instumnti za vis

5/19/2018 Instumnti Za VIS

1/136


2/136

JOSIP KLOBUAR

INSTRUMENTI

ZA VOKALNO-INSTRUMENTALNE

SASTAVE

III IZDAN JE

O V I N S K O - IZ D A V A K O P R E D U Z E E

TEHNIKA KNJIGA

B E O G R A D , 1 9 74 .


3/136

Josip Klobuar

INSTRUMENTI ZA VIS

III izdanje

Glavni urednik: ivojin JeremiKorice i oprema: Jugoslav Bogdanovi

Izdava: NIP Tehnika knjiga, Beograd, 7. juli 26

tamparija: BIGZ, Beograd, Bul. voj. Miia 17

Tira: 6.000 primeraka

Osloboeno osnovnog i posebnog poreza na promet

na osnovu miljenja Sekretarijata za kulturu SRS

rbr. 413-341/74-02 od 21. VI 1974.


4/136

PREDGOVOR

U ovoj knjizi obraeni su svi instrumenti vokalno-instrumentalnih

sastava: elektrine gitare, mikrofoni, elektronske orgulje, pojaala, zvu

nici, bubnjevi i pribor. Data su uputstva za podeavanje i odravanjeelektronskih ureaja i instrumenata. Pored opisa mogu se nai detaljna

uputstva za gradnju 60-ak raznih elektronskih ureaja, odnosno muzikih

instrumenata za sviranje na 220 V. Uz pomo crtea, shema i fotografija

mogu se nainiti sve vrste gitara, zvunice, pojaala od 3 200 W, male

elektronske orgulje, kvalitetne zvune kutije i ostali pribor. Ureaji su

uglavnom konstruirani na principu Hi-Fi tehnike, te se mogu mjeriti s

komercijalnim proizvodima ali su uz to jeftiniji i desetak puta.

Autor se zahvaljuje svima koji su mu na bilo koji nain pomogli kod

pisanja ove knjige. Posebno se toplo zahvaljuje poduzeu RIZ Zagreb,

Boidarevieva 13, te njemakim firmama KURT ROSSBERG, 8 Mnchen

22, Liebigstrasse 8 i GENERAL ELEKTRO MUSIC 3001 Krhenwinkel

ber Hannover, Birkenweg 1515A.

Josip Klobuar

5


5/136

ELEKTRINE GITARE

Neosporna je injenica da je elektrina gitara danas jedan od najpopularnijih instrumenata meu omladinom. Razlozi da je dola navodee mjesto su uglavnom slijedei:

iroke izraajne mogunosti , neuporedivo vea glasnoa od obine gitare, a i veine drugih

muzikih instrumenata,

suptilna melodioznost, bogatstvo akorda, bogatstvo ritmova, mogunost soliranja i pratnje, mogunost specijalnih efekata, pristupana cijena i- mogunost samograclnje.

Postoje dvije vrste elektrinih gitara s obzirom na trup, ve premateme da li je pun ili upalj. Kod obine gitare zvuk upravo nastaje urezonatoru (upljem dijelu), te o njegovoj konstrukciji i ovisi kvalitetonova. Elektrina gitara ima poseban ureaj za hvatanje zvukova kojiproizvode ice, te joj nije potrebna rezonantna upljina. To je zvunica,magnet il i pick-up (slika 3), koji mehanike titraje ica pretvara u

SI. 1 Elektrina gitara Gibson

7


6/136

odgovarajue elektrine impulse, a koji se zatim pojaavaju u pojaalu

i reproduciraju u zvunicima.

Po namjeni razlikujumo solo, ritam i bas gitaru. Instrumenat za soli-

ranje i pratnju je gotovo identian, dok je baserica neto drugaije kon

strukcije.

Kao prvo opisat emo gradnju gitare za pratnju ili ritam gitare.

SI. 3 Zvunica

RITAM GITARA

Najjednostavnije emo nainiti elektrinu gitaru na taj nain da u

obinu gitaru ugradimo zvunicu, koju moemo kupiti ili napraviti prema

uputstvima. Ukoliko smo se odluili na kupnju preporuujemo zvunice

8


7/136

marke Framus. Cijena po komadu je izmeu 120 i 150 dinara. Mogue

je nabaviti i jeftinije zvunice koje e nas takoer zadovolj iti.

Zvunica je veoma vaan dio elektrine gitare, jer o njoj ovisi kakoe se mehanike oscilacije ica pretvoriti u zvune titraje. Ipak svaki

spretniji amater moe uz malo strpljenja i minimalne materijalne izdatke

izraditi taj hvata zvukova.

Postoji vie vrsta zvunica, no najbolje su elektromagnetne, te se

danas skoro iskljuivo samo takve izrauju i koriste. Princip rada im

je veoma jednostavan, a koriste stalni (permanentni) magnet i induk

tivni namotaj.

Zvunica treba da zadovoljava slijedee uslove:

1. da ne iskrivljuje zvuk,

2. da sve ice zvue istom jainom,

3. napon na krajevima kalema treba da je toliko veliki da je mo

gua reprodukcija na normalnim NF pojaalima,

4. da je zvunica im manje osjetljiva na vanjske tetne utjecaje,

5. da se dijelovi za nju mogu nabaviti bez potekoa i bez veih

materijalnih izdataka,

6. da je jednostavna za samogradnju i

7. cla je pouzdana u radu.

Evo nekoliko naina izgradnje elektromagnetne zvunice.

9

SI. 4 Obina gitara sa zvunicom


8/136

Jedna od najjednostavnijih zvunica prikazana je na slici 5. Jezgrupredstavlja magnetna ipka na kojoj je postavljen kalem sa oko 2000zavoja bakrene ice 0 0,10 mm izolirane lakom. Osnova je nainjenaod eljeznog lima debljine 0,5 1 mm i savijena prema slici. Dimenzijesu naznaene samo orijentaciono, a zavise uglavnom od raspoloivogstalnog magneta.

Magnet priblinih dimenzija 10X12X60 mm moe se nai gotovili nainiti od noa za strug, stare etverouglaste turpije ili nekog odbaenog komada elika. Najbolje su specijalne legure permanentnih

Najjednostavnija zvunica

magneta (alniko, tikonal) ija su magnetna svojstva 4060 puta veaod obinih. Ovi magneti primjenjuju se za izradu razliitih elektrinihinstrumenata, dinamikih mikrofona i zvunika.

Nabavljeni materijal se sjee pomou sjekaa i ekia, a zatim obraduje na mirgl-kamenu. Ne upotrebljavati pilu i turpiju!

Kod obrade permanentnih magneta treba posebno voditi rauna dauslijed trenja ne doe do usijavanja, jer im se u tom sluaju smanjuju

ili potpuno gube magnetna svojstva.Obrada ostalog elika, npr. stare turpije, moe se vriti tako da

izabrani komad zagrijemo do crvenog usijanja, a zatim postepeno hladimo da omeka. Sada ga moemo piliti i turpijati na odreene dimenzije. Nakon toga potrebno ga je opet zagrijati do bijelog usijanja i okalitiu hladnoj kinici u koju smo stavili kuhinjske soli (jedna aka na3 lit. destilirane vode).

elini komad se baca u vodu pljotimice, tako da oba kraja buduistovremeno uronjena u tekuinu.

10


9/136

Slijedi magnetiziranje koje se moe izvriti na dva naina:1) Budui magnet obloimo tankim prepanom preko kojeg namo

tamo 50 navoja izolirane bakrene ice0

0,5 mm. Krajeve oistimo odizolacije, a kao osigura uzimamo bakrenu icu 0 0,12 do 0,15 mmduine 5 cm. Pomou izoliranih ica spojimo kalem na gradsku mreu220 V. Osigura se trenutno rastali uz prasak, a magnet je namagneti-ziran. Pri tom pomou deblje savinute trake (ili kljeta) spojimo obapola, kako bi magnetiziranje bilo uspjenije (slika 6).

2) Kod magnetiziranja pomou akumulatora iz automobila osiguranije neophodan. Namotaj se sastoji od 10 zavoja CuL ice00,7 do0,8 mm i za momenat se spoji na kleme akumulatora 6 ili 12 V, priemu skoi iskra. Dovoljan je djeli sekunde, jer poveanjem vremena

nee se poboljati magnetiziranje ve otetiti akumulator.Ako jednim ili drugim nainom nije postignut zadovoljavajui rezultat moe se proces ponoviti. Dobar magnet mora lako podizati manjepredmete (avlii, matice, vijci). Ukoliko to ne radi i nakon ponovljenogmagnetiziranja materijal ne val ja, te ga treba zamijeniti novim.

Zvunica izraena na ovaj nain ne daje mnogo kvalitetan zvuk,ima veliko rasipanje magnetnog polja i podlona je raznim umovima.Krajnje ice uju se jae nego one u sredini.

Odlina zvunica

Kvalitete prije opisane zvunice mogu se mnogo poboljati ukolikose permanentni materijal magnetizira uzdu, a ne poprijeko. Prilikommagnetiziranja ica se namota uzdu, te se na taj nain dobiju N i Spolovi gore i dolje (si. 7), a ne lijevo i desno.

Tijelo kalema naini se od prepana i lijepi acetonskim ljepilom.Sredinji dio tijela izrauje se od tanjeg prepana 0,3 0,5 mm, abone strane od neto debljeg 0,81 mm. Preporua se gotovo tijelopremazati bezbojnim nitro-lakom ili parafinom. Strugotine parafinske ilivotane svijee posipaju se po kalemu, a zatim se zagriju i rastope

najbolje ugrijanom lemilicom.ica za namotavanje treba da je to tanja 0,04 0,10 mm. Moe

se kupiti nova u trgovini ili jo bolje uzeti sa starih slualica, odbaenogautomobilskog indukcionog kalema (bobine), nekog pokvarenog mjernog instrumenta ili elektromagnetnog zvunika.

Da bismo dobili potreban otpor od 4000 do 6000 oma treba namotati 4000 6000 navoja. Broj navoja ovisi o debljini ice i veliinisamog kalema. Moemo tano izraunati koliko navoja ice nam trebaza neki kalem na slijedei nain:

11


10/136

Primjer: Imamo kalem s prosjenom duinom navoja 14 cm, a

raspolaemo sa icom 0 0,07 mm.

Za 4000 oma potrebno je 633,9 m ice, jer 1 m spomenutog vodia

ima otpor 6,31 om. To moemo izmjeriti pomou ommetra ili univerzal

nog instrumenta, a moemo nai i u radio-tehnikim prirunicima:

400 oma: 6,31 om/m = 633,9 m.

Za 1 m ice potrebno je 7,14 zavoja:

100 cm: 14 cm/zavoj = 7,14 zavoja.

Prema tome, ukupno nam treba okruglo 4525 zavoja:

633,9X7,14 = 4525,8.

Tabl ica 1

Promjer CuL ice Promjer gole ice Otpor po dunom m

u mm u mm u omima

0,06 0,05 8,70

0,07 0,06 6,31

0,085 0,07 4,64

0,095 0,08 3,55

0,105 0,09 2,81

0,115 0,10 2,27

SI. 7 Odlina zvunlca

12


11/136

Motanje kalema je relativno lako, jer ne treba stavljati izolaciju

i!i slagati tano navoj do navoja. Na poetku se nalemi komadi pletenice,

a isto tako i na kraju. Ti izvodi se na neki nain privrste (ljepljivom

trakom, selotejpom, koncem) kako bi se izbjeglo oteenje.

Eventualni prekidi tanke ice sastavljaju se lemljenjem. Prekinuti

krajevi se oiste od laka, pocinkuju, upredu i zaleme. Skidanje laka

sa tankih ica je prilino osjetljivo, te se ne moe vriti noem ve

potapanjem u aceton ili alkohol da se lak rastvori. Moe se istiti i

finim mirglom (stakleni papir) ako se prije pod prekinute krajeve

stavi plamen ibice.

Sve sastave obavezno izolirati masnim papirom ili selotejpom, jer

ako ih je vie moglo bi doi da kratkog spoja u kalemu. Na kraju na-

motaje zatiujemo od oteenja trakom masnog papira ili prepanom.

Nije uputno zalivanje namotaja smolom ili parafinom, jer je tada ne

mogu popravak u sluaju kvara.

Ispravnost kalema provjerava se ommetrom, univerzalnim apara

tom, tinjalicom, slualicama i baterijom, a mogue je i pomou radio

aparata (NF pojaala). U gramofonski prikljuak spojimo krajeve kalema

u koji smo umetnuli magnet (kare, turpiju). Odvrtkom lagano kucamo

po magnetu ili karama, a ti udarci treba da se uju u zvuniku.

Kuicu nainimo od aluminijskog lima debljine do 1 mm i savijemo

prema slici. Unutra se tijesno ugura kalem s namotajem, a u sredinu se

stavi magnet. Iznad njega postavlja se eljezna ploica u koju su uvrnutikrai vijci u razdaljini od 10 mm. S gornje strane eljezne ploice

moe se staviti perforirana ili puna aluminijska, bakrena ili mjedena

ploica debljine 0,3 mm. Moe se upotrijebiti i plastika u boji. Svi dijelovi

zajedno se privruju kroz otvore 0 3 mm pomou dva vijka s ma

ticama.

Ukoliko smo upotrijebili upljikavu ploicu dobro je da s gornje

strane doe okvir od plastike ili aluminija (slika 8).

Zvunica sa upljikavom ploicom djelovat e kao mikrofon, pa se

u krajnjoj nudi moe za to i upotrijebiti.

SE. 8 Zvunica sa upljikavom

ploicom

13


12/136

Zvunica sa U magnetom

Kod te zvunice magnet se obrauje u obliku slova U i to iz

jednog komada. Prilikom kaljenja opet treba usijani komad pljotimicepotopiti i to tako da budui polovi istovremeno uu u otopinu. Magnetiziranje se vri tako da se ica mota uzdu kako bi gore dobili N i S polove. Ne bi valjalo da su polovi na krajevima dueg dijela magneta(slika 9).

I ovaj pick-up treba obui u aluminijsku ili mjedenu kouljicukoja e ga zatititi, a i omoguiti laku montau na gitaru.

Zvunica sa vie magneta

Tijelo kalema i namotaj je kod ovog tipa zvunice isti kao i u prethodnim sluajevima, jedino je magnet neto drugaiji. U stvari, on sesastoji od 3 manja magneta (kockica) duine 15 20 mm, koji suposlagani odreenim redosljedom: istoimeni polovi su im jedan do drugoga. Na taj nain dobijemo da nam se sve ice jednako uju. Zatoprilikom slaganja magneta moramo postupiti ba kako prikazuje slika 10.Istoimeni polovi se odbijaju pa emo po tome pronai pravi redosljed.

SI. 9 Zvunica sa U magnetom SI. 10 Zvunica sa vie magneta

Prednost je to magnete ne treba magnetizirati, ve se nabave gotoviili se dulja magnetna ipka razlomi na dijelove.

I ova zvunica koristi kuite, koje titi magnete od ispadanja, a iomoguuje laku montau.

eljezna ploica ne dolazi u obzir, prema tome ni zavrtnji, a kuicaje neperforirana.

14


13/136

Zvunica sa okruglim magnetima

Kalem je nainjen od drva i pertinaksa (ili neke druge plastine

mase). Drvo se izbui sa 6 rupa u koje se smjetaju magneti. Stranicekolema se vrsto spoje sa drvom. Na kalem se namata oko 5000 zavoja

SI. 11 Zvunica s okruglim magnetima

ice 0,1 mm ili tanje, ve prema prethodnom proraunu. Magneti sunapravljeni od ipke krom-elik. Nakon to su isjeeni na odreenu

duljinu (oko 13 mm) okale se na oko 800 C i zatim magnetiziraju.

U kalem se stavljaju tako da su istoimeni polovi na jednoj strani

(slika 11).

Kalem se montira na ploicu od eljeznog lima 0,51 mm. S gor

nje strane kalem je pokriven mesinganim poklopcem.

Zvunica od slualica I

Zvunicu je mogue napraviti i od radio-slualica. Evo jedan primjer

kako su se prije izraivale zvunice dok ih se nije moglo kupiti u trgo

vinama.

Potrebno je rasklopiti 3 visokoomske slualice (svaka po dva kalem-

ia) i to sa makar 1000 oma po kalemu. Namotaji se veu serijski te

im ukupan otpor iznosi 6000 oma, to je veoma dobro. Zakovicama ili

vijcima privrste se za potkoviasti magnet, koji se moe izraditi od tur

15


14/136

pije na prije opisan nain. Rupe se u turpiji bue kad se otkali (za

grije do crvenog usijanja i pusti u pepelu da se lagano ohladi). S gor

nje strane se na magnet-turpiju privruje metalna montana traka, koja

i titi od tetnih vanjskih utjecaja, tj. umova.

Razmak izmeu kalema, ica i montane ploe treba da je to manji,

no ipak dovoljan da ice slobodno trepere. Kaleme treba tako montirati

SI. 12 Zvunica od slualica I

da se nalaze tano ispod ica. lako je itav pick-up dosta velik moe

se koristiti i kod klasine gitare. Tada ga postavljamo na rezonantni

otvor i s 4 vijka privrstimo za drvo.

16


15/136

Zvunica od slualica II

Jo jedna zvunica nainjena od radio-slualica, koje se danas sve

manje upotrebljavaju (si. 13). Ova zvunica ima suvremen izgled i dobre osobine. Za izgradnju su potrebne tri slualice s istim otporom. Naj

bolje da je otpor svakog kalema 1000 oma, no moe 1500 ili 2000 oma.

Kalemi se montiraju na perplou (ili neki plastini izolacioni mate

rijal) deblj ine 5 mm, a veliine 25X70 mm (uglavljivanjem, Ijepljenjem,

SI. 13 Zvunica od slualica II

vijkom), tako da svaki magnetni vrh bude ispod jedne ice gitare. Naj

bolje je upotrijebiti jednu izolacionu ploicu u koju se magneti uglave,

a ploica se poslije ljepilom i zavrtnjima privrsti za perplou koja

slui kao podloga. Narez je u magnetu teko rezati, ali se moe poku

ati, to nije preporuljivo.

Kalemi se pokriju poklopcem na kojem se izreu pravokutni otvori

tano iznad magnetnih glava. Zvunica se privruje na gitaru pomou

dva vijka koji ulaze u rupe sa strane poklopca.

Zvunica od elektromotora EM-1

Ova zvunica se sastoji od jednog stalnog permanentnog magneta,

koji je inae ugraen u elektromotoriu EM-1 proizvod Mehanotehnike

iz Izole. Dimenzije su mu 10X16X18 mm. Budui da je premali i ne

rasprostire se ispod svih ica, naprave se polni nastavci od bijelog ili

trafo lima debljine 0,5 mm. Kalem je nainjen od prepana prema od-

2 Instrumenti za VIS 17


16/136

reenim dimenzijama (si. 14). Namota se to vie zavoja tanke izoli

rane ice, koja se zatiti trakom selotejpa ili prepana. Kuite se na

ini najbolje od mesinga i nakon buenja rupa savije. Rubovi se iznutra

mogu zalemiti, a nakon toga se umee kalem sa magnetom. Kroz rupu0 4 mm izlazi oklopijen kabl, koji je spojen na poetak i kraj svitka.

Kuica se zalemi za oklop kabla, koji predstavlja uzemljenje ili 0 vod.

18

SI. 14 Zvunica od elektromotora EM-1


17/136

Zvunica sa mogunou podeavanja I

Dobra i moderna zvunica, na kojoj je mogue podeavati jainu

zvuenja pojedinih ica, prikazana je na slici 15.Magnet se pravi od kvalitetnog elika koji se omeka, bui i ure

zuje navoj. Kalemi se naine od prepana, a na njih se mota ica. Po

trebno je 6 komada, a svaki treba da ima podjednako 500 ili 600 oma.

Kad se meusobno poveu serijski ukupan otpor iznosi 3000 3600

oma, to je sasvim dobro.

Jezgra su od obinog mekog eljeza (vijci 0 3 6 mm), te se

mogu tano podeavati prema icama, kako bi se dobila najbolja re

produkcija. Kuica se bui na onom mjestu gdje su jezgra, tako da se

nakon montiranja mogu podeavati odvijaem.

Zvunica sa mogunou podea vanja II

Na koncu evo jo jedne kvalitetne zvunice. Razlikuje se od pret

hodne samo po tome to ima jedan zajedniki namotaj.

Budui da kalem ima dosta mjesta (najvie od svih dosad opisa

nih sluajeva) moemo namotati i preko 10000 zavoja tanke izolirane

ice ve s kojom raspolaemo. Time e nam zvunica biti veoma osjet

ljiva. Kvaliteti e pridonijeti i paljivo magnetiziranje jezgra. Pazite da

su magnetni polovi gore i dolje, a nikako na duljim krajevima.

Poklopac se moe ukrasiti perforacijom ili utisnutim slovima

(slika 16).

Ukoliko radite dvije zvunice poeljno je upotrijebiti razliito de

belu icu za namotaj. Zvunica koja daje dublje tonove upotrebljava se

za ritam i bas gitaru, dok ona sa visokim tonovima ugrauje se u gi-


18/136

taru za soliranje. Boja tona regulira se pomou ton-blendi na pojaalu

ili samoj gitari, a ovisi i o mjestu gdje je zvunica postavljena.

Montaa zvunica

Postoji vie naina za postavljanje zvunica na gitaru. Koji od njih

emo primijeniti ovisi o obliku gitare, dimenzijama zvunice i boji tona

koji elimo dobi ti.

SI. 17

SI. 18

20


19/136

Na obinoj gitari zvunica se moe postaviti tano nad rezonantni

otvor, na mjestu gdje poinje vrat ili do samog konjia. Kako pri po

stavljanju zvunice, u stvari, oteujemo obinu gitaru moramo to raditi

veoma paljivo. Najbolje mjesto odreuje se eksperimentom i to takoda se zvunica privremeno privrsti selotejpom, spoji kablom za poja

alo i udari nekoliko akorda. Pomicanjem od konjia prema vratu i na

trag nai e se najbolje mjesto i tu se onda definitivno privrsti

uglavnom vijcima za drvo. Prilikom probe (a i kasnije) treba da su na

gitari specijalne eline ice ba za elektrinu gitaru. Odmah treba ispi

tati da li se i najvii tonovi mogu reproducirati. Naime, pri tom su

ice najnie pa mogu eventualno strugati po magnetu, to nije dobro.

Tada treba podii konji, spustiti zvunicu nie ili je pomaknuti blie

konjiu.

Kod klasine gitare je to nekada nemogue, jer je zvunica previsoka, a daska rezonatora se ne smije presjecati. Ostaje ili da se naini

(kupi) nii magnet ili da se montira tano u rezonantni otvor. Treba iz

bjegavati montau zvunice do samog konjia, jer tada dobivamo visoke

i slabije tonove, to eventualno odgovara za solo gitaru.

Naravno, svaka ica treba da je iznad svog magneta. Razmak meu

icama je standardni, pa ukoliko smo se pridravali mjera greke nee

biti.

Pri kraju su ice meusobno razmaknute 9,510 mm.

Zapamtimo da zvunica smjetena na kraju vrata daje jae ali grublje tonove, a obratno ako je blie konjiu.

Povezivanje zvunice

Kalem zvunice povezuje se obino jednoilnim, a mogue je i dvo-

ilnim oklopljenim kablom sa utikaem, koji se montira na pogodnom

mjestu. Utikaa ima vie vrsta i tipova (si. 19). Tropolne utikae pro

izvodi i naa industrija, dok ostale na alost uvozimo.

Upotrijebit emo one koje uspijemo nabaviti. Preporuujemo da se ugitaru ugradi bananski dvopolni enski utika, koji je najsigurniji

najmanje se kvari.

Koji kraj kalema e biti vrui, a koji e se spajati sa oklopom

i masom treba utvrditi pokusno. Tada e brujanje biti minimalno.

Oklop zvunice (kuite) kao i metalni dio konjia na koji se osla

njaju ice treba spojiti na oklop kabla (masu, uzemljenje), a taj i na

metalnu kouljicu prikljunice. Sredinji vrui vod lemi se na sredinji

vrui pol prikljuka i to paljivo da ne doe do kratkog spoja.

21


20/136

SI. 19 Utikai i prikljunlce

SI. 20 Montaa utikaa na kabl

Kabl kojim spajamo zvunicu s prikljukom stavlja se ispod daske

rezonatora, tako da se izbjegne njegovo oteenje, a pridonosi i ljepem

izgledu gitare.

22


21/136

potenciometrima,ploa Schaller sa ugraenim zvunicima,

prekidaima i prikljukom za kabl

Montana

Gitaru spajamo s pojaalom pomou jednoilnog oklopijenog kabla

duine 2 3 m. Na krajevima kabla nalemljene su prikljunice i to najednom kraju muki dvopolni banan utika, a na drugom kraju tropolni

mikrofonski prikljuak. Oklop i metalna kouljica spajaju se na uzem

ljenje, a takoer i srednji prikljuak mikrofonskog utikaa. Ostala dva

se spajaju na vrui vod (si. 20).

Na gitari je mogue ugraditi 2 ili 3 zvunice te raznim preklopni-

cima i potenciometrima podeavati jainu i boju zvuka. No ukupna jaina

se ne pojaava ugradnjom veeg broja zvunica.

Boja tona regulira se na pojaalu tako da ba i nije neophodan

potenciometar.

U trgovinama se prodaju ploe sa ve ugraenim magnetima, potenciometrima, prekidaima i utikaem za kabl. Vano je samo pravilno

privrstiti plou, a pri tome se drati uputstava koja su ranije iznesena.

Nepravilnosti koje se dogaaju prilikom ugraivanja zvunice:

1. Zvunica uope ne radi

Mogue greke:

a) prekid u namotaju kalema,

b) prekid u vruem vodu kabla,

c) kratki spoj vrueg voda s masom.

23


22/136

2. Jako brujanjeMogue greke:a) uzemljenje u prekidu,

b) nema kontakta na prikljuku,c) gitara je preblizu pojaala odnosno mrenog transformatora.3. uje se lokalna radio-stanicaMogue greke:a) nedovoljno oklapanje umjesto oklopljenog kabla upotrijebljen

obini,b) nije spojena osnova ili kuica zvunice s masom.

PUNA GITARA APY

Prava elektrina gitara koja stvara zvuk iskljuivo pomou zvunicamoe se lako nainiti. Na slici 22 je nacrt jedne moderne gitare. Zanjenu izgradnju potreban je slijedei materijal:

1. javorova daska 25X32X100 cm (moe i drugo drvo, glavnoda nije savitljivo),

2. javorova daica 1X6X42 cm,3. perploa ili ultrapas 0,5X20X25 cm,4. navijai,5. zvunica,

6. potenciometar 500 K,7. dugme potenciometra,8. prikljuak kabla,9. ogledalo,

10. kona traka remen 2X100 cm,11. komad koe 5X32 cm,12. oklopljen kabl 20 cm,13. komplet ica za izradu pragova,14. komadi kosti ealj,15. 4 vijka za drvo duine 30 mm,

16. 16 manjih vijaka za drvo duine cca 10 mm,17. 2 avlia bez glave,18. komplet elinih ica za elektrinu gitaru,19. ljepilo,20. lak u boji za drvo i bajc.Tijelo gitare se precrta na dasku. Najlake je to nainiti pomou

ucrtane mree s tim da su kvadrati u stvarnoj veliini 25X25 mm. Moramo paziti da nam je daska suha, bez vorova i bez pukotina. Oblikizreemo uskom pilom runo ili pomou stroja, a zatim dotjeramo ra-

24


23/136

pom. Vrat, koji ini cjelinu s trupom, moramo profilizirati prema na

znaenom obliku. On se stanjuje to je blii navijaima. Dio gdje se pri-

vruju navijai je iskoen. Ta kosina je vana da bi se ice mogle do-

25

SI.22G

itaraAP

Yzapratnju


24/136

bro zategnuti. Za navijae se bui 6 rupa 0 6 mm. Jo se pravi urezza sedlo i dubi trup gitare ispod poklopca.

Daica za pragove je debljine oko 10 mm. Na gornjoj strani je

iroka 4,3 cm, a na drugoj 5,3 cm. Nalijepi se na vrat do samog gornjeg konjia i tek sada definitivno obradi. Mora biti idealno ravna, dabi ice mogle vibrirati u svim poloajima. Zbog ugodnijeg sviranja (lakeg hvatanja akorda) moe se imirglati po obim duim stranama, takoda je blago trbuasta (gledano sprijeda). Na koncu se i itava gitara izgladi mirglpapirom razne gradacije.

Pragovi se izrauju od specijalne ice (alpaka), koja se kupuje utrgovinama muzikih potreptina. Otrim kljetima ree se na odreeneduljine i uvruje na unaprijed zacrtanim mjestima.

Postupak je slijedei:

Tano se izmjeri duina od donjeg konjia do prvog praga, koji sepostavlja 2 5 mm od sedla (gornji konji). Taj broj u milimetrimapodijeli se sa 18 i dobije razdaljina do 2. praga. 1 tako redom. Nova duina od 2. praga do konjia opet se podijeli sa 18 i dobije razdaljinado slijedeeg praga. To se radi dok se ne podijeli itav vrat ukupno18 do 20 pragova.

U naem sluaju razmak od konjia do 1. praga iznosi 605 mm:605 : 18 = 33,5.Razmak izmeu 1. i 2. praga je 33,5 mm:60533,5 = 571,5.Nova duljina je 571,5:571,5 : 18 = 31,5.Razmak izmeu 2. i 3. praga iznosi 31,5 mm:571,531,5 = 540,540 : 18 = 30,0.Razmak izmeu 3. i 4. praga je 30 mm.

Dalje dolaze slijedei razmaci: 29, 27, 25, 24, 22,5, 21, 20, 19, 18,17, 16, 15, 14, 13, 12 i 11 mm.

Nakon to se paljivo izmjere svi podioci povlae se okomite linije

na sredinju os. Rezbarskom pilicom ili agcem se upili plitak utor iunutra se stavljaju pragovi. Oni treba da su za 1 mm krai i sa stranezaobljeni. Ako prag ne sjedne tijesno treba ga malo stucati s tanje stranetako da vrsto prilegne u udubinu. Svakako je dobro prag i zarez namazati nekim kvalitetnim ljepilom (syntelan). Pri stavljanju pragova treba se oprezno sluiti drvenim ekiem kako se ne bi otetili ni pragovini vrat.

injak je od tvrdog drveta i ima 6 rupa u koje se umeu ice. Zatijelo gitare injak se privruje sa 2 arafa.

26


25/136

SI. 23 Gitara za pratnju tipa APY

Konji je od tvrdog drveta. Obrauje se prema slici, a na gornjoj

strani mu se privrsti jedan prag ili deblja bakrena ica 0 22,5 mm.Finom okruglom turpijom ureu se plitki urezi na razdaljini od tano

10 mm. Urezi trebaju biti obli da kasnije ne sijeku ice. Konji se moe

ulijepiti ili privrstiti s 2 avla bez glave na odreeno mjesto. Pazite,

nije greka u crtanju, jer on stvarno treba stajati sasvim malo ukoso!

Navijai se umeu u rupe izbuene na vrhu vrata i privruju s ne

koliko manjih zavrtanja sa uputenom glavom.

Sedlo ili gornji konji izrauje se od starog elja. Dimenzije su mu

3X14X43 mm. S gornje strane su urezi za ice razliite irine (ovisno

o icama) dubine oko 7 mm. Meusobno su udaljeni takoer 7 mm.Poklopac-ploa se moe napraviti od metala, perploe, ultrapasa

ili slinog materijala. Izree se prema nacrtanom obliku i na njemu pri

vrste zvunica, potenciometar i prikljuak kabla. Spoj se izvodi prema

slici 23.

Poklopac se zavrtnjima za drvo privrsti za trup gitare tano iznad

izdubljenog dijela.

Magnet, tj. zvunica se ugrauje prema navedenim uputstvima.

Ukoliko je visok na ploi se prorezuje pravokutan otvor i tek tada pri-

27


26/136

vrsti pomou 2 vijka s maticama M3. Za potenciometar se bui rupa

0 10 mm, a za prikljunicu oko 9 mm (ovisi o tipu). Osovina poten-

ciometra se skrauje, a na nju se privruje manje dugme.

SI.24G

itaraSpectrumzapratnju


27/136

Na gitaru se namjeta remen sa koom, koja prilikom sviranja doe

na rame muziara, te duljinu remena i mjesto gdje dolazi koa svatko

podeava prema sebi. Remen se moe ukrasiti zakovicama, a dobro je

ako ima mogunost skraivanja odnosno produenja.

Prije nego to uvrstimo ogledalo, ukrase, remen i navijae treba

gitaru obojiti. Moemo upotrijebiti raznobojni nitrolak ili boju za drvo

pa kasnije prelakirati. Eventualne neravnine ili pukotine zatvore se ki

tom koji se nakon suenja izbrusi finim mirglpapirom. Tako e nam go

tova gitara biti lijepa kao kupljena! Upotrijebiti treba jake boje crvenu i

crnu ili crvenu i bijelu, no to neka svatko uini prema svom ukusu. Je

dino ne bi smjeli upotrebljavati komplementarne boje, tj. one koje se

ne podnaaju. To su crvena i zelena, uta i ljubiasta, plava i naranasta.

Drvo gdje su pragovi ostavlja se u prirodnoj boji; prelazi se bajcom

ili firnisom i onda prelakira bezbojnim lakom.

Oznake na vratu gitare naine se od bijele plastike, kauuka i si.

Ogledalo izreemo dijamantom po prije izraenom ablonu ili obinim

karama u lavoru punom vode.

Na koncu se montiraju ice. One treba da isto zvue ma gdje god

se pritisne prstom. Ne smiju zapinjati u prethodni prag i li moda magnet.

GITARA ZA PRATNJU SPECTRUM

Izrauje se na isti nain i od istog materijala kao I prethodnagitara. Po obliku se neto razlikuje, a ima i neka drugaija rjeenja.

Navijai su rasporeeni 4-^2, injak je od metalne ploice a ugraena

su 2 potenciometra: jedan za jainu, a drugi za boju tona.

SI. 25 Spoj zvunica i potenciometra

29


28/136

Ukrasi na poklopcu su od raznobojnog ultrapasa, Izolirajue trakeu boji ili slinog materijala, a imitiraju dugmeta odnosno preklop-nike. Ukras na vrhu vrata se izrauje od bijele plastike (kauuka) koji

izreemo, probuimo i nalijepimo Oho ljepilom.

injak je od eljezne ploice debljine 1 mm, koja se izree i probui kako bi se mogle uvrstiti ice. Uzduni zarezi izrezuju se rezbar

skom pilicom sa sitnim zubima. Ploicu privrujemo sa nekoliko vijakaza drvo, a ispod nje prethodno izdubimo pliu udubinu.

Potenciometri su od 50 i 500 k. Spajaju se prema slici 27. Potrebanje i jedan blok kondenzator od 56000 pF. Vrh vrata i trup gitare obojese istom bojom, a ploa nekom drugom. Remen treba podesiti tako dagitara sama stoji u malo kosom poloaju s vratom navie.

RITAM GITARA ACORD

Oblik te gitare skoro je klasian, ali nekom se moda vie sviapa e izraditi upravo ovu gitaru. Naravno da svatko moe mijenjatioblik trupa i vrha vrata, a kao ideje neka poslue priloene skice(si. 27).

Nacrtani injak gitare Acord poneto se razlikuje od prijanjih.Izrauje se na ovaj nain. Okruglu metalnu ipku 0 5 mm treba savitiu obliku slova V i privrstiti na jednu metalnu ploicu dimenzije5X10X85 mm (varenjem ili maticama). U ploici je izbueno 6 rupau koje dolaze ice. Druga metalna ploica obavija se oko vrha savinute

30


29/136

ipke i privrsti u elo gitare pomou nekoliko duih vijaka. Takav

injak se uglavnom upotrebljava kod klasinih gitara, ali i kod elek

trinih, pogotovo ako imaju upalj trup.

31

SI.27G

itaraAco

rdzapratnju


30/136

Moemo i mi napraviti uplju gitaru. U tu svrhu potrebna je per

ploa za dno i poklopac (moe i smrekova daica). Rubovi se izrezuju

od vie komada, sastavljaju avlima i lijepe. S donje strane se Ijepljenjem

32

SI.28S

kiceraznihgitara


31/136

privruje dno, a s gornje strane poklopac na kojem se Izrezu ju zvuni

otvori. Vrat gitare treba da po mogunosti bude od ela gitare do

vrha od jednog komada, kako se ne bi savio prilikom napinjanja ica.

Daica sa pragovima je deblja (oko 15 mm) kako bi se ploa sa zvunicima i potenciometrima mogla montirati na trup gitare bez ikakvog

urezivanja ili roniranja gornje daske.

Zvuni otvori izrezuju se sa strane, a u jedan od njih ulaze poten-

ciometar (oznaka x).

Vrat gitare moe se ukrasiti bijelim kauukom ili celuloidom, a

takoer i rubovi. Za to treba vie prakse, pa poetnicima ne preporu

ujemo takve zahvate. Vrh vrata ukrauje se furnirom ili plastikom.

Tko je spretan moe raznobojnim furnirom ukrasiti i itav trup gitare

(tehnika intarzije). Takva gitara e biti pravo remek-djelo. Treba uvijek

imati na umu da ljudi cijene ono to je dobro, ali i ono to je lijepo.

GITARA ZA SOLIRANJE

Solo gitara je identina po obliku sa ritam gitarom, jedino ima

runi vibrator. To je ureaj pomou kojeg se ice u momentu treperenja

nateu i poputaju. Tako se dobije poseban efekat zavijajueg tona.

Vibrato mehaniki ureaj (si. 30) mogue je ugraditi u sve prethodno

opisane gitare za pratnju. Sam injak mora biti pokretan, te njegov

dra izraujemo kao arku na vratima. Ploica je od jaeg lima,

probuena s 3 rupe u koje ulaze vijci. Tako se i itav injak privrsti

u elo gitare. S draem ica povezan je okruglom ipkom 0 5 mm,

koja na krajevima ima navoj, te se privrsti pomou matica. Mogue

SI. 29 Elektrina gitara Royal 7 proizvod Muzike n aklade



32/136

je zakivanje ili zavarivanje. Dra ica je od eljeza metala dimen

zija cca 10X10X85 mm. U njemu se bue rupe i to 6 kom. 0 2,53

mm za ice i 2 kom 0 5 mm za injak. Odozgo se bui jo jedna rupa

34

SI.30R

un

ivibrator


33/136

0 4 mm u koju se uvruje ruica vibratora. Ona je pokretna te suobavezne podlone ploice, po jedna sa svake strane. Visina krajaruice je veoma vana, a najpogodnije je da se nalazi 3040 mm

iznad poklopca. Ruica je od poniklovanog eljeznog lima debljine 2 mm.Kutast oblik nije obavezan, ve moe biti i prava (gledano odozgo).

SOLO GITARA FLORIDA

To je puna gitara sa jednim magnetom, dva potenciometra i runimvibratorom. Konji za ice se moe dizati i sputati. Budui da namje ve sve poznato iz prethodnih opisa objasnit emo samo izradu

konjia i vibratora.Konji se sastoji iz podlone ploice dimenzija 2X25X90 mm.

U njoj su na razmaku 65 mm uvreni vijci 0 3 4 mm ukupneduine 20 mm. U tu svrhu se u podlozi narezuju odgovarajui navoji,a vijci se nakon uvrtanja stegnu sa kontranavrtkama. Podloga se zatijelo gitare privruje pomou 1 2 vijka za drvo.

Nosa ica je od metala 8X10X80 mm. U njemu se takoerbue rupe 03,5 odnosno 4,5 mm na razmaku od 65 mm. U njih ulazevijci na kojima se nalazi jo po jedna vea okrugla navrtka sa narecka-

nim rubom. Pomou tih veih navrtki regulira se visina ica, koje sedirektno oslanjaju na pogodan nosa od bakrene ice, a koji se nalemis gornje strane metalne ploice. ice su meusobno razmaknute tano10 mm.

Sam nosa ica bi ispadao da ga u napetom stanju ne potiskujuprema dolje. Visina ica je najbolja, kad pritisnute na zadnjem pragu(najvii ton) jo uvi jek ne zapinju po magnetu.

Runi vibrator se sastoji od draa, pokretnog injaka i ruice.injak se pravi od eljeznog lima debljine 1 mm trapeznog oblika.Prema slici se nacrta mrea, a rubovi se sa tri strane previju prema

dolje pod pravim kutem i zaleme. Izduljene rupe se bue radi ukrasa,a u poprenu ulazi kraj draa. Tako je omogueno micanje itavogvibratora. Sa strane gdje se privruju ice umee se i lemi metalnikomad 8X7X77 mm. Na jednom kraju se probui rupa 0 5 mmkroz lim i metalni komad, u koji ulazi ruka vibratora u stvariokrugla metalna ipka 0 5 mm koja se savije prema slici. Krajruice se uvrsti zakivanjem, ali samo toliko da ne ispada. Mogue jeprivrenje pomou narezane loze i navrtke. S donje strane reu sepilom za eljezo 6 utora za privrenje ica. Oni su iroki 2 i duboki

35


34/136

najvie 5 mm. Da ice ne bi ispadale treba eljezni komad prije ugradnje

udubiti s one strane gdje e kasnije nalei kolutii na kojima su ice

uvrene.

36

SI.31G

itaraFlorida

zasoliranje


35/136

SI. 32 Solo g itara Hofner

GITARA GLORIA

Za razliku od svih dosadanjih ova gitara ima ugraena 2 magneta

i ak 3 potenciometra. Time je mogue regulirati jainu i boju tona

dosta nijansirano. Naime, magnet blie vratu daje dublje, jae i grublje

tonove, dok magnet do konjia daje vie, slabije ali finije tonove.

Zvunice emo s potenciometrima povezati prema slici 34.

Od materijala nam je potrebno:

3 potenciometra od 1 M,

2 blok kondenzatora od 100 pF,

2 otpornika od 500 (470) k.

Sve vrue vodove izvoditi obavezno oklopljenim kablom. Da se

vanjski utjecaji im vie smanje preporuljivo je da se poklopac gitare

Gloria izvodi od nekog nemagnetnog metalnog lima. Kao idealna

moe posluiti aluminijska ploa debljine 2 mm.

Pomou potenciometra P1 kontrolira se prva zvunica Ql, pomou

P2 druga zvunica Q2, a P3 slui za ukupnu regulaciju glasnoe. Pri kl j u-

nica je tropolna. Pazite na prikljuke: onaj u sredini je uzemljen kao

i itav oklop prikljunice.

U gitaru je mogue ugraditi kupljene dijelove: vibrator, konji,

magnete pa i itavu plou na kojoj su ve privrene zvunice i regu

latori. Na slici 21 vidi se ploa firme Schaller sa 3 magneta i velikim

brojem mogunosti reguliranja jaine i visine tonova.

37


36/136

38

SI.33Gitarazasoliranje


37/136

SI. 34 Spoj 2 zvunika i 3 potenciometra

BAS GITARA EGMONA

Bas gitara ima svega 4 ice te joj je i vrat neto ui prilopati je irok 40 mm, a na kraju 50 mm. Potrebna su 4 navijaa, ana konjiu i sedlu isto toliko ureza. ice bas gitare su deblje, te su iti urezi iri.

Trup se moe raditi pun ili upalj. Dok se za sve ostale elektrinegitare preporua pun trup, kod bas gitare zbog kvalitetnijeg tona moe

da se gradi upalj. Gradnja je mogua na isti nain kao i kod klasinegitare, dok je ipak jednostavniji nain opisan pri gradnji gitare Acord.

Magnet mora biti predvien za 4 ice, pa ako ga sami gradimomoramo se tog zahtjeva i pridravati. Bez ikakvih izmjena moemougraditi prije opisane zvunice sa U magnetom i sa permanentnimmagnetom od elektromotoria EM-1. Ukoliko radimo pick-up sa viemagneta moramo paziti da nam sastavci dou tano ispod ica. Potrebnasu svega 3 magnetia duine 10 mm.

Spoj s potenciometrima izveden je prema slici 25.

39


38/136

40

SI.35B

asgitara


39/136

GITARA BEATLE BASS

Ova gitara ima simetrian (violin) oblik. To je bio jo jedino

sluaj kod Egmone. Takve gitare ljevaci mogu graditi bez veih izmjena; jedino potenciometri i prikljunica dolaze na drugu stranu

4 1


40/136

SI. 37 Beatle bass gitara SI. 38 Na protestni pjeva Ivica

Percl Peroan sa 12-inom gitarom

marke Framus

(lijevu). Kod drugih nacrta potrebno je mijenjati oblik kako bi sedobila slika kao u ogledalu.

injak za ovu gitaru izraen je slino kao i za gitaru Floridasamo je bez ruice. Takav injak, koji se privruje na elo gitareje obavezan kod upljih gitara. Upotrijebljena su 2 magneta, ali i samo

2 potenciometra. Spoj se vidi na glavnom crteu.U vrat gitare, da se vremenom pod utjecajem ica ne bi savio,mogue je ugraditi eline ipke. Prije naljepljivanja daica sa pragovima u vratu se prave ljebovi (1 3 kom.) po cijeloj duini i uljepljujeelina ipka okruglog ili kvadratnog presjeka. Nakon toga se privrstidaica sa pragovima, te se ipke uope ne vide.

Natpis Beatle bass se moe najbolje izraditi pomou ablona iprskalice. Ako je gitara prelakirana tamno, onda se za natpis uzimabijeli lak.

42


41/136

Danas na tritu se nalazi velik broj gitara raznih maraka, tipova,

oblika i kvalitete. Mogue je kupiti gitare sa 12 ica na jednom vratu

ili sa 2 vrata. Broj ugraenih zvunica, potenciometara i preklopnika

takoer varira od jednog do drugog instrumenta. Cijena elektrinih gitara

je od 500 din. navie.

Poznati svjetski proizvoai elektrinih gitara su: Framus,

Hofner, Gibson itd., dok kod nas time se bavi Muzika naklada.

43


42/136

MIKROFONI

Mikrofoni su elektroakustini pretvarai koji energiju zvunih

valova (nastalih prilikom govora ili pjevanja) pretvaraju u elektrinu

energiju. Po sastavu mikrofoni se dijele na ugljene, kondenzatorske,

elektromagnetne, elektrodinamike i kristalne.Za potrebe VIS-ova, tj. za prijenos muzike upotrebljavaju se kvali

tetni mikrofoni koji zadovoljavaju slijedee zahtjeve:

1. irok frekventni opseg,

2. velik koeficijent osjetljivosti,

3. irok dinamiki opseg uz minimalan vlastiti um,

4. linearan prijenos, tj. minimalna izoblienja,

SI. 39 Dinamiki mikrofoni Shure

serije Unidyne, modeli 556S i 55SW

SI. 40 Odlini mikrofoni Shure

(USA), modeli 548, 548S i 549

44


43/136

5. pogodna usmjerenost,

6. robustnost izrade.

Smatra se da dobar mikrofon treba uspjeno prenaati frekvencije

od 40 Hz 15 kHz. Veliki frekventni opseg postiu dinamiki mikrofoni(mikrofon MD 211 firme Sennheiser od 40 Hz 17 kHz). Kristalni

mikrofoni nemaju toliku irinu frekventnog opsega, a i izoblienja su

im neto vea (kristalni mikrofon MKS3/8 firme F&H Schumann od

50 Hz10 kHz, mikrofon Peiker PM 31 od 30 Hz12 kHz).

Najbolji u tom pogledu su kondenzatorski mikrofoni koji mogu

prenijeti frekvenciju od 20 Hz 40 kHz, a upotrebljavaju se u TV,

radio i filmskim studijima.

Osjetljivost mikrofona se mjeri u mV pri zranom pritisku od

1 mikrobara (|jb). Pri normalnom pjevanju na razdaljini od 50 cm

ostvaruje se na mikrofonu zrani pritisak od 1 b. Dinamiki mikrofoni(sa kretnim kalemom slino kao i zvunici) imaju osjetljivost

0,1 0,25 mV/i.ib (Beyer MM66 0,25 mV/^b).

Magnetni mikrofoni su manje osjetljivi, dok su najosjetljiviji kri

stalni mikrofoni (Peiker PM16 5 mV/|jb).

Dinamiki opseg mikrofona je raspon od najslabijeg do najjaeg

pritiska kojeg mikrofon moe primiti bez smetnji odnosno bez izobli

enja. Danas se ve proizvode mikrofoni koji kod zvunog pritiska od

100 ub ne daju vea izoblienja od 1%.

Vaniji su vlastiti umovi mikrofona koji mogu nastati ako je

regulator jaine na NF pojaalu postavljen prije prve djevi, zbog nedo

voljnog oklopa prikljunog kabla, naizmjeninog grijanja prve cijevi,

blizine mikrofona mrenom transformatoru ili slinom izvoru magnetnih

smetnji.

Si. 41 Karakteristike usmerenosti mikrofona. 1 kruna; 2 kardioidna;

3 dvokruna

45


44/136

Pomo kod naizmjeninog grijanja prve djevi je da se ista zagri

java istosmjernom strujom ili iz posebnog namotaja koji se simetrira.

Kod veoma kvalitetnih mikrofona nelinearna izoblienja su ispod

1 % i ne mogu se uhom zapaziti. Najvea izoblienja ima ugljeni mikro

fon (preko 20%), pa ga ni u kom sluaju ne moemo upotrijebiti.

Usmjerenost mikrofona je karakteristika koja oznauje s koje sve

strane dotini mikrofon prima zvuk. Poznato je da neusmjereni mikrofon

jednako prima smetnje koje npr. dolaze od publike ili nekih izvora,

odjek od zidova i plafona kao i eljeni glas pjevaa. Dakle, neusmjereni

mikrofoni jednako primaju zvuk iz svih pravaca.

Da bi se izbjegle smetnje koje dolaze iz jednog pravca izrauju se

usmjereni mikrofoni. Oni s jedne strane dobro hvataju zvune valove,

dok s druge slabo ili nikako. Prilikom pjevanja manje osjetljiva strana

se okree publici, a osjetljivija pjevau.

Usmjereni mikrofoni mogu imati kardioidnu ili bubreastu karakte

ristiku i dvokrunu (u obliku osmice).

Za potrebe VIS-ova najbolji su i gotovo iskljuivo se upotrebljavaju

usmjereni dinamiki i kristalni mikrofoni, koji se postavljaju na po

godne stative. U praksi se ipak najvie upotrebljavaju dinamiki mikro

foni, jer su pouzdaniji u radu. Naime, kristalni mikrofoni su veoma

osjetljivi na mehanike udarce, odnosno padove i odmah se kvare.

Prilagoenje mikrofona na ulaz pojaala

Elektrodinamiki mikrofoni evropske proizvodnje imaju obino impe-

dancu 200 oma, to otprilike odgovara otporu mikrofonskih kablova

standardne duine.

Ulazna impedanca evropskih pojaala kree se pri raznim frekven

cijama od 600 k 1 M, te se treba izvriti prilagoavanje. U tu svrhu

ugrauje se prilagodni trafo u samo kuite mikrofona ili na koncu

kabla na ulazu u pojaalo. Na taj nain je mogue svaki dinamiki mi

krofon prikljuiti na visokoomski ulaz pojaala.Ukoliko je transformator ugraen u mikrofonskom kuitu kabl ne

bi smio biti dulji od 2 m; u drugom sluaju moe biti i do 200 m bez

loih posljedica.

Odnos transformacije je razliit, a obino je 1 : 30.

Kristalni mikrofoni zbog svoje visoke impedance mogu se prikljuiti

direktno na ulaz pojaala, odnosno na upravljaku reetku prve poja-

avake cijevi (bez prilagodnog transformatora). Prikljuni kabl ne smije

biti suvie dug do najvie 10 m.

46


45/136

SI. 42 Mikrofoni Shure, modeli 515SA i 515SB, 588SA i 588SB

Svjetski proizvoai dinamikih mikrofona su: AKG (Akustische und

Kino Gerte) i Dynacord Austrija, Philips Holandija, Shure USA

te Beyer, Sennheiser, Schumann i Peiker Njemaka.

Izrada stalka za mikrofon

Tvorniki mikrofonski stativi su izvedeni sa priguivaima potresa,a visina im se moe mijenjati po volji.

Posebna izvedba je tzv. labudov vrat gdje otpada pritezanje pri

likom promjene visine, ve se mikrofon, koji je uvren na vrhu vrata,

jednostavno povi je u eljenu stranu.

SI. 43 Mikrofoni firme Dynacord, A ustrija: DD 500 (gore), DD 70 (dolje)

47


46/136

Nacrtani stalak izrauje se od metalne ipke i djevi duine 1 m.

Sipka je okruglog oblika 0 10 15 mm i tijesno ulazi u cijev. Pod

noje se radi od 3 eljezne ipke proizvoljnog presjeka duine 25 30

cm, koje se vare u obliku zvijezde. U sredini se okomito privrsti cijev(varenjem). U njoj 10 cm od vrha bui se rupa 0 4 mm i urezuje

navoj M5. Tu dolazi vijak sa irim rubom ili jednostavno savinuta

48


47/136

SI. 45 Tom Jones pjeva koristei kvalitetan mikrofon DD 500

metalna ipka 0 5 mm kojoj se na jednoj strani naree navoj. Slui

za reguliranje visine mikrofona.Mikrofon se uvruje (navrtanjem, steznom trakom) na vrhu

okrugle ipke.



48/136

ELEKTRINE ORGULJE

Razvoj elektronike omoguio je da se ostvari ideja o muzikominstrumentu koji e imitirati orgulje, ali e biti jo univerzalniji, a manjih dimenzija.

Dok kod klasinih orgulja struja zraka uz pomo cijevastih rezo-natora direktno proizvodi ujne tonove, u elektrinim orguljama seproizvodi odreen elektrini signal. Ovaj signal je slian ili gotovo

SI. 46 Orgulje GEM t ip Jumbo

50


49/136

identian zvuku koji bi se dobio ako se pored pravih orgulja postavi

mikrofon te signal pojaa i reproducira u zvunicima.

Elektrine orgulje na 2 naina proizvode potrebne elektrine osci

lacije i to:

1. na potpuno elektronski nain,

2. na mehaniko-elektronskom principu.

Ove posljednje posjeduju obrtne ili njiue elemente koji svojim

kretanjem izazivaju elektrini signal pomou fotoelije ili elektromagneta.

Takve su npr. elektrine orgulje Hamond. One posjeduju za svaki ton

obrtnu krunu perforiranu plou uz koju se nalazi elektromagnet, u

kome i nastaje elektrini signal. Veliina ploe i brzina vrtnje odreuju

visinu tona.

Modernije su orgulje sa elektronskim oscilatorima odreenim

elektronskim sklopovima sa cijevima ili tranzistorima, koji daju po

treban signal. Za svaki ton postoji jedan takav elektrini generator koji

je stalno u radu, ali se pritiskom odgovarajue tipke zatvara kontakt

i koristi njegov signal. Tako su suvremene elektrine orgulje polifoni

instrument, tj. moe da se istovremeno svira neogranien broj tonova.

SI. 47 Orgulje Imperial njemake f irme GEM (General Elektro Music)

51


50/136

52

SI. 48 O rgulje Hohner

SI. 49 Orgulje Teisco-G


51/136

Ovakav nastali elektrini signal moe po elji da se dotjeruje fil

trima (registarskim tipkama), koji istiu ili potiskuju pojedine grupe

uestanosti. Dalji put signala je isti kao i kod mikrofona ili elektrine

gitare. Potrebno je pojaalo i zvunik, a mogu se nadovezati elektronski

vibrator, eho ureaji i si. Isto tako je mogue ponekad razdvojiti grupe

tonova, npr. basove od ostalih i odvesti ih u dvokanalno pojaalo i raz

liite zvunike. Tako se akustini utisak jo vie poboljava.

Elektronske orgulje se izrauju u raznim veliinama, sa jednom

ili dvije klavijature, sa ili bez pedala. Naravno i cijena im je razliita

3000 din. pa navie.

Poznati proizvoai orgulja su firme Hohner, Teisco i Gem Electronic.

To su u svakom sluaju veoma komplicirani ureaji i prema tome

amaterima gotovo nemogui za samogradnju. Ipak za one koji voleeksperimentirati donosimo dvije jednostavne sheme elektronskih orgulja

u kojima su upotrijebljeni tranzistori.

ORGULJE PICOLO

Ove mini orgulje su jednoglasni instrument, koji ima frekventno

podruje jedne oktave. Shema veza je vrlo jednostavna. Tranzistori Tri

i Tr2 ine multivibrator ija se frekvencija moe mijenjati prekidaima

tipkama. Podeavanja osnovnog tona do prema gitari il i klaviruvri se potenciometrom od 10 k. Poslije multivibratora su dva stepena

NF pojaanja i zvunik za glasnu reprodukciju. Napajanje se vri iz

baterije napona 9 V. Ekonomino je upotrijebiti dvije pljosnate baterije

za depnu svjetiljku napona 4,5 V, koje se spajaju serijski. Plus pol

baterije (krai pipak) spaja se na asiju, odnosno na uzemljenje. Tran

zistore AC125 ne treba zamjenjivati, dok se umjesto slijedeih dva mogu

ugraditi domai tranzistori AC540 i AC550, to takoer nije dobro

rjeenje.

Vrijednosti dijelova

Otpornici:

Rl = l k

R2 = l,5 k

R3=180 oma

R4=120 oma

R5=180 oma

R6=120 oma

R7 = 220 oma

R8 = 270 oma

R9 = 270 oma

R10=150 oma

R11= 47 k

R12 = l k

R13 = 47 k

R14 = 3,3 k

R15= 1 k

R16 = 22 k

R17 = 330 k

R18 = 1,5 k

R19 = 47 k

R20 = 470 oma

53


52/136

54

SI.50E

lektron

skeorguljePicolo


53/136

Kondenzatori: C5 = 47000 pF

C6 = 25 |xF/6V

C7 = 25 jiF/V

Transformator:

T= izlazni trafo

Zvunik:

Zv. = zvunik 4 oma/l WTranzistori:

2 X AC1 25, AC126 i AC128

Cl = 125 F/l6 V

C2 = 0,l .FC3 = 0,1 UF

C4 = 0,l F

Potenciometar:

P = 10 15 k

ORGULJE MINI

To je neto sloeniji tip malih elektronskih orgulja. Broj tipaka im

je neogranien, a ovisi o elji graditelja. Tranzistori Tri i Tr2 ine vi-

brato ureaj, koji se ukljuuje pomou prekidaa SI. Frekvencija nje

govih oscilacija je 5 7 Hz. Generator tona izveden je tranzistorima

Tr3 i Tr4 u spoju asimetrinog multivibratora. Ukljuuje se pritiskom

tipki na klavijaturi, odnosno zatvaranjem kontakata K. Frekvencija mul

tivibratora zavisi od ugraenih otpornika R ija se veliina odreuje

eksperimentom prilikom podeavanja. Fina regulacija tona vri se poten-

ciometrom P1 od 2 k. Kako frekvencija tona zavisi i od napona baterija,

to je predvien i potenciometar P2 kojim se namjeta radni napon na

7,2 V. Boja tona se moe mi jenjati prekidaem S3.

Tr5 je izlazni tranzistor koji omoguava glasnu reprodukciju u zvu

niku 4 oma/l W. Ukoliko izlaz orgulja prikljuimo na NF pojaalo

dobit emo jaku reprodukciju s kojom emo biti svakako zadovoljni.

Podeavanje orgulja Mini svodi se na prvi izbor otpornika R.To se vri na taj nain da se umjesto otpornika Rx stavi potenciometar

oko 10 k, pritisne dirka Kl i podesi ton prema klaviru ili gitari, npr. C3

(najvii ton koji elimo). Otpornost potenciometra izmjerimo ommetrom

ili univerzalnim instrumentom i ugradimo takav otpornik. Zatim se pre

lazi na izbor otpornosti otpornika Ry, itd.

Poslije podeavanja generatora tona, odnosno izbora vrijednosti svih

otpornika, moemo podesiti vibrator. To se izvodi mijenjanjem kapaci

teta kondenzatora C2 od 2 F. Dubina modulacije moe se mijenjati za-

mijenom otpornika od 39 k (kod SI).

Da frekvencija tona bude nezavisna od napona baterije, moe sepotenciometar P2 od 2,7 k zamijeniti sa otpornikom od 500 oma, a

izmeu donjeg kraja otpornika i plus pola baterije spojiti zener diodu

tipa D808 ili slinu.

Trajno rjeenje (i najjeftinije) je napajanje orgulja iz posebnog

ispravljaa, koji se prikl juuje na gradsku mreu.

Kuite za Mini orgulje moe se izraditi potpuno novo, dok odli

no moe da poslui npr. stari pokvareni harmonij, jer otpada najkom

pliciraniji rad oko izrade klavijature, odnosno tipaka.

55


54/136

SI. 51 Elektrine orgulje Mini


55/136

POJAALA

Pojaala su elektronski ureaji koji pojaavaju vrlo slabe nisko-frekventne napone nastale pomou zvunica elektrinih gitara, mikrofona, gramofonskih i magnetofonskih glava i si.

Mikrofon na svojim izvodima prilikom govora ili pjevanja stvarasasvim slabe napone do najvie 2,5 mV, dok pick-up neto vie do7 mV (gramofon 100 mV, VF dio radio-aparata 1 V). Kad bi takav signaluveli u zvunik ne bismo uli nita. Potrebno je pojaati tu slabu pul-sirajuu struju, a tu funkciju obavljaju elektronske cijevi i tranzistori.

Prema tome se i pojaala dijele na cijevna i tranzistorska, no mogua je i kombinacija.

Cijev koja pojaava triodu pronaao je jo 1906. godine Leede Forest, dok je tranzistor pronaen tek 1948. godine, lako tranzistoriimaju velikih prednosti (male dimenzije, otpornost na mehanike udarce,

niski anodni napon, nepotrebno grijanje jer nemaju arnih niti) i posvoj prilici e vremenom potpuno istisnuti elektronske cijevi za sada sejo ne preporuuju za samogradnju pojaala. Inostrani proizvodi se tekonabavljaju, dok su tranzistori domae proizvodnje prilino nepouzdani uradu. Autor se mnogo puta iznova razoarao u njima, te iz tog razlogaopisuje i preporua za gradnju cijevna pojaala, koja e konstruktorimana njihovo ope zadovoljstvo dobro sluiti.

Po kvaliteti razlikujemo obina i Hi-Fi (itaj: haj fi) pojaala(Hi-Fi visoki kvalitet zvuka). Na alost, danas je ulo u modu da se

prefiks Hi-Fi stavlja svagdje, jer to dobro prodaje robu. Meutim,Hi-Fi ureaj je onaj koji zadovoljava vrlo stroge kriterije, a to su:

1 ) irok frekventni opseg izlaznog stepena od 40 Hz 15 kHz,

2) neujan um i zujanje,

3) dvostruka tonska kontrola, tj. posebno reguliranje soprana ibasova,

4) jaka povratna sprega koja kod pretpojaavakih stepena potpuno brie izoblienja i odlino priguuje zvunik,

58


56/136

f lU i. . Vit*.*#

.-i .4.. v.. ktk '

Sl. 54 Pojaalo 15 W

5) ukupna izoblienja su minimalna ispod 1%, a u ekstremnim

sluajevima najvie 2% kod pune izlazne snage.

Od svakog NF pojaala trai se da daje to ljepi i ii ton. No

obinim pojaalima je dozvoljeno izoblienje do 10%. Naravno, iznad

toga ne moe, jer to onda vie nije ureaj za muziciranje ve za plaenje

vrabaca! Pojaalo za elektrinu gitaru mora biti graeno u svakom slu

aju po zakonima Hi-Fi tehnike.

Veoma vana podjela pojaala je po izlaznoj snazi, koja se mjeri u

vatima (W):

SI. 53 Pojaalo Gigant f irme Dynacord iz lazne snage 200 W

59


57/136

SI. 55 Pojaalo Hohner tip Orgaphon 60 MH

1) do 1 W uglavnom tranzistorska ili baterijska pojaala koja

koriste male zvunike ili slualice,

2) 2 6 W takva pojaala ugraena su u veini radio-aparata

(NF dio), gramofonima, magnetofonima i si. Reprodukcija im je do

voljna za sobu srednje veliine. Pogodna su za uenje el. gitare ili

sviranje u porodinom krugu,

snana pojaala, koja se koriste u najjaim3) 10 30 W

radio-prijemnicima (RIZ 594, Ingelen Gigant 40 W), kinopojaalima i

razglasnim pojaalima za prikljuak mikrofona, elektrinih gitara ili

gramofona. Omoguuje sviranje u velikim plesnim dvoranama,4) 5 200 W najjaa pojaala predviena za otvorene prostore

bilo za govor ili muziku. Koriste se prilikom velikih mitinga, sportskih

ili muzikih priredbi, u eljeznikim stanicama i si. Takoer u ratu za

propagandu i poziv neprijatelja na predaju u tzv. glasnogovornicima.

Proizvoai pojaala su prilino beskrupulozni i esto navode po

datke o snazi pojaala koji su daleko od stvarnosti. Stavlja se vea

izlazna snaga nego to je dotino pojaalo moe dati. Najsigurnije je

ureaj ispitati, ali za to su potrebni specijalni instrumenti. No moe

60


58/136

se zaviriti u samo pojaalo (ili u njegovu shemu), nai koje su izlazne

djevi i u kakvoj sprezi rade, te na osnovu toga i napona koji dobivaju

(izmjeriti voltmetrom ili univerzalnim instrumentom) utvrditi realnu

izlaznu snagu pojaala.U tablici 2 nalaze se podaci za preko 150 izlaznih cijevi koje do

laze u obzir za ugradnju. Navedene su snage za klasu A (1 elektronka),

te za protufazne spojeve 2 cijevi klase AB i B.

Dvije cijevi u tzv. push-pull vezi mogu raditi u klasama A, B,

C, D i AB.

Protufazna sprega A se rijetko upotrebljava, jer omoguuje slabo

iskorienje cijevi: triode 25%, pentode 50%.

Klasa B se koriste za jaka pojaala. Radna taka je u koljenu ka

rakteristike cijevi. Anodne struje mirovanja (dok ureaj ne radi, a

ukopan je!) praktiki nema, pa se na taj nain izbjegava nepotrebnotroenje energije. Iskoritenje je 40% kod trioda, a 80% kod pentoda.

SI. 56 Pojaalo Schaller tip Guitar-Master 100/80 W

61


59/136

Klasu C upotrebljavaju samo radio-stanice i to uglavnom za tele

grafske emisije.

Ako izlazne djevi dobivaju stalni prednapon na prvim reetkama

(gl) imamo protufazni izlazni stupanj u klasi D, kojeg karakteriziravelika korisna snaga.

Push-pull veza dvije cijevi, gdje su iskoritene dobre osobine A i

B klase, a to su: mali anodni gubitak i to manji faktor izoblienja

(klir-faktor) zove se klasa AB i u pojaalima se najvie upotrebljava.

Ako u pojaalu postoje etiri izlazne elektronke snaga je dvostruka

od one koja je oznaena za protufazni spoj dvije cijevi.

Postoje jednokanalna i dvokanalna pojaala. Ako je pojaalo dvo-

kanalno to znai da ono'sadri dva ista pojaala od kojih svako ima

polovinu snage od one koja je naznaena kao snaga cijelog ureaja.Na j priznat i j i svjetski proizvoai pojaala za elektrine muzike

instrumente su ameriki Fender i engleski VOX, no nai vrhunski

muziari na 220 V kao i manje poznate grupe upotrebljavaju pojaala

raznih maraka, izgleda, snage i ostalih mogunosti, kao to su vibriranje,

odnosno podrhtavanje tona ili zadravanje tona jo neko vrijeme kao

jeka itd. To su vibrato, tremolo i hali ureaji.

Evo nekoliko pojaala i najvanijih podataka o njima:

Fisher tip X101C visokokvalitetno dvokanalno pojaalo

2X27 W, 7 prikljuaka, klir-faktor 0,5%, 10 cijevi i 2 silikonska isprav

ljaa, frekventna karakteristika 20 Hz 20 kHz.

Hohner tip Orgaphon 60 MH prenosno kofer pojaalo 60 W

9 ulaza, 2 ugraena zvunika 0 30 cm, hali efekat.

Dynacord tip Royal II prevozno kofer pojaalo 60 W, 4 ulaza,

2 ugraena zvunika 0 31 cm, 24 tranzistora, 12 dioda, frekventni

opseg 70 Hz 10 kHz, klir-faktor 1,5%.

Dynacord tip Hi-Fi Favorit II visokokvalitetno kombinirano

pojaalo 100 W, 4 ulaza, izlaz 4, 8 i 16 oma, 16 tranzistora, 10 dioda

i ispravljaa, 4 cijevi, frekventni opseg 30 Hz 20 Hz, teina 13,8 kg.

Pojaalo specijalno graeno za el. gitare.Schaller tip KV 50 50 W prevozno kofer pojaalo, 3 ulaza,

ugraena 2 zvunika 0 30 cm, klir-faktor 1%, 19 tranzistora i 3 cijevi

(ECF83 i 2 X EL34).

Schaller tip Guitar-Master 100/80 prevozno kofer pojaalo snage

80 100 W za prikljuak el. muzikih instrumenata, 4 ulaza, 3 ugra

ena zvunika marke Goodmans, 21 tranzistor i 8 dioda.

Selmer tip Taurus Tranzistor 60 dvokanalno kofer pojaalo

2X30 W, 4 ulaza, efekat hall i tremolo.

62


60/136

VOX tip Supreme prevozno bas pojaalo snage 200 W, 2 ulazaspecijalno za bas gitaru, dimenzije pojaavaa: 24X28X60 cm, dimenzije zvune kuti je: 28,5X70X102 cm.

SI. 57 Pojaalo Transivvat t 50 proizvod zp Iskra RIZ

POJAALA DOMAE PROIZVODNJE

Iskra proizvodi pojaala 35 W tip E0-0952, koja imaju aketiri ulaza. Dva od po 200 oma, ija jaina moe posebno da se regulira, predviena su za prikljuak mikrofona, dok se elektrine gitarespajaju preko prilagodnog transformatora ET-5004 ili ET-5005 proizvodIskre. Gitara, naime, ima mnogo veu otpornost (do 100 koma).Ostala dva ulaza predviena su za gramofon ili radio (magnetofon),

te se tu mogu prikljuiti elektrine orgulje. Ostale karakteristike: frekventni opseg 60 Hz, 10 kHz, izlaz 4, 8 ili 16 oma, klir-faktor do 3%.Pojaalo je kombinirano od tranzistora i cijevi.

Pojaalo E0-0951 proizvod Iskre je snage 15 W. Koristi tampanakola, ima irok frekventni opseg i 3 ulaza predviena za prikljuakmagnetofona, gramofona i radija. Postoji mogunost meusobnog mijeanja ulaza.

RIZ cijevna pojaala moemo takoer koristiti pogotovo zato toimaju prilinu izlaznu snagu. Tip RP-25 W ima 6 elektronki 2XEF40,


61/136

SI. 58 Pojaala firme Dynacord za bas gitaru

ECC40, 2XEL34 i 5Z3, klir-faktor 5%, frekventni opseg 50 Hz 1 0 kHz

izlaz 400 oma/30 W, 3 ulaza: 2 mV/lm, 0,2 V/500 k i 0,8 V/600 oma.

Tip RP-50 W ima 6 djevi i selenski ispravlja, izoblienje 5%, frek

ventni opseg 30 Hz 10 kHz, 3 ulaza (mikrofon, gramofon i radio).

RIZ proizvodi prenosna pojaala 15 W sa 2 ulaza (mikrofon i

gramofon), dok su zvunici ugraeni u poklopcima pojaala.

Kao integrirano poduzee Iskra-RIZ proizvodi visokokvalitetno

tranzistorizirano dvokanalno pojaalo Transiwatt 50 Hi-Fi Stereo snage

2X25 W. Ima 5 ulaza: 5 mV/47 k, 8 mV/47 k, 3X250 mV/500 k, frek

ventno podruje 20 Hz 20 kHz, izoblienje 1%, 20 tranzistora i 10

dioda.

Pojaalo Terero T 32 W proizvodi Ei Ni. Predvieno je za

prikljuak mikrofona, gramofona, magnetofona i radija. Graeno je naprincipu Hi-Fi tehnike.

Ei Ni proizvodi pojaala 16 W ba namijenjena za muzike

instrumente. To je tip Torero Mi W sa 2 djevi EL84 u push-pull vezi.

Ima visoku vjernost reprodukcije. Frekventni opseg 25 Hz 20 kHz,

klir-faktor 2,5%, 4 ulaza: solo gitara 25 mV, ritam gitara 25 mV, bas

64


62/136

gitara 40 mV i elektrina harmonika 15 mV. Zanimljivo je da ovo pojaalou pretpojaavakim stepenima koristi 3 elektronke ECF80 umjesto uobiajenih ECC83 ili EF86.

Pojaala proizvode i neke druge nae tvornice, npr. Muzika naklada, Zagreb, Elektroakustika, Novi Sad itd.

To su uglavnom skupi ureaji, a cijena jednom solidnom pojaaluzajedno sa zvunicima za prikljuak 3 gitare i mikrofona kree se od5000 din. navie To je veliki novani izdatak, a i razlog da se mnogopanje posveti samogradnji.

Gradnji ne mogu uspjeno pristupiti oni koji prvi puta grade elektronske ureaje. Treba baratati makar s osnovama elektronike, te poznavati simbole i sheme. Kao idealnu knjigu s tog podruja preporuujem prirunik za uenike gimnazije Elektronika od B. Metzgera u iz

danju kolske knjige, Zagreb ili Malu kolu elektronike od V. Krstia u izdanju Tehnike knjige, Beograd.

0 vie faktora ovisi koje emo pojaalo graditi (raspoloivi materijal, elje, vlastite mogunosti) no savjetujem postupnu gradnju pojaala, tj. od jednostavnijih k sloenijim.

Evo nekoliko savjeta kojih se treba obavezno pridravati:1 ) Sve raditi tano po uputstvu odnosno po shemi.2) Sve sastavne dijelove ispitati prije ugradnje koristei npr. uni

verzalni instrumenat Iskre iz Kranja tip US6B ili slian.

3) Ne upotrebljavati stare poluispravne djevi koje su se ve istroile u nekom elektronskom ureaju.

4) Sve dijelove dobro privrstiti, da ne dolazi do micanja I neeljenih dodira. Otpornike i kondenzatore pravilno lem i t i uz prethodno mehaniko uvrivanje.

5) Izvode otpornika i kondenzatora skraivati i po potrebi izoliratinavlaei na njih manje komadie buir djevi.

6) Da bi se izbjeglo brujanje, zujanje i osciliranje oklapati pojedine osjetljive vodove pomou oklopijenog kabla.

Takoer sve vodove jednog stepena lemiti u jednu taku, a nju zatim debljom bakrenom icom 0 2 mm vezati na masu, odnosno asiju.U tu svrhu raditi obavezno metalno postolje asiju, a vriti po potrebi i druga oklapanja (metalne pregrade, poklopci za djevi i si.).

7) Prije prvog ukljuenja sve spojeve prekontrolirati uz pomosheme.

8) Za vrijeme rada prekontrolirati napone, a i ponaanje pojedinihdijelova da se ne bi suvie zagrijevali, jer je to znak da neto nije uredu.



63/136

9) Kontrolirati radne otpornike (spojeni u kolo anodne struje250 600 V), elektrolitske kondenzatore, transformatore i cijevi. Tutreba imati i iskustva, jer izlazne cijevi se prije i jae zagrijavaju od

ostalih.10) Ukoliko osjetimo miris kao da se neto pali odmah moramoiskljuiti ureaj i tek nakon otklanjanja greke mogue je ponovo prikljuenje na gradsku mreu.

Profesionalni muziari bi trebali posjedovati makar 25 W izlaznesnage za svaki pojedini instrument. To znai da VIS sa 3 gitare, 2 mikrofona i elektrinim oprugama treba da ima pojaala ukupne snage150 W. Npr. 1 pojaalo 50 W (mikrofon i solo gitara), bas pojaalo50 W (bas gitara) i 2 pojaala od 25 W (mikrofon, orgulje i ritam gitara). Ima sluajeva da itav VIS koristi samo jedno pojaalo

50 60 W npr. Hohner Orgaphon 60 MH, koje raspolae sa 9ulaza.

Treba znati da su kvalitetna pojaala i zvunici osnova za dobromuziciranje. Ako oni ne zadovoljavaju i sve ostalo moe da izgubi smisao. Zato treba beskompromisno graditi ili nabavljati Hi-Fi pojaala; neona koja nose taj naziv iz komercijalnih razloga, ve ona koja su to zaistapo svojim karakteristikama.

UPUTSTVA ZA GRADNJU POJAALA SNAGE 3 5 W

Donosimo vie shema cijevnih pojaala, koja su veoma laka za sa-mogradnju. Upotrebljeno je relativno malo sastavnih dijelova, a koristesvega dvije ili tri elektronke. Uprkos tome jaina im je dovoljna za sobusrednje veliine. Gotovo svi dijelovi se mogu nai u starom radio-aparatus izuzetkom prve pojaavake cijevi. Izlazne i mrene transformatore nijepotrebno motati ve se koriste takoer iz radio-aparata.

asija (postolje) se uglavnom radi od aluminijskog lima debljine1,5 mm. Raspored dijelova mora biti logian slino kao i na shemama.Sasvim lijevo se nalazi pojaavaka cijev i u njezinoj blizini ulazne pri-kljunice. Sasvim na suprotnoj strani je mreni transformator i isprav-Ijaki dio. Izlazni trafo postavlja se pod kutem od 90 u odnosu namreni, kako bi se izbjegao njihov meusobni utjecaj. Potenciometar zaregulaciju glasnoe neemo stavljati blizu izlazne cijevi. Vodove okoulaza preporuljivo je izvoditi oklopljenim kablom.

Ukoliko dolazi do osciliranja zamijenjuju se vodovi izlaznog transformatora. Takoer okretanjem mrenog utikaa smanjuju se brujanja kojih kod dobro izgraenih ureaja gotovo i nema.

66


64/136

67

SI.59

Pojaaiocd3W


65/136

68

SI.60Pojaalood4W


66/136

z j n

69

SI.61Pojaalood5W


67/136

5in

0

-2flj>u

fO

o'CL

1


68/136

GRADNJA POJAALA 10 30 W

Ugradnjom samo jedne djevi u izlazu ne moe se postii velika iz

lazna snaga pojaala. Iz tablice 2 vidi se da svega nekoliko najjaih izlaznih cijevi daje iznad 10 W korisne snage. Upotrebom elektronkeFL34 (EL60, 6CA7) moemo nainiti odlino pojaalo, koje moemokoristiti i u veim salama. Ostale sheme prikazuju pojaala sa dvijecijevi u protutaktnom izlazu: 2XEBL21 10 W, 2XEL84 15 W,2XEL34 30 W. Kod tih spojeva susreemo se s problemom okretanjafaze i izlaznim push-pull transformatorom, kojeg u mnogo sluajeva moramo sami motati.

Kako bi se izoblienje i brujanje smanjilo na minimum kod tih i

jaih pojaala koriste se sli jedei zahvati:1. Dobro se filtrira anodna struja. Koriste se elektroliti velikog

kapaciteta i prigunice umjesto otpornika u mrenom dijelu.

2. Najpogodniji raspored dijelova. Ulaz je maksimalno udaljenod mrenog dijela. I spravi jaki dio odjeljuje se metalnom pregradomiznad i ispod asije od izlaznog dijela. Ulazne prikljunice su svega 1 cmod ulaznih elektronki.

3. Veze od anode do slijedee reetke su kratke i ne idu poredvodova za grijanje.

4. Briljivo izvedeno uzemljenje. Gola bakrena ica 0 1 2 mmsakuplja mase iz pretpojaala. Druga takva ica sakuplja mase iz ispravljaa, elektrolita, izlaza i obrtaa faze. Elektroliti su izolirani od asije,tako da ona ne provodi nikakve struje. Uzemljenje se izvodi samo u

jednoj taki kod samog ulaza (u teim sluajevima pronai eksperimentom ).

5. Upotrebijene su raznovrsne povratne sprege, koje dodue smanjuju ukupno pojaanje, ali i uveliko pridonose vjernoj reprodukcijizvuka.

6. Vodove grijanja meusobno upresti. Da bi se smanjilo ili potpuno eliminiralo brujanje koje dolazi od grijanja kod raznih pojaalaprimenjuju se slijedei spojevi:

uzemljuje se jedan vod grijanja. Ispitati pokusom koji vod jernije svejedno (pojaalo 10 W);

bolje je simetrirati vodove gri janja, tj. spojiti ih na masu pomou dva ista otpornika (2X47 oma pojaalo 15 W);

jednostavnije je na masu spoj iti srednji izvod grijanja (pojaalo 12 W);

71


69/136

SI. 63 Pojaalo od 10 W, am aterska gradnja

najbolje je pretpojaavake djevi gri jat i ispravljenom strujom

(pojaalo 25 W).

Posebno je interesantno pojaalo sa 4 elektronke EL84. Dobiva se

izlazna snaga 35 W maximum paralelnim vezivanjem po dvije lampe.

Anodna opteretivost izlaznog transformatora je 3,3 3,5 k dakle kao za

dvije EL34. Zato i to pojaalo koristi trafo kao i pojaalo od 50 W sa

dvije EL34. Potpuno odgovara trafo od tvornikih pojaala, te ga ne

treba posebno motati.

Podaci za izlazni trafo pojaala 15 W nalaze se na si. 78. Ukoliko

kod pojaala od 15 W ne ugraujete vibrator treba vod koji od otpor

nika RIO i Rll vodi na potenciometar P3 uzemljiti.

Mnogi manje iskusni amateri grijee u spoju elektronke ECC83. Ona

je predviena za gri janje strujom napetosti 12,6 V. Ako na mrenom

transformatoru imamo samo napon reda 6,3 V tada 4. i 5. noicu kratko

spojimo i prikljuujemo na jedan vod grijanja. Drugi vod veemo na

noicu br. 9 (fc). Isti sluaj je kod elektronke ECC82.


70/136

73

SI.64Pojaalood10W


71/136

74

Si.65P

ojaalood10W


72/136

75


73/136

76

SI.67Pojaalood15W


74/136

77

SI.68Pojaalood25W


75/136

78


76/136

GRADNJA POJAALA 45 200 W

Iz tablice 2 vidljivo je da cijev EL34 vezana u protufazi a u reimu

B daje izlaznu snagu 100 W. Anodni napon iznosi 600 800 V. Visokianodni napon automatski smanjuje pouzdanost u radu. Zato na shemamaodmah upadaju u oi dvostruki f i I terski lanci.

Paralelnim spojem po dvije elektronke EL34 podvostruuje se snaga,te se tako dobije najsnanije pojaalo izlazne snage od ak 200 W.

Kod ovih snanih pojaala koriste se svi prije opisani zahvati kakobi se smanjilo brujanje, umovi i neugodne oscilacije. Ponekad e trebatipojedine stepene odvojiti meusobno pocinkanim limom, a osjetljive vodove oko upravljakih reetki obui u metalnu kouljicu zajedno sasvim elementima (otpornici, kondenzatori). Zvunici koji se prikljuuju

treba da su ukupne snage makar koliko i samo pojaalo. U protivnomneiskoritena snaga pretvara se u toplinu, koja moe unititi izlazne djevi.Umjesto zvunika 5 W moe se prikljuiti otpornik 5 W 200 oma, umjesto zvunika od 10 W otpornik 10 W 100 oma, a umjesto zvunika 20 Wotpornik 20 W 50 oma. I sijalice od 110W mogu se prikljuiti na izlazpojaala. Sijalica od 25 W uspjeno zamijenjuje zvunik te jaine, sijalica od 50 W takoer itd. Naravno da se sijalice koriste u krajnjoj nudi.

Suhi ispravljai uspjeno su zamijenili elektronke u ispravijakomdijelu. Za dobivanje anodnog napona koriste se silicijeve diode BY uGraetzovom ili Delonovom spoju (udvostruiva napona). UpotrebomGraetzovog mosnog spoja nije na mrenom transformatoru potrebandvostruki napon (pojaalo 200 W). Jo bolji je Delonov spoj. Trafo imasvega jedan namot, a uz punovalno ispravljanje dobija se dvostrukovei napon. Upotrebijene su svega dvije diode uz 2 kondenzatora (pojaalo za bas gitaru 55 W). U oba sluaja nepotreban je namotaj za grijanje vakuumske ispravl jaice.

Stalni negativni napon uzima se sa posebnog namotaja mrenogtransformatora. Moe se ispravljati kristalnim diodama BY140 (pojaalo 60 W) ili elektronkama (pojaalo 100 W). Koci korienja starih

mrenih transformatora koji nemaju namotaj za negativni prednaponmoemo koristei umnoiva napona dobiti vrijednost 25 do 40 V.Anodni napon ispravljamo silicijevim diodama, a za negativni prednaponkoristimo namotaj za grijanje ispravljaice. On obino iznosi 4 ili5 V/2 3,75 A. Upotrebom npr. upetostruavaa (si. 71) dobivamood 4 V 25 V, a od 5 V 31 V! Jedino ako je ica za grijanje ispravljaicepri vrhu dolazi u obzir raskopavanje mrenog transformatora. Pri odmo-tavanju ustanovi se koliko navoja ide na 1 V. Nakon toga tanjom icom0 0,2 mm namota se namotaj za negativni prednapon.

79


77/136

80

ECC63,ECFBO

EL36

SI.7

0Pojaaiood45W


78/136

D1 - D^= kristalne diode

inverzni napon min. 20 V

C1- C5 = eleklrolitski

kondenzatori 100 -1000pF

radni napon 6- 25 V

SI. 71 Upetostruava napona

GRADNJA POJAALA OD 50 W ZA CJELOKUPNI VIS

Ovakvo pojaalo sa mogunou prikljuka solo, ritam i bas gitarete mikrofona je san jo mnogih VIS-ova. To je Hi-Fi pojaalo u punomsmislu kod pojaanja od 25 W, dok mu se maksimalna izlazna snagakrer^ iznad 60 W. Konstrukcija je djelo naeg priznatog strunjaka ientuzijaste Mirka Vonjaka.

Sa sheme na si. 80 vidi se izvoenje pretpojaanja. Radi se o kompletnom etvorokanalnom cijevnom mikseru. Tri kanala se odmah nakon prvog stepena pojaanja mijeaju. Ova tri ulaza predviena su zaprikljuak solo, ritam i bas gitare. Signal iz etvrtog kanala, nakon pojaanja u ulaznom pojaavau i regulacije jaine, vodi se na posebno dvo-

stepeno pretpojaalo sa tonskim kontrolama. Ovaj ulaz predvien je zaprikljuak mikrofona. Vidljivo je da signali iz sve tri gitare zaobilazetonske kontrole, te se njihovi signali ne mogu namjerno linearno izobli-avati. To je uinjeno namjerno kako bi se izbjeglo isticanje pojedinih instrumenata bez prave mjere.

Svi signali se vode na jo jedno dvostepeno pretpojaalo koje jeobuhvaeno jakom negativnom spregom, a nakon toga dolazi obrta faze.

6 Instrumenti za Vli>

81


79/136

S3V/2A

Si.72H

i-Fipojaalozabasg

itaru(konstrukcijaM.

Vonjak)

82


80/136

83


81/136

SI.74Pojaalood200W

84


82/136

5

on

xso

o(o

0

X

1

rts

Ti

85


83/136

86

SI.76Poja

aloodTOOW


84/136

Q 16 cm' (32 mm X 50 mm)

Pj P., = primar 4 X 639 n 0 0,3 mm

Si S = sekundar 6 X 70 0 0,6 mm

Pi i Pi motani su u suprotnom smjeru u

odnosu na ostale namotaje

SI. 77 Izlazni trafo od 50 W

Zw . EL64 ELS4

Q = 7,86 cm2(28 mm X 28 mm)

Pi Pi = primar 4 X 1650 n 00,11

Sj i S2= sekundar 2 X 96 n 00,6

Raspored namotavanja: Pi Si P2P.i S- Pi

SI. 78 Izlazni trafo od 15 W


85/136

Ukoliko nam je impedanca izlaznog transformatora 4 oma vrijednostotpornika R35 je 6,8 k, a kondenzatora Cl9 470 pF. U sluaju impedance od 16 oma koristi se otpornik od 22 k i kondenzator od 150 pF.

Vrijednost otpornika R42 je kritina. U krajnjem sluaju izmeu vie otpornika od 22 k izaberemo onaj najmanje vrijednosti. To sve pod pretpostavkom da je izlazni trafo motan tano po podacima na si. 77. Se-kundar ini 6 namotaja od 4 oma. Za rad sa sistemom zvunika od 4oma svi namotaji vezuju se paralelno, dok se za 16 oma dva i dva susjedna namotaja vezuju serijski. Tako se dobiju tri namotaja od 16 oma,koji se zatim poveu paralelno.

Otpornici R43 i R44 kao i R54 i R55 su upareni, tj. potpuno istevrijednosti. Odabiru se izmeu vie otpornika istih oznaka. iani po-tenciometar od 50 oma (47 oma) slui za simetriranje, P8 od 10 15 kza tano dobivanje negativnog preclnapona od 32 V. Umjesto diodaBY180 mogu se uporediti po dvije diode BY140 vezane serijski. U shemi su spojene u tzv. udvostruavau napona.

88


86/136

89

SI.80Pojaa

lood50W

zacjelokupnivokaln

o-instrumentalnisastav:priklju

akzatrigitaretezamikrofon


87/136

Na izlaz ovog pojaala treba prikljuiti zvunike ukupne snage makar 50 W. Na slici 79 je prikazan spoj 4 bas zvunika RIZ snage 10 Wi 4 Iskrina zvunika za srednje i visoke tonove ZP27. Za spregu ZP27 upo-

trebljen je kondenzator od 10 uF. Preporuuje se upotreba papirnatogkondenzatora.

Zvunici su postavljeni u dvije posebne kutije. Upotrebom jaegzvunika od 25 50 W uz eventualno dodavanje visokotonaca mogueje kor isti ti samo jednu zvunu kut iju.

POJAALO 3 W

Kondenzatori: Cl =25-50 mF/25 V, C2 = 0,1-0,5 mF/500 V,C3 = 20000 pF/500 V, C4 = 2000-5000 pF/500 V, C5 = 8-32 mF/450 V,C6 = 2000 5000 pF/1000 V, C7 i C8 = 2X50 mF/450 V, C9 = 50mF/50 V.

Otpornici: Rl=400 k, R2 = 200 k, R3 = 500 k, R4 = 22-47 k,R5 = 33 k.

Prigunica: Pr = ica CuL.00,2 0,3 mm namota se na jezgri 4cm- kolikogod stane (oko 2000 zavoja). Prigunica se moe zamijenitiotpornikom 1,5 k/2 W.

Potenciometri: P1 = 0,5 M, P2 = 3 5 k i P3 = 0,5 IM.

Transformatori: TI = izlazni trafo primar 7 k, sekundar 4 omaT2 = mreni trafo primar 220 V, sekundar 2X250 V/70 mA, 1X4 V/1,1 A i 2X2 V/2 A.

Zvunik: 4 oma/3 W sa stalnim magnetom. Ukoliko raspolaemo samo s elektromagnetnim zvunikom tada pobudni namotaj spojimo umjesto prigunice Pr.

Elektronske cijevi: AF7, ALI i AZ1.

POJAALO 4 W

Kondenzatori: Cl =50 mF/12 V, C2 = 0,l mF/1000 V, C3 = 20000pF/1000 V, C4 = 0,l 0,5 mF/1000 V, C5 = 4700 pF/1000 V, C6=100mF/25 V, C7 i C8 = 2X50 mF/450 V.

Otpornici: Rl=l,5 k, R2 = 820 k, R3 = 220 k, R4 = 680-820 k,R5 = 170 oma/1 W, R6=10-50 k i R 7 = l - 2 k/2 W.

Potenciometar: P = 0,5 1 M.

90


88/136

Transformatori: Tl=izlazni trafo primar 7 k, sekundar 4 oma,T2 = mreni trafo primar 110 i 220 V, sekundar 2X300 V/70 mA,1 X4 V/1,1 A, 1 X6,3 V/2 A.

Zvunik: 4 oma/4 5 W ili 2 kom. 2 W.Elektronske cijevi: EAF42 (EF40),EL41 i AZ1.

POJAALO 5 W

Kondenzatori: Cl =20000 pF/1000 V, C2 = 50 mF/12, V, C3 = 0,47mF/500 V, C4 = 20000 pF/1000 V, C5=100 mF/25 V, C6 = 5000pF/1000 V, C7 = 20000 pF/1000 V, C8 = 8-16 mF/450 V, C9 = 16-32mF/450 V, Cl0 = 50 mF/450 V i Cl 1=50 mF/450 V.

Otpornici: R1 = 1 M, R2=l k, R3 = 470 k, R4=100 k, R5 = 680 k,R6=l k, R7=135 oma, R8 = 200 500 oma, R9 = 200 500 oma,R10 = 2 k/2 W.

Potenciometri: P1 =0,51 M, P2 = 50 k.

Transformatori: TI == izlazni trafo primar 5,2 k, sekundar 4 oma,T2 = mreni trafo primar 220 V, sekundar 2X270 300 V/80 mA,1 X6,3 V/l A i 1 X 6,3 V/l A.

Zvunik: 4 oma/5 W.Elektronske cijevi: EF86, EL84 i EZ80.

POJAALO 5 W

Kondenzatori: Cl =50000 pF/1000 V, C2 = 0,l mF/1000 V, C3 = 4700pF/1000 V, C4 = 4700 pF/lOOOV, C5 = 100 pF/lOOOV, C6 = 0,l mF/1000V, C7 = 50000 pF/1000 V, C8=100 mF/25 V, C9 = 2000 pF/1000 V,Cl 0 = 400 pF/1000 V, Cll i Cl 2 = 2 X 50 mF/450 V.

Otpornici: R1 =0,5-1 M, R2=100 k, R3 = 2,2 k, R4=l,8 M,R5 = 100 k, R6 = 470 k, R7=100 k, R8=l,8 M, R9=100 k, R10 = 2,2 k,

R11 = 1 k, R12 = 135 oma, R13 = 200 oma, R14 = 2-40 k, R15=1,5k/2 W.Potenciometri: P1 = 1 M lin., P2=l M lin., P3=l M log.Transformatori: T1 = izlazni trafo primar 5,2 k, sekundar 4 oma,

T2 = mreni trafo primar 220 V, sekundar 1X250 V/70 mA i 1X6,3V/l,5 A.

Selenski ispravlja Iskra 300 V/75 mA ili 4 diode BY140.

Zvunik: 4 oma/5 W.

Elektronske cijevi: ECC83, EL84.

91


89/136

Zvunik: 4 6 oma/15 W

Transformatori: TI izlazni trafo primar 2 k, sekundr 4 6

oma. T2 = mreni trafo primar 220 V, sekundr 2X280 V/140 mA,

6,3 V/l,5 A; 6,3 V/2,5 A.

Kontrolna sijalica: = 6,3 V/0,3 A.

Elektronske djevi: EF86, ECC83, EL34 i EZ81.

92

Kondenzatori: Otpornici:

Cl =40000 pF/500 V R1 =3 M

C2 =2000 pF/1000 V R2 =1 M

C3 =25 100 mF/25 V R3 =2,2 k

C4 =0,1 mF/1000 V R4 =1 M

C5 =8 mF/385 V R5 =220 k

C6 =56000 pF/500 V R6 =60 k/0,5 W

C7 = 8 1 6 mF/385 V R7 =2,2 k

C8 =40000 pF/500 V R8 =220 k

C9 =6000 pF/500 V R9 =1,8 M

Cl0 = 6000 pF/500 V R10=180 k

Cll = 110 pF/500 V R11=470 k

02 = 56000 pF/500 V R12 = 10 k/l W

03 = 2000 pF/1000 V R13=150 k

04 = 22000 pF/1000 V R14=1,8 M

05=100 mF/25 V R15=l,5 k

06 = 50 mF/450 V R16=100 k

07 = 50 mF/450 V R17 = 0,5 M

08=10000 pF/1000 V R18 = 2 k

R19= 120 oma/3 WPotenciometri:

P1 = 1 M log R20 = 22 kP2 0,5 M log R21 1 k/2 W

P3 = 0,5 M log

POJAALO 10 W


90/136

POJAALO 10 W

Otpornici: Kondenzatori:R1 = 330 k Cl -40000 pF/500 V

R2 =2,2 k C2 =25 mF/25 VR3 =1 M C3 =0,1 mF/500 V

R4 =220 k C4 =30000 pF/150 VR5 =47 k C5 =5000 pF/500 V

R6 =150 k C =16 mF/450 VR7 =2,2 k C7 =16 mF/450 V

R8 =50 k 1% C8 =1500 pF/500 VR9 =220 k C.9 =20000 pF/3000 V

R10 = 50 k 1% C10 = 20000 pF/3000 VR11=330 k Cl 1 =2000 pF/3000 V

R1 2 = 330 k Cl2 = 32 mF/450 VR1 3 = 1 k C13 = 32 mF/450 VR14 = 140 omaR15=l k Potenciometri:R16 = 33 k ' Pl = l MR17 = 220 oma P2 = 500 kR18 = 220 omaR19 = 4 k/l W Kontrolna sijalica:

R20 = 1 k = 6,3 V/0,2 AR21=50 oma Zvunici:R22 = 700 oma/10 W 2X4 oma/5 10 W

Transformatori: TlXizlazni trafo, jezgro 7 cm2, primar 2X4,5 k 2X1900 zavoja ice CuL 0 0,15 mm, sekundr 2X65 zavoja CuL00,8 mm, T2 = mreni trafo, primar 220 V, sekundr 2X330 V/80 mA;4 V/1,1 A; 6,3 V/2,3 A.

Elektronske cijevi: EF40, ECC40, EBL21, EBL21, AZ1.Osigura 0 = 0,5 A.

POJAALO 12 W

Otpornici: Kondenzatori:

R1 =1,5 M Cl =270 pF/500 VR2 =150 k C2 =680 pF/500 VR3 =2,2 k C3 =33 pF/500 V

R4 =2,2 k C4 =3300 pF/500 VR5 =10 oma C5 =1500 pF/500 VR6 =1 M C6 =100 mF/6 25 V

93


91/136

Transformatori: TI = izlazni trafo, jezgra 7,86 cm2, 4X1600 zavoja== 6600 zavoja ice CuL 0 0,11 mm, sekcije su povezane paralelno: P1 iP4, P2 i P3 primar, 2X96 zavoja =192 zavoja ice CuL 0 0,6 mmpovezana paralelno sekundar. T2 = mreni trafo, presjek jezgra 13 cm2,primar: 220 V/0,45 A 650 z 0 0,45 mm CuL, 12 oma, sekundar:

2X280 V/120 mA 2X825 z 0 0,25 mm CuL, 2X56 oma; 6,3 V/l,5 A 20 z 0 0,9 mm CuL; 2X3,15 V/2 A 2X 10 z 0 1 mm CuL.Osigura: 0 = 0,5 A.Elektronske djevi: EF86, ECC83, 2 X EL84 i EZ81,

POJAALO 15 W

94

R7 = 180 k/1 W C7 =4700 pF/1000R8 =1,2 M C8 =0,1 mF/500 VR9 =68 k C9 =50 mF/450 V

R10 = 47 k C10 = 50 mF/450 VR1 1 = 100 k Cl 1 =0,1 mF/500 VR12 = 100 k 02 = 0,1 mF/500 VR13 = 330 k (680 k) 03=100 mF/25 VR14 = 330 k (680 k) 04 = 50 mF/450 VR15 = 1 k 05 = 50 mF/450 VR16=l kR17 = 130 oma/3 W Potenciometri:R18 = 27 k P1 =2 MR19 = 220 oma P2 = 2 M

R20 = 220 oma P3= 1 MR21 =3,9 kR22 = l k/4 W Kontrolna sijalica:R23= 1 k 2= 6,3 V/O,2 A

Otpornici: Kondenzatori :R1 =470 k Cl =1000 pF/500 VR2 =1 k C2 =50000 pF/500 V

R3 =390 k C3 =100 uF/6 VR4 =100 k C4 =0,5 nF/600 V

R5 =470 k C5 =50000 pF/500 VR6 =1 k C6 =0,1 uF/1000 VR7 =470 k C7 =0,1 uF/25 VR8 =100 k C8 =100 'uF/25 V

R9 =100 k C9 =220 pF (470 pF)R10 = 270 k C10 = 50 .(F/450 VRI 1 =270 k Cl 1=50 uF/450 V


92/136

R12=1 k Cl2 = 50 uF/450 VR1 3= 1 koma C13 = 50 uF/450 VR14 = 130/10 W C14 = 0,25 ^F/500 V

R15 = 220 oma Cl5= 10000 pF/500 VR16 = 220 oma C16 = 20000 pF/500 VR1 7= 15 k (4,7 k) C17 = 30000 pF/500 V

R18 = 47 oma C18 = 50 uF/6 VR19 = 47 omaR20 = 2,2 k/2 W Potenciometri:R21 = 10 k/1 W P1 =0,5 MR22 = 22 k P2 = 0,5 MR23 = 2,2 M P3 = 250 kR24 = 510 k P4 = 0,5 MR25 = 68 kR26=l,5 k S = prekida (noni)

Transformatori: Tl=izlazni trafo, 72 = mreni trafo.

Elektronske cijevi: EF86, ECC83, 2XEL84, EABC80 i EZ81.POJAALO 25 W

Otpornici: Kondenzatori:R1 =2 M Cl =22000 pF

R2 =1,2 k C2 =50 mF/6 V

R3 =100 k C3 =0,1 mFR4 =2 M C4 =50 mF/500 V

R5 =100 k C5 =5000 pFR6 =470 k C6 =100 pFR7 =20 k C7 =5000 pFR8 =100 k C8 =0,1 mF

R9 =2 M C9 =50 mF/6 VR10= 1 k Cl0 = 50 mF/500 V

R11 =100 k Cl 1 =47000 pFR12 = 820 oma C12=10000 pF

R1 3 = 47 oma C13 = 50 mF/50 VR14= 15 k/1 W C14 = 50 mF/500 V

R15 = 100 k Cl 5 = 0,1 mFR16= 1 M Cl 6 = 0,1 mF

R17=100 k Cl7 = 50 mF/550 VR18 = 10 k/2 W Cl 8 = 56 200 pFR19 = 820 oma C19 = 50 mF/50 VR20= 100 k C20 = 50 mF/550 VR21 =330 k C21 = 50 mF/50 V

95


93/136

96

R22 = 56 k F'otendometri:R23 = 56 k P1 1 MR24 = 330 k P2= 1 MR25= 1 k P3 = 0,5 MR26=1 k P4 = 50 kR27=l k P5 = 25 kR28 = 1 kR29 = 2,7 k/3 W Elektronske cijevi:R30=15 27 k 2 X ECC83,

instumnti za vis

Documents