industrijska praksa ii

S v e u č i l i š t e u Z a g r e b uFakultet strojarstva i brodogradnje

Industrijsko inženjerstvo i menadžment

INDUSTRIJSKA PRAKSA II- Stručni rad -

Mentori: Student:

Izv. prof. dr. sc. Goran Đukić Tanja Protić

Zagreb, 2014. godina

Tanja Protić Industrijska praksa II

SADRŽAJ

SADRŽAJ...................................................................................................................................1

POTVRDA PODUZEĆA O OBAVLJENOJ PRAKSI..............................................................2

POPIS SLIKA.............................................................................................................................3

POPIS TABLICA.......................................................................................................................4

POPIS TEHNIČKE DOKUMENTACIJE................................Error! Bookmark not defined.

POPIS OZNAKA......................................................................Error! Bookmark not defined.

1. UVOD...................................................................................................................................5

1.1. SAŽET OPIS PODUZEĆA..........................................................................................6

2. O PODUZEĆU.....................................................................................................................7

2.1. LOKACIJA...................................................................................................................72.1.1. Makrolokacija........................................................................................................82.1.2. Mirkolokacija.........................................................................................................82.1.3. Građevinski objekti, proizvodne dvorane..............................................................8

2.2. DJELATNOST I PROIZVODNI PROGRAM.............................................................92.2.1. Djelatnost poduzeća.............................................................................................102.2.2. Proizvodni program.............................................................................................10

2.3. USTROJ PODUZEĆA...............................................................................................102.4. OPREMA, SREDSTVA RADA, STROJEVI, ALATI, SOFTVERI.........................102.5. PROIZVODNI PROCES............................................................................................15

2.5.1. Definiranje opsega usluge...................................................................................162.5.2. Skeniranje starog modela naočala i izrada CAD modela....................................162.5.3. Ukratko o tehnologijama 3D printanja [8]..........................................................19

2.5.3.1. Selektivno lasersko sinteriranje (SLS- Selective Laser Sintering) [8].........192.5.3.2. Modeliranje nanošenjem rastopljenog materijala (FDM ) [8]......................202.5.3.3. Laminiranje (LOM- Laminated Object Manufacturing ) [8]........................202.5.3.4. Polyjet...........................................................................................................212.5.3.5. Obrazloženje odabira SLS tehnologije.........................................................22

3. KRITIČKI OSVRT............................................................................................................23

4. ODABIR I ANALIZA PROBLEMA.................................................................................26

4.1. Planiranje/ strategija informacijskog sustava.............................................................274.2. Analiza poslovnog sustava.........................................................................................27

5. PRIJEDLOG RIJEŠENJA PROBLEMA...........................................................................29

6. ZAKLJUČAK.....................................................................................................................32

LITERATURA..........................................................................................................................33

PRILOZI...................................................................................................................................34

Fakultet strojarstva i brodogradnje 1


POTVRDA PODUZEĆA O OBAVLJENOJ PRAKSI



POPIS SLIKA

Slika 1. Logo poduzeća IZIT d.o.o.............................................................................................5Slika 2. Osnivači klastera 3D grupa [2]......................................................................................5Slika 3. Logo poduzeća koji su članovi klastera 3D GRUPA....................................................5Slika 4. ATHOS Triple Scan tjekom skeniranja odljevka [5]..................................................12Slika 5. Sustav za lasersko graviranj Baublys SERIJA BL 3000 [6]........................................13Slika 6. Shema 3D printajna SLS tehnologijom [7].................................................................14Slika 7. 3D printer EOS Formiga p100 [7]...............................................................................15Slika 8. Rezultat skeniranja [5]................................................................................................16Slika 9. Novi CAD model [5]...................................................................................................17Slika 10. Primjer izrade CAD modela u Geomagic Studi-u.....................................................17Slika 11. Usporedba CAD modela sa skeniranim modelom [5]...............................................18Slika 12. Shema 3D printanja SLS tehnologijom [8]...............................................................19Slika 13. 3D printanje FDM-om [8].........................................................................................20Slika 14. Shema 3D printanja LOM tehnologijom [8].............................................................21Slika 15. Shema 3D printanja Polyjet tehologijom...................................................................22Slika 16. 3D printane naočale...................................................................................................22Slika 17. Iskoristivost vremena modeliranja.............................................................................23Slika 18. Dijagram s prikazom iskoristivosti radnog dana u %................................................24Slika 19. Dijagram koji prikazuje postotak gubitka vremena (Waste of time) pri modeliranju24Slika 20. Gubitak vremena na pisanje e-mailova, ponuda i računa..........................................26Slika 21. Primjer grafičkog prikaza modeliranja procesa.........................................................28Slika 22. Strukturiranje problema.............................................................................................31



POPIS TABLICA

Tablica 1. Predmet poslovanja, izdavačka djelatnost [3]............................................................9Tablica 2. Oprema poduzeća IZIT d.o.o...................................................................................11Tablica 3. Oprema članova 3D GRUPE...................................................................................12



1. UVOD

Praksa je obavljana u poduzeću IZIT d.o.o. [Slika 1] u vremenu od 01.05.2014. do

31.05.2014., u trajanju od 20 radnih dana.

Slika 1. Logo poduzeća IZIT d.o.o.

Budući da je poduzeće jedan od osnivača klastera 3D GRUPA [Slika 2] i aktivno djeluje

unutar njega dio prakse je obavljen radom unutar poduzeća koji su članovi klastera. Članovi

klastera su poduzeća TOPOMATIKA d.o.o. i TEHNOPROGRES d.o.o. koji su zajedno sa

IZIT-om osnivači klastera, te KLEX d.o.o. koji je samo član klastera [Slika 3].

Slika 2. Osnivači klastera 3D grupa [2]

Slika 3. Logo poduzeća koji su članovi klastera 3D GRUPA



1.1. SAŽET OPIS PODUZEĆA

Naziv [3]:

o IZIT društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu na veliko te izvoz i

uvoz,

Djelatnosti i proizvodni program [1]:

o Razvoj proizvoda / izrada 3D virtualnog prototipa

o Funkcionalne CAE analize

o 3D skeniranje / digitalizacija

o Povratno inženjerstvo / Reverse Engineering

o Brza izrada prototipova / Rapid Prototyping / 3D ispis

o Popravak i prevođenje 3D podataka

o Izrada tehničkih publikacija

o Prodaja 3D printera i licenci softverskih alata, te edukacija.

Povijest:

o Osnivanje 10.5.1990.,

o 2012. godine osnivanje 3D klastera.

Tehnološka razina:

o Oprema:

3D printer SOLIDO SD 300 Pro.

o Softveri:

PTC creo,

TransMagic,

CADdoctor,

Geomagic 3D softveri.

Osnivač/član društva:

o Amir Šećerkadić, dipl.ing.str.;

Osobe ovlaštene za zastupanje:

o Amir Šećerkadić, dipl.ing.str.;

o Luka Biondić, dipl.ing.str..

Posebnosti:

o Djeluje unutar 3D klastera,



o Suradnja s FSB-om.



2. O PODUZEĆU

U ovome će se poglavlju detaljno opisati poduzeće IZIT d.o.o. te će se ukratko reći i nešto o

članovima klastera unutar kojega poduzeće aktivno djeluje. Poduzeće je osnovano

10.05.1990. godine kao društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu na veliko te uvoz i

izvoz. Nudi usluge iz područja primjene suvremenih strojarskih 3D računalnih tehnologija.

Među osnovne djelatnosti poduzeća spada:

Razvoj proizvoda / izrada 3D virtualnog prototipa

Funkcionalne CAE analize

3D skeniranje / digitalizacija

Povratno inženjerstvo / Reverse Engineering

Brza izrada prototipova / Rapid Prototyping / 3D ispis

Popravak i prevođenje 3D podataka

Izrada tehničkih publikacija

S obzirom da je 3D printanje relativno nova tehnologija, može se reći da tvrtka IZIT d.o.o.

svojim dugogodišnjim iskustvom nalazi na samom vrhu po pruženim uslugama na tom

području, te pokriva čitavo područje jugoistočne Europe.

Od veljače 2014. godine IZIT d.o.o. je ovlašteni zastupnik Stratasys-a. Stratasys je vodeći

proizvođač 3D printera, te novim 3D printerima koji istovremeno mogu printati više različitih

materijala i boja na tržištu nema konkurencije.

2.1. LOKACIJA

Poduzeće IZIT d.o.o. je smješteno u krugu Končar- Alati d.d., ulica Fallerovo šetalište 22.

Lokacija poduzeća predstavlja smještaj poduzeća u nekoj sredini. Na temelju lokacije mogu

se predvidjeti i objasniti odluke poduzeća o smještaju svojih kapaciteta i prostorni raspored

djelatnosti. No uz to treba imati na umu i troškove koji mogu nastati zbog nepovoljne

lokacije, troškovi koji nastaju su troškovi prijevoza materijala i gotovih proizvoda i slično.[3]

Budući da je tvrtka smještena u krugu Končara može se reći da su troškovi samim time

uvelike smanjeni, zauzimajući relativno mali dio prostora koji inače stoji prazan. Trebamo

uzeti i u obzir da se ovdje radi o računalnim uslugama za koje nije potreban posebno uređen i

opremljen prostor, s obzirom na neke druge tvrtke koje se bave proizvodnjom.



2.1.1. Makrolokacija

Makrolokacija je vanjski smještaj poduzeća i to smještaj na području šireg zemljopisnog

prostora. [3]

Makrolokacija poduzeća je Južna Europa, Hrvatska. Budući da je poduzeće IZIT d.o.o. na

ovom dijelu Europe jednini zastupnik Stratasys 3D printera time mu je osigurana velika

prednost. S obzirom na male kulturološke razlike sa zemljama u susjedstvu osigurana jelakša

komunikacija i bolje sporazumijevanje s obzirom na slične govorne jezike.

2.1.2. Mirkolokacija

Mikrolokacija je vanjski smještaj poduzeća unutar grada odnosno naselja. Mikrolokacija

poduzeća IZIT d.o.o. je grad Zagreb, Kustošija poduzeće je smješteno u ulici Fallerovo

šetalište 22.

Mikrolokacija poduzeća je izrazito povoljna nalazi se u krugu drugih poduzeća, npr.

Weishaupt d.o.o., Loganalog d.o.o., Končar-alati d.d., majur d.o.o. itd. što omogućuje laku

suradnju i ponudu usluga te isporuku proizvoda.

Što se tiče smještaja, poduzeće se nalazi se u blizini izlaza na autocestu, željezničke stanice,

tramvajskih i autobusnih stajališta što je dobro kako za zaposlenike tako i za slučaj transporta.

2.1.3. Građevinski objekti, proizvodne dvorane

Osim vanjskog smještaja poduzeća bitno je razmotriti i unutarnji razmještaj poduzeća,

odnosno smještaj organizacijskih jedinca i opreme unutar poduzeća. Poduzeće u svom

vlasništvu nema nikakvih građevinskih objekata već unajmljuje prostore Končara.

U krugu Končara, na drugom katu njihove proizvodno - poslovne zgrade 3D Grupa zauzima

oko 200 m2, od toga se oko 100 m2 koristi kao prostor za strojeve, a ostatak se koristi kao

uredski prostor.

Uprava poduzeća IZIT d.o.o. je smještena u prostoriji veličine 25 m2 na drugom katu

proizvodno-poslovne zgrade Končara. Prostor za konferencije, primanje kupaca i druge

poslovne razgovore poduzeće dijeli sa članovima osnivačima klastera 3D GRUPA

(Tehnoprogres i Topomatika) i taj prostor također obuhvaća oko 25 m2. Budući da se

prostorije unutar zgrade Končara nalaze na drugom katu na raspolaganju je teretni lift, te

dovoljno široki ulazi koji omogućavaju jednostavniji utovar i istovar opreme i materijala.

Uređaji koji se utovaruju i istovaruju nisu prevelikih dimenzija (maksimalno oko 2m x 2m x

2m) pa činjenica da se prostor nalazi na drugom katu ne predstavlja toliki problem.


http://www.loganalog.com/


2.2. DJELATNOST I PROIZVODNI PROGRAM

Poduzeće IZIT d.o.o. djelujući unutar 3D GRUPE zasigurno pokriva čitavo tržište 3D

tehnologija jugoistočne Europe. S obzirom na predmet poslovanja poduzeća i tehnologije

kojima se bavi ne mogu se jasno definirati skupine potrošača proizvoda i usluga ovog

poduzeća.

Na stranicama sudskog registra možemo pronaći predmet poslovanja, skupina izdavačka

djelatnost [Tablica 1].

Tablica 1. Predmet poslovanja, izdavačka djelatnost [3]

proizvodnja proizvoda od plastike ugradnja, popravak i održavanje strojeva i opreme kupnja i prodaja robe pružanje usluga u trgovini obavljanje trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu zastupanje inozemnih tvrtki usluge informacijskog društva modni dizajn dizajn interijera grafički dizajn industrijski dizajn dizajn novih medija (multimedija) iznajmljivanje strojeva i opreme, bez rukovatelja i predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo promidžba (reklama i propaganda) izrada i održavanje web stranica računalne i srodne djelatnosti poduka korisnika za rad na računalu održavanje, projektiranje i izrada informacijskih sustava savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem djelatnost istraživanja tržišta i ispitivanja javnog mijenja organiziranje sajmova, seminara, koncerata, priredbi, proslava, zabavnih igara, revija i izložbi djelatnost nakladnika distribucija tiska djelatnost javnog informiranja tehničko ispitivanje i analiza djelatnost proizvodnje i stavljanja na tržište predmeta opće uporabe tiskanje časopisa i drugih periodičnih publikacija, knjiga i brošura, glazbenih rukopisa, karata i atlasa, plakata, igračih karata, reklamnih kataloga, prospekata i drugih tiskanih oglasa, djelovodnika, albuma, dnevnika, kalendara, poslovnih obrazaca i drugih tiskanih komercijalnih publikacija, papirne robe za osobne potrebe i drugih tiskanih publikacija, pomoću knjigotiska, ofseta, fotogravure, fleksografije, sitotiska i drugih tiskarskih strojeva, strojeva za umnožavanje, računalnih pisača, fotokopiranja i termokopiranja

2.2.1. Djelatnost poduzeća



Može se primijetiti čitav niz djelatnosti, koje poduzeće može obavljati [Tablica 1]. Međutim

trenutno je primarna djelatnost poduzeća 3D modeliranje i razvoj proizvoda te 3D printanje

funkcionalnih prototipova. Na takvim prototipovima kupci se mogu vršiti ispitivanja te

testirati gotovi proizvod, na eventualne nedostatke.

Cilj koji poduzeće nastoji postići je prodaja Stratasys 3D printera tvtkama koje često imaju

potrebu za uslugom 3D printanja, ali nemaju potrebu za razvojem proizvoda i 3D

modeliranjem, što je s obzirom na cijenu printanja povoljnije za takve tvrtke.

Osim razvoja proizvoda poduzeće nudi i uslugu povratnog inženjerstva. U slučaju kada kupac

ima gotov proizvod koji je oštećen, bez tehničke dokumentacije ili na kojem je potrebno

napraviti male promjene, ali ne postiji 3D model proizvoda provodi se provratno inženjerstvo.

Oštećeni proizvod se skenira u omjeru 1:1, nakon toga se prema skeniranom proizvodu

provodi izrada 3D modela softverskim alatima PTC creo i Geomagic 3D. Novi 3D model se

uspoređuje sa postojećim skeniranim modelom kako bi se provjerila odstupanja dimenzija i

oblika, ta porovjera se vrši pomoću softvera GOM Inspect.

2.2.2. Proizvodni program

Ne postoji jasno definiran proizvodni program, on varira od kupca do kupca. Kada se radi o

izradi prototipa mala je količina proizvedenih komada, rijetko kada više od 10 komada.

Ponekad se 3D printanje koristi i za izradu zamjenskih dijelova strojeva. Najveća isporuka

isprintanih dijelova je 70 komada, ali tada se radilo o izrazito sitnim dijelovima.

2.3. USTROJ PODUZEĆA

IZIT d.o.o. je trgovačko društvo čiji je ustroj jasno definiran Zakonom o trgovačkim

društvima (NN 111/93., 34/99., 52/00, 118/03).

Poduzeće IZIT d.o.o. se sastoji od dva člana koji društvo zastupaju pojedinačno i samostalno

te su ujedno i direktori. Ostali djelatnici ovog poduzeća su studenti FSB-a i TVZ- a koji rade

preko student servisa.

2.4. OPREMA, SREDSTVA RADA, STROJEVI, ALATI, SOFTVERI

Budući da poduzeće IZIT d.o.o. relativno malo s obzirom na broj zaposlenika i opreme koju

posjeduje u ovom će se dijelu osim opreme i sredstava rada IZIT-a navesti i neka oprema

članova klastera 3D grupa [Tablica 3].



IZIT d.o.o. ovlašteni je zastupnik proizvođača, 3D printera, Stratasys. U sklopu tog ugovora

poduzeće je dužno nakon prodaje uređaja voditi održavanje Stratasys 3D printera, provoditi

edukaciju te osigurati kupcu nabavu materijala za 3D printanje.

Oprema koju poduzeće ima u svom vlasništvu su dva prijenosna računala za 3D modeliranje,

te jedno prijenosno računalo za pokretanje programa 3D printera, te 3D printer SOLIDO SD

300 Pro [Tablica 2].

Tablica 2. Oprema poduzeća IZIT d.o.o.

Oprema

Prijenosno računalo 3D printer

hp SOLIDO SD 300 Pro.

Lenovo

Dell

Osim navedene opreme koriste se i sljedeći softverski paketi:

PTC creo

TransMagic

CADdoctor

Geomagic 3D softveri

Gom Inspect

PTC creo je CAD softver za modeliranje i analizu 3D modela, analize mogu biti analiza

savijanja, analiza djelovanja topline, teorijska mehanička čvrstoća i slično. TransMagic je

softver za prevođenje različitih vrsta datoteka, a potreban je iz razloga što svaki kupac koristi

drugi softverski paket pa tako neki koriste SolidWorks pa prevencije radi, da se model ne

raspuca u drugom programu datoteka se prevede na odgovarajući „softverski jezik“.

CADdoctor je softver sličan TransMagicu, on se koristi za pronalaženje grešaka pri

modeliranju, pronalazi rupe zbog kojih nije moguće napraviti Solid iz Quilt-a, nemoguće

geometrije višak linija i slično. Geomagic 3D softveri su specijalizirani za povratno

inženjerstvo i omogućuju vrlo jednostavnu izradu modela, izrazito lako korištenje i

modificiranje poligonizirane mreže trokuta koju dobijemo 3D skeniranjem.

Razlog zbog kojeg se poduzeća spajaju u klaster je između ostalog i bolji plasman na tržištu

širom ponudom proizvoda i usluga. Isto tako je i IZIT d.o.o. svojim članstvom u 3D grupi

omogućio sebi širu ponudu usluga.



Tablica 3. Oprema članova 3D GRUPE

TOPOMATIKA d.o.o. TEHNOPROGRES d.o.o. KLEX d.o.o.

ATOS Triple Scan Baublys SERIJA BL 3000 EOS Formiga p100

ATOS Compact Scan

ATOS Core

ATOS ScanBox

Oprema koja je navedena [Tablica 3] može se podjeliti u 3 različita područja, skeniranje,

printanje i graviranje. TOPOMATIKA d.o.o. ima više različitih uređaja za 3D skeniranje

[Slika 4] koji pomoću mjerne kamere visoke rezolucije provode precizno mjerenje. Za

provođenje mjerenja potrebno je na predmet mjerenja nalijepiti referente točke koje služe za

prepoznavanje pozicije prilikom okretanja predmeta mjerenja. 3D skeneri se razlikuju samo

po mjernom volumenu, izgledom su svi isti imaju dvije mjerne kamere i svijetlost za

obasjavanje predmeta mjerenja.

Slika 4. ATHOS Triple Scan tjekom skeniranja odljevka [5]


http://www.baublys.de/we_media/en/pdf/baublys-messeflyer-2seitig-BL3000-EN.pdf


TEHNOPROGRES d.o.o. se bavi prodajom 3D printera koji rade SLS1 tehnologijom, a u

prostoru 3D GRUPE nalazi se sustav za lasersko graviranje Baublys [Slika 5].

Baublys-ovi sustavi su opremljeni s vrhunskim optičkim laserom koji ne zahtijeva održavanje

te garantira minimalne troškove za njegov rad i održavanje. Zahvaljujući CNC kontroliranoj

Z-osi kao standardu, Baublysovi sustavi su jedni od najbržih i najučinkovitijih na tržištu.

Fokus lasera se može podešavati prema potrebama i u vrlo kratkom periodu pa se graviranje

predmeta na više ploha različitih visina provodi bez pomicanja predmeta. Svaki od sustava

podržava izmjenu izvora čime se paleta materijala znatno proširuje, od metala do

temperaturno osjetljivih materijala. S aspekta sigurnosti, oprema u potpunosti poštuje

standard zaštite klase 1, što znači da nisu potrebne nikakve dodatne zaštitne instalacije za

siguran rad sustava.[6]

Slika 5. Sustav za lasersko graviranj Baublys SERIJA BL 3000 [6]

1 Selective laser sinteringFakultet strojarstva i brodogradnje 14

http://www.baublys.de/we_media/en/pdf/baublys-messeflyer-2seitig-BL3000-EN.pdf


KLEX d.o.o. posjeduje 3D printer koji radi SLS tehhnologijom [Slika 7]. Selective laser

sintering je tehnologija 3D printanja kod koje se prah poliamida ili polistirena spaja u jedan

komad tako da laser topi prvo temeljni sloj praha, nakon toga se topi pola temeljnog sloja i

novi sloj i tako dalje sve dok se model dovrši [Slika 6].

Iz sheme [Slika 6] se vidi da su potrebne dvije dodatne komore osim komore za izgradnju.

Jedna komora služi za nanošenje novog sloja praha pomoću valjka, druga komora ima istu

svrhu i to pri povratku valjka kako bi se uštedjelo na vremenu i izbjegao prazni hod stroja.

Glavna komora mora također sadržavati prah radi stabilnosti prilikom izgradnje modela.

Funkcionalni prototip je spreman za korištenje najkasnije nakon 48 sati od trenutka kada se

pokrene printanje. Iako je za izgradnju modela potrebno, ukoliko je popunjen cijeli prostor

komore, najviše 24 sata. Modelu potrebno vrijeme da se ohladi kako ne bi došlo do

deformacje prilikom čišćenja.

Slika 6. Shema 3D printajna SLS tehnologijom [7]



Nakon printanja komora se prazni i prah koji nije direktno nalijepljen na izgrađenom modelu

se ponovno može koristiti, dok se prah koji je bio u direktnom doticaju s modelom mora

baciti. Model se vrlo lako može očistiti od viška praha te se nakon printanja može dobiti

debljina sloja od 0.1 mm, ali to ovisi o vrsti korištenog materijala. Nakon čišćenja, površina

isprintanog modela može se naknadno zagladiti tromblanjem.

Slika 7. 3D printer EOS Formiga p100 [7]

2.5. PROIZVODNI PROCES

Budući da u poduzeću IZIT d.o.o. nema proizvodnje u klasičnom smislu. U ovom će se dijelu

objasniti proces proizvodnje prototipa, od narudžbe kupca do isporuke gotovog prototipa na

primjeru izrade sunčanih naočala za Ghetaldus d.d.

Poduzeće Ghetaldus d.d. je dobilo zadatak napraviti i proizvesti naočale engleske nogometne

reprezentacije za Svjetsko nogometno prvenstvo 2014., budući da unutar poduzeća nemaju

stručno osoblje za razvoj proizvoda, odnosno dizajna obratili su se 3D GRUPI. A procedura

će se opisati kroz nekoliko faza.


http://www.ghetaldus.hr/

http://www.ghetaldus.hr/


2.5.1. Definiranje opsega usluge

Kupac je zatražio izradu CAD modela naočala, prema starijem modelu za koji je

dokumentacija izgubljena, a osim toga je bio i potreban redizajn naočala. Nakon izrađenog

modela zahtjeva se printanje prototipa.

2.5.2. Skeniranje starog modela naočala i izrada CAD modela

U ovoj fazi se prema dogovoru skenira stari model naočala prema kojem će se izraditi novi

redizajnirani CAD model. U tu svrhu se na naočale prvo ljepe referentne točke nakon toga se

obavlja skeniranje. Rezultat skeniranja je poligonizirana mreža trokuta, a točnost reprodukcije

može biti do stotinke milimetra [Slika 8]. Na slici [Slika 8] možemo vidjeti da se vizualno ne

može primijetiti razlika između stl mreže trokuta i CAD modela.

Slika 8. Rezultat skeniranja [5]

Kada su naočale skenirane kreće se sa izradom novog CAD modela. Osnovna ideja je

napraviti polovicu naočala i nakon toga zrcaliti napravljenu polovicu kako bi dobili simetrične

naočale. Zbog oblika površina naočala izrada CAD modela se provodila u Geomagic Studiu u

kojem se vrlo lako može raditi sa zakrivljenim površinama [Slika 10].

Na danom primjeru [Slika 10] može se vidjeti čitavi proces obrade u Geomagic Studiu od

sekeniranog komada do izrade CAD modela. Prvo je potrebno konvertirati skenirani mesh

koji se sastoji od poligonizirane mreže trokuta, u poligone. Sljedeći korak [Slika 10. b.],

obuhvaća prepoznavanje pojedinih područja modela. Može se vidjeti da program prvo sam

prepoznaje plohe i dijeli ih po bojama u različite dijelove, budući da mi ne želimo toliko

različitih dijelova malo ćemo pilagoditi postavke nakon čega ćemo dobiti poboljšani rezultat

prepoznavanja područja modela rezultat koji se vidi na slici [Slika 10. c.]. Nakon

klasificiranja područja modela kreće se u izradu ploha, to se radi na način da se linije koje će

kasnije tvoriti CAD model lijepo rasporede i uklone svi čvorovi u pravilu bi se svaki patch



trebao sastojati od 4 linije, a iz svakog čvora bi trebale izlaziti 4 linije kako bi se

pojednostavnila matematika [Slika 10. d./e.]. Kada smo zadovoljni s rasporedom patcheva

možemo eksportirati dobivene plohe koje sada tvore naš CAD model [Slika 10. f.]. Jednaka

procedura je provedena i na naočalama a rezultat koji je dobiven se vidi na donjoj slici [Slika

9.]

Slika 9. Novi CAD model [5]

-

Slika 10. Primjer izrade CAD modela u Geomagic Studi-u



Novi CAD model se nakon toga uspoređuje sa skeniranim modelom u programu GOM

Inspect [Slika 11]. Budući da je CAD model napravljen tako da bude potpuno simetričan

javljaju se odstupanja koja su vidljiva na slici [Slika 11], vidi se da postoje odstupanja na

ljevoj strani naočala, vjerojatno zbog deformacije skeniranih naočala. Ova odstupanja

možemo zanemariti budući da želimo potpuno simetrične naočale.

Slika 11. Usporedba CAD modela sa skeniranim modelom [5]

S ovim CAD modelom ide se u daljnju prilagodbu naočala, gdje će se napraviti krila nova

naočala. To će se napraviti u softveru PTC creo. Kada su naočale potpuno gotove potrebno je

odlučiti o vrsti 3D printa.

S gotovim CAD modelom krećemo u izradu prototipa 3D printanjem, ali prije toga potrebno

je odabrati vrstu tehnologije kojom ćemo printati. Postoje razne vrste tehnologija ovdje su

nabrojane samo neke, ali zajedničko im je da svaka od njih radi nanošenjem slojeva.

Tehnologije 3D printanja koje su nam na raspolaganju:

SLS (Selective Laser Sintering)

FDM (Fused Deposition Modeling)

LOM (Laminated Object Manufacturing)

Polyjet



2.5.3. Ukratko o tehnologijama 3D printanja [8]

Gore navedene tehnologije 3D printanja su samo neke od tehnologija koje postoje na tržištu.

Budući da su 3D grupi na raspolaganju samo gore navedene tehnologije reći će se nešto o

njima.

2.5.3.1. Selektivno lasersko sinteriranje (SLS- Selective Laser Sintering) [8]

Selektivno lasersko sinteriranje [Slika 12] je tehnika aditivne proizvodnje koja koristi lasere

velike snage radi spajanja malih dijelove plastike, metala, keramike ili stakla u masu koja ima

željeni 3D oblik. Laser spaja prah materijala uz pomoć skeniranja presjeka preuzetih iz 3D

digitalnih modela na površinu podloge sa prahom. Nakon što se skenira jedan presjek, podlog

sa prahom se spušta za debljinu jednog sloja, dodaje se novi sloj materijala na vrhu, i proces

se ponavlja dok željeni 3D oblik nije gotov.

SLS proizvodnjom se mogu proizvesti raznovrsni oblici pošto su dostupni različiti prahovi za

izradu. Ova tehnologija je u upotrebi širom svijeta zbog lake izrade veoma kompleksnih

geometrijskih oblika direktno iz CAD programa. Za razliku od nekih drugih metoda aditivne

proizvodnje kao što su SLA i FDM, SLS ne zahtjeva konstrukcije za potporu zbog činjenice

da je dio koji se izrađuje cijelo vrijeme okružen prahom.

Slika 12. Shema 3D printanja SLS tehnologijom [8]



2.5.3.2. Modeliranje nanošenjem rastopljenog materijala (FDM ) [8]

FDM (Fused Deposition Modeling) počinje sa softverskim procesom, koji procesira STL

datoteku nekoliko minuta, matematički izrezujući i orijentirajući model za proces izrade. Ako

je potrebno automatski se dodaje i konstrukcija za potporu. Printer u sebi ima uskladištena

dva materijala, jedan za izradu modela i drugi za potpornu konstrukciju koja se nakon toga

odbacuje. Plastična nit ili metalna žica se topi i prolazi kroz glavu za brizganje koja se kreće

horizontalno ili vertikalno po putanji izlijevanja koju smo definirali CAD crtežom. Materijal

se lije u slojevima debljine 0,125 mm, a model se izrađuje sloj po sloj od dna prema vrhu

[Slika 13].

Slika 13. 3D printanje FDM-om [8]

2.5.3.3. Laminiranje (LOM- Laminated Object Manufacturing ) [8]

Kod LOM metode slojevi papira, plastike ili metalnih laminata se međusobno zaljepljuju i

laserom izrezuju na odgovarajući oblik. Ovaj proces se odvija sljedećom postupkom [Slika

14. Shema 3D printanja LOM tehnologijom [8]Slika 14]. Prvo se list materijala premazuje

adhezivnim sredstvom (koje povezuje jedan materijal na drugi) uz pomoć zagrijanog valjka.

Zatim laser izrezuje odgovarajući oblik i dimenziju modela i uklanja se višak materijala.

Platforma sa završenim slojem se pomiče na niže i novi list materijala se stavlja na poziciju.

Platforma se pomiče na gore i pozicionira za primanje novog sloja.Taj proces se ponavlja dok

model nije završen.

Lom metodu karakteriziraju niska cijena zbog spremnog i gotovog sirovog materijala,

dimenzijska točnost je malo manja nego kod stereolitografije i SLS-a i mogućnost izrade


1. ekstruder za izlijevanje materijala,

2. model koji je nastao izljevanjem slojeva,

3. podloga (može biti pokretna).


relativno velikih modela bez ikakvih kemijskih reakcija. Također, papirni modeli imaju

karakteristike slične drvetu, pa se mogu tako i obrađivati.

Slika 14. Shema 3D printanja LOM tehnologijom [8]

2.5.3.4. Polyjet

Polyjet tehnologija je proces brze izrade prototipa korištenjem aditivne tehnologije. 3D printer

ima dvije ili više mlaznica koje grade model, u većini slučajeva jedna mlaznica služi za

potporni materijal a druga za materijal za izgradnju. Model se gradi sloj po sloj, materijali koji

se koriste su tekući fotopolimeri koji pod utjecajem UV svijetla postižu određenu tvrdoću.

Zanimljivo je da se ovom tehnologijom mogu postići dvije i više različitih tvrdoća koje se

printaju odjednom.

Modeli koji su kreirani ovom tehnologijom su izrazito precizno izrađeni, model ima glatku

površinu koja se može naknadno obrađivati farbanjem i poliranjem. Potporni materijal je u

obliku gela pa se vrlo lako ispire i nema potrebe za posebnom procedurom prilikom. čišćenja.

Na shemi [Slika 15] se može vidjeti kako se odvija proces gradnje modela, a bitno je

zapamtiti da se tekući fotopolimer ispušta u malim kapljicama i trenutačno stvrdnjava UV

svijetlom. Moguće je printati modele koji su od materijala sličnog gumi, prozirne modele, te

materijale koji imitiraju ABS plastiku.



Slika 15. Shema 3D printanja Polyjet tehologijom

2.5.3.5. Obrazloženje odabira SLS tehnologije

Kada su sagledane prednosti i nedostatci određenih tehnologija, omjer usluge, cijene i

kvalitete gotovog prototipa odabrana je SLS tehnologija. Ova je tehnologija odabrana iz više

razloga, a jedan od njih je izdržljivost isprintanog okvira naočala na vlak i tlak, to je bilo

izrazito bitno zbog ugradnje stakla u naočale kako ne bi došlo do pucanja. Drugi razlog

odabira ove tehnologije je što zbog lakog čišćenja nema naknadne obrade pa tako ni

mogućnosti da se naprave greške i dođe do pucanja naočala. Polyet tehnologija bi bila drugi

izbor, a razlog zašto nije odabrana ova tehnologija je što dužim djelovanjem sunca na model

isprintan Polyjet tehnologijom dolazi do smanjenja svojstava materijala, pa može doći i do

pucanja. Isprintane naočale s ugrađenim staklima mogu se vidjeti na donjoj slici [Slika 16].

Slika 16. 3D printane naočaleFakultet strojarstva i brodogradnje 23


3. KRITIČKI OSVRT

Problem koji se u poduzeću IZIT d.o.o. može zamijetiti nakon jednog provedenog dana, je

nedostatak računala koji su u mogućnosti bez problema služiti za modeliranje kompleksnih

modela. Računala ujedno stvaraju i najveći gubitak vremena zbog čestog „zaštekavanja“ ili

rušenja sustava. Budući da se formiranje cijene bazira na procijeni sati rada, teško je uz

neadekvatno opremljen računalni prostor osigurati da se model napravi u procijenjenom

vremenu, odnosno u vremenu manjem od procijenjenog. Iz tog problema nastaju brojni drugi

problemi kao što su kašnjenje isporuke, greške na modelu zbog ubrzanog rada i nedostatka

vremena, javlja se frustracija radnika, te se često dešava da se nedovršeni poslovi moraju

obavljati kod kuće. Isto tako se ponekad izbjegava brži način rješavanja nekog problema jer

procesor računala ne može raditi toliko kompleksne zadatke zbog zastarjelosti uređaja u

odnosu na softverska rješenja koja se nude. Na dijagramu [Slika 17] se može vidjeti da od

40% vremena koje nam ostane za modeliranje 45% tog vremena se izgubi zbog nedostataka

računalne opreme i softvera.

15%

30%55%

Iskoristivost vremena modeliranja

Rušenje sustava Rušenje softvera Efektivni rad

Slika 17. Iskoristivost vremena modeliranja

Izrazito velik problem predstavlja gubitak vremena koji nastaje prilikom pisanja ponuda i

prilikom odgovaranja na e-mailove zainteresiranim strankama. Budući da je odgovaranje na

e-mailove svakodnevna aktivnost na koju se u jednom radnom danu potroši minimalno 2 sata

rada. Kada se pročita prosječan mail zainteresiranog kupca, uvijek se mogu uočiti nedostatci

što dovodi međusobnog izmjenjivanja e-mailova oko tjedan dana, a na kraju se ispostavi da je



to bio gubitak vremena. Problem kod e-mailova je što kupac u 80% slučajeva ne zna što mu

točno treba. Što se tiče ponuda, one su više-manje jednakog tekstualnog sadržaja i jednakog

formata, jedino što nije konstantno su ime stranke i cijena te vrsta usluge. Na ponude i pisanje

računa se dnevno također potroši u prosjeku oko 2 sata. To znači da ponude i e-mailovi

oduzimaju 40% radnog vremena koje se moglo potrošiti na modeliranje, uz to se još 20%

vremena potroši na ostale aktivnosti kao što je direktan razgovor s kupcima, prezentacije i

marketing [Slika 18].

20%

20%

20%

40%

Iskoristivost radnog dana

Pisanje ponuda i računae-mailoviOstale aktivnostiModeliranje

Slika 18. Dijagram s prikazom iskoristivosti radnog dana u %

Treba uzeti u obzir da trenutno najveći dio dobiti pokriva unos od CAD modeliranja i stoga je

izrazito loše što za taj dio imamo najmanje vremena. Od raspoloživog vremena modeliranja

imamo samo 22% a ostalih 18%, što je skoro polovica vremena modeliranja je čisti gubitak

što se jasno vidi na dijagramu [Slika 19].

20%

20%

20%

22%

6%

12% Waste of time

Pisanje ponuda i računa e-mailovi Ostale aktivnosti Efektivno modeliranjeRušenje sustava Rušenje softvera



Slika 19. Dijagram koji prikazuje postotak gubitka vremena (Waste of time) pri modeliranju

Budući da je poduzeće IZIT d.o.o. član klastera 3D grupa, možemo uočiti dosta

komunikacijskih problema među članovima i među zaposlenicima. Cijeli smisao spajanja u

klaster je bio osiguravanje veće konkurencije na tržištu pružanjem svih usluga koje se mogu

trenutno naći u svijetu 3D tehnologija, pa tako svako poduzeće nudi sve usluge drugog

poduzeća, s tim da zadrži 20% dobiti od pribavljenog posla. A problem koji se ovdje može

uočiti je neusklađenost ponuda, a ujedno se može i primijetiti da članovi uvijek gledaju prvo

svoju korist pa ukupnu korist 3D grupe, možda bi se boljim timskim radom postigli bolji

rezultati i veća dobit za sve članove grupe.

Ono što je jako pohvalno je konstantno zapošljavanje studenata FSB-a. Svaka slobodna

minuta posvećuje se studentima, projekti koje studenti rade su realni projekti. Svaki student

koji dođe obavljati praksu u bilo koje od poduzeća članova klastera obavlja dio prakse u

svakom poduzeću kako bi se cjelovito moglo shvatiti funkcioniranje klastera, a i svakog

poduzeća zasebno.

Uočeno je da Topomatika d.o.o. ima daleko najbolji menadžment ljudskih potencijala, iako je

ustroj tog poduzeća kao i ustroj svakog drugog unutar klastera. Svi zaposlenici imaju jednako

pravo glasa pri važnim odlukama, pa se tako o odluci da li će za stalno zaposliti nekoga

studenta moraju složiti svi zaposlenici. Može se primjetiti da je razina stresa kod zaposlenika

Topomatike puno manja nego kod drugih iako imaju najviše posla i puno vremena provode na

terenu. Komunikacija unutar Topomatike d.o.o. se odvija putem e-mailova, ali s jasno

definiranim sadržajem, naslovom maila i slično, imaju definirane standarde tako da se u

najkraćem mogućem vremenu iz maila mogu pronaći najbitnije informacije. Zanimljivo je i

pohvalno ovakvo funkcioniranje poduzeća jer se studenti za vrijeme prakse ozbiljno

pripremaju za budući rad u poduzeću. Prednost takvog zapošljavanja je što nije potrebno

uhodavanje novih zaposlenika i što je prijašnjim radom pružen dobar uvid u ponašanje

studenata odnosno budućih zaposlenika prepoznavanjem njihovih jakih i slabih strana i

planiranje u kojem sektoru bi se u budućnosti mogli zaposliti.



4. ODABIR I ANALIZA PROBLEMA

Problem koji je odabran za analizu je problem gubitka vremena pri slanju e-mailova, ponuda i

računa. Ovaj bi se problem mogao relativno jednostavno riješiti i osigurati uštede uz

minimalno ulaganje. Kao što je već rečeno u trećem poglavlju vrijeme koje se troši na ovakve

aktivnosti čini 40% od cjelokupnog radnog vremena [Slika 20]. Vidimo da vrijeme koje se

trošimo na pisanje e-mailova, ponuda i računa čini isti udio vremena koji se troši na

modeliranje.

20%

20%

20%

40%

Iskoristivost radnog dana

Pisanje ponuda i računae-mailoviOstale aktivnostiModeliranje

Slika 20. Gubitak vremena na pisanje e-mailova, ponuda i računa

Ovo sada predstavlja problem koji se može riješiti uvođenjem informacijskog sustava, kada se

kreće u izradu informacijskog sustava potrebno je poštovati faze razvoja informacijskog

sustava.

Faze razvoja IS-a prema CASE Method [12]:

1. Planiranje/ strategija IS-a Zašto? (definicija problema)

2. Analiza poslovnog sustava Što? (analiza problema)

3. Oblikovanje IS-a Kako? (razrada rješenja)

4. Izrada IS-a

5. Uvođenje u rad

6. Održavanje IS-a



Svaka od faza ima svoj cilj koji na završetku faze mora biti postignut. U ovom poglavlju

razmotrit će se prve dvije faze u kojima se problem prvo definira te zatim analizira. Cilj prve

faze u kojoj se problem definira jest identifikacija korisnika informacijskog sustava, odrediti

opseg informacijskog sustava, odrediti ciljeve informacijskog sustava i napraviti plan razvoja

sustava u budućnosti. Cilj druge faze u kojoj se problem analizira je detaljna studija

poslovnog sustava, izrada konceptualnog modela informacijskog sustava odnosno definiranje

onoga što će sustav biti u stanju raditi, proračun troškova razvoja informacijskog sustava te na

kraju analiza troškova i dobiti. [12]

4.1. Planiranje/ strategija informacijskog sustava

Korisnici informacijskog sustava biti će zaposlenici IZIT-a, te studenti koji povremeno rade i

naravno kupci i potencijalni kupci te poslovni partneri. Očito je da da prvi cilj koji za zadatak

ima identifikaciju korisnika informacijskog sustava već pokazuje da će nam biti potrebne

različite razine sigurnosti pristupa podatcima i promjenama unutar sustava.

Kada se razmišlja o opsegu informacijskog sustava potrebno je uzeti u obzir ne samo sadašnje

stanje tvrtke nego i smjer u kojem se poduzeće misli širiti te ostaviti mjesta za prilagodbu

sustava budućim potrebama, ali i korisnicima. Trenutno bi opseg informacijskog sustava

trebao obuhvaćati ispisivanje izvješća, pretragu izvješća, upiti na web stranici koji postavljaju

ciljana pitanja kupcima radi što bržeg i točnijeg odgovora. Jednostavno sastavljanje računa te

interno sastavljanje računa koje se odnosi na članove 3D grupe, i naravno povezivanje novog

informacijskog sustava s informacijskim sustavom članova 3D grupe.

Naravno konačni cilj je ušteda vremena i izbjegavanje grešaka koje nastaju prilikom

brzinskog ispunjavanja ponuda i slično. U odnosu s kupcima se namjerava postići takav odnos

da ukoliko je upit uobičajen, onda se šalje automatska e-mail poruka nakon koje se zapravo

samo još treba dogovoriti za termin s kupcem.

4.2. Analiza poslovnog sustava

Što će sustav biti u stanju raditi i da li to donosi uštede će se analizirati u ovoj fazi. Nažalost

da bi se provela detaljna studija poslovnog sustava trebali bi detaljno o tome razgovarati s

direktorom i vlasnikom poduzeća, što dosada još nije bilo provedivo.

Potrebno je analizirati sve ulaze u sustav i željene izlaze, kada imamo početnu i krajnju

vrijednost potreban nam je Black Box.



Unutar Black Box-a nalaze se sve informacije koje nam od postojećih ulaza stvaraju željene

izlaze na najefektivniji mogući način. Kako bi odredili što točno trebamo „staviti“ u Black

Box potrebno je provesti dekompoziciju problema na njegove sastavne dijelove. Grubi prikaz

modela možemo vidjeti na donjem dijagramu [Slika 21].

Slika 21. Primjer grafičkog prikaza modeliranja procesa



5. PRIJEDLOG RIJEŠENJA PROBLEMA

Kao što je već rečeno prijedlog rješenju problema navedenog u poglavlju 4. ODABIR I

ANALIZA PROBLEMA je izrada informacijskog sustava sa bazom podataka u SQL-u, a

razradom problema u Microsoft Accessu. Razlog odabira Accessa kao softverskog rješenja je

ponajprije cijena, budući da poduzeće već ima licencu za professional Microsoft Office u

kojem je i Microsoft Access. Drugi razlog je jednostavna implementacija i korištenje, te isto

tako postojanje unaprijed određenih formi što će nam olakšati izradu standardnih izvještaja i

upita.Pri rješavanju problema treba se koncentrirati na sljedeće tri faze razvoja informacijskog

sustava.

Kako oblikovati informacijski sustav je treća faza u kojoj se razrađuje rješenje. Ciljevi ove

faze su izrada implementacijskog modela informacijskog sustava koji daje uvid u

funkcioniranje sustava, izrada programske logike i kreiranje akcijskih dijagrama, sastavljanje

strukture baze podataka odnosno izrada fizičkog modela podataka te definicija programskih

modula. Nakon ove faze slijedi faza izrade informacijskog sustava čiji su ciljevi

programiranje programskih modula te njihovo testiranje i na kraju dokumentiranje

programskog rješenja kako bi se u budućnosti mogle provoditi promjene ukoliko bude

postojala potreba za time. Nakon faze izrade slijedi faza uvođenja informacijskog sustava u

rad odnosno implementacija sustava, ciljevi ove faze su detaljna provjera rješenja od strane

korisnika, ali i od strane osobe koja je izrađivala sustav, korisnik detaljno provjerava rješenje

sa stvarnim podatcima u stvarnim uvjetima. Na kraju ove faze treba provesti edukaciju

korisnika kako bi samostalno mogao koristiti informacijski sustav.

Zadnja faza obuhvaća održavanje informacijskog sustava, a cijevi ove faze su ispravljanje

grešaka uočenih tijekom rada te prilagođavanje sustava novim zahtjevima korisnika.

Za izradu ovog informacijskog sustava preporučuje se koristi sljedeće knjige koje detaljno

opisuju logiku rada Microsoft Accessa te SQL baze podataka:

a) Eva Vogel: Access 2007 Basis, 2012., MTC & Bookboon.

b) Eva Vogel: Access 2007 Aufbau, 2012., MTC & Bookboon.

c) Eva Vogel: Makro-Aufgaben in Access 2010.-2013., 2014., MTC & Bookboon.

d) Stephen Moffat: Access 2007: Part I,II,III; 2012., MTC & Bookboon.

e) Hugh Darwen: SQL: A Comparative Survey, 2012., Bookboon



Uz ovaj informacijski sustav trebao bi se osigurati i sustav za donošenje odluka. Prijedlog za

sustav donošenja odluka bi se temeljio na AHP metodi, s provedbom u softveru Expert

Choice.

AHP metoda je tehnika višekriterijalnog odlučivanja koja se sastoji od kvantitativnog i

kvalitativnog odlučivanja. Cilj ove metode je određivanje prioriteta između različitih

alternativa a u donošenju odluka sudjeluje veći broj donosilaca odluka i veći broj kriterija i

alternativa. [13]

Pri odlučivanju potrebno je odgovoriti na pitanja [13]:

Što treba riješiti odlučivanjem?

Koja rješenja imamo?

Koje je rješenje najbolje?

Budući da poduzeće prodaje 3D printere, a njihove radne mogućnosti se dosta razlikuju AHP

metodom bi se mogao ubrzati proces odlučivanja prilikom upita kupca ili prilikom

savjetovanja pri nabavi printera. Odlučivanjem trebamo ubrzati odgovore na upite, te osigurati

jednako dobre odgovore svim kupcima. Rješenja koja stoje na raspolaganju su široka paleta

Stratasys i EOS 3D printera. Koje rješenje je najbolje, za individualnog kupca, bi nam trebala

dati ova metoda. Ovim načinom bi se ubrzao proces procjenjivanja raspoloživih mogućnosti,

a rezultat bi dao pregled izbora između alternativa koje također možemo ponuditi svom

kupcu.

Prilikom modeliranja AHP metodom treba proći kroz sljedeće faze [13]:

0. FAZA: Strukturiranje problema,

I. FAZA: Određivanje najznačajnijeg kriterija,

II FAZA: Određivanje najznačajnije alternative,

III FAZA: Određivanje konačnog rješenja (cilja).

U nultoj fazi se problem treba strukturirati što se vidi na slici [Slika 22], radi jednostavnosti

su dana samo glavna imena uređaja. Kada se nešto uspoređuje to se obično čini u parovima

kada se nude dvije alternative, uspoređuju se njihove prednosti i nedostatci i onda se odlučuje,

ali kada imam puno alternativa može nastati problem. Pri usporedbi alternativa koriste se

opisne vrijednosti, odnosno koristi se skala koja rangira odnos između dviju alternativa.



Slika 22. Strukturiranje problema

U prvoj fazi potrebno je odrediti najznačajniji kriterij, što u ovom slučaju nije teško jer je

cijena u većini slučajeva uvijek najznačajniji kriterij.

Kod odluka kod kojih postoji nekakva cijena ili trošak, bolje je taj kriterij promatrati zasebno

kako rezultat ne bi dao preskupu alternativu s velikim brojem benefita, a zapravo se tražila

jeftina alternativa sa što većim brojem benefita. Taj se problem rješava računanjem omjera

benefita i troška. [13]

U drugoj fazi potrebno je odrediti najznačajniju alternativnu i ovdje već nastaje problem

najznačajniju alternativu ne možemo lako odrediti i stoga nam je potreban softver koji će to za

nas napraviti u nekoliko sekundi.

Ova je metoda optimalna za problem koji se javlja u poduzeću IZIT d.o.o. ukoliko se pravilno

primjeni može služiti kao jako dobar alat prilikom nabave nove opreme za omogućavanje

optimalnog izbora i lakše gospodarenje u budućnosti, što je jako dobra referenca kupcima

prilikom prodaje uređaja.



6. ZAKLJUČAK

Menadžment informacija je krucijalan dio današnjeg poslovanja. U područje informacijskog

sustava u poslovanju potrebno je uložiti određenu količinu truda i novaca, kako bi se kao

rezultat mogao prikazati efektivan informacijski sustav. Brzim razvojem informacijskih

sustava i ekonomije, te sve većim brojem podataka koji svakodnevno rastu menadžment

informacija određuje uspjeh svakog zamislivog poslovanja pa i svake poslovne akcije koja se

provodi. Održavanje vrijednosti poslovanja ogromnim količinama podataka koje su

sakupljene poslovanjem nije više tehnološki izazov. Odabirom alata za donošenje odluka (npr.

Expert Choice) i informacijskih rješenja možemo samo poboljšati poslovanje.

Današnji menadžeri moraju biti svjesni da postoje sustavi za analizu informacija, isto kao što

moraju biti svjesni novih tehnologija na tržištu kako bi povećali produktivnost i bili u korak

ili čak korak ispred konkurencije.

Na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu tehnike i tehničkih dostignuća u Beogradu poduzeće

IZIT d.o.o. moglo je vidjeti kako konkurencija oštro i brzo napada. Stoga je krajnje vrijeme

da se napravi nešto po tom pitanju. Nekada brz odgovor kupcu može dati do znanja da se

zaista mari za njega i da se pokušava maksimalno prilagoditi njegovim zahtjevima. Poduzeća

moraju biti svjesna da danas nema viška vremena koje možemo samo tako „baciti“, svaki put

kada mi gubimo vrijeme konkurencija nas prestiže što nas sa sigurnošću vodi u propast. Brzi i

kvalitetni odgovori daju kupcu osjećaj privilegiranosti što dužom suradnjom može osigurati

prednost u odnosu na konkurenciju.

Praksom u poduzeću IZIT d.o.o. dobiven je izrazito dobar uvid u funkcioniranje poduzeća,

odnose među zaposlenicima, odnose s kupcima i odnose s javnošću. Uočeni su poneki

problemi, koji se teoretski mogu vrlo jednostavno riješiti. Iako se u teoriji rješavanje nekog

problema čini jednostavnim u praksi to nije tako jer se problem treba riješiti u realnim

uvjetima. U realnim uvjetima uvijek dolazi do novih problema i dolazi do kočenja projekata i

kočenja realizacije i testiranja sustava za internu upotrebu. Do „kočenja“ dolazi radi

normalnog provođenja poslovanja i zadržavanja dobrog odnosa s kupcima.



LITERATURA

[1] IZIT d.o.o.: http://www.izit.hr/

[2] 3D GRUPA: http://www.3d-grupa.com/

[3] Sudski registar: https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?

p=150:28:0::NO:28:P28_SBT_MBS:080360226

[4] Rovalente, Sanja: Ekonomika poduzeća 1, 9. Pojam, načela i oblici lokacije poduzeća,

Skripta.

[5] Topomatika d.o.o.: http://www.topomatika.hr/

[6] Tehnoprogres d.o.o.: http://www.tehnoprogres.hr/

[7] Klex d.o.o.: http://www.klex.hr/

[8] Ružić, Ana: 3D printanje; http://anaruzic.wix.com/3dprinteri#!vrste/c1enr

[9] Miltiadis A. Boboulos: CAD-CAM & Rapid prototypingn Application Evaluation,

Bookboon, 2010.

[10] Dr. Benson V.; Tribe K.: Business Information Management, 2008., Bookboon.

[11] Dr. Benson V.; Davis K.: B. I. M.: Exercises, 2008., Bookboon.

[12] D. Lisjak: Skripta, Informacijski sustavi, FSB, 2013.

[13] D. Lisjak: Skripta, Informatički menadžment: AHP-Metoda odlučivanja, FSB, 2014.


http://anaruzic.wix.com/3dprinteri#!vrste/c1enr

http://www.klex.hr/

http://www.tehnoprogres.hr/

http://www.topomatika.hr/

https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:28:0::NO:28:P28_SBT_MBS:080360226

https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:28:0::NO:28:P28_SBT_MBS:080360226

http://www.3d-grupa.com/

http://www.izit.hr/


PRILOZI

I. Potvrda poduzeća o obavljenoj praksi

II. Dnevnik prakse

III. Promidžbeni materijal poduzeća

IV. GOM Inspect softver i demo model

V. CD s radom u pdf-u i nekim modelima koji su crtani na praksi



PRILOG IPOTVRDA PODUZEĆA O OBAVLJENOJ PRAKSI



PRILOG II

DNEVNIK PRAKSE



Dnevnik prakse IZIT d.o.o. 2014.

Datum

Opis radnoga dana Napomena

1. 01.05.

Upoznavanje sa zaposlenicima IZIT-a, Topomatike i Tehnoprogresa. Preuzimanje prvog zadatka povratnog inženjerstva (štitnik za mikrofon vojničke kacige) za ovaj posao je po procijeni mentora trebalo biti potrebno oko 6 sati crtanja. Upoznavanje sa okruženjem Geomagic Design Direct softvera. Preostali dio dana se sastojao u objašnjavanju principa povratnog inženjerstva i način razmišljanja prilikom modeliranja.

2. 02.05.

Cijeli sljedeći radni dan sam dovršavala štitinik za kacigu. Model je bio gotov, ali nije bio dovoljno dobar što sam zaključila usporedbom s originalnim modelom u GOM inspectu. Bilo je potrebno još doraditi model što ipak nije učinjeno jer je kupac odustao od ponude. Prva dva dana sam isprobavala rad u softveru s obzirom na druge programe koje sam koristila dosta je različit pa mi je bilo potrebno vremena da se prilagodim. U svakom slučaju sam model koji je trebao biti gotov za 6 sati ja crtala 16 sati (zajedno sa satima edukacije).

IZIT d.o.o.

3. 05.05.

Drugi zadatak iz povratnog inženjerstva je bio izrada reznog alata. Ovaj model je za razliku od prethodnog bio puno jednostavniji, model je skeniran i bilo je potrebno napraviti identičan model s tim da je bilo potrebno popraviti reznu oštricu koja je bila istrošena. Ovdje je bilo najbitnije osigurati toleranciju kod rezne oštrice što mi je i uspjelo, rezni alat je bio procijenjen na 4 radna sata, a u tom vremenu je napravljen i to je bila ujedno i moja prva isporuka CAD modela kupcu. Kada je kupac došao objasnila sam mu u par koraka kako je napravljeno na što je obraćena posebna pozornost, pokazala sam mu odstupanja od skeniranog modela i pitala je li zadovoljan, kada je rekao da je sve uredu prebacila sam mu model na USB.

IZIT d.o.o.

4. 06.05. Javio se prvi problem, bilo je potrebno reinstalirati Windowse na računalu na kojem ja radim, a problem je nastao jer nam je nedostajala licenca. Pola dana sam provela tražeći licencu, zvanje Microsofta itd. Kada je licenca pronađena reinstalirala sam sustav i odmah se javio sljedeći

IZIT d.o.o.



problem, a to je licenca za Geomagic koja je bila dostupna za pet računala unutar klastera, a ovo računalo bilo je šesto. Budući da nismo uspjeli nabaviti licencu instalirana je trial verzija softvera.

5. 07.05.

Dovršavanje instalacije programa. Početak novog projekta povratnog inženjerstva za model „odljevak“. Ovaj model mi je bio definitivno najgori, prvi problem pri crtanju je bio što je model bio nepravilno orijentiran, sljedeći problem je bio što je taj odljevak vjerojatno rađen starom metodom iz drveta i zbog toga je bio izrazito nesimetričan. To je otežalo kasniju usporedbu novog CAD modela sa skeniranim modelom.

IZIT d.o.o.

6. 08.05.

Dovršavanje modela odljevka, naravno nije bio dovoljno dobar jer se nije moglo usporediti sa skeniranim modelom. Ostatak dana sam pripremala papire za javnu nabavu, prvo sam pokušala saznati u koju poreznu poduzeće spada. Nazvala sam poreznu upravu i pitala naravno krivo su me uputili pa sam pola radnog vremena izgubila lutajući po zagrebu od porezne do porezne, ostatak dana sam provela u poreznoj sakupljajući potrebne papire i potvrde o nepostojanju duga i slično.

IZIT d.o.o.

7. 09.05.

Slanje ponude za javnu nabavu. Ostatak dana sam provela u poduzeću Topomatika d.o.o. i promatrala i pokušavala skenirati svoj prvi model. Većina dana je provedena tako da sam se upoznavala sa softverom GOM Inspect i kako se koristi pri skeniranju. Uglavnom se dan sastojao od edukacije.

Topomatika d.o.o.

8. 05.05.Cijeli dan je proveden u prostorima Topomatike, pokušala sam sama skenirati demo model. Ostatak dana smo proveli s pripremama za sajam u Beogradu.

Topomatika d.o.o.

9. 11.05.

Prvi dan u Beogradu, bilo je potrebno sve uređaje, mikroskope, skenere i 3D printere staviti u radi i pripremiti za prvi dan sajma. Cilj sajma je dobiti što više novih kontakata kojima možemo slati ponude te pronalazak novih kupaca.

www.beogradskisajamtehnike.rs

10. 12.05. Prvi dan sajma.

Na sajmu smo od 9 do 19 sati, a izlaganje traje od 10 do 18 sati. Svaki dan se sastojao u tome da skupimo što više



http://www.beogradskisajamtehnike.rs/







kontakata koji su zainteresirani za 3D tehnologije. Da što bolje predstavimo 3D grupu. Moj cilj je bio da u razgovoru s ljudima što bolje predstavim poduzeće IZIT d.o.o. pošto su samo mene poslali. Bilo je potrebno upoznati ljude sa 3D ispisom i uputiti ih na prednosti i nedostatke pojedinih proizvođača opreme za 3D ispis.

11. 13.05.Drugi dan sajma www.beogr

adskisajamtehnike.rs

12. 14.05.Treći dan sajma. Nakon sajma sudjelovala sam na team building-u išli smo na kuglanje.


13. 15.05.Četvrti dan sajma. Pridružuju nam se ostali članovi 3D grupe.


14. 16.05.Zadnji dan sajma. Nakon zadnjeg dana sajma bilo je potrebno pospremiti sve uređaje i osigurati njihov siguran prijevoz do Zagreba.


15. 17.05. Krećemo nazad za zagreb.www.beogradskisajamtehnike.rs

16. 19.05.

Prvi dan nakon sajma, bilo je potrebno vratiti sve uređaje i staviti ih u rad. Ovaj dan je proveden upisom kontakata u e-mail adresar, te rangiranje kontakata po važnosti kome se treba prvo javiti itd.

IZIT d.o.o.

17. 20.05.Dan je uglavnom proveden slanjem i odgovaranjem na e-mailove, novostečenih kontakata te upisom istih u informacijski sustav Stratasysa.

IZIT d.o.o.

18. 21.05.

Danas sam dio dana provela u poduzeću KLEX d.o.o., ovdje sam vidjela kako izgleda i kako radi printer EOS Forminga koji radi SLS tehnologijom. Vidjela sam kako se modeli nakon printanja čiste i tromblaju. Vidjela sam razliku izmedu horizontalnog i vertikalnog printanja. Nakon toga sam se vratila u poduzeće sa isprintanim modelima. Modeli su pregeldani i nakon toga isporučeni kupcu. Ispis računa kupcu i plaćanje računa poduzeću Klex d.o.o.

Klex d.o.o.

Izit d.o.o.


















19. 22.05.

U poduzeće je stigao testni 3D printer uPrint SE plus. Moj zadatak za današnji dan je bio staviti printer u rad i saznati kako uređaj funcionira, povezati ga sa računalom preko mreže, napuniti potporni i gradivi materijal i isprintati testni model. Budući da su s testnim printerom zaboravili poslati softver zvala sam centralu Stratasys-a i zamolila ih da nam pošalju softver.

IZIT d.o.o.

20. 23.05.

Nastavak sastavljanja printera, došlo je do problema s materijalom, problem je riješen tako što se ekstruder očistio jer je unutra ostalo materijala od prethodnog korisnika. Ispis prvog testnog modela. Nakon ispisa prvog testnog modela odlučili smo se printati model naočala kako bi imali usporedbu rezultata dvije različite tehnologije ispisa. Napravljen je ispis naočala koji je trajao oko 6 sati, kada su naočale isprintane imale su na sebi potpornog materijala kojeg je trebalo ukloniti.

IZIT d.o.o.

21. 26.05.

Eksperimentiranje s raznim otopinama kako bi saznali kako se najbolje može ukloniti potporni materijal. Rješenje su bile tablete za pranje posuđa u vodi temperature 77 °C – 80 °C optimalna temperatura za skidanje potpornog materijala. U otopini mirne vode bi trebali stajati oko 2 sata dok u otopini s vrtloženjem vode dolazi do puno bržeg uklanjanja potpornog materijala. Dnevno održavanje 3D printera.

IZIT d.o.o.

22. 27.05.

Prvi posao 3D ispisa za stranku s novim dizajnom kutijice za spremanje tampona. Ispis je trajao oko 4 sata, nakon toga smo 2 sata čistili model od potpornog materijala i nakraju radnog dana smo predali isprintani model kupac je bio zadovoljan.

IZIT d.o.o.

23. 28.05.Dan se sastojao od printanja testnih modela i proučavanja softvera 3D printanja te orijentacije prilikom printanja, eksperimentiranje i slično.

IZIT d.o.o.

24. 29.05.

Današnji dan se kao i pretkodni sastojao od printanja testnih modela i ispitivanja isprintanih modela statičkim vlačnim testom osim isprintanih modela testirali smo i druge svakodnevne predmete i zanimljivo je da obična vizit karta može izdržati vlačnu silu od 70 kN

IZIT d.o.o.

Topomatika d.o.o.

25. 30.05. Dan je proveden printanjem modela za prototip ručnog sata i radom na laserskoj gravirci. Pokušali smo gravirati staklo sunčanih naočala, nažalost neuspješno bez obzira na sve pokušaje laser uvijek prođe kroz staklo i gravira površinu

IZIT d.o.o.

Tehnoprog



ispod stakla. Ovo je bio i ujedno zadnji dan prakse, ali zasigurno ne i zadnji dan rada. Poduzeće mi se jako svidjelo i zaista bih željela ostati raditi kod njih.

res d.o.o.

PRILOG IIIPROMIDŽBENI MATERIJAL PODUZEĆA



PRILOG IVGOM INSPECT SOFTVER I DEMO MODEL



PRILOG V

CD S RADOM U PDF-U I NEKIM MODELIMA

KOJI SU CRTANI NA PRAKSI


industrijska praksa ii

Documents