interpretacija i rezultati ankete - aarhus...

Interpretacija i rezultati ankete

o stanju okoliša/životne sredine

na području Grada Sarajevo

Sarajevo, 2014.

5

UDRUŽENJE AARHUS CENTAR U BIH

Uvod

U okviru projekta finansiranog od strane Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini i Grada Sarajevo “Podrška provedbi Aarhuske konvencije u BiH – Aarhus centar BiH”, kojeg je implemetiralo Udruženje Aarhus centar u BiH, provedeno je istraživanje među građanima Grada Sarajevo, u cilju dobivanja informacija i ocjena javnosti o stanju u oblasti prava na zdrav okoliš, kao treće generacije ljudskih prava.

Namjera Udruženja Aarhus centar u BiH bila je da se dobivenim rezultatima provedenog istraživanja stekne jasnija slika o mišljenju javnosti o tome koji su najveći problemi u zaštiti okoliša u Gradu Sarajevo, koju bi donosioci odluka u ovoj oblasti trebalo da imaju u vidu u procesu definiranja budućih pravaca djelovanja i kreiranja politika iz oblasti zaštite okoliša i okolišnih prava građana.

Pored gradskih i općinskih vlasti, rezultati istraživanja namijenjeni su i izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na višim nivoima, nevladinom sektoru, stručnoj javnosti, medijima, te svim pojedincima zainteresiranim da se okolišni standardi u Bosni i Hercegovini približe standardima Evropske unije.

Prikupljanje informacija izvršeno je metodom intervjuiranja, u periodu juni - august 2013. godine.

Anketiranje je provedeno uz podršku zaposlenih i volontera Udruženja Aarhus centar u BiH te predstavnice MZ Park-Višnjik Općine Centar.

Dizajn upitnika i koordiniranje istraživanja: Sabina Jukan, izvršna direktorica Udruženja Aarhus centar u BiH

Anketari na terenu: Nina Kreševljaković, Merima Polimac, Vanja Babić, volonteri/pripravnici Udruženja Aarhus centar u BiH

Anja Botić, Lamija Milanović, Smiljan Tomić, Ismar Džanko, Mišo Miković i Eldar Jordamović, volonteri Udruženja Aarhus centar u BiH

Vera Erbez, predstavnica MZ Park-Višnjik Općine Centar

Unos podataka: Merima Polimac i Vanja Babić

Stručna obrada ankete: mr.sc. Mirela Uljić, dipl.ing.građ.

7


Sažetak:

1. Bazirajući se na rezultatima ovog ispitivanja, građani općenito nisu zadovoljni stanjem okoliša/životne sredine, niti na području mikro sredine u kojoj žive – svoje mjesne zajednice, niti na području svoje općine, i Grada Sarajevo.

2. Pored evidentnih sistemskih propusta, kao jedan od ključnih uzroka lošeg stanja u okolišu, građani prepoznaju u vlastitom neznanju, nerazvijenoj svijesti i u konačnici neodgovornosti pojedinca.

3. Vrlo mali broj građana upoznat je sa radom bilo koje nevladine organizacije u oblasti okoliša/životne sredine u svom okruženju.

4. Vrlo mali broj građana upoznat je sa postojanjem Udruženja Aarhus centar u BiH.

5. Uvid u rezultate ovog istraživanje može i trebalo bi da ukaže donosiocima odluka u ovoj oblasti na definiranja budućih pravaca djelovanja i kreiranja politika iz oblasti zaštite okoliša i okolišnih prava građana, na nivou lokalne samouprave, ali i višim nivoima, uključujući i zakonodavnu i izvršnu vlast. Istovremeno, nevladine organizacije u oblasti okoliša, anali- zirajući ove podatke treba da kreiraju svoje aktivnosti u narednom periodu.

6. Udruženje Aarhus centar u BiH će u narednom periodu, obzirom na svoju misiju i viziju, samostalno i u saradnji sa svim nivoima vlasti, prije svega gradskim i općinskim vlastima u Sarajevu, od kojih očekuje i nada se proaktivnoj saradnji, svoje projekte i aktivnosti fokusirati na poboljšanje ovakvog stanja.

Summary:

1. Based on the results of this survey, the citizens are generally dissatisfied with the state of environment overall, as well as the “micro community” where they live, be it their neigh-borhood, the municipality or the City of Sarajevo overall.

2. The citizens point to systemic failures as one of the key causes for the poor state of the environment, but also recognize their own lack of awareness and irresponsibility at individual level, as contributors to this state.

3. Very few citizens are informed of the work of NGOs in the environmental protection field.

4. Very few citizens are informed that the organization “Aarhus Center in BiH” exists.

5. This research should be used by the decision-makers at local and higher levels of government (legislative and executive branch included) as a basis for future policies when it comes to environmental protection and rights of the citizens to a clean environment. At the same time, non-governmental organizations working in the environmental field, should analyze this data and tailor their future activities having this research in mind.

6. The Association “Aarhus Center in BiH” remains committed to its mission and vision to launch initiatives and work with all levels of government, first and foremost the City and municipal authorities in Sarajevo, to design projects and activities to improve the current situation.

9


Opći podaci o istraživanju

U istraživanje je, slučajnim uzorkom, uključeno 465 građana sa područja svih općina Grada Sarajevo – Novo Sarajevo, Centar, Novi Grad i Stari Grad. Od ukupnog broja ispitanika, 32% je sa područja općine Novo Sarajevo, po 23% sa područja općine Centar i općine Novi Grad, te 22% sa područja općine Stari Grad. (Slika 1)

23 2332

22

0102030405060708090

100

Centar Novi Grad Novo Sarajevo Stari Grad

(%)

Zastupljenost općina u istraživanju

Slika 1. Zastupljenost općina Grada Sarajevo u istraživanju

U istraživanje su uključene osobe starije od 18 godina, čija je životna dob svrstana u tri skupine, te od ukupnog broja ispitanika 48% ima od 18 do 34 godine, 40% ima od 35 do 54 godine, dok 12% ima 55 i više godina.(Slika 2)

48%

40%

12%

Starosna struktura ispitanika (godine)

Od 18 do 34

Od 35 do 54

55 i više

Slika 2. Starosna struktura ispitanika

10


U pogledu stepena obrazovanja, 52% od ukupnog broja ispitanika ima završenu višu, visoku školu ili naučno zvanje magistra ili doktora nauka, 47% ima završenu srednju školu, dok 1% ima završeno ili nezavršeno osnovno obrazovanje. (Slika 3)

1%

47%52%

Stepen obrazovanja ispitanika

Završena i nezavršena OŠ

Srednja škola

Viša i visoka škola, mr. i dr.

Slika 3. Stepen obrazovanja ispitanika

Od ukupnog broja ispitanika, 51% su osobe ženskog, a 49% muškog spola. (Slika 4)

49%51%

Spolna zastupljenost ispitanika

muški

ženski

Slika 4. Spolna zastupljenost ispitanika

11


Rezultati ankete

1. Koja su, po Vašem mišljenju, 3 najvažnija problema za okoliš/ životnu sredinu?

Za odgovor na pitanje, kako za područje Kantona Sarajevo, tako i za područje općine i mjesne zajednice na kojoj ispitanik živi, predviđeno je isključivo izražavanje stava ispitanika.

Većina ispitanika je navela više od tri odgovora. Da bi se dao odgovarajući prikaz, svi odgovori grupisani su u nekoliko prepoznatljivih kategorija. Kategorija otpada uključuje odgovore kao: otpad, smeće, deponije, kante za smeće, kontejneri, plastične kese i sl. Kategorija zagađenje zraka uključuje odgovore kao: aero zagađenje, loš kvalitet zraka, izduvni gasovi od automobila, vozila, problem individualnih ložišta, kotlovnica u zimskom periodu, smog i sl. U kategoriju zagađenje vodotoka uključeni su odgovori: zagađeni vodotoci, rijeke, kanalizacija, vode, ugrožena izvorišta i sl.

Kao tri najvažnija problema za okoliš/životnu sredinu u Kantonu Sarajevo, prepoznati su otpad (57% ispitanika), zagađenje zraka (37% ispitanika) i zagađenje vodotoka i vodnih resursa (20% ispitanika) (Slika 5). Kao jedan od tri najvažnija problema za okoliš/životnu sredinu u Kantonu Sarajevo, 16% ispitanika ukazalo je na povećan broj pasa lutalica, 13% na nedostatak parkova i zelenih površina, 6% na problem bespravne gradnje. 4% ispitanika, kao jedan od vodećih problema, vidi u nedgovornosti građana/pojedinaca, 2% ispitanika smatra da je buka jedan od tri najveća problema za okoliš/životnu sredinu u Kantonu Sarajevo. Takođe 2% ispitanika ukazuje na problem bespravne sječe šuma, dok 0,4% smatra da je jedan od tri najvažnija problema na nivou Kantona nedostatak kadra/stručnjaka u nadležnim institucijama.

57

37

20 16 136 4 2 2 0,4

0

20

40

60

80

100

otpa

d

zaga

đenj

e zr

aka

zaga

đenj

e vo

doto

ka i

vodn

ih re

surs

a

psi l

utal

ice

nedo

stat

ak p

arko

va i

zel

enih

po

vrši

na

besp

ravn

a gr

adnj

a

neod

govo

rnos

t gra

đana

buka

neko

ntro

lisan

a sj

eča

šum

a

nedo

stat

ak k

adra

/str

učnj

aka

u na

dlež

nim

inst

ituc

ijam

a

(

%)1.1. Koja su, po Vašem mišljenju, 3 najvažnija problema za okoliš/ životnu sredinu

u Kantonu Sarajevo

Slika 5. Najvažniji problemi za okoliš/životnu sredinu u Kantonu Sarajevo

Analiza odgovora na pitanje o tri najvažnija problema za okoliš/životnu sredinu na području općine, urađena je odvojeno za svaku općinu Grada Sarajevo.

12


Na osnovu stavova ispitanika sa područja općine Novo Sarajevo, tri najvažnija problema na području ove općine su otpad (50% ispitanika), zagađenje zraka (30% ispitanika) i zagađenje vodotoka i vodnih resursa (23% ispitanika). Slijede nedostatak parkova i zelenih površina (19%), problem pasa lutalica (16%), nedogovornost samih građana (4%), problematika bespravne gradnje i loše urbanizacije (3%) i buka (3%). (Slika 6)

5030 23 19 16

4 3 30

20406080

100

otpa

d

zaga

đenj

e zr

aka

zaga

đenj

e vo

doto

ka i

vodn

ih re

surs

ane

dost

atak

pa

rkov

a i

zele

nih

povr

šina

psi l

utal

ice

neod

govo

rnos

t gr

ađan

a

besp

ravn

a gr

adnj

a

buka

(%)

1.2. Koja su, po Vašem mišljenju, 3 najvažnija problema za okoliš/ životnu sredinu u općini Novo Sarajevo

Slika 6. Najvažniji problemi za okoliš/životnu sredinu u općini Novo Sarajevo

Na osnovu stavova ispitanika sa područja općine Centar, tri najvažnija problema na području ove općine su otpad (53% ispitanika), nedostatak parkova i zelenih površina (23%) i zagađenje zraka (21% ispitanika). Među tri najveća problema građani ove općine svrstavaju i pse lutalice (14%), zagađenje vodotoka i vodnih resursa (8% ispitanika), bespravnu gradnju (4%), kao i nedogovornost samih građana (2%). (Slika 7)

53

23 21 14 8 4 20

20406080

100

otpa

d

nedo

stat

ak

park

ova

i ze

leni

h po

vrši

na

zaga

đenj

e zr

aka

psi l

utal

ice

zaga

đenj

e vo

doto

ka i

vodn

ih re

surs

a

besp

ravn

a gr

adnj

a

neod

govo

rnos

t gr

ađan

a

(%)

1.2. Koja su, po Vašem mišljenju, 3 najvažnija problema za okoliš/ životnu sredinu u općini Centar

Slika 7. Najvažniji problemi za okoliš/životnu sredinu u općini Centar

13


Na području općine Novi Grad, stanovnici najveće probleme za okoliš/životnu sredinu vide u otpadu (53%), zagađenju zraka (26%) i zagađenju vodotoka i vodnih resursa (18%). Kao vodeći problemi takođe su prepoznati nedostatak parkova i zelenih površina (12%), psi lutalice (12%), neodgovornost samih građana (9%), bespravna gradnja (4%) i buka (4%). (Slika 8)

53

26 18 12 12 9 4 40

20406080

100

otpa

d

zaga

đenj

e zr

aka

zaga

đenj

e vo

doto

ka i

vodn

ih re

surs

ane

dost

atak

pa

rkov

a i

zele

nih

povr

šina

psi l

utal

ice

neod

govo

rnos

t gr

ađan

a

besp

ravn

a gr

adnj

a

buka

(%)

1.2. Koja su, po Vašem mišljenju, 3 najvažnija problema za okoliš/ životnu sredinu u općini Novi Grad

Slika 8. Najvažniji problemi za okoliš/životnu sredinu u općini Novi Grad

Stanovnici općine Stari Grad, najveće probleme za okoliš/životnu sredinu takođe vide u otpadu (35%), nedostatku parkova i zelenih površina (22%) i zagađenju zraka (20%). Kao jedan od tri najveća problema takođe su prepoznati zagađenje vodotoka i vodnih resursa (15%), psi lutalice (10%), bespravna gradnja (8%), buka (3%) i neodgovornost samih građana (2%). (Slika 9)

3522 20 15 10 8 3 2

020406080

100

otpa

d

nedo

stat

ak

park

ova

i zel

enih

po

vrši

na

zaga

đenj

e zr

aka

zaga

đenj

e vo

doto

ka i

vodn

ih re

surs

a

psi l

utal

ice

besp

ravn

a gr

adnj

a

buka

neod

govo

rnos

t gr

ađan

a

(%)

1.2. Koja su, po Vašem mišljenju, 3 najvažnija problema za okoliš/ životnu sredinu u općini Stari Grad

Slika 9. Najvažniji problemi za okoliš/životnu sredinuu općini Stari Grad

Stavovi ispitanika ukazuju da su tri najvažnija problema za okoliš/životnu sredinu na području mjesne zajednice u kojoj žive otpad (51%), zagađen zrak

14


(21%), psi lutalice (20%), nedostatak parkova i zelenih površina (18%). Među tri najvažnija problema svrstani su i zagađenje vodotoka i vodnih resursa (8%), bespravna gradnja (7%), buka (4%) i neodgovornost samih građana (4%). (Slika 10)

51

21 20 188 7 4 4

0

20

40

60

80

100

otpa

d

zaga

đenj

e zr

aka

psi l

utal

ice

nedo

stat

ak p

arko

va i

ze

leni

h po

vrši

na

zaga

đenj

e vo

doto

ka i

vodn

ih re

surs

a

besp

ravn

a gr

adnj

a

buka

neod

govo

rnos

t gra

đana

(%)

1.3. Koja su, po Vašem mišljenju, 3 najvažnija problema za okoliš/ životnu sredinu u Vašoj MZ

Slika 10. Najvažniji problemi za okoliš/životnu sredinu u mjesnoj zajednici

2. Koliko ste zadovoljni kvalitetom okoliša/ životne sredine?

Na pitanje koliko su zadovoljni kvalitetom okoliša/životne sredine, najveći broj ispitanika, njih 70%, odgovorilo je da nisu zadovoljni, 26% ispitanika i jeste i nije zadovoljno, dok je samo 3% ispitanika zadovoljno kvalitetom okoliša/životne sredine.

3

26

70

0

20

40

60

80

100

1 2 3

(%)

2. Koliko ste zadovoljni kvalitetom okoliša/ životne sredine

1. Zadovoljan/na sam

2. I jesam i nisam zadovoljan/na

3. Nisam zadovoljan/na

Slika 11. (Ne)zadovoljstvo građana kvalitetom okoliša/životne sredine

15


Iz analize odgovora koje su ispitanici mogli dati na dodatno pitanje ‘zašto’ uz svaki ponuđeni izbor, može se zaključiti sljedeće:‘Zadovoljni’ kvalitetom okoliša/životne sredine, kao razloge su naveli sljedeće:

• Može biti i mnogo gore,• Na svakom koraku postoji kanta za smeće, stvar je ličnog izbora,• Uz malo intervencije, razvijanja svijesti i ulaganja od države, može se

riješiti; BiH je ekološki bolja od mnogih drugih država,• S obzirom na ostale gradove, Sarajevo je čisto,• Globalno nema većih problema; treba neke nedostatke ukloniti,• Postoji mnogo zelenih površina; puno prirode; može se pobjeći od zagađenja

na planine,• Uprkos nedostacima, Dobrinja ima zelene površine i radi se na njihovom

uređenju.

Razlozi koje su naveli ispitanici koji ’i jesu i nisu zadovoljni’, mogu se svrstati u sljedeće:

• Može biti mnogo bolje,• Očuvane prirodne ljepote; postoje dobra planinska izletišta,• Parkovi čisti i uredni, ali malo dječijih parkova,• (Ne)dovoljna briga vlasti – radi se na poboljšanju stanja okoliša ali

nedovoljno, ne pokreće se dovoljno kampanja, projekata i aktivnosti za očuvanje okoliša, nedovoljan inspekcijski nadzor,

• Nedovoljno razvijena svijest građana; neobrazovanost građana uništava grad,• Problem otpada – potrebno više kontejnera, redovan odvoz ali ga opet ima

po zelenim površinama, prljave ulice koje treba češće čistiti, kažnjavati za neadekvatno odložen čvrsti otpad,

• Preveliko zagađenje zraka – izduvni gasovi od vozila, posebno problem u zimskom periodu od ložišta,

• Zagađenje vodotoka i vodnih resursa – Miljacka zagađena; još uvijek imamo pitku vodu, ali resursi su pod pritiscima različitih zagađenja,

• Veliki broj pasa lutalica.

Među razlozima koje su naveli ispitanici koji ’nisu zadovoljni’, dominiraju sljedeći:

• Neodgovornost građana – sami smo se doveli u ovakvu situaciju, opća nebriga i nekultura, nema ekološke svijesti a time ni kvalitetnog okoliša,

• (Ne)dovoljna briga vlasti – uopće se ne obraća pažnja na okoliš, stanje nikad nije bilo gore, stiče se utisak da vlasti ne znaju kako riješiti problem, nema kažnjavanja za neodgovorno ponašanje, čist okoliš kao da nije u ničijem interesu, ništa se ne popravlja, ne implementiraju se donešeni zakoni,

• Problem otpada – loše upravljanje otpadom, smeće se baca gdje se stigne, cijeli grad izgleda kao deponija, kese, plastika, flaše svuda, izletišta i rijeke su zaprljani smećem, to stvara pogrešnu sliku o našoj zemlji i ljudima,

• Preveliko zagađenje zraka – izduvni gasovi od vozila, posebno problem u zimskom periodu od ložišta,

16


• Zagađenje vodotoka i vodnih resursa – rijeka Miljacka zagađena, ljeti smrdi; rijeka Bosna puna je smeća,

• Veliki broj pasa lutalica.

3. Po Vašoj procjeni, KO ili ŠTA najviše ugrožava okoliš/ životnu sredinu?

Na pitanje ko ili šta, po Vašoj procjeni, najviše ugrožava okoliš/životnu cjelini, predviđeno je isključivo izražavanje vlastitog stava ispitanika, bez ponuđenih mogućih odgovora, i uz mogućnost davanja tri uzroka. Analiza odgovora urađena je po mjestu rangiranja.

Na prvom mjestu, kao uzročnike ugroženog okoliša/životne sredine, građani su prepoznali nesavjesnost građana/pojedinca (60%), preveliki broj vozila (saobraćaj) (14%), otpad (prikupljanje i zbrinjavanje) (8%), privredne kapacitete - tehnološke otpadne vode i emisije štetnih gasova (6%), neodgovornu vlast/političare (5%), veliki broj pasa lutalica (3%), zagađenje vodotoka i vodnih resursa otpadnim vodama i čvrstim otpadom (3%) i bespravnu gradnju i lošu urbanizaciju (1%). (Slika 12)

60

148 6 5 3 3 1

0102030405060708090

100

nesa

vjes

nost

g

rađ

ana/

po

jed

inca

pre

velik

i bro

j vo

zila

(s

aob

raća

j)

otp

ad (

pri

kup

ljan

je i

zbri

nja

van

je)

pri

vre

dn

i kap

acit

eti

-te

hn

olo

ške

otp

adn

e

vod

e i

em

isije

šte

tnih

ga

sova

ne

od

govo

rna

vlas

t/p

olit

ičar

i

velik

i bro

j pas

a lu

talic

a

zag

ađen

je v

od

oto

ka i

vod

nih

resu

rsa

otp

adni

m v

od

ama

i čv

rstim

otp

ado

m

be

spra

vna

grad

nja

i lo

ša

urb

aniz

acija

(%)

3. 1.Po Vašoj procjeni, KO ili ŠTA najviše ugrožava okoliš/ životnu sredinu

Slika 12. Ko/šta najviše ugrožava okoliš (1)

Na drugom mjestu, uzročnici ugroženog okoliša/životne sredine, navedeni su preveliki broj vozila (saobraćaj) (25%), nesavjesnost građana/pojedinca (25%), privredni kapaciteti - tehnološke otpadne vode i emisije štetnih gasova (13%), otpad (prikupljanje i zbrinjavanje) (12%), veliki broj pasa lutalica (10%), neodgovorna vlast/političari (8%) i zagađenje vodotoka i vodnih resursa otpadnim vodama i čvrstim otpadom (7%). (Slika 13)

17


25 2513 12 10 8 7

0102030405060708090

100

prev

elik

i bro

j voz

ila

(sao

brać

aj)

nesa

vjes

nost

gr

ađan

a/po

jedi

nca

priv

redn

i kap

acite

ti -

tehn

ološ

ke o

tpad

ne

vode

i em

isije

šte

tnih

ga

sova

otpa

d (p

riku

plja

nje

i zb

rinj

avan

je)

velik

i bro

j pas

a lu

talic

a

neod

govo

rna

vlas

t/po

litič

ari

zaga

đenj

e vo

doto

ka i

vodn

ih re

surs

a ot

padn

im v

odam

a i

čvrs

tim o

tpad

om

(%)



Kao treći uzročnik ugroženog okoliša/životne sredine navedeni su nesavjesnost građana/pojedinca (20%), otpad (prikupljanje i zbrinjavanje) (19%), preveliki broj vozila (saobraćaj) (18%), privredni kapaciteti - tehnološke otpadne vode i emisije štetnih gasova (18%), neodgovorna vlast/političari (10%), zagađenje vodotoka i vodnih resursa otpadnim vodama i čvrstim otpadom (10%)i veliki broj pasa lutalica (5%). (Slika 14)

20 19 18 1810 10 5

0102030405060708090

100

nesa

vjes

nost

gr

ađan

a/po

jedi

nca

otpa

d (p

riku

plja

nje

i zb

rinj

avan

je)

prev

elik

i bro

j vo

zila

(s

aobr

aćaj

)

priv

redn

i kap

acit

eti -

tehn

ološ

ke o

tpad

ne

vode

i em

isije

šte

tnih

ga

sova

neod

govo

rna

vlas

t/po

litič

ari

zaga

đenj

e vo

doto

ka i v

odni

h re

surs

a ot

padn

im

voda

ma

i čvr

stim

ot

pado

m

velik

i bro

j pas

a lu

talic

a

(%)



18


4. Koliko Vi znate, šta je sadašnji nadležni organ za okoliš preduzeo da bi se ublažile posljedice ugrožavanja okoliša/ životne sredine?

Najveći broj ispitanika (55%) na postavljeno pitanje dao je odgovor‚ ne znam, ne umijem da odgovorim, 39% odgovorilo je da je sadašnji nadležni organ malo preduzeo, bez navođenja konkretnih mjera, 3% odgovorilo je da je preuzeo dosta toga, ali bez nabrajanja konkretnih mjera, i isto toliko ispitanika (3%) navelo je konkretne mjere koje je sadašnji nadležni organ za okoliš preduzeo da bi se ublažile posljedice ugrožavanja okoliša/ životne sredine. (Slika 15)

3 3

39

55

0102030405060708090

100

1 2 3 4

(%)

4. Koliko Vi znate, šta je sadašnji nadležni organ za okoliš preduzeo da bi se ublažile posljedice ugrožavanja okoliša/

životne sredine

1. Konkretne mjere

2. Preduzeo je dosta toga, ali ne mogu sada da nabrajam

3. Malo je preduzeo, ali ne mogu sada da nabrajam

4. Ne znam, ne umijem da odgovorim

Slika 15. Mjere koje je sadašnji nadležni organ za okoliš preduzeo da bi se ublažile posljedice ugrožavanja okoliša/ životne sredine

Navedeni odgovori uz (1) Konkretne mjere su sljedeći:

• Pojačani standardi tehnički pregledi motornih vozila,• Pokušaj uvođenja selektivnih kontejnera, u svrhu reciklaže• Sređivanje parkova (prošli mjesec neki ministar je pomogao pri sadnji drveća),• Preskonferencija u predsjedništvu povodom svjetskog dana zaštite okoliša,• Postaje gore, a ne bolje; ništa; nije mi poznato; ne vide se efekti, ništa

dobro, svakodnevo dokazuje suprotno; ništa se ne poduzima godinama,• Nevladine organizacije svojim akcijama,• Vakcinisanje pasa lutalica.

5. Koliko su, po Vašem mišljenju, TRANSPARENTNI procesi donošenja odluka od uticaja na zdrav okoliš/ životnu sredinu?

Na pitanje koliko su transparentni procesi donošenja odluka od uticaja na zdrav okoliš/ životnu sredinu, mali broj ispitanika (6%) odgovorio je da su popuno transparentni, 48% je odgovorilo da ovi procesi ‘i jesu i nisu transparentni’, dok je 46% dalo odgovor ‘nisu transparentni’. (Slika 16)

19


6

48 46

0102030405060708090

100

1 2 3

(%)

5. Koliko su, po Vašem mišljenju, TRANSPARENTNI procesi donošenja odluka od uticaja na zdrav okoliš/ životnu sredinu

1. Potpuno su transparentni

2. I jesu i nisu transparentni

3. Nisu transparentni

Slika 16. Transparentnost procesa donošenja odluka od uticaja na zdrav okoliš/ životnu sredinu

6. Koje mjere bi dale najbolje rezultate u zaštiti okoliša/ životne sredine?

Kao odgovor na pitanje koje mjere bi dale najbolje rezultate u zaštiti okoliša/ životne sredine, dato je devet prijedloga, uz mogućnost davanja tri odgovora.

Najveći broj ispitanika smatra da bi najbolje rezultate dalo oštro kažnjavanje zagađivača (75%) i rigorozno insistiranje na poštovanju zakona i propisa (59%).

Slijede edukacija svih koji su stvarni ili potencijalni zagađivači (32%), kreditiranje unapređenja tehnologije i postavljanja filtera i sl. (27%), široke i stalne kampanje zaštite životne sredine (26%), zabrana proizvodnje opasnih proizvoda (18%), zatvaranje pogona koji zagađuju (17%), te stav da nijedna mjera kod nas ne bi dala dobre rezultate (13%). (Slika 17)Za neke druge mjere opredijelilo se 4% ispitanika, navodeći sljedeće:

• Ušteda energije,• Obavezna reciklaža otpada,• Pooštravanje zakonske regulative; uvođenje eko standarda koje svi

potencijalni zagađivači moraju ispoštovati,• Odgoj o ekologiji, uticanje na svijest građana• Velike novčane kazne; zatvorske kazne; procesuiranje korumpiranih

političara,

20


• Zabrana vožnje vozilima stariji od 20 godina, • Neka vrsta stimulacije za odlaganje neke vrste otpada,• Poštivanje zakona i propisa; za nepoštivanje trebaju se plaćati velike kazne. •

59

75

27

18 17

32

26

4

13

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 2 3 4 5 6 7 8 9

(%)

6. Koje mjere bi dale najbolje rezultate u zaštiti okoliša/ životne sredine

1. Rigorozno insistiranje na poštovanju zakona i propisa

2. Oštro kažnjavanje zagađivača

3. Kreditiranje unapređenja tehnologije i postavljanja filtera i sl.

4. Zabrana proizvodnje opasnih proizvoda

5. Zatvaranje pogona koji zagađuju

6. Edukacija svih koji su stvarni ili potencijalni zagađivači

7. Široke i stalne kampanje zaštite životne sredine

8. Neke druge mjere

9. Nijedna mjera kod nas ne bi dala dobre rezultate

Slika 17. Koje mjere bi dale najbolje rezultate u zaštiti okoliša/ životne sredine

7. Ko je, u cjelini gledano, NAJODGOVORNIJI za probleme nečistog okoliša/ životne sredine?

Kao odgovor na pitanje ko je najodgovorniji za probleme nečistog okoliša/ životne sredine, dato je osam prijedloga, uz mogućnost davanja tri odgovora. Najveći broj ispitanika smatra da su najodgovorniji sami građani (75%), te državni organi (62%). Slijede političari i stranke (47%), lokalna samouprava (30%), privreda i privrednici (biznis) (22%), nevladin sektor i organizacije (9%) i naučne i stručne institucije (8%). (Slika 18)Odgovor da je ‘neko drugi’ najodgovorniji, izabrao je 1% ispitanika, navodeći da su to:

• Eko-policija, koja ne radi svoj posao,• Inspekcije,• Svi,• JKP “RAD” sa monopolskim položajem.

21


47

62

30

9

22

8

75

10

20

40

60

80

100

1 2 3 4 5 6 7 8

(%)

7. Ko je, u cjelini gledano, NAJODGOVORNIJI za probleme nečistog okoliša/ životne sredine

1. Političari i stranke

2. Državni organi

3. Lokalna samouprava

4. Nevladin sektor i organizacije

5. Privreda i privrednici (biznis)

6. Naučne i stručne institucije

7. Sami građani

8. Neko drugi

Slika 18. Ko je najodgovorniji za probleme nečistog okoliša/ životne sredine

8. Koji je, od dole navedenih, po Vašem mišljenju najveći okolišni problem u Gradu Sarajevu?

Kao odgovor na pitanje koji je najveći okolišni problem u Gradu Sarajevo, dato je devet prijedloga, uz mogućnost davanja tri odgovora.

Najveći broj ispitanika, kao najveće okolišne probleme u Gradu Sarajevo, prepoznaje zagađenje zraka (64%), loše upravljanje otpadom, divlje deponije (45%), opštu nebrigu za zaštitu životne sredine (43%). Slijede zagađeni vodotoci (39%), loša urbanizacija, divlja gradnja (36%), nedostatak zelenih površina (34%), opasan otpad (medicinski, hemijski...) (14%) i buka (13%). (Slika 19)

Odgovor da je ‘neki drugi problem’, izabralo je 2% ispitanika, navodeći da su to:

• Neprovođenje zakona, slab uticaj NVO-a,• Problem saobraćaja u mirovanju,• Raditi na podizanju svijesti građana o značaju životnog okoliša, reciklaže

otpada i sl., donošenjem odgovarajućih politika, strategija, te njihovom implementacijom putem nadležnih službi i organa, u uspostavljenom funkcionalnom sistemu,

• Nekultura samih građana,• Psi lutalice koji raznose smeće,• Odvajanje otpada na mjestu nastanka,• Sve.

22


64

45

14

3934

13

3643

20

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1 2 3 4 5 6 7 8 9

(%)

8. Koji je, od dole navedenih, po Vašem mišljenju najveći okolišni problem u Gradu Sarajevu

1. Zagađenje zraka

2. Loše upravljanje otpadom, divlje deponije

3. Opasan otpad (medicinski, hemijski...)

4. Zagađeni vodotoci

5. Nedostatak zelenih površina

6. Buka

7. Loša urbanizacija, divlja gradnja

8. Opšta nebriga za zaštitu životne sredine

9. Neki drugi problem

Slika 19. Koji je najveći okolišni problem u Gradu Sarajevo

9. Znate li da postoji Aarhus centar u Sarajevu?:

Na pitanje ‘da li znate da postoji Aarhus centar u Sarajevu’ ponuđena su tri moguća odgovora. Više od polovine ispitanika (53%) odgovorilo je ‘ne’, gotovo četvrtina (24%) da ‘ne zna šta je to’, dok je manje od četvrtine ispitanika (23%) potvrdilo znanje o postojanju Aarhus centra u Sarajevu. (Slika 20)

23

53

24

0102030405060708090

100

1 2 3

(%)

9. Znate li da postoji Aarhus centar u Sarajevu

1. Da

2. Ne

3. Ne znam šta je to

Slika 20. Znanje o postojanju Aarhus centra u Sarajevu

23


10. Da li znate koje usluge pruža Aarhus centar u BiH?

Od ponuđena tri odgovora na pitanje o poznavanju usluga koje Aarhus centar u BiH pruža, 80% ispitanika je odgovorilo da ne poznaje koje usluge ovaj Centar pruža, 20% djelimično poznaje, dok tek 5% ispitanika zna o uslugama koje pruža Aarhus centar u BiH. (Slika 21)

5

80

15

0102030405060708090

100

1 2 3

(%)

10. Da li znate koje usluge pruža Aarhus centar u BiH

1. Da

2. Ne

3. Djelimično

Slika 21. Znanje o uslugama Aarhus centra u BiH

11. Da li znate da imate pravo na informaciju o stanju Vašeg okoliša/životne sredine?

Kad je u pitanju znanje o pravu na informaciju o stanju okoliša/životne sredine, više od polovine ispitanika (58%) ne zna za isto, 7% ispitanika ne zna šta je to, dok nešto više od trećine ispitanika (35%) zna da ima pravo na informaciju o stanju okoliša/životne sredine. (Slika 22)

35

58

7

0

20

40

60

80

100

1 2 3

(%)

11. Da li znate da imate pravo na informaciju o stanju Vašeg okoliša/ životne sredine

1. Da

2. Ne


Slika 22. Znanje o pravu na informaciju o stanju okoliša/ životne sredine

24


12. Koliko ste puta tražili informaciju o stanju Vašeg okoliša/životne sredine od nadležnih organa?

Od ukupnog broja ispitanika, njih 85% nikad nije zatražilo informaciju o stanju okoliša/životne sredine od nadležnih organa, 7% ispitanika zatražilo je takvu informaciju jednom, 3% zatražilo je informaciju o stanju okoliša/životne sredine od nadležnih organa dva puta, dok je 5% ispitanika ovakvu informaciju tražilo više od dva puta. (Slika 23)

7

85

3 5

0

20

40

60

80

100

1 2 3 4

(%)

12. Koliko ste puta tražili informaciju o stanju Vašeg okoliša/ životne sredine od nadležnih organa

1. Jednom

2. Nijednom

3. Dva puta

4. Više puta

Slika 23. Zatražene informacije o stanju okoliša/ životne sredine

13. Da li ste učestvovali u javnim raspravama po pitanju okoliša/ životne sredine?

Analiza učestvovanja u javnim raspravama po pitanju okoliša/životne sredine ispitanika pokazuje da je u javnim raspravama učestvovalo manje od jedne petine, odnosno 18%, da četiri petine ispitanika ili 80% nije učestvovalo u takvim raspravama i da 2% ispitanika ne zna šta je javna rasprava. (Slika 24)

18

80

20

20

40

60

80

100

1 2 3

(%)

13. Da li ste učestvovali u javnim raspravama po pitanju okoliša/ životne sredine

1. Da

2. Ne


Slika 24. Učestvovanje u javnim raspravama po pitanju okoliša/ životne sredine

25


14. Da li u Vašem gradu (općini) postoji neka nevladina organizacija koja se aktivno bavi zaštitom životne sredine i da li ste Vi upoznati sa njenim radom?

Kad je u pitanju znanje ispitanika o postojanju u gradu ili općini neke nevladine organizacije koja se aktivno bavi zaštitom životne sredine, više od polovine ispitanika (58%) ne zna i ne umije da odgovori na pitanje, gotovo četvrtina ili 24% zna da ima, ali nisu upoznati sa njenim radom, 11% ispitanika misli da takve organizacije nema, dok tek 7% njih zna da ima i upoznati su radom takve organizacije. (Slika 25)

7

24

11

58

0

10

20

30

40

50

60

70

1 2 3 4

(%)

14. Da li u Vašem gradu (općini) postoji neka nevladina organizacija koja se aktivno bavi zaštitom životne sredine i

da li ste Vi upoznati sa njenim radom

1. Ima, i ja sam upoznat/ta sa njenim radom. 2. Ima, ali ja nisam upoznat/ta sa njenim radom3. Nema

4. Ne znam, ne umijem da odgovorim

Slika 25. Znanje o NVO u oblasti okoliša/ životne sredine

interpretacija i rezultati ankete - aarhus...

Documents