se u obzir svi faktori koji oblikuju individualne naine miljenja, uverenja, oseanja i delovanja lanova nekog drutva. Razmiljanje o kulturi uvek vodi razmiljanju o odnosu, interakciji meu kulturama. Kulturne razlike koje opaamo meu ljudima omoguuju nam da postanemo svesni postojanja kulture, odnosno kulturu je nemogue razumeti kao pojam u jednini, naprotiv, uvek je re o kulturama. 3

Multikulturalno i interkulturalno obrazovanjeJedan od kljunih ciljeva obrazovanja u savremenom svetu je unapreivanje demokratije u drutvu. Obrazovni sistem mora da uzme u obzir multikulturni karakter drutva i da tei da aktivnio doprinese miroljubivom suivotu i pozitivnoj interakciji meu razliitim kulturnim grupama. Tradicionalno gledano, u ovom pogledu postoje dva pristupa obrazovanju: Multikulturalno obrazovanje je ono koje kroz uenje o drugim kulturama nastoji da omogui prihvatanje ili bar toleranciju na druge kulture, Interkulturalno obrazovanje tei da prevazie pasivnu koegzistenciju i ostvari razvijen i odriv nain zajednikog ivota u multikulturnom drutvu. To se ini kroz izgradnju razumevanja, uzajamnog potovanja i dijaloga meu grupama razliitih kultura, te kroz obezbeivanje jednakih mogunosti i borbu protiv diskriminacije. Interkulturalno obrazovanje prema Ueleu 4 tei da promovie i razvije: bolje razumevanje kultura u modernom drutvu sposobnost komunikacije izmeu ljudi koji pripadaju razliitim kulturama fleksibilniji stav prema kulturnim razliitostima u drutvu veu spremnost ljudi da se aktivno ukljue u socijalnu interakciju sa ljudima drugog kulturnog porekla, kao i prepoznavanje osnovnih odlika ljudske prirode kao neega to im je zajedniko. Interkulturalno obrazovanje je proces koji od svakog od nas zahteva da poznajemo sebe i sopstvenu kulturu da bismo bili sposobni da razumemo kulture drugih. Ovaj proces je veoma izazovan i obuhvata rad na duboko ukorenjenim uverenjima o tome ta je dobro i loe, preispitivanju sopstvenog pogleda na svet i sopstvenog ivota. Sve ono to uzimamo zdravo za gotovo u interkulturalnom uenju se stavlja pod lupu i kritiki promilja. Interkulturalno

UNESCO (1992): International Conference on Education, 43rd Session, The Contribution of Education to Cultural Development, p.5, 10 2 UNESCO Universal Declaration on Cultural Diversity (2001) 3 Interkulturalno uenje, T-KIT, No.4, Grupa Hajde da, CoE, EC, Beograd, 2005. 4 Ouellet, F. (1991) L Education interculturelle - essays sur contenu de la formation des maitres. Paris: Editions LHarmattan

1

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

5 OD 64

uenje je izazov za lini identitet i moe da postane nain na koji obogaujemo svoj identitet. Budui da je interkulturalno uenje proces u kojem uimo kako da ivimo zajedno u svetu razliitosti, ono je time i polazna taka izgradnje zajednikog ivota u miru 5 . Interkulturalno obrazovanje sadri dve kljune dimenzije: interkulturalnim obrazovanjem se smatra obrazovanje koje uvaava i podrava razliitost u svim oblastima ljudskog ivota. Ono uenike/ce ini osetljivim na ideju da su ljudi prirodno razvili razliite naine ivota, obiaje i pogled na svet i da ta raznolikost ljudskog ivota sve nas obogauje. Istovremeno, re je o obrazovanju koje promovie ravnopravnost i ljudska prava, suprotstavlja se nepravdi i diskriminaciji i promovie vrednosti na kojima se izgrauje ravnopravnost.

Interkulturalna kompetentnostInterkulturalna kompetentnost je sposobnost da se prepoznaju i koriste kulturne razlike kao jedan od resursa za uenje (Berthoin-Atal and Friedman, 2003). Polazna pretpostavka je da ljudi mogu vie da naue jedni od drugih onda kada se meusobno dosta razlikuju. Za to je potrebno da postoji uzajamno potovanje i dovoljan stepen radoznalosti kako bi se prevladala tenzija koja obino prati jedan interkulturalni susret. Neki od kljunih elemenata intekulturalne kompetentnosti su: svest o sebi kao kompleksnom kulturnom biu svest o uticaju koji kultura kojoj pripadamo vri na nae miljenje i ponaanje sposobnost da se zajedno sa drugima angaujemo u istraivanju preutnih pretpostavki koje utiu na nae ponaanje otvorenost da se testiraju razliiti pogledi na svet, naini miljenja i reavanja problema. Znanje o dimenzijama kulturnih razlika moe nam biti dragocen oslonac i polazni okvir u inrerkulturalnoj komununikaciji. Manje emo greaka napraviti i oseaemo se sigurnije ukoliko znamo kako se u odreenoj kulturi tretiraju informacije, kontekst, vreme i prostor, kakva je raspodela moi, da li je data kultura individualistiki ili kolektivistiki orjentisana, maskulina ili feminina i slino. Bitno je imati na umu da se pojedini segmenti drutva unutar jedne kulture mogu razlikovati, kao i da uvek postoje individualne razlike koje nisu zanemarljive. Etnocentrizam (poricanje postojanja kulturnih razlika) u velikoj meri oteava, a nekada i onemoguava, interkulturnu komunikaciju i razumevanje. Zato je potrebno da se na razliitim poljima radi na njegovom prevazilaenju, a posebno kroz reformu obrazovanja i integrisanje interkulturalne komponente u kolske kurikulume. To ne znai da istovremeno ne treba da razvijamo privrenost sopstvenom kulturnom poreklu i nasleu ili da treba da damo prvenstvo drugim kulturama nad sopstvenom kulturom.

Pristupi interkulturnoj reformi kolskih kurikulumaUkoliko u fokus razmiljanja o interkulturalnom obrazovanju stavimo kolski program (kurikulum) onda je, po Banksu (Banks, 1999), mogue razlikovati 4 osnovna pristupa reformi kurikuluma 6 : Doprinos je pristup minimalnog ukljuivanja interkulturalnog obrazovanja u kurikulum kada se periodino obrauju odabrane knjige i slave znaajni datumi, heroji ili dogaaji iz razliitih kultura. Ovaj pristup ne podrazumeva sistematsko ukljuivanje knjiga i tema iz razliitih kultura5 6

Benett, Milton J. (1993) O etnocentrizmu: razvoj modela interkulturalne osetljivosti. Banks, J.A. (1999). An Introduction to Multicultural Education (2nd ed.). Boston: Allyn & Bacon.

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

6 OD 64

u kurikulum. Tipian primer je planiranje posebnog vremena u mesecu januaru kada se u SAD-u ita i govori o Martinu Luteru Kingu. Dodavanje - je pristup u kome su sadraji, koncepti, teme i perspektive razliitih kultura dodate kurikulumu ali tako da se ne menja njegova postojea struktura. Iako se ovim pristupom knjige i teme iz razliitih kultura ukljuuju u ve postojei kurikulum, on ne obezbeuje i promenu naina miljenja kod uenika. Tipian primer je ispitivanje vienja Dana zahvalnosti iz ugla amerikih Indijanaca kako dodatak tradicionalnom (veinskom) vienju tog praznika u SAD. Transformacija - je pristup kojim se menja struktura kurikuluma tako da su uenici ohrabreni da koncepte, teme i probleme sagledavaju iz nekoliko razliitih uglova i kulturnih perspektiva. Tako na primer, tema Dana zahvalnosti postaje itava nastavna celina koja istrauje sukob kultura. Ovaj pristup nastavi i uenju podrazumeva razvoj kritikog miljenja kod uenika i prihvatanje razliitosti kao polazne pretpostavke. Socijalna akcija - je pristup koji kombinuje pristup transformacije i aktivnosti koje tee socijalnoj promeni. Uenike ne poduavamo samo da razumeju i preispituju aktuelna socijalna pitanja, ve i da po tom pitanju umeju da neto preduzmu. Tipian primer je da uenici nakon uvedene teme o statusu emigranata u SAD, piu pismo senatorima, kongresu i novinama u kome izraavaju svoje miljenje o politici drave prema emigrantima.

Faze interkulturalne transformacije koleNa nivou kolske prakse, uvoenje interkulturalnog obrazovanja je proces koji dovodi do postepenih i znaajnih promena u svim aspektima ivota i rada kole. Pol Gorski (Paul C. Gorski, 2000) razlikuje 6 faza u interkulturalnoj transformaciji kole 7 : Faza odsustva promene (Status Quo) kola neguje tradicionalnu obrazovnu praksu u kojoj nema mesta kritikom promiljanju postojeih oblika nejednakosti u razliitim aspektima kolskog ivota i obrazovnog sistema. Kurikulum, naini poduavanja i uenja i dalje odraavaju pristupe koji su tipini za dominantne ili privilegovane drutvene grupe. Faza heroja i praznika kola u kurikulum ili nastavni materijal uvodi male novine koje se iskljuivo vezuju za uoljive ali povrne specifinosti drugih kultura najee one koje su zasnovane na preteranom uoptavanju i stereotipima. Interkulturalno obrazovanje se tako, na primer, praktikuje kroz organizovanje meunarodnog festivala hrane, dana dalmatinske (romske, bugarske i sl.) kuhinje ili kroz posete takvim manifestacijama. Uenici prave delove odee ili sportske rekvizite specifine za pojedine kulture. Tokom kampanje borbe za prava ena, nastavnici pripremaju plakat ili kolski pano na kome su predstavljene poznate ene. Faza interkulturalnog (etnikog) uenja kola u kurikulum uvodi novine koje se odnose na prouavanje obiaja i ponaanja onih kultura iz kojih potiu njeni uenici, a sa ciljem da razume naine na koji bi trebalo da se odnosi prema njima. Nastavnicima mogu biti dostupni i prirunici koji opisuju kako da se ophode i odnose prema pripadnicima specifinih grupacija ili etnikih zajednica. Faza meuljudskih odnosa (zato se svi ne bismo bolje slagali) kola u kurikulum uvodi novine koje se odnose na uvianje i prihvatanje razliitosti kroz negovanje veza izmeu pripadnika razliitog kulturnog identiteta. Nastavnici su podstaknuti da dublje upoznaju razliite kulture, kao i da se oslanjaju na postojea iskustva uenika razliitog kulturnog naslea i stvaraju uslove u kojima uenici/e ue jedni od drugih kroz razmenu linih iskustava i perspektiva.

7

Paul C. Gorski. Stages of Multicultural School Transformation. EdChange and the Multicultural Pavilion

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

7 OD 64

Faza selektivnog interkulturalnog obrazovanja (Radili smo TO prolog meseca) kola povremeno u kurikulum uvodi novine koje se odnose na prepoznavanje nejednakosti i nepravinosti u raznim aspektima obrazovanja ali tako to se tim pitanjima bavi samo u odreeno vreme ili privremeno kroz posebne kolske projekte. Na primer, kola inicira i organizuje sastanak na nivou lokalne zajednice na kome se diskutuje aktuelni etniki sukob ili realizuje tromeseni projekat iji je cilj da podsakne zainteresovanost devojica za matematiku i prirodne nauke. Ovakva nastojanja se uglavnom javljaju kao reakcija na neki aktuelni dogaaj ili trend u drutvu, te su najee kratkog daha. Faza transformativnog interkulturalnog obrazovanja (pravedno obrazovanje) kola sistematski uvodi novine i transformie postojei kurikulum tako da svaki aspekt kolskog ivota i obrazovanja uini podjednako dostupnim i pravednim za sve uenike koji pripadaju razliitim grupama i kulturama.

Karakteristike dobrog programa interkulturalnog obrazovanjaOsmiljavanje i realizovanje programa interkulturalnog obrazovanja nije nimalo lak zadatak, kako za strunjake tako i za praktiare. U tom poduhvatu mogu nam biti od pomoi smernice koje je dao Pol Gorski 8 : 1. Izvoenje programa Program treba da je osmiljen tako da prepoznaje i koristi raznovrsne stilove uenja prilikom rada na otkrivanju raspodele moi i privilegija u datom okruenju (uionici, lokalnoj zajednici i sl.). Tokom realizacije programa vano je da: Koristite razliite tehnike uenja o Predavanje o Kooperativno uenje o Dijalog o Individualni rad o Vrnjako uenje/poduavanje Prethodno ispitate i razumete kakva je stvarna raspodela moi i privilegija u datom okruenju kako ne biste svojim postupcima doprineli uvrivanju postojeih privilegija i opresije o Koga najee prozivate, opominjete i sl. o Koga najee podstiete da doe do nekog reenja i kome pomaete postavljanjem potpitanja ili davanjem odgovora? Stalno o o o izazivate postavku da je poduavanje majstorstvo Pitajte uenike ta znaju o temi koju uvodite Pitajte uenike ta ele da naue o temi koju uvodite Pitajte uenike da participiraju u predavanju/uvoenju nove teme

2.

Sadraj programa

Sadraj programa/tema treba da bude kompletan i taan, tj. da ukljui doprinose i perspektive svih relevantnih kultura i grupa. Tokom planiranja sadraja: Obezbedite da sadraj bude to kompletniji i taniji o Na primer, iskaz Kristofer Kolumbo je otkrio Ameriku nije ni kompletan, ni taan (zamislite samo kako bi na to reagovao neki ameriki Indijanac).

8

Paul C. Gorski. Key Characteristics of a Multicultural Education Curriculum. EdChange and the Multicultural Pavilion

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

8 OD 64

Izbegavajte etiketiranje i upotrebu stereotipnih termina, fraza i naina govora o marginalnim ili manjinskim grupama (npr. nealbanske zajednice, osobe sa posebnim potrebama, obojeni, mali ljudi, govor u mukom rodu i sl.) o Da li manjinske grupe prilikom prezentacija svrstavate u kategoriju i drugi? o Da li o manjinskim grupama govorite samo kroz posebne nastavne jedinice (npr. romska muzika i poezija) ili su oni ukljueni i protkani kroz ceo nastavni program (npr. raznovrsnost muzike naeg podneblja)? o Da li program ima za cilj da konstatuje i slavi razliitost ili da istrauje, prepoznaje i prihvata razlike kao dodatnu dimenziju celog nastavnog programa? Prouite istoriju diskriminacije u nastavnom programu i postarajte se da je ne ponovite. o Da li sadraj podrava stereotipe (npr. uimo o Romima kao o nomadima i/ili skupljaima sekundarnih sirovina) ili ih izaziva i preispituje (uimo o Romima koristei njihove resurse i izvore)? o Da li sadraj podrava ili preispituje pretpostavke da naa kultura i drutvo po datosti svet sagledava iz perspektive i vrednosti koje su tipine za belu rasu, Evropu, mukarce, hriane, heteroseksualce, srednju klasu i slino? Radni materijali

3.

Radni materijali za uenje treba da budu raznovrsni i kritiki preispitani sa stanovita naklonosti i predrasuda prema razliitim grupama. Koristite razliite materijale o Tekstove o Novine i magazine o Video materijale i filmove o Igre o Radne sveske Prethodno proverite materijale i otklonite sve elemente koji podravaju predrasude i diskriminaciju o Da li udbenik istorije na stereotipan ili nepotpun (netaan) nain prikazuje pripadnike odreenih grupa ili epoha? o Da li radni materijal iz oblasti prirodnih nauka koristi iskljuivo muki govor/jezik? o Da li radni materijal iz oblasti knjievnosti koristi govor mrnje ili stereotipne prikaze? o Da li govor/jezik koji koristite podrazumeva muki rod, heteroseksualnost, porodicu od najmanje 3 lana, posedovanje srpskog dravljanstva i slino? Uinite raznovrsnim (diversifikujte) predstave i sadraje na svim izloenim i vidljivim materijalima (oglasnim tablama, slikama i fotografijama, posterima, kolskim asopisima, uilima kao to su geografske karte i slino). o Da li to stalno inite ili samo kada se radi o posebnim datumima ili projektima? Multiperspektivnost

4.

Da bi sadraj bio kompletan i taan on mora da ukljui (integrie) razliite perspektive i uglove gledanja. Prikaite sadraj/temu iz razliitih uglova, a ne samo iz ugla veinske grupe ili dominantne kulture. o Kako definiete klasinu literaturu ili najbolje knjige i iz koje/ije perspektive dolazi ta odrednica? o Iz koje perspektive poduavate istoriju? Prisetite se dogaaja kada je ekspanzija Zapada isto to i genocid, a heroji slobode isto to i ratni zloinci i slino? Prikaite sadraj/temu kroz vienje razliitih aktera, a ne samo kroz vienje nekoliko herojskih likova. o Na primer, da li o ropstvu uimo samo na osnovu onoga to o njemu govore robovlasnici ili koristimo i prie i predanja robova?

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

9 OD 64

5.

Inkluzivnost pristupa

Uenici/e moraju biti aktivno ukljueni u proces poduavanja i uenja. Prevaziite frontalni pristup uenju tako to ete stvarati uslove u kojima uenici/e ue jedni od drugih kroz razmenu razliitih iskustava i perspektiva. Istaknite razliitia iskustava i perspektive uenika/ca tokom procesa uenja. Ohrabrite uenike/ce da postavljaju kritika pitanja o svim informacijama koje dobijaju (od nastavnika ili preko udbenika) i modelirajte kritiko miljenje. o Ko je pisao neku informaciju (i sa kog stanovita)? o Ko je kreirao neki Web site? o iji glas (ije miljenje) ujem, a iji ne? Postarajte se da sadraj i nain izvoenja budu relevantni za uenike/ce modelirajte proces uenja tako da uenici/e mogu povezati sadraj sa svakodnevnim ivotom. Prihvatite vae uenike kao najvanije izvore multikulturalnosti. Socijalna i graanska odgovornost

6.

Ukoliko elimo da osposobimo uenike/ce da postanu aktivni uesnici u demokratskom drutvu (equitable democracy), onda ih moramo upoznati sa temama socijalne pravde i razvijati kod njih oseaj graanske odgovornosti kroz ceo nastavni program. Poinjui od najmlaih uenika, unesite diskusije o razlikama i neravnopravnosti u vae nastavne jedinice svih predmeta. o Na primer: Kako su pojedina nauna saznanja zloupotrebljena da se opravdaju rasizam i antisemitizam? Potraite razliite naine na koje su poznati ljudi iz razliitih oblasti (prirodnih nauka, umetnosti i sl.) koristili svoj rad i ugled da se bore za socijalnu pravdu. o Posebno je vano nai primere koji pokazuju kako su se predstavnici veinske grupe borili za ugroena prava manjinskih grupa (npr. Albert Ajntajn). Kad god se ukae prilika da se razmotre pitanja rasizma, seksizma, homofobije i slinih oblika opresije, iskoristite je. Stvorite uslove za otvorenu i iskrenu diskusiju sa uenicima o istoriji privilegija i opresije koja je svojstvena vaem predmetu, koli, obrazovanju i drutvu u celini. Poveite poduavanje i uenje sa kljunim globalnim temama i temama vae lokalne zajednice. Ohrabrite uenike/ce da kritiki misle o svojoj dravi, kapitalizmu / socijalizmu i drugim tradicionalno nedodirljivim temama. Evaluacija i provera

7.

Nastavni program mora biti stalno procenjivan sa stanovita kompletnosti, tanosti i predrasuda. Oformite timove nastavnika i radite na uzajamnom proveravanju nastavnih programa, jedinica i pristupa koje koristite (horizontalna samoevaluacija). Traite, otvoreno sasluajte i konstruktivno primite povratne informacije od vaih uenika/ca. S vremena na vreme vratite se ovom modelu i proverite da li je vaa praksa u skladu sa njim ili ste se rutinirano vratili nekim starim navikama.

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

10 OD 64

Kljune kompetencije nastavnikaUspenost realizacije interkulturalnog obrazovanja u kolama u velikoj meri e zavisiti od znanja i umenosti nastavnika i nastavnica. Banks razlikuje etiri kljune vrste kompetencija nastavnika/ca: 1. Poznavanje karakteristika uenika/ca Nastavnik/ca treba da poznaje specifian stil uenja svakog uenika/ce i da svoj stil poduavanja prilagodi svakome od njih. Istraivanja pokazuju da to je vea slinost izmeu stila poduavanja i uenikovog stila uenja, to je vie i ueniko postignue. Uenici/e treba da budu u mogunosti da ue na nain koji njima odgovara 9 (koristei komplementarne resurse kao to su auditivna, vizualna, manipulativna sredstva i kinestetike igre i vebe i sl). 2. Detaljno i fleksibilno poznavanje predmeta/sadraja Da bi bili u stanju da naue sve uenike/ce, nastavnici/e treba da razumeju kako su razliiti sadraji povezani u okviru jednog predmeta, sa sadrajima drugih predmeta i sa svakodnevnim ivotom uenika/ca. Nastavnik/ca treba da je u stanju da dizajnira as koji e omoguiti svakom ueniku/ci da formira koherentnu i primenjivu mapu znanja, da povezuje razliite ideje i uoava neloginosti ili greke 10 . Poduavanje treba da se osloni na iskustva uenika/ca, a to znai da nastavnici/e treba da poznaju kulturne razlike koje postoje meu uenicima/ama i da te razlike uvede u nastavni sadraj i ravnopravno tretira tokom poduavanja. 3. Vetina upravljanja odeljenjem Nastavnik/ca treba da podstie i odrava: a) saradnju meu uenicima/ama tokom procesa uenja (upravljanje sadrajem) b) pozitivno i odgovorno ponaanje uenika/ca kroz korienje asertivne komunikacije, dogovaranje osnovnih pravila, uvoenje sistema nagraivanja i slino (upravljanje ponaanjem) c) razliite kulturne obrasce grupnog ponaanja specifine za kolu i sredinu u kojoj ive uenici (upravljanje odeljenjem kao socijalnim sistemom). 4. Svest o etici sopstvene profesije (pedagogije) Nastavnik/ca treba da je u stanju da preispituje postojeu kolsku praksu i koncept uenja i znanja na kojem ta praksa poiva, te da predlae i uvodi novine za unapreenje kole i obrazovanja. *** Nastavnici/e koji su uspeno ukljuili interkulturalnu dimenziju u svoju nastavu i rad sa uenicima/ama mogu se prepoznati i po tome to: naue da potpuno pravilno izgovaraju ime i prezime svakog svog uenika ili uenice razumeju kako vrednosti, stavovi i oekivanja nastavnika/ce deluju na motivaciju za uenje i postignua uenika/ca trae i uvaavaju vrednosti, stavove i miljenja roditelja ili staratelja/ki o razliitim aspektima vaspitnoobrazovnog rada (npr. razgovaraju sa roditeljima o odnosu kolskih i porodinih pristupa i metoda motivisanja i disciplinovanja dece) ispituju i saznaju razlike u stilovima uenja, tj. dominantne stilove uenja kod uenika/ca razliitog socijalnog i kulturnog porekla veruju da, kada se odabere pravi pristup gradivu i ueniku/ci, svako moe da naui i najkomlikovanije gradivo i trude se da postignue svakog uenika/ce bude visoko.

9 10

Videti Gardnerovu teoriju multiple inteligencije (osam tipova inteligencije) Videti ulmanov model pedagokog rezonovanja

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

11 OD 64

II

Interkulturalno razumevanje

Razvoj interkulturalne osetljivostiBenetov razvojni model interkulturalne osetljivosti 11 opisuje stadijume kroz koje ljudi prolaze kada se suoe sa tekoama u susretu sa drugim kulturama (Bennett, 1993). Ljudi, a moe se rei i drutva kao celine, se razlikuju po svojoj sposobnosti da uoe i prihvate kulturne razlike. Istananost u tretiranja kulturnih razlika razvija se od stadijuma poricanja postojanja razlika, tj. krajnjeg etnocentrizma, ka stadijumima uoavanja i prihvatanja kulturnih razlika, koje Benet naziva etnorelativizam. Benet razlikuje tri osnovna stadijuma etnocentrizma i tri stadijuma etnorelativizma, a unutar svakog od njih jo nekoliko razvojnih meustadijuma (pogledati tabelu). Tabela: Stadijumi razvoja interkulturalne osetljivosti (Benet)ETNOCENTRIZAM ETNORELATIVIZAM

1 poricanje izolacija separacija

2 odbrana omalovaavanje superiornost obrtanje u suprotnost

3 minimiziranje fiziki univerzalizam transcedentalni univerzalizam

4 prihvatanje bihejvioralni relativizam vrednosni relativizam

5 adaptacija empatija pluralizam

6 integracija kontekstualna evaluacija konstruktivna marginalnost

Stadijumi etnocentrizma 1. Poricanje razlika je poetni etnocentrini stadijum. Osobe koje se nalaze na ovom stadijumu sopstveni pogled na svet tretiraju kao jedino mogue shvatanje realnosti te otud poriu da postoje i drugi, razliiti pogledi na svet. Tipino ponaanje za ovaj stadijum je zanemarivanje, ignorisanje ili indiferentnost prema kulturnim razlikama. Ovakvo ponaanje se najee javlja kod osoba koje su odrasle u kulturno homogenim sredinama i nisu imale mnogo kontakata sa ljudima izvan svoje kulturne grupe. Postoje i dva meustadijuma poricanja razlika Izolacija oznaava nenamerno odvajanje od pripadnika drugih kultura. Ono se deava usled sticaja ivotnih okolnosti u kojima osoba zapravo i nema priliku da bude izloena kulturnim razlikama, da ih doivi i iskusi. Separacija predstavlja namerno odvajanje od pripadnika druge kulture kako bi se zadralo stanje izolacije. Osobe na ovom stupnju smatraju da je za jedno drutvo bolje ukoliko se pripadnici razliitih kultura dre odvojeno pa zato izmeu sebe i ljudi iz drugih kulturnih grupa postavljaju razliite vrste barijera. Ekstremni primer separacije je sistem aparthejda koji je postojao u Junoj Africi kao i razliiti vidovi rasne segregacije. 2. Odbrana od razlika je drugi stadijum etnocentrizma. Osoba koja se nalazi na ovom stadijumu uoene razlike opaa kao pretnju. One predstavljaju alternativu njenom pogledu na svet i doivljaju identiteta pa zato nastoji da se od njih odbrani. Kratko reeno, osoba uoava kulturne razlike, ali ih ne prihvata nego se bori protiv njih. Za ovaj stadijum je karakteristino postojanje stereotipa o pripadnicima drugih kultura i11 Raeno prema Petrovi, D. (2006). Interkulturalno (ne)razumevanje u Popadi, D. (ed.) Uvod u mirovne studije, II tom. Beograd: Grupa MOST, strana 67-87

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

12 OD 64

pojednostavljeno (dihotomno, esto crno-belo) razmiljanje u kategorijama "mi-oni". Kao ekstremni vid odbranatva mogu se pojaviti rasizam i svi drugi vidovi "izama" koji su rasno ili etniki zasnovani. Postoje tri forme ili tri meustadijuma odbrane Superiornost oznaava tendenciju da se, u poreenju sa drugim kulturama, istiu i preuveliavaju pozitivne karakteristike sopstvene kulture. Na primer, osoba na ovom stupnju smatra da nain ivota u njenoj kulturi treba da bude model za ostatak sveta 12 . U isto vreme, svaka kritika upuena kulturi kojoj se pripada doivljava se kao napad. Valja imati na umu da velianje sopstvene kulture ne mora nuno da ukljui i omalovaavanje drugih kultura. Omalovaavanje je forma odbrane u kojoj osoba tretira druge kulture kao inferiorne, koristi uvredljive izraze za njihovo opisivanje i primenjuje negativne stereotipe na druge kulturne grupe. Ekstremne verzije ove forme odbrane su nacizam i Kju kluks klan. Obrtanje u suprotnost je forma odbrane u kojoj se druga kultura opaa kao superiorna, a u isto vreme osoba osea otuenost od sopstvene kulturne grupe ili sa omalovaavanjem gleda na sopstveno kulturno poreklo. To je kombinacija pozitivnog vrednovanja drugih grupa i negativnog vrednovanja sopstvene grupe. 3. Minimiziranje razlika je trei stadijum etnocentrizma. Na ovom stadijumu razvoja osoba uoava da postoje kulturne razlike, ali nastoji da ih umanji, minimizira zastupajui stanovite da su svi ljudi u sutini isti. I na ovom stadijumu postoje dva meustadijuma fiziki univerzalizam gde se insistira na fiziolokim slinostima, tj. istie se da svi ljudi imaju iste bazine potrebe - na primer, potrebu za vodom, hranom, sklonitem i sl. Kulturno se tretira kao produetak biolokog i time se minimalizuje njegov znaaj transcedentalni univerzalizam je verovanje da su svi ljudi isti zahvaljujui duhovnim, politikim i drugim slinostima. Stadijumi etnorelativizma 4. Prihvatanje razlika je prvi stadijum etnorelativizma. Osoba na ovom stadijumu razvoja uoava i prihvata kulturne razlike. Kulturne razlike se vie ne procenjuju na osnovu standarda sopstvene kulturne grupe ve se prouavaju u kulturnom kontekstu. Vodei princip je kulturni relativizam: nijedna kultura sama po sebi nije ni bolja ni loija od drugih. Postoje dve forme ispoljavanja prihvatanja razlika Bihejvioralni relativizam oznaava da osoba prihvata postojanje razlika u ponaanju, tj. svesna je toga da obrasci ponaanje variraju od kulture do kulture i da se ponaanje menja zavisno od kulturnog konteksta. Vrednosni relativizam u ovom modelu oznaava prihvatanje injenice da vrednosti i uverenja takoe postoje u kulturnom kontekstu, odnosno da variraju od jedne do duge kulturne zajednice. Osobi na ovom meustadijumu je prihvatljivo da ljudi iz drugih kultura nuno ne dele iste kulturne vrednosti i ciljeve. Ona, na primer, razume da su pojmovi dobra i zla zapravo vrednosne orijentacije i da se mogu razlikovati od kulture do kulture. 5. Adaptacija na razlike je drugi stadijum etnorelativizma. Osoba na ovom stadijumu svesno nastoji da zamisli kako pripadnici drugih kultura razmiljaju o odreenim stvarima. Osoba je svesna sopstvene perspektive gledanja na svet i sposobna je da se sa te unutranje take gledita pomeri na spoljanju taku sa koje moe da sagleda razliite perspektive (poglede na svet) i tako po potrebi razvija i menja lini pogled na svet, tj. referenti okvir. Sa promenom referentnog okvira dolazi i do promene ponaanja i to bez nekog velikog svesnog napora. Ako je asimilacija proces usvajanja razliitih vrednosti, pogleda na svet i ponaanja na utrb sopstvenog kulturnog identiteta, onda je adaptacija proces dodavanja. Kroz12 Benet navodi primer modernizacije, gde se istie superiornost zapadnih zemalja i retpostavlja da je cilj zemalja u razvoju da slede zapadni model.

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

13 OD 64

adaptaciju se naueni novi obrasci ponaanja pogodni za funkcionisanje u razliitim kulturnim kontekstima, pridodaju postojeem repertoaru ponaanja. Osobe koje su dostigle stadijum adaptacije umeju da koriste alternativne naine razmiljanja prilikom reavanja problema i donoenja odluka. One mogu efikasno da komuniciraju i stupaju u interakciju sa ljudima iz razliitih kultura i da menjaju svoje ponaanje kako bi se prilagodile novim uslovima. Postoje dva meustadijuma adaptacije: empatija je sposobnost da se razumeju drugi tako to e se "stati u njihove cipele", odnosno, zauzeti njihov ugao gledanja. pluralizam oznaava da je osoba usvojila (internalizovala) vie razliitih pogleda na svet, da poseduje viestruki kulturni okvir. Da bi se takav okvir razvio potrebno je due ivljenje u razliitim kulturnim kontekstima. 6. Integracija razlika je poslednji stadijum etnorelativizma. Dok se na stadijumu adaptacije osoba rukovodi sa vie referentnih okvira (koji paralelno postoje), na ovom stadijumu osoba je te razliite kulturne poglede na svet integrisala u jedinstveni, sopstveni pogled na svet. Njen identitet ukljuuje i, to je jo znaajnije, nadmauje kulturne grupe kojima ona pripada. Integracija se moe javiti u dve varijante: Kontekstualna evaluacija je sposobnost da se u proceni date situacije koriste razliiti kulturni referentni okviri. Konstruktivna marginalnost se odnosi upravo na prihvatanje identiteta koji nije prvenstveno baziran na jednoj od kultura. Pripadnost odreenim kulturnim grupama za osobu vie nema toliki znaaj, jer ona sebe doivljava kao osobu u stalnom razvoju (struni termin za ovaj vid oseanja nepripadanja je osoba na kulturnoj margini). Osoba poseduje sposobnost da inicira i olaka konstruktivni kontakt izmeu razliitih kultura i da na taj nain bude istinski interkulturalni posrednik. Benet upozorava da mnoge institucije i organizacije minimiziranje tretiraju kao finalni stadijum razvoja interkulturalne osetljivosti i nastoje da izgrade svet u kojem e ljudi deliti iste vrednosti i imati zajedniku polaznu osnovu. Problem je to se ideja o univerzalnim vrednostima obino zasniva na sopstvenom vrednosnom sistemu - "svi smo mi deca jednog boga, ali mog boga".

Hofstedov model kulturnih dimenzijaHofsted je identifikovao 5 dimenzija na koje se u krajnjoj liniji mogu svesti sve kulturalne razlike: 1. Distanca moi izmeu pripadnika jedne kulture (Power distance) - ukazuje na stepen u kojem neko drutvo prihvata postojanje nejednake raspodele moi izmeu individua. Distanca moi govori o stepenu hijerarhije. Na primer, govori o tome kakav je normalan nain donoenja odluka u nekoj organizaciji ili instituciji, odnosno da li je uobiajeno da prilikom donoenja neke odluke svi iznesu svoje miljenje ili je potpuno prihvatljivo da odluku donese jedna osoba (predsednik/ca). Izbegavanje neizvesnosti (Uncertainty avoidance) ukazuje na stepen u kojem neko drutvo zazire od neizvesnih (neodreenih, dvosmislenih) situacija i pokuava da ih izbegne uvoenjem pravila i procedura koje obezbeuju sigurnost. Izbegavanje neizvesnosti govori o stepenu prihvatljivosti rizika i improvizacije. Na primer, u kojoj meri e neki tim planirati svoje aktivnosti i koliko e prostora ostati za improvizaciju. Individualizam / kolektivizam ukazuje na stepen u kojem je neko drutvo orijentisano na dobrobit zajednice ili individua (lanova/ica ue porodice) ponaosob. U kolektivnim kulturama ljudi oseaju jaku meusobnu povezanost i odgovornost za svakog lana/lanicu

2.

3.

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

14 OD 64

te kulture. Otud je ponaanje prvenstveno usmereno na dobrobit cele zajednice, a ne na linu ili dobrobit svoje ue porodice kakav je sluaj u individualistikim kulturama. 4. Maskulinost/Femininost ukazuje na stepen u kojem u nekom drutvu rod odreuje kakve e biti uloge mukaraca i ena u razliitim situacijama. Na primer, kakav je uobiajeni nain raspodele poslova prilikom odravanja neke kune proslave, tj. da li postoji prirodna podela kunih poslova (podrazumeva se ta e raditi ene, a ta mukarci) ili se oekuje da kune poslove svi podjednako obavljaju. Vremenska orijentacija (Time orientation) ukazuje na stepen u kojem neko drutvo bazira svoje odluke na prolosti, sadanjosti ili budunosti. Na primer, odluka o tome kako e izgledati proslava nekog praznika donosi se prvenstveno na osnovu tradicije i dogaaja u prolosti, ili na osnovu trenutnih okolnosti i kratkoronih dobiti, ili pak na osnovu onog to pretpostavljamo da donosi dugoronu dobit, tj. ta vidimo da je najbolje za budunost.

5.

Interkulturalna komunikacijaUsmerenost komunikacije se razlikuje od kulture do kulture - bilo da je re o drutvima u celini, pojedinim grupama ili organizacijama i te razlike u stilu komuniciranja mogu u velikoj meri ometati (ograniiti) razumevanje izmeu pripadnika/ca razliitih kultura. Kim opisuje 2 osnovne vrste kulturalne usmerenosti komunikacije: A. prvenstvena usmerenost na temu i ishod razgovora (cilj i rezultate) B. prvenstvena usmerenost na socijalne odnose (ouvanje i izgraivanje dobrih meuljudskih odnosa) A. Ogranienja komunikacije usmerene na temu i ishod 1. Briga o jasnoi poruka tokom razgovora vodi se rauna da namere budu jasno i direktno iznesene 2. Briga o efikasnosti razgovora - tokom razgovora vodi se rauna da se njime postigne krajnji cilj, tj. da razgovor dovede do eljenog ishoda B. Ogranienja komunikacije usmerene na socijalne odnose 3. Briga da ne povredimo oseanja drugih - tokom razgovora vodi se rauna osobi kojoj se obraamo i izbegava se svako ponaanje koje bi je moglo povrediti i naruiti njenu pozitivnu sliku o sebi 4. Briga da nas drugi ne procene negativno - tokom razgovora vodi se rauna o tome ta e drugi misliti o nama i izbegava se svako ponaanje na osnovu koga bi nas drugi mogli negativno proceniti 5. Briga da ne nameemo svoju volju - tokom razgovora vodi se rauna da se ne narui sloboda izbora i akcije kod drugih.

Barijere u interkulturalnoj komunikacijiU inerkulturalnoj komunikaciji esto se sudaramo sa nevidljivim preprekama, barijerama koje oteavaju, a esto i onemoguavaju razumevanje izmeu pripadnika/ca razliitih grupa ili kultura. Prouavajui uzroke nerazumevanja prilikom interkuturalnog susreta, Barna je izdvojio est takvih prepreka - "kamenova spoticanja" u interkulturalnoj komunikaciji (Barna, 1998). 1. Pretpostavka o slinostima je prvi kamen spoticanja.

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

15 OD 64

Kada ne posedujemo dovoljno informacija o drugoj kulturi prirodno je da pretpostavimo slinosti, a ne razlike. Meutim, ukoliko se u komunikaciji sa ljudima koji potiu iz druge kulture iskljuivo ponaamo u skladu sa pretpostavkom o slinostima, suoiemo se sa potekoama ili doiveti niz iznenaenja i neprijatnosti. Opasnost je u tome to zbog pretpostavljene slinosti nismo u stanju da uvidimo znaajne razlike. Zato, kada se susretnemo sa novom kulturom, najbolje je da ne pretpostavljmo nita, ve da pitamo i da se informiemo o tome kakvi obiaji i norme postoje u datoj kulturi. Poznat je sluaj jedne Dankinje koja je u Americi uhapena zbog zanemarivanja deteta i dve noi provela u zatvoru jer je svoju bebu u kolicima ostavila ispred restorana na Menhetnu. Naime, u Danskoj je sasvim normalno da roditelji dok ruaju ostave svoju decu da spavaju u kolicima ispred restorana, ali to nije sluaj i u Americi gde su zabrinuti graani videvi to odmah pozvali policiju. 2. Korienje razliitih jezika i stilova komunikacije je drugi kamen spoticanja. Pogreno prevoenje/razumevanje rei, izraza i fraza u situaciji viejezine komunikacije, mogu da dovedu ne samo do pogrene procene namera drugih osoba ve i do sasvim netane procene druge strane kao neiskrene, nepotene, arogantne, agresivne ili zlonamerne. Tipina tekoa je tendencija da reima i izrazima iz stranog jezika pripisujemo samo jedno znaenje, tj. esto doslovno upotrebljavamo rei i izraze, to moe biti izvor nerazumevanja. Drugi tip potekoa je upotreba razliitih stilova govora (direktni naspram indirektnog, ekspanzivni nasuprot jezgrovitom, augumentativni nasuprot pomirljivom i sl.). 3. Pogrene interpretacije neverbalnih poruka je trei kamen spoticanja. Neverbalni znaci (poruke) mogu da nose razliito znaenje u razliitim kulturama. Pored toga, u pojedinim kulturama neverbalnim znacima se pridaje vie panje i oni imaju vei znaaj u komunikaciji nego to je to sluaj u drugim. Pogrene interpretacije neverbalnih poruka u interkulturalnoj komunikaciju mogu da stvore vee probleme i od samog jezika. Pojedine neverbalne znake i simbole, kao to su gestovi ili pokreti tela, je lake uoiti dok je druge, kao to su prostorna distanca ili tretiranje vremena, mnogo tee identifikovati. Postoje brojni primeri kako neverbalne poruke mogu biti pogreno interpretirane. Ovo su samo neki od njih: o Gestovi imaju vanu ulogu u komunikaciji, ali njihovo znaenje moe biti vrlo razliito. Recimo, spojeni palac i kaiprst u vidu kruga je gest koji se u Francuskoj koristi da oznai nulu ili neto to nema vrednost, u SAD se isti gest koristi kao oznaka da je neto prihvatljivo i u redu, u Brazilu ima uvredljivo pa ak i opsceno znaenje dok je u Japanu oznaka za novac. Podignuti prsti u obliku slova V u nekim zemljama je simbol za pobedu, dok u Velikoj Britaniji ovaj gest ima uvredljivo znaenje. o Kontakt oima se razliito koristi u komunikaciji. Sagovornik se prilikom komunikacije gleda direktno u oi u Arapskim zemljama 13 , Latinskoj Americi i Junoj Evropi, dok ljudi iz Azije i Severne Evrope u komunikaciji uglavnom koriste samo povran pogled ili u potpunosti izbegavaju pogled. Dok Englezi retko odravaju kontakt oima tokom razgovora, u Francuskoj je kontakt oima est i veoma intenzivan. o Tiina u komunikaciji se takoe razliito interpretira. U nekim kulturama je ona znak potovanja i dobro je dola, kao na primer u Kini, dok se u Australiji utanje tretira kao znak stidljivosti ili nezainteresovanosti. o Odnos prema vremenu se razlikuje od kulture do kulture. Vreme se razliito i shvata (cirkularno ili linearno) i koristi. Tako, na primer, injenica da je poslovni sastanak zakazan za 10h i 30 minuta moe da ima razliito znaenje. U Nemakoj, Engleskoj i Japanu se oekuje da doete i pre zakazanog vremena. U Francuskoj i paniji e vam tolerisati kanjenje. U Rusiji i Saudijskoj Arabiji e testirati vae strpljenja pa je mogue da sastanak pone i sa velikim zakanjenjem. o Odnos prema prostoru se takoe razlikuje. Distanca koja se zauzima prilikom razgovora sa nepoznatom osobom razlikuje se od kulture do kulture. U Arapskim zemljama je distanca izmeu pripadnika istog pola mnogo manja nego u evropskim zemljama ili Severnoj Americi. Na primer, prostorna distanca u Francuskoj je manja nego u

13

Misli se na sagovornika istog pola.

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

16 OD 64

Nemakoj ili Velikoj Britaniji. Ukoliko neko prekri ovo nepisano pravilo, izazvae u najmanju ruku nelagodnost u komunikaciji. Korisno je i informisati se o specifinim verovanjima, navikama i obiajima koji su na snazi u pojedinim kulturama, a koji se iskazuju i na neverbalan nain. Tako nije na odmet znati: u Japanu je vano zaviti poklon, ali nikako u beli papir jer se bela boja vezuje za smrt; na Tajlandu ne treba pomilovati dete po kosi jer se time ugroava dua deteta koja se nastanjuje u glavi; broj 17 je nesrean u Italiji, a broj 14 u Japanu; u arapskim zemljama se jede iskljuivo desnom rukom (leva ruka se smatra neistom jer se koristi za odravanje higijene) a za domaina je uvredljivo ukoliko pojedete svu hranu sa tanjira jer ostaci hrane simboliu obilje i sl. 4. Pretpostavke (prekoncepcije) i stereotipi su etvrti kamen spoticanja. Stereotipi su pojednostavljena, preterana i veoma uoptena miljenja o pripadnicima pojedinih grupa. Stereotipi postoje jer ljudima pomau da smanje pretnju od neizvesnog inei svet predvidljivim. Na taj nain stereotipi poveavaju oseaj sigurnosti, naroito kada se osoba nae u stranoj i nepoznatoj sredini (Barna, 1989). Vano je da imamo na umu da stereotipi esto nisu u skladu sa objektivnim stanjem stvari i da zbog toga mogu biti ogroman kamen spoticanja u komunikaciji. Drugaije reeno, kada imamo izvesne stereotipne pretpostavke o osobi iz druge kulture, mi emo njeno ponaanje interpretirati u skladu sa tom pretpostavkom bez obzira ta je stvarni razlog njenog ponaanja, a to svakako ne dovodi do razumevanja. 5. Tendencija da vrednujemo je peti kamen spoticanja. Ljudi su skloni da svoju kulturu i svoj nain ivota tretiraju kao prirodno stanje stvari i da o drugima prosuuju polazei od sopstvenih kulturnih standarda. Tako, kada ne posedujemo dovoljno informacija o drugoj kulturi, mi obino postupke i izjave ljudi iz drugih kultura odobravamo ili ne odobravamo poredei ih iskljuivo sa standardima koji potiu iz nae kulture i naeg naina ivota 14 (ne kae se bez razloga da "stvari ne vidimo onakvim kakve one jesu, ve onakvim kakvi smo mi sami"). Da bi se uspostavila uspena interkulturalna komunikacija i razumevanje potrebno je da budemo otvorenog uma i da stavove i ponaanja ljudi iz drugih kultura istraimo gledajui ih upravo sa njihove take gledita. 6. Anksioznost ili tenzija 15 je estii kamen spoticanja. Svaka interkulturalna komunikacija sadri odreeni stepen neizvesnosti i zbog toga su anksioznost i tenzija este pojave. Recimo, kada se nalazimo u inostranstvu izloeni smo velikom broju verbalnih, neverbalnih, fizikih i psiholokih drai koje se razlikuju od onih na koje smo navikli i to moe da bude veoma stresno po nas. Visok nivo anksioznosti gotovo uvek zahteva neku vrstu oduka ili pranjenja i to nam oteava da iskaemo ono to elimo, oteava da se izrazimo. Pravi problem nastaje kada kao nain osloboenja od tenzije izaberemo neki vid nekonstruktivnog ponaanja ili neku formu odbrane kao to je iskrivljena percepcija ili izbegavanje i neprijateljstvo. Svest o tome da se pri interkulturalnoj komunikaciji moemo spotaknuti o brojne prepreke, upuuje nas na vanost sticanja znanja o razliitim kulturama i vetinama prepoznavanja i prevazilaenja vidljivih i nevidljivih barijera u komunikaciji. Jo je vanije da tekoe i zastoje u komunikaciji tretiramo kao prilike za novo uenje. Ukoliko nerazumevanje i konflikte pri interkulturalnom susretu tretiramo kao probleme koje treba izbegavati, uskratiemo sebi ansu za lini rast i razvoj.

14 15

to zapravo predstavalja vid etnocentrizma Sve ostale barijere u komunikaciju su esto praene visokom anksioznou i tenzijom.

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

17 OD 64

III1 Identitet i pripadnost1.1a Moj kulturni identitetIzvor Trajanje Predmet(i) Materijal Cilj Koraci 1. Doivljaj identiteta (15')

za vie razrede srednje kole

Radionice

Interkulturalno obrazovanje i razumevanje Prirunik za obuku (Grupa MOST) 45 minuta Psihologija, Graansko vaspitanje; Ustav i graanska prava; as odeljenjske zajednice Poster sa definicijom i odrednicama identiteta, papir A4, olovke i flomasteri, FC i markeri i umnoeni RM Osvestiti da istovremeno imamo veliki broj razliitih identiteta (i uloga), da se oni proimaju i da su promenljivi.

Voditelj/ka uvodi pojam identiteta i pojasni da svaka osoba poseduje multipli identitet, tj. da istovremeno ima vie razliitih identiteta/uloga (prema Tekstu o identitetu). Takoe, razliiti ljudi razliito doivljavaju svoj identitet - razlikuju se po tome kojem od svojih identiteta pridaju manji, odnosno vei znaaj. Zadatak svakog uenika/ce je da izdvoji tri svoja identiteta koja smatra najvanijim u ovom periodu svog ivota i da ih zapie na cedulju. Voditelj/ka na FC belei uestalost javljanja pojedinih vrsta identiteta (npr. porodini, profesionalni, polni/rodni, etniki, uzrasni...) i otvara kratku diskusiju na temu zato su pojedini identiteti manje, odnosno vie znaajni za neke osobe. 2. Moj kulturni identitet (35') Voditelj/ka ukazuje na to da se identitet jedne osobe sa pripadnicima sopstvene zajednice oblikuje kroz interakciju, a sa pripadnicima/ama drugih kultura kroz kontakte i da e se sada baviti time kako vide svoj kulturni identitet i razliite uticaje koji su doprineli izgradnji linog identiteta. Zadatak uenika/ca je da, koristei razliite simbole, oblike i boje, na papiru nacrtaju svoj kulturni identitet - iz ega se sve sastoji kulturni identitet, tj. kako vide njegov sadraj. Zatim treba da prikau kako vide razliite uticaje koji su doprineli njegovom formiranju i oblikovanju. Za prikazivanje intenziteta i smerova uticaja mogu se koristiti strelice razliite debljine i orjentacije. Kada se zavri crtanje voditelj/ka napomene uenicima/ama da e sledeeg asa nastaviti rad sa crteima (videti radionicu 1.1b). Ukoliko ima vremena, napravi se Izloba naih identiteta (koju uenici/e po slobodnom nahoenju obilaze i razgledaju).

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

18 OD 64

TekstIDENTITET Identitet predstavlja svest o tome da smo u razliitim situacijama i vremenima jedna ista osoba, da smo istovetna linost. Kada govorimo o identitetu zapravo dajemo odgovor na pitanje Ko sam ja. Lini identitet obuhvata doivljaj vlastitog tela i telesnog izgleda (fiziko ja), linu ocenu o svojim psihikim osobinama (psiholoko ja) kao i eljene osobine (idealno ja). Socijalni identitet odnosi se na doivljaj koji osoba ima o sopstvenom socijalnom statusu. On ukljuuje oseanje pripadnosti pojedinim grupama kao i svest o vlastitom poloaju i ulogama u tim grupama. Svako od nas pripada razliitim grupama pa samim tim poseduje itav niz razliitih socijalnih identiteta, kao to su: porodini identitet, profesionalni identitet, rodni identitet, seksualni identitet, kulturni identitet, klasni identitet, nacionalni identitet i dr. Na doivljaj identiteta formiran je na osnovu ovih razliitih vrsta identiteta. Zato se kae da svaka osoba zapravo poseduje viestruki, tj. multipli identitet. Ljudi se meusobno razlikuju po tome kojem od svojih identiteta pridaju vei, a kojem manji znaaj. Takoe, doivljaj identiteta se menja tokom odrastanja. Smatra se da je adolescencija doba krize identiteta kada se preispituje sopstveni identitet i prethodno usvojene vrednosti. Osobe koje se sa uspehom prevladale ovu krizu identiteta kasnije se dobro prilagoavaju svojoj profesionalnoj, branoj i roditeljskoj ulozi. POTREBA ZA PRIPADNOU GRUPI Kod ljudi postoji intenzivna potreba za grupnom pripadnou, posebno porodici, a esto profesionalnoj, nacionalnoj, pa i drugim grupama. Zato je vaan deo socijalnog identiteta i stepen vezanosti za pojedine grupe.

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

19 OD 64

1.1b Kulturni identitet moje zajedniceIzvor Trajanje Predmet(i) Materijal Cilj Interkulturalno obrazovanje i razumevanje Prirunik za obuku (Grupa MOST) 45 minuta Psihologija, Graansko vaspitanje; Ustav i graanska prava; as odeljenjske zajednice, Istorija, Knjievnost, Geografija, Matematika, Umetnost Poster sa modelom ledenog brega, FC i markeri, selotejp i umnoeni RM Ustanoviti da i drugi ljudi, razliiti od nas, istovremeno imaju uloge i kulturne identitete iste kao mi, kao i itav niz razliitih uloga i kulturnih identiteta. Ukazati da su pojedini kulturni uticaji manje vidljivi ali veoma znaajni za oblikovanje identiteta

Koraci Napomena: Ova radionica je nastavak prethodne (videti opis radionice 1.1a) 1. Slinost identiteta (15) U radnom prostoru se postavi Izloba naih identiteta (najjednostavnije je da svaki uenik/ca spusti svoj crte na pod ispred sebe, tako da gleda ka drugima). Uenicima/ama se kae da proetaju po prostoriji i pronau osobu ili osobe koje su na slian nain predstavile svoj kulturni identitet. U manjim grupa razgovara se o sadraju kulturnog identiteta i uticajima koji su imali znaaj za njegovo formiranje. 2. Kola naih identiteta (20) Plenarno se iznose zakljuci do kojih se dolo tokom razgovora u malim grupama, na FC (ili tabli) ispisuju se razni uticaji koji su imali dominantan znaaj za formiranje kulturnih identiteta. Na kraju se od svih crtea napravi kola (zakae se na zid ili postave na pod). 3. Model ledenog brega (10) Voditelj/ka kratko definie kulturu. Kultura je skup distinktivnih duhovnih, materijalnih, intelektualnih i emocionalnih obrazaca nekog drutva ili grupe ljudi, zajedno sa njihovom umetnou, knjievnou, ivotnim stilovima, nainima zajednikog ivota, sistema vrednosti, tradicija i verovanja. (UNESCO, 2001) Voditelj/ka ukazuje na to da je Model ledenog brega (videti priloen radni materijal) jedan od esto korienih modela za objanjavanje kompleksnosti uticaja kulture. Analogija sa ledenim bregom se koristi da bi se ukazalo na skrivene i spolja nevidljive odlike i elemente kulture. Kulturne pretpostavke, norme i vrednosti, koje oblikuju identitet i ponaanje ljudi u jednoj kulturi su prevashodno preutne, tj. locirane u onom delu ledenog brega koji se nalazi ispod vode. Samo mali deo kulturnih uticaja (kao to su pisana pravila) je lako vidljiv, tj. nalazi se iznad povrine vode. Svi vidljivi kulturni uticaji i elementi kulture su izraz skrivenih uticaja i elemenata koji se nalaze u njihovoj osnovi. Ovaj model nam slikovito pokazuje zato je u nekim trenucima teko razumeti ljude razliitog kulturolokog porekla zato to smo usmereni na vidljive delove njihovog ledenog brega a ne moemo odmah uoiti na emu su oni utemeljeni. Alternativno (ukoliko ima vie vremena) - Uenici/e, podeljeni u male grupe, dobiju karakteristike ispisane na ceduljama sa zadatkom da ih razvrstaju prema tome ta je vidljivo a ta je nevidljivo._____________________________

IDEJE ZA PRATEE AKTIVNOSTI: Uenici/e individualno istrauju i pripreme kratke prezentacije kultura koje su imale znaajan uticaj na formiranje njihovog kulturnog identiteta.

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

20 OD 64

Uenici/e timski naprave mape koje prikazuju (nekadanji i sadanji) multietniki sastav lokalne zajednice i geografske oblasti (kontinenti, drave, regioni) odakle potiu pojedine etnike grupe (asovi geografije); Uenici/e timski ili individualno napiu esej o nekom aspektu ivota ili razvoja lokalne zajednice sa fokusom na znaajne osobe (mukarce i ene), lokacije ili dogaaje (biraju predmeti); Uenici/e timski realizuju intervju sa osobama koje vae za lokalne hroniare i potom napiu kratak novinski lanak o nekom dogaaju u prolosti lokalne zajednice koji je doneo vanu novinu i/ili izmenio neki aspekt ivota lokalne zajednice (asovi istorije); Uenici/e timski napiu izvetaj o nekom aspektu ekonomskog, politikog i socijalnog razvoja lokalne zajednice (u saradnji sa mentorom), koristei i numerike podatke i tabelarne i grafike prikaze trendova (asovi drutvenih nauka i matematike); Uenici/e timski osmisle i realizuju anketu sa stanovnicima lokalne zajednice o dobrim i loim stranama zajednikog ivota (u saradnji sa mentorom) i prezentuju rezultate vrnjacima (asovi drutvenih nauka); Uenici/e timski nacrtaju (ili napiu predlog nastavnicima, direktoru kole i sl.) kako treba da izgleda idealna multietnika kola ili kako njihova kola moe postati bolja (vannastavna aktivnost ili mali kolski projekat / videti sliku ispod) Uenici/e timski naprave kolski pano ili osmisle kolsku predstavu pod nazivom Multietnika zajednica moj dom!

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

21 OD 64

Radni materijalMODEL LEDENOG BREGA

VIDLJIVI ELEMENTI KULTURELikovna umetnost pozorite popularna muzika knjievnost klasina muzika folklor sport kulinarstvo odevanje

NEVIDLJIVI ELEMENTI KULTURE znaenje skromnosti poimanje lepote vodei ideali u odgajanju dece kosmologija sudska praksa motivi za rad shvatanja istoe razumevanje svoga ja govor tela pravila pristojnosti ideje o vostvu odnos prema ivotinjama definicija greha shvatanje pravde kontakt oima tempo rada modeli odluivanja u grupi modeli nadreenih i podreenih odnosa stavovi o zavisnosti teorije o bolesti

uloge vezame za uzrast,pol, klasnu pripadnost, zanimanje, srodstvo priroda prijateljstva modeli vizuelnog opaanja organizacija vremena pristupi u reavanju problema facijalna ekspresija ideje o adolescenciji ureenje fizikog prostora naini ophoenja sa oseanjima shvatanje o statusnoj pokretljivosti definicija ludila

poimanje logike i ispravnosti socijalna interakcija shvatanje prolosti/budunosti

komunikacijski obrasci u razliitim kontekstima sklonost ka takmienju/saradnji

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

22 OD 64

2 Slinosti i razlike2 .1 Izvori razlika i slinosti / Ti si ti i ja sam jaInterkulturalno obrazovanje i razumevanje Prirunik za obuku (Grupa MOST) 45 minuta Psihologija, Ustav i graanska prava, Sociologija, Graansko vaspitanje, as razrednog stareine Da uenici/e uvide meusobne slinosti i razlike, iskuse kakav je oseaj biti u veini / manjini i da uvide raznovrsne izvore razliitosti.

Izvor Trajanje Predmet(i) Materijal Cilj Koraci

1. Uvodna veba (15') Uenici stoje u krugu dok im voditelj/ka ita razliite iskaze (videti Listu iskaza). Nakon svakog proitanog iskaza oni uenici/e za koje je taj iskaz taan iskorae u sredinu kruga, dok drugi ostaju u mestu. Vane napomene: a) Uesnicima/ama se kae da ne moraju da iskorae kada to iz bilo kog razloga ne ele; b) Voditelj/ka obavezno uestvuje u ovoj igri. Lista moguih iskaza: o Ja sam mukarac. o Ja sam levoruk/levoruka. o Imam poznanika/poznanicu koja je druge rase. o Imam prijatelje drugaijeg etnikog porekla od mog. o Ja sam vegetarijanac/vegetarijanka. o Moj maternji jezik je srpski (maarski, albanski, bosanski i sl.). o Moje poreklo je vienacionalno. o Ne ivim u kraju u kome sam roen/a. o Bar godinu dana sam iveo/la u inostranstvu. o Imam lino iskustvo diskriminacije koje me i danas boli. o Imam lana/icu porodice koji je alkoholiar ili narkoman. o Imam lana/icu porodice koji je invalid. o Zalaem se za mir i aktivno podravam mirovne akcije. o Ja potiem iz seoske (radnike i sl.) porodice. o Moja porodica pripada hrianskoj (islamskoj, judaistikoj i sl.) tradiciji. o Ja sam aktivan vernik/vernica. o Ja volim ivotinje i bavim se zatitom njihovih prava. o U ovoj vebi esto (bar 5 puta) sam bio/bila u manjini. 2. Refleksija (30') Voditelj/ka pita uesnike: ta vam je bilo najtee u ovoj vebi? Da li je bilo momenata kada niste iskoraili a trebalo je, ili kada ste iskoraili a nije trebalo? Voditelj/ka podstie grupu da trai odgovore na pitanje ta sve (koji faktori) iz naeg okruenja i drutva u celini doprinosi postojanju razlika izmeu ljudi, grupa i zajednica/drutava? Na kraju voditelj/ka sumira kljune faktore: rasa, religija, etnika pripadnost, jezik, pol i rod, uzrast, socio-ekonomski status, vrednosno-politika orijentacija, seksualna orijentacija, psihofizike preferencije ili disfunkcije (pr. levorukost/desnorukost, invaliditet i sl.).

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

23 OD 64

2 .2

Individualne i grupne razlike / Idemo na kupanjePrirunik za konstruktivno reavanje sukoba Prim 1 (Grupa MOST, Beograd) 45 minuta Psihologija, Ustav i graanska prava, Sociologija, Graansko vaspitanje, Knjievnost, Istorija Da uenici/e uvide i iskuse kako u nekim specifinim okolnostima bilo koja razlika moe postati povod za grupisanje u tabore i kako unutar svake grupe uvek postoje individualne razlike, a neke od njih mogu biti i vee od one razlike koja je bila povod za stvaranje tabora.

Izvor Trajanje Predmet(i) Materijal Cilj

Koraci 1. Veba Idemo na kupanje (30) Voditelj/ka prvo uvede situaciju: Ljudi imaju tendenciju da se po svom pristupu ivotu svrstavaju u tri grupe to se, na simbolian (metafora) i pomalo duhovit nain, moe uporediti sa nainom na koji ulaze u vodu (reku, jezero, more) da bi se kupali (plivali): a) osobe u prvoj grupi su skakai, one odluno priu vodi (ili odu do daske za skakanje), skoe i zarone ili se zatre sa obale i, ne oklevajui, bace se u talase prskajui vodu na sve strane; b) osobe u drugoj grupi moemo nazvati etai, one u vodu ulaze ravnomerno i ujednaeno, krenu mirnim korakom sa obale i jednostavno uetaju u vodu nastavljajui tako sigurno, ni brzo ni sporo, ka dubini; c) oni u treoj grupi, koje ovde moemo nazvati isprobavai, kada priu vodi moraju prvo da je isprobaju nonim palcima i provere da li im odgovara, a zatim veoma sporo i postepeno ulaze, zapljuskujui se lagano vodom po telu da bi se navikli na temperaturu vode. To nekada moe i da potraje pre nego to zaplivaju. Onda uenike/ce zamolimo da prvo malo razmisle u koju od ove tri grupe bi sebe svrstali i da se opredele za jednu od od njih (samoprocena). Svi oni koji sebe smatraju skakaima formiraju malu grupu u jednom delu prostorije, oni koji sebe smatraju etaima formiraju grupu u drugom delu prostorije, a isprobavai formiraju grupu u treem delu prostorije. Napomena: Ukoliko neki uesnik/ca ostane neopredeljen, zamoliti ga da ipak, i samo za potrebe ove igre, izabere jednu od grupa (a kasnije e moi da se predomisli). U okviru svake grupe uenici/e zajedniki definiu i napiu najmanje tri vrline i tri mane njihove grupe. Kada zavre pisanje, predstavnici/e grupa iitaju vrline i mane svojih grupa. Vano je da svi paljivo sluaju jedni druge i zapamte ta je koja grupa rekla o sebi. Ponovo odvojeni u svojim grupama, uenici/e zajedniki definiu i napiu jednu stvar/osobenost koja ih najvie privlai (svia im se) i jednu stvar/osobenost koja ih odbija (ne svia im se) kod jedne i druge grupe kojoj ne pripadaju. Kada zavre pisanje, predstavnici/e grupa iitaju ta su napisali o drugim grupama. Uenike/ce zamolimo da stanu u jedan veliki krug, tako da se vidi odakle dokle su skakai, pa etai i isprobavai. Voditelj/ka kae da e na sledee pitanje odgovoriti svako za sebe (individualne razlike) i to na neobian nain: ako odgovor bude uglavnom ne ostaete u mestu, ako odgovor bude uglavnom da napraviete jedan korak ka centru kruga, a ako odgovor bude da, jako mogo napraviete dva koraka ka centru kruga. Potom voditeljka postavi pitanje: Da li volite dugo da se kupate i da ostanete u vodi sve dok svi vai prijatelji/ce ne izau iz nje?. Kada uenici/e odgovore (ostanu u mestu, naprave jedan ili dva koraka), dobiju se tri koncentrina kruga i time e biti formirane tri nove grupe, od kojih e svaka biti meovitog sastava u odnosnu na prethodnu podelu (na skakae, etae i isprobavae). Svaka nova grupa treba da sama smisli i da sebi novo ime.

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

24 OD 64

2. Refleksija (15) Voditelj/ka prvo zamoli uenike/ce da malo razmisle o svemu to su upravo doiveli i izdvoje one momente ili fenomene koji su im najupeatljiviji. Voditelj/ka postavlja nekoliko pitanja vezanih za vebu: # Na koje vas ovo ivotne situacije podsea? # Da li ste u realnosti doiveli da neka razlika, na koju do tada niste obraali panju, odjednom postane razlog za grupisanje ili ak neprijateljstva? # ta ste nauili (dobili) iz ove vebe? Voditelj/ka sumira ono to su uenici/e uvideli i zakljuili. Ukoliko je potrebno, dodaje i svoj zakljuak: U ivotu esto radimo ono to je bila prva instrukcija u ovoj vebi. Teimo da i druge i sebe svrstavamo u odreene kategorije, kojima onda pridajemo odreene vrednosti i procenjujemo ih na osnovu odreenih merila. To radimo mi, to rade i svi drugi. Takve procene utiu na nae ponaanje i mogu nam odmagati u pojedinim nama vanim situacijama._____________________________

IDEJE ZA PRATEE AKTIVNOSTI: Uenici/e timski ili individualno istrauju i pripreme kratak prikaz nekog dogaaja bilo realnog (na primer, u novijoj domaoj i svetskoj istoriji) ili fiktivnog (na primer, u nekom romanu, filmu i sl.) - koji ilustruje iskustvo koje su proli kroz vebu kada bilo koja razlika moe postati povod za grupisanje u tabore i eventualna neprijateljstva (asovi istorije, knjievnosti, sociologije i sl).

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

25 OD 64

3 Diskriminacija i ravnopravnost3 .1Izvor Trajanje Predmet Materijal Cilj

Ko stvara vrednosti naeg drutva? / Veliki iskorakChanging Perspectives, Cultural values, Diversity and Equality in Ireland and the Wider World, (2002), A Resource for Civic, social and Political Education, Dublin 90 minuta (2 kolska asa) Psihologija, Graansko vaspitanje; Ustav i graanska prava; as odeljenjske zajednice RM, olovke i flomasteri, FC i markeri Osvestiti nain izraavanja kulturalnih vrednosti u drutvu u okolnostma u kojima su neke grupe pozitivnije tretirane ili/i vie podrane od drugih; Svest o neravnopravnosti u naem drutvu, razumevanje kako su izbori u oblasti politikog delovanja bazirani na kulturalnim vrednostima.

Koraci Veliki iskoraci prema ravnopravnosti prvi as Priprema Za realizaciju radionice potreban je veliki prostor (hol kole ili velika sala). Ako se aktivnost deava u uionici, potrebno je skloniti sve stolove i stolice i postupiti prema alternativnoj instrukciji. Kartice sa razlicitim identitetima (8 tipova kartica) umnoiti tako da svaki uenik/ca dobije jedan identitet (karticu) i da se poleine kartica sa istim identitetom razlikuju jedne od drugih (primer: 8 boja za 8 tipova identiteta/kartica), to omoguava voditelju/ki da lake vidi koji identitet je dobio svaki uenik/ca. 1. Iskorak ili ne? veba (15') Voditelj/ka poziva uenike/ce da stanu u jedan red na kraju sale, a zatim svakom daje po jednu karticu i na taj nain im dodeljuje novi identitet (videti radni materijal). Od uenika/ca se trai da nikom ne pokazuju svoje kartice i da svako za sebe razmisli o svom novom identitetu i o tome kako izgleda njihov ivot. Voditelj/ka najavi da e itati neke tvrdnje/izjave o tome kako ljudi ive, a zadatak uesnika/ca, poto svaku tvrdnju paljivo sasluaju (ukoliko zatreba tvrdnja se moe ponovo itati), je da: a) u sluaju da mogu lako da urade ono to se tvrdnjom kae, naprave veliki iskorak napred (dugaak korak) b) ako mogu to da urade uz tekoe, prave mali korak napred c) u sluaju da uopte ne mogu da urade ono to se proitanom tvrdnjom iskazuje, ostaju gde su, ne pomeraju se. Voditelj/ka polako ita tvrdnje jednu za drugom, ostavljajui dovoljno vremena da uenici/e razmisle o tvrdnji i da usaglaeno iskorauju. Nakon svake tvrdnje uenici/e ostaju gde su se zatekli (ne vraaju se na poetne pozicije). Kada zavre, uenici/e e se nalaziti na razliitim mestima prostorije jer se neki nisu pomerali ili su se vrlo malo pomerili, a drugi su vema daleko stigli. Alternativna instrukcija za izvoenje vebe u uionoci: Voditelj/ka podeli uenicima/ama kartice sa identitetima. Formiraju se male grupe (8 grupa za 8 identiteta) i svaka grupa da po jednog volontera/ku. Volonteri izvode vebu kako je ve opisana, a ostali deo odeljenja posmatra. Trai se od posmatraa da paljivo sluaju i da odlue da li bi se pomerali ili ne da su na mestu volontera/ke. 2. Dikusija i refleksija (35')

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

26 OD 64

Voditelj/ka trai od uenika/ca (koji sada sede u krugu) da se sete gde su na kraju prethodne aktivnosti stajali i potom im postavlja pitanja: Ko je bio u mogunosti da napravi najvee iskorake? Ko je mogao da napravi samo male korake? Ko nije uopte mogao da se pomera? Ko je imao oseaj da je mogao samo nekoliko puta da korakne? Kako ste se oseali kada su se drugi kretali brim/sporijim tempom od vas? Koje su bile glavne prepreke sa kojima su se susreli oni koji su mogli samo malo da se kreu? Otkuda, po vaem miljenju, tolika razlika u pogledu daljine do koje su ljudi mogli da odu? ta vam to govori o ravnopravnosti ili nedostatku ravnopravnosti u drutvu?

Uenici/ce komentariu ili odgovaraju na pitanja tako to najpre kau koji su identitet imali, tako da odeljenje poinje da uvia koji identitet osnauje ljude da se kreu, a koji ih u tome spreava. Budui da neki od njih mogu da imaju snana oseanja u vezi sa injenicom da ne mogu da se kreu, treba podsetiti uenike da sluaju jedni druge kada opisuju svoja oseanja i miljenja (primer: Setite se da Slavica nije mogla uopte da se pomeri sa mesta, budui da ne moe da uje instrukciju). 3. Domai zadatak - Voditelj/ka trai od uenika/ca da napiu kratku beleku o tome kako su se oseali za vreme vebe i ta su nauili o situaciji u kojoj se nalazi osoba iji identitet su imali. Mogue je da uenici ne znaju dovoljno o nekim od osoba ili situacija da bi ih u potpunosti opisali. Voditelj/ka im pomae oko izvora informacija koje su im potrebne pre narednog asa. Veliki iskoraci prema ravnopravnosti drugi as 4. Razmiljanje o situaciji 8 identiteta (30') Voditelj/ka trai od uenika/ca da formiraju grupu sa onima koji su imali isti identitet u vebi Iskorak ili ne?. Potom svima podeli primerke Liste izjava (videti radni materijal). Od uenika/ca se trai da razgovaraju o razlozima zbog kojih su se pomerali ili se nisu pomerali, izjanjavajui se tako o svakoj tvrdnji i o tome kako razumeju situaciju u kojoj se nalazi grupa njihovog identiteta. Za oekivati je da postoje razlike u razumevanju situacije, te je otud vano postii da budu otvoreni da uju razliite stavove. (primer: Grupa Jovan bi trebalo da razmisli o njihovom odnosu sa nekima iz drugih grupa koje nisu bile u mogunosti da se kreu ili su se kretali/e vrlo malo). Voditelj/ka podsea uenike/ce da situacije kojima su se bavili nisu sluajno nastale. One su posledica socijalne i ekonomske politike koju politiari vode ili optih stavova koji vladaju u drutvu. To znai da ove situacije mogu da se promene ako postoji spremnost i elja da se stvari unaprede. Voditelj/ka daje uenicima/ama radni list Veliki iskoraci (videti radni materijal) i trai da ga ispune u svojim grupama. 5. Iskorak ka ravnopravnosti - povratna informacija (15') Svaka grupa predstavi po jedan od svojih odgovora, a voditelj/ka podcrtava glavni problem koji se pojavio i trai zajednike veze koje bi mogle da dovedu uenike/ce do razvijanja akcionog projekta u oblasti o kojoj se radi._____________________________

IDEJE ZA PRATEE AKTIVNOSTI: Uenici/ce timski ili individualno prave pano podrke, lepei na veliki papir kartice sa razliitim identitetima. Ve postojeoj kolekciji kartica dodaju nove sa identitetima koje smatraju vanim za realizovanje podrke onima kojima je ona potrebna. Razliite identitete meusobno povezuju strelicama koje svojim smerom oznaavaju ko moe da prui podrku kom, a iznad svake strelice stoji kratak opis podrke.

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

27 OD 64

Radni materijalKARTICE SA IDENTITETIMA Zovem se Jovan. Imam 40 godina i direktor sam poznate firme u glavnom gradu. Zovem se Kata. Imam 82 godine i ivim sama. Zovem se Egon. Imam 25 godina i recepcioner sam. Kreem se pomou kolica. Zovem se Esma. Imam 30 godina, Romkinja sam i izbeglica sam sa Kosova. Zoven se Slavica. Imam 21 godinu i studentkinja sam. Potpuno sam gluva i sporazumevam se jezikom znakova. Zovem se Vasil. Imam 23 godine. Automehaniar sam.

Zovem se Adem. Imam 50 godina i nezaposlen sam. ivim u blizini malog grada.

Zovem se Suzana. Imam 19 godina. najderka sam.

LISTA IZJAVA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. Radei mnoge razliite stvari, imam bogat drutveni ivot. Nije mi problem da posetim prijatelje i roake kad god hou. Volim da kupujem i lako mi je da odem u najbolje radnje. Moju je kulturu uvaavaju tela i strukture na dravnom nivou. Moja deca mogu lako da se upiu u eljenu kolu. Smatram da imam iste anse kao bilo ko drugi da dobijem posao ili unapreenje za koje sam kvalifikovana. Ne verujem da bi me policajac bez oiglednog razloga zaustavio na ulici i ispitivao. Mogu da ivim samostalan ivot. Ne bojim se bolesti. Znam da mogu lako da dobijem svaku vrstu lekarske pomoi koja mi je potrebna. Na javnom mestu se oseam prijatno. Bez prevelikih finansijskih ogranienja, mogu ivim u stanu koji mi se dopada.

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

28 OD 64

RADNI LIST VELIKI ISKORAK Razmislite o diskusiji koju ste upravo vodili, a zatim zajedno sa ostalim lanovima vae grupe popunite ovu tabelu. Na poetku tabele naveden je jedan primer. ta ja ne mogu da uradim? Kata: Nije mi lako da odem u najbolje radnje. Kako se drutvo moe promeniti da mi to omogui? Lokalna vlast moe da odlui da vie investira u javni prevoz.

Zato? Autobuski prevoz je veoma lo, a ja nemam kola.

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

29 OD 64

3.2a Stereotipi i predrasude / Tri boje kultureIzvor Trajanje Predmet(i) Materijal Cilj Koraci 1. Uvod - Mogua situacija (za potrebe simulacije) - Povodom obeleavanja dana "Ljudskih prava", delegacije uenika/ca iz svih zemalja sveta odazvale su se pozivu da uestvuju na Svetskoj konferenciji mladih. Po dolasku doekuju vas organizatori konferencije i upuuju u hotelsku salu da se susretnete sa jo dve delegacije sa kojima bi trebalo da veoma intenzivno saraujete tokom konferencije. Uenici/e dobijaju optu instrukciju i podele se u tri manje grupe. 2. Zadatak za uesnike/ce U okviru malih grupa uenici/e treba prvo da proue i prodiskutuju karakteristike kulture koju su dobili da simuliraju (zelena, plava ili crvena), a potom i karakteristike ostale 2 kulture. U drugom koraku svaka mala grupa (kultura) treba da se dogovori i napie ta misle o druge 2 kulture? Kakvi su jedni, a kakvi drugi? / ta se od njih moe oekivati? ta misle da svaka od tih drugih kultura misli o njima? Kako ih vide jedni, a kako drugi? 3. Razmena Krene se od jedne kulture (npr. plava) tako to prvo druge dve itaju ta misle o njoj, a potom ona proita ta je mislila da oni misle o njoj. Isto se ponovi za ostale dve kulture. 4. Refleksija U velikoj grupi uenici/e govore koje su fenomene uoili, a voditelj/ka ih pie na FC ili tablu. Ukoliko to ne spomenu, voditelj/ka ih pita: Da li je neki iskaz o njima bio skroz netaan ili besmislen? Da li ih je neki iskaz povredio i zato? Na kraju, voditelj/ka podeli Tekst o stereotipima i predrasudama i objasni mehanizam njihovog delovanja._____________________________

Interkulturalno obrazovanje i razumevanje Prirunik za obuku (Grupa MOST) 45 minuta (simulacija traje oko 25 minuta, a onda sledi refleksija) Psihologija, Ustav i graanska prava, Sociologija, Graansko vaspitanje, as razrednog stareine Papir A4, olovke i umnoeni RM Razumevanje razloga i naina nastajanja stereotipa i predrasuda, razumevanje mehanizama njihovog delovanja na ponaanje i posledica do kojih dovode.

IDEJE ZA PRATEE AKTIVNOSTI: Uenici/e timski istrauju i pripreme prezentacije stereotipnih slika o pripadnicima/ama razliitih grupa i kultura. Uenici/e timski ili individualno istrauju zbirke viceva i pripreme prezentacije viceva koji sadre predrasude o nekim grupama ili kulturama i u kojima argumentuju njihovu netanost.

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

30 OD 64

TekstSTEREOTIPI I PREDRASUDE Svako od nas istovremeno pripada velikom broju razliitih grupa koje ne samo da nam daju razliite uloge i odreuju kako emo se u razliitim situacijama ponaati, ve odreuju i kako emo videti sami sebe. Stavove prema drugim ljudima ili grupacijama esto usvajamo nesvesno. Na njih od najmalaeg uzrasta utiu stavovi najbliih lanova porodice, a kasnije i vrnjaci. Miljenje o drugim ljudima formira se i pod uticajem poruka koje alju mas-mediji. Deca rano mogu poeti da odbacuju i omalovaavaju osobe koje se od njih razlikuju po polu, sposobnostima, obiajima, kulturi i rasi. I odrasli i deca esto donose zakljuke o drugim osobama i grupama ljudi ne poznajui ih stvarno, ve na osnovu nepotpunih i vrlo esto netanih podataka. Stereotipi pojednostavljena miljenja i generalizacije o odreenoj grupi ljudi, sa pretpostavkom da svi lanovi te grupe imaju odreenje karakteristike (stereotipi su uglavnom negativni ali mogu biti i pozitivni). Predrasude negativna oseanja i stavovi prema grupi ili pojedincu; nisu bazirani na razumnom i uravnoteenom saznanju i iskustvu sa tim pojedincem ili grupom. Diskriminacija postupanje prema pojedincu ili grupi razliito od postupanja prema drugima, zasnovano na linom shvatanju ili miljenju (uglavnom negativno, ali moe biti i pozitivno) Upravo zbog svega ovoga i konflikti su redovna pojava, kako izmeu lanova jedne iste grupe tako i izmeu razliitih grupa. to je vea svest o razlikama (poznavanje i razumevanje razliitosti) to je i tolerancija na razliitost kod lanova neke grupe vea.

Radni materijal

Zelena kulturaVrednosti, uverenja i stavovi Veina lanova vae zajednice je istinski religiozna. Odluke donosite konsenzusom kojem prethodi iscrpna diskusija. Neverbalne karakteristike vaeg stila komuniciranja Kada razgovarate sa nepoznatim ljudima, ne praktikujete da ih gledate direktno u oi da ih time ne biste ometali. Tokom razgovora prija vam blaga udaljenost od sagovornika (1 m). Verbalne karakteristike komunikacijskog stila Kada neto razmatrate izbegavate direkno suprotstavljanje. Zatije u razgovoru ukazuje na njegov pozitivan i konstruktivan tok. Norme i obiaji poslovnog ponaanja Mukarci su "promuurniji" i analitiniji od ena, te se u skladu sa tim i ponaate. U poslovnim situacijama obiaj je da mukarci i ene sede grupisano, tj. odvojeno. Pozdravljanje i stil obraanja Obraate se drugima sa "brao" ili "sestre". Va pozdrav je "Potovanje" i "Mir meu ljudima". Va nain pozdravljanja je blag naklon.

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

31 OD 64

Plava kulturaVrednosti, uverenja i stavovi Vi verujete da su glavna ivotna zbivanja stvar sudbine ili sree. Za vas nema dileme: rezonovanje moe nekad i da vara, ali oseanje ne. Konana odluka je najkvalitetnija kada je donosi osoba od najveeg autoriteta. Neverbalne karakteristike vaeg stila komuniciranja Fleksibilni ste u tretiranju vremena jer za vas ne postoji "izgubljeno" vreme. Kada razgovarate, gledate direktno u sagovornika i prilazite blizu ljudima. Dok razgovarate esto dodirujete ili hvatate sagovornika za ruku, rame. Verbalne karakteristike komunikacijskog stila esto izraavate zahvalnost i otvoreno pokazujete emocije. Prirodno je da upadate drugima u re i ne ljuti vas kada oni prekidaju vas. Norme i obiaji poslovanog ponaanja ena je mudrija od mukarca, te se u skladu sa tim i ponaate. Izbegavate sukobe, direktna suprotstavljanja i nepotrebne razmirice. Pozdravljanje i stil obraanja Prilikom pozdravljanja vi sagovornika srdano zagrlite. Najtipiniji nain pozdravljanja pri tome je "Zdravo da ste". Druge oslovljavate samo imenom i tokom obraanja esto ponavljate ime osobe.

Crvena kulturaVrednosti, uverenja i stavovi Verujete da je svaki ovek gospodar svoje sudbine i sree. Dobar argument ima veu teinu od ma kako autentinog oseanja. Vama je vano da se sve odluke donose u demokratskoj atmosferi. Neverbalne karakteristike vaeg stila komuniciranja Jako drite do vremena i ne volite kada se ono rasipa ili trai. Otvoreno izraavate emocije ljutnje, nezadovoljstva, radosti i sl. Tokom razgovora prija vam kada ste udaljeni od sagovornika (2 m). Verbalne karakteristike komunikacijskog stila Bez okolianja i oklevanja iznosite vae ideje i miljenje. Postavljate mnogo pitanja: dobro pitanje vie vredi od bilo kog znanja. Nemate obiaj da zahvaljujete jer u krajnjem sluaju svako ini ono to mu odgovara. Norme i obiaji poslovnog ponaanja Po vaem miljenju sukobi su korisni i dobrodoli jer omoguavaju da se doe do kvalitetnijih reenja i odluka. Mukarce i ene jednako tretirate. Pozdravljanje i stil obraanja Va tipian pozdrav je vrst stisak ruke. Druge pozdravljate sa "Dobar dan". Obraate se drugima prezimenom i obavezno navodite titulu (profesor/ka, doktor/ka, kolega/inica student/kinja i sl.)

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

32 OD 64

3.2b Prevazilaenje predrasuda / Tri boje kultureIzvor Trajanje Predmet(i) Materijal Cilj Koraci Napomena: Ova radionica je nastavak prethodne (videti radionicu 3.2a). 1. Situacija pozdravljanja (15') Uenici/e, podeljeni u 3 grupe (podela kakva je bila u radionici 3.2a), dobijaju Situaciju pozdravljanja za koju treba da osmisle adekvatan nastup i kratko ga odigraju pred svima. Odigravanje reenja za Situaciju 1: Razliiti naini pozdravljanja (zagrljaj, stisak ruke i blag naklon) 2. Situacija optuivanja - Igre uloga (20') Voditelj/ka kratko uvede Situaciju meusobnog optuivanja (scenario se izrauje na osnovu predrasuda iskazanih u prethodnoj radionici 3.2a). Odigravanje Situacije 2 (15') Uenici/e odaberu svoje predstavnike/ce koji imaju zadatak da razree nastali nesporazum. Za odigravanje se koristi tehnika akvarijuma (predstavnici sede u unutranjem krugu, a lanovi/ice njihovih grupa sede iza njih u spoljanjem krugu kao publika koja ima pravo da signalizira i tiho suflira bez ometanja glavnog toka rada). Publika dobija dodatnu instrukciju da dizanjem ruke (bez rei) upozori na bilo ije ponaanje i iskaze koji mogu da ugroze razgovor i razbuktaju eventualni sukob. Voditelj/ka koristi rez da zamrzne situaciju i podstakne aktere da primene konstruktivne taktike (pr. umesto napada ukazuju kako na njih deluje dati iskaz ili ta im je vano da drugi shvate; umesto pravdanja pokuaju da definiu problem, tj. da ustanove izvor nerazumevanja; umesto uslovljavanja/ucene koriste pozitivni feedback, tj. istovremeno ukazuju na ono to im se dopada kod iskaza druge strane i na tip promene u ophoenju koji bi im vie prijao i sl.) 3. Grupna refleksija i diskusija o nainima prevazilaenja predrasuda (10') Voditelj/ka podstie uenike/ce da imenuju strategije i taktike prevazilaenja predrasuda koje su uoili u vebi i povezuje ih sa vetinama i tehnikama nenasilne komunikacije i reavanja sukoba. Na kraju voditelj/ka podeli Tekst o prevazilaenju predrasuda i kratko ga objasni._____________________________

Interkulturalno obrazovanje i razumevanje Prirunik za obuku (Grupa MOST) 45 minuta Psihologija, Ustav i graanska prava, Sociologija, Graansko vaspitanje, as razrednog stareine - (Tekst o nainima prevazilaenja predrasuda) Da uenici/e isprobaju naine prevazilaenja stereotipa i predrasuda kao kljunih barijera u interkulturalnoj komunikaciji.

IDEJE ZA PRATEE AKTIVNOSTI: Uenici/e individualno piu rad na temu Kako sam se oslobodio/la predrasude, u kome opisuju lini doivljaj susreta sa pripadnikom/com neke grupe ili kulture. Uenici/ce timski ili individualno istrauju na koji nain su druge kulture obogatile njihov ivot sada u Srbiji. Oblasti razmiljanja bi mogle da budu muzika, letovanja u inostranstvu, garderoba, jezici, knjige, filmovi, ideje itd.

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

33 OD 64

TekstSTRATEGIJE ZA SMANJIVANJE PREDRASUDA 1. Susretanja na interpersonalnom nivou a) Individualni susret izmeu dva pripadnika/ce razliitih grupa ili kultura esto dovodi do utiska da te konkretne osobe nisu tipini predstavnici grupe ili kulture kojoj pripadaju. Naime, mi obino ne promenimo miljenje koje imamo o toj grupi ili kulturi, ali ta pojedinana iskustva nas naue da u budunosti pripadnike drugih grupa i kultura prvenstveno gledamo kao individue, a njihova etnika i druga pripadnost nam postaje mnogo manje vana no to je bila pre. b) Uestali individualni susreti sa vie pripadnika/ca druge grupe ili kulture, koji takoe nisu njeni tipini predstavnici, naue nas da nisu svi pripadnici/e jedne grupe ili kulture isti i da prvobitno miljenje koje smo imali o toj grupi ili kulturi nikako ne moe da vai za sve njene predstavnike/ce. 2. Susretanja na intergrupnom nivou Susretanja izmeu grupa razliitih kultura - koji imaju slina interesovanja (pr. grupe mladih na godinjem odmoru) ili dele isti zadatak (pr. grupno kolovanje u inostranstvu) esto za rezultat imaju neke zajednike aktivnosti u kojima svaka grupa ima priliku da iskae neki pozitivni kvalitet koji druga grupa nema (pr. spontanost i otvorenost nasuprot organizovanosti i efikasnosti). U takvim situacijama obino smo impresionirani iskazanim kvalitetima drugih grupa i nije nam problem da im odamo priznanje za to (bez straha da emo biti optueni da drimo stranu ili da smo se prodali drugima). Takva iskustva nas vremenom naue da, bez obzira na negativna miljenja koja imamo o drugima, svaka grupa ili kultura ima i kvalitete koji su vredni nae panje. 3. Otkrivanje zajednikoh grupnog identiteta Kada se u okviru neke organizacije (kole, firme i sl.) namenski formira tim od pripadnika razliitih grupa/kultura (pr. sportski timovi ili umetniki timovi koji e ih predstavljati na nekom takmienju) obino se dogodi da predstavnik/ca jedne kulture iznenadno doivi predstavnika/cu druge kulture kao pripadnika/cu iste grupe, tj. da pored postojeih razliitih identiteta imaju i jedan zajedniki identitet. Takva iskustva vremenom nas naue da, bez obzira koliko se razlikujemo od drugih, uvek postoji ili se moe kreirati neka ira zajednica kojoj svi, ti razliiti i mi, pripadamo.

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

34 OD 64

3 .3

Pol i rod / Misija planeta zemljaRodna ravnopravnost - prirunik za obuku nastavnika (CARE) 45 minuta Psihologija, Ustav i graanska prava; Graansko vaspitanje; Srpski jezik; as odeljenjske zajednice; 3 primerka razliitih dnevnih (ili nedeljnih) novina, A4 papir, flomasteri Upoznati uesnike/ce sa konceptom roda (kroz uspostavljanje razlike izmeu pola i roda) i nainima na koje nae drutvo vidi ulogu ene i mukarca.

Izvor Trajanje Predmet(i) Materijal Cilj Koraci

1. Veba Misija planeta zemlja (35') Uenici/e se podele u tri ili etiri grupe i voditelj/ka ih uvede u fiktivnu situaciju: Vi ste sa planete Ksaoks i poslati ste u veoma vanu misiju na Zemlju. Vaa prethodnica je ustanovila da na Zemlji ive inteligentna bia koja sebe zovu "ljudi", da se oni poprilino meusobno razlikuju a prvenstveno po boji koe, jeziku, tehnolokoj razvijenosti i stilu ivota. Pored toga oni su natuknuli da se ljudi razlikuju i po polu, ali nisu nita vie o tome umeli da kau. Otud ste u novu misiju poslati vi sa zadatkom da opiete te polove i objasnite razliku. Kada ste stigli na Zemlju dogodio se veliki peh. Ljudi su se prvo jako uplaili i pobegli. Potom su se pojavili neki sivo oklopljeni i razljueni i poeli da vam prete unutenjem. Sve to imate od vae misije jesu ove novine koje ste u zadnji as pre bega uspeli da dograbite iz neke limenke. Program za prevoenje imate ali ne i vremena jer je ostalo jo samo 20 minuta do prvog javljanja Kseoksu. Ponite odmah da prouavate te novine i piete kratak izvetaj o ljudima i polovima. Ne zaboravite, novine koje imate su jedini izvor vaih informacija. Svaka grupa prvo pripremi pisani izvetaj koji e poslati Kseoksu i onda odigra izvetavanje (ita izvetaj) o tome ta je saznala o ljudima i njihovim polovima (kakvi su, kakva im je uloga, u emu se sve ogleda razlika i sl.). 2. Refleksija na vebu (15') Voditelj/ka podstie uenike/ce da imenuju ta je zajedniko u ovim izvetajima, tj. da uoe glavne fenomene (pr. pisanje u mukom rodu, velika disproporcija u zastupljenosti mukaraca i ena, razliite tendencije u nainu njihovog prikazivanja u fotografijama i sl.) i poveu ih sa realnim drutvenim ulogama mukaraca i ena (kako u Srbiji tako i u svetu). Voditelj/ka define pol i rod Pol se odnosi na bioloke razlike izmeu ena i mukaraca. One su uglavnom trajne i univerzalne. Rod se odnosi na drutveno konstruisane uloge ena i mukaraca. Na koji nain jedno drutvo vidi ulogu ene i mukarca i ta od svakog od njih oekuje (drutvena oekivanja vezana za rodne uloge) zavisi od niza faktora: kulturnih, politikih, ekonomskih, drutvenih i religioznih. Na njih podjednako utiu i obiaji, pravo, klasna i etnika pripadnost, kao i predrasude rairene u datom drutvu. Stavovi i ponaanja prema rodu su naueni i mogu se menjati. Na kraju se uenicima/ama podeli i kratko prokomentarie Tekst o razlikama u ponaanju ena i mukaraca.

Grupa MOST /INTERKULTURALNO OBRAZOVANJE I RAZUMEVANJE

STRANA

35 OD 64

Tekst RAZLIKE U GOVORU I PONAANJU ENA I MUKARACARazlike koje ete ovde nai su rezultat vie studija. Ne zaboravite da su sve ove razlike drutveno uslovljenje i nauene. UPOTREBA JEZIKA ENE MUKARACI

govore tiho naglaavaju intonacijom i akcentovanjem koriste otprilike 5 tonova u govoru govor je emotivniji manje prekidaju druge i dozvoljavaju vie prekidanja iznose vie linih podataka ne iznose direktne optube, pre pitaju: "Zasto ne zove?" daju manje direktne izjave i okolie, ne koriste izjavne reenice ve esto od izjavnih intonacijom prave pitanja: "Lep je dan, zar