Šibensko-kninska županija grad vodice naselja prviĆ Šepurine … · 2007-11-07 ·...

Šibensko-kninska županija Grad Vodice

naselja

PRVIĆ ŠEPURINE i PRVIĆ LUKA

URBANISTI^KI PLAN URE\ENJA

- PRIJEDLOG -

URBING d.o.o. za poslove prostornog ureðenja i zaštite okoliša

Zagreb, rujan 2007. g.

A. TEKSTUALNI DIO

B. GRAFI^KI DIO

Županija: Šibensko-kninska županija

Jedinica lokalne samouprave: Grad Vodice

Naziv prostornog plana:

PRVIĆ ŠEPURINE I PRVIĆ LUKA URBANISTI^KI PLAN URE\ENJA

Broj plana:

A 191/00 Etapa:

PRIJEDLOG PLANA Program mjera za unapređenje stanja u prostoru:

Sl. Vjesnik Šib.-knin. žup., br. 12/02

Odluka predstavničkog tijela o donošenju plana:

Sl. Vjesnik Šib.-knin. žup., br. __/04 Datum objave javne rasprave (glasilo):

26.09.2007. (Sl. Dalmacija) Javni uvid održan:

od 09.10.2007. do 15.11.2007. Pečat tijela odgovornog za provođenje javne rasprave:

M.P.

Odgovorna osoba: Marko Lugović, dipl.ing.građ.

vlastoručni potpis

Suglasnost na plan prema članku 24. Zakona o prostornom uređenju (“Narodne novine”, br. 30/94, 68/98, 61/00 i 32/02), Broj suglasnosti klasa: ____-___/___-___/____ Datum: ___.___._______.

Pravna osoba koja je izradila plan:

URBING, d.o.o.za poslove prostorno ure|enja i za{titu okoli{a, Maksimirska 81, Zagreb Pečat pravne osobe koja je izradila plan:

M.P.

Odgovorna osoba: Darko Martinec, dipl.ing.arh.

vlastoručni potpis

Koordinator plana: - Hrvoje Kujundžić, dipl.ing.arh., Vitomir Štokić, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi plana: - Ljiljana Doležal, dipl.ing.arh. - Zvonimir Kufrin, dipl.ing.arh. - Tihomir Knezić, dipl.ing.arh. - Vitomir Štokić, dipl.ing.arh.

- Vedrana Trivić, dipl.ing.arh. - Suzana Vujčić, dipl.ing.arh. - John Leko, dipl.ing. prom.

Pečat predstavničkog tijela:

M.P.

Predsjednik predstavničkog tijela:

Rade Ivas, dipl. iur.

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava:

vlastoručni potpis

Pečat nadležnog tijela:

M.P.

NACRT PRIJEDLOGA URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA PRVIĆ ŠEPURINA I PRVIĆ LUKE S A D R Ž A J


Županija: Šibensko-kninska županija

Jedinica lokalne samouprave: Grad Vodice

Naziv prostornog plana:

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA naselja PRVIĆ LUKA I PRVIĆ ŠEPURINE

PRIJEDLOG NOSITELJ IZRADE PLANA:

Grad Vodice Ive Čače 8 22 211 VODICE

Gradonačelni-k/ca:

Rade Ivas, dipl.iur. (2002.-2005.) Branka Juričev-Martinčev, dipl.oec. (2005.-2007.)

Koordinacija u ime nositelja izrade Plana:

Upravni odjel za komunalne djelatnosti, uređenje prostora i imovinsko pravne poslove Pročelnik odjela: Marko Lugović, dipl.ing.građ. Voditeljica izrade Plana: Lada Roca, dipl.ing.arh.

Odbor za prostorno planiranje, graditeljstvo i zaštitu okoliša

Predsjednik odbora: Šime Vlašić Članovi odbora: Ante Duvnjak, Ognjen Roca, Slavijo Skočić, Ante Škarić, Lino Vlahov

STRUČNI IZRAĐIVAČ PLANA:

URBING d.o.o. Av.V.Holjevca 20, MB 0758680 10 000 ZAGREB

Direktor: Darko Martinec, dipl.ing.arh.

Koordinacija u ime izrađivača Plana: Vitomir Štokić, dipl.ing.arh., Hrvoje Kujundžić, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi Plana: Ljiljana Doležal, dipl.ing.arh. Hrvoje Kujundžić, dipl.ing.arh. Darko Martinec, dipl.ing.arh. John Leko, dipl.ing.prom. Jasmina Kadija, dipl.ing.arh.


Sadràj

A TEKSTUALNI DIO stranica br.

I. Obrazloženje

Uvod 11. POLAZI[TA 2

1.1. Poloàj, zna~aj i posebnosti naselja u prostoru grada 21.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru i prostorno razvojne zna~ajke 2 1.1.2. Infrastrukturna opremljenost 4

1.1.3. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti 5

1.1.4. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova, gustoća stanovanja i izgrađenosti) 6

1.1.5. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje 10

2. CILJEVI PROSTORNOG URE\ENJA 132.1. Ciljevi prostornog ure|enja Gradskog zna~aja 132.1.1. Demografski razvoj 13

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 13

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura 14

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja 15

2.2. Ciljevi prostornog ure|enja naselja 162.2.1. Racionalno kori{tenje i za{tita prostora u odnosu na postojeći i planirani

broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnsoti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina 16

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 16

3. PLAN PROSTORNOG URE\ENJA 18

3.1. Program gradnje i ure|enja prostora 18

3.2. Osnovna namjena prostora 18

3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, na~in kori{tenja i ure|enja povr{ina 20

3.4. Prometna mreà 20

3.5. Komunalna infrastrukturna mreà 20

3.5.1. Telekomunikacije 20

3.5.2. Elektroopskrba 21

3.5.3. Vodoopskrba 21

3.5.4. Odvodnja otpadnih voda 21


3.6. Uvjeti kori{tenja, ure|enja i za{tite povr{ina 21

3.6.1. Uvjeti i na~in gradnje 21

3.6.2. Mjere za{tite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijensih i ambijentalnih cjelina 22

3.7. Sprje~avanje nepovoljna utjecaja na okoli{ 23

II. Odredbe za provođenje

1. Uvjeti za odre|ivanje i razgrani~avanja povr{ina javnih i drugih namjena 25

2. Uvjeti smje{taja gra|evina gospodarskih djelatnosti 28

3. Uvjeti smje{taja gra|evina dru{tvenih djelatnosti 30

4. Uvjeti i na~in gradnje stambenih gra|evina 33

4.1. Oblik i veličina građevne čestice 34

4.2. Smještaj građevine na građevnoj čestici 35

4.3. Visina i oblikovanje građevina 37

4.4. Ograde i parterno uređenje 39

4.5. Priključak na prometnu infrastrukturu 39

4.6. Komunalno opremanje građevina 40

5. Uvjeti ure|enja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreè s pripadaju}im objektima i povr{inama 40

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreè 40 5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreè 42 5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreè 42

6. Uvjeti ure|enja javnih zelenih povr{ina 43

7. Mjere za{tite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i gra|evina i ambijentalnih vrijednosti 44

8. Postupanje s otpadom 46

9. Mjere spre~avanja nepovoljna utjecaja na okoli{ 46

10. Mjere provedbe plana 46

10.1. Oblici korištenja i način gradnje 46

10.2. Obveza izrade detaljnih planova ure|enja 47

10.3. Rekonstrukcija gra|evina ~ija je namjena protivna planiranoj namjeni 48

B GRAFI^KI DIO Mjerilo

1.a/b KORI[TENJE I NAMJENA POVR[INA 1 : 2.000

2.a/b PROMETNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MRE@A 1 : 2.000 3.a/b UVJETI KORI[TENJA, URE\ENJA I ZA[TITE POVRŠINA 1 : 2.000

4.a/b NAÎN I UVJETI GRADNJE 1 : 2.000

PRIJEDLOG URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA PRVIĆ ŠEPURINA I PRVIĆ LUKE I . O B R A Z L O Ž E N J E

1


2

I. Obrazloženje Uvod Temeljem članaka 57. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (Narodne Novine, br. 69/99) nalaže se radi zaštite i očuvanja povijesnih graditeljskih cjelina naselja Prvić Šepurine (registrirana) i Prvić Luke (evidentirana) donošenje urbanističkog plana uređenja za ta naselja. Potreba za izradom ovoga plana sagledava se i u činjenici da otočno područje, a time i otok Prvić pripada kategoriji vrlo vrijednih krajobraznih predjela na kojem se očekuje intenzivnija izgradnja. Stoga se, sukladno odredbi članka 26b. Zakona o prostornom uređenju - pročišćeni tekst (Narodne Novine, br. 30/94, 68/98 i 61/00), a temeljem Programa mjera za unaprijeđenje stanja u prostoru Grada Vodica (Službeni Vjesnik Šibensko-kninske županije, br. 12/02) i članka 128. Odluke o donošenju prostornog plana uređenja Grada Vodica (Službeni Vjesnik Šibensko-kninske županije, br. __/04) izrađuje Urbanistički plan uređenja naselja Prvić Šepurine i Prvić Luka. Obuhvat Urbanističkog plana uređenja su građevinska područja naselja Prvić Šepurina i Prvić Luke s pripadajućim akvatorijem, te prostor između tih naselja sa rekreacijskom zonom, grobljima i helidromom. Kao podloga za izradu urbanističkog plana sukladno posebnom propisu izrađena digitalna ortofoto karta dopunjena s topografskim elementima slojnica. Tematski kartografski prikazi su podijeljeni na kartografske listove, a i b, tako da prvi obuhvaća područje naselja Prvić Šepurina, a drugi područje naselja Prvić Luke. Urbanističkim planom uređenja utvrđuju se osnovni uvjeti korištenja i namjene javnih i drugih površina naselja, prometna i komunalna mreža, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora. Plan se izrađuje u skladu s dokumentom prostornog uređenja šireg područja, Prostornim planom uređenja Grada Vodica (Službeni Vjesnik Šibensko-kninske županije, br. __/04).


3

1. POLAZI[TA 1.1. Položaj, značaj i posebnosti naselja u prostoru Grada 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru i prostorno razvojne značajke Otok Prvić jedan je od unutrašnjih otoka Šibenskog otočja koji teritorijalno pripada Gradu Vodicama. Smješten je između kopna (naselje Srima) i otoka Tijata, odnosno između šibenskog i prvićkog kanala. Površina otoka Prvića iznosi 2,37 km2, (što čini svega 2,2% od ukupne površine Grada Vodica), a dužina njegove obale oko 9 km. Otok je položen u smjeru sjeverozapad-jugoistok, paralelno s obalom. Od najsjevernijeg rta Sv. Luce do najjužnijeg, Sv. Ante dužina otoka iznosi oko 3 km, a širina na najširem dijelu 1,2 km. Otok se, topografski gledano, sastoji od tri djela. Najveći središnji dio čini brdo s vrhovima Vitković od 75,4 m n/m i Kapelica od 55,0 m n/m, a manje dijelove čine dva manja brda, na sjeveru Grbelja s vrhom od 49,0 m n/m i na jugu Donja Banda s vrhom od 41,3 m n/m.

Klima otoka je sredozemna. Prosječna godišnja temperatura na području otoka Prvića iznosi oko 15-16 °C, a prosječna siječanjska temperatura od 6-8 °C. Mediteranski režim padalina uvjetuje zimski maksimum i ljetni minimum (kratkotrajni pljuskovi - 9% godišnje količine padalina). Prosječna godišnja količina oborina iznosi od 800-900 mm. Otok Prvić ima godišnje oko 2.600-2.700 sunčanih sati. Skoro cjelokupni prostor otoka nalazi se u seizmičkoj zoni VII °MCS, a samo krajnji južni dio (dio Donje Bande) u seizmičkoj zoni VIII °MCS.


4

Kako na ostalim otocima i obalnom području, tako i na Prviću prevladava “ljuti” krš, pa je to područje deficitarno plodnim tlima. Tla na otocima i primorskom kršu su tipične lesivirane i koluvijane crvenice, te dijelom terasirana tla na vapnencu i dolomitu. Utjecaj čovjeka je promijenio vegetacijsku sliku autohtonih biljnih zajednica. U pogledu vegetacije otok Prvić pripada sredozemnom pojasu, sa značajnim poljodjelskim površinama, gdje prevladavaju maslinici i vinogradi kao najzastupljenije kulture, a manji dio površina su oranice i vrtovi s ratarskim kulturama i povrćem. Vršne predjele otoka (Vitkovići, Kapelica, Donja Banda) pokrivaju gajevi hrasta crnike i alepskog bora.

Tablica 1.- Osnovni podaci (2001.)

površina broj brutto broj i prosj. veličina stanovi naselja građ. područja stanovnika gustoća kućanstava ukupno za stalno stanovanje

ha % broj % st./ha g.p. broj st./kuć. broj broj % Prvić Šepurine 39.26 57 256 58,0 6,6 121 2,17 397 166 42Prvić Luka 29.13 43 185 42,0 6,4 89 2,08 208 126 58UKUPNO PRVIĆ 68.39 100,0 441 100,0 6,5 210 2,10 605 292 48,3

Prvić je jedini naseljeni otok na području Grada Vodica. Na otoku su smještena dva naselja, veće na sjeveru, Prvić Šepurine s 256 stanovnika i manje na jugu, Prvić Luka sa 185 stanovnika. Na otoku je 2001. godine popisan ukupno 441 stanovnika, što čini svega 4,8% stanovništva Grada Vodica. Gustoća naseljenosti otoka je usprkos stalnom smanjenju broja stanovnika i dalje obzirom na Gradski (84), županijski (38) i državni (78) prosjek vrlo velika i iznosi 186 stanovnika/km2 (1921. godine je iznosila čak 1.329 stanovnika/km2). Iz tablice je vidljivo da je obzirom na omjer broja stanovnika naselja 58:42 podjednako određena površina građevinskih područja naselja (57:43), podjednaki broj kućanstava (58:42) i broj stanova za stalno stanovanje (42:58) po naseljima. Iz tablice je razvidan podatak o prisutnosti značajnog broja stanova za odmor i rekreaciju, odnosno za povremeni boravak, tzv. “vikendice”. Tako u Šepurinama udio stanova za odmor i rekreaciju iznosi skoro 58%, a u Luci oko 32%. Na nivou otoka to znači da je otprilike polovica stanova namijenjena za povremeno stanovanje. Građevinska područja naselja Prvić Šepurina i Prvić Luke koja su definirana Prostornim planom uređenja Grada Vodica služe za smještaj sadržaja i građevina namijenjenih razvoju i uređenju naselja (stambenih, javnih i društvenih građevina, javnih površina, dijelova akvatorija i infrastrukturnih površina). Na lokalitetima Vitkovići i Kapelica iznad Prvić Luke nalaze se ostaci vojnih građevina (topničke bitnice) podignutih početkom 20. st. za potrebe austrougarske, odnosno kasnije talijanske vojske. Ovi vojni kompleksi se sastoje od podzemnih građevina, skladišta municije, topničkih pozicija i građevina za boravak vojnog osoblja (vojarne). Izvan naselja na lokaciji Strtevica smještena su mjesna groblja koja se zbog skučenosti šire na nove čestice. Smještena su uz glavnu otočku prometnicu između Luke i Šepurina. POLOŽAJ OTOKA PRVIĆA U ŠIREM PROSTORU


5

1.1.2. Infrastrukturna opremljenost PROMET Glavna veza otoka Prvića s ostalim područjem Grada Vodica i ostalim susjednim priobalnim i otočnim područjima Šibensko-kninske županije je pomorska veza na liniji Vodice-Šepurine-Luka-Zlarin-Šibenik i obratno. Tijekom ljeta na ovoj liniji dnevno ima 4, a tijekom zime 2 polaska dnevno. Pristaništa su smještena u Šepurinama i Luci, zajedno s lučicama i privezištima za domicilno stanovništvo. U Prvić Luci uvala je zaklonjena od svih osim od jugoistočnih vjetrova. Jahte do 3 m gaza mogu pristati s unutrašnje strane lukobrana, gdje su zaštićene od juga, a jahte do 2 m gaza mogu se vezati u četverovez kod korijena gata. Sidrište je u sredini uvale (dubine 5-6 m). Luka u Šepurinama je zaštićena od bure, ali je potpuno otvorena vjetrovima i valovima s juga. Manje jahte se mogu vezati uz unutrašnju stranu lukobrana ili starog gata. Dobro sidrište za veće jahte nalazi se oko 500 m zapadno od mjesta (dubine 18-20 m). Osim ove luke, naselje Šepurine imaju i lučicu na sjevernoj strani otoka. Eventualni kolni promet na otoku Prviću ograničen je samo na veznu prometnicu između Šepurina i Luke. Druge prometne površine po svojim tehničkim karakteristikama (širina i dr.) ne mogu zadovoljiti prometovanju motornim vozilima, a obzirom na veličinu prostora, potrebe za takvim prijevozom na otoku nema. Naime, sva odredišta na otoku moguće je dosegnuti pješice, biciklom ili malim motornim prijevoznim sredstvima.


6

POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE Na otoku postoje dva poštanska ureda, jedan u Prvić Šepurinama (22 234) i drugi u Prvić Luci (22 233). Oba zadovoljavaju potrebe kako domicilnog stanovništva, tako i turista tijekom ljetnih mjeseci. Otok Prvić povezan je telekomunikacijskim podmorskim kabelom s Vodicama, a od njega dalje po otoku duž zapadne obale postavljen je NF kabel. U Prvić Šepurinama smještena je mjesna telefonska centrala. ELEKTROENERGETIKA Prvić se snabdijeva električnom energijom putem podmorskog 10(20) kV kabela iz TS 30/10(20) kV “Vodice”. Otokom se dalje električna energija prenosi 10(20) kV kabelom do 10(20)/0,4 kV trafostanica. VODOOPSKRBA Otok Prvić se snabdijeva pitkom vodom putem podmorskog cjevovoda 150 mm iz vodoopskrbnog sustava regionalnog vodovoda Šibenik. Na području Vitkovića, najvišem predjelu otoka smještena je vodosprema od koje se dalje putem lokalnih cjevovoda pitka voda distribuira do naselja. ODVODNJA OTPADNIH VODA Na Prviću nema izgrađenih kanalizacijskih instalacija, već se otpadna voda domaćinstava putem niza septičkih jama upušta u okolni teren, odnosno more. Problem ovakve dispozicije otpadnih voda naročito dolazi do izražaj u ljetnim mjesecima kada broj turista višestruko premaši broj lokalnog stanovništva. Obzirom na vrlo zbijenu izgradnju u središnjim dijelovima naselja Prvić Šepurina i Prvić Luke s nizom septičkih jama dolazi do vrlo loših sanitarnih uvjeta u podzemlju, a nije rijedak slučaj da otpadne vode prodiru i u pojedine građevine smještene naniže. Iz septičkih jama građevina koje su smještene neposredno uz more, direktno se ispuštaju otpadne vode u more. Kao dodatna negativna činjenica je da je pražnjenje tih septičkih jama onemogućeno obzirom da nema mogućnosti pristupa autocisterni za pražnjenje. 1.1.3. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne

vrijednosti i posebnosti Prema podlozi za krajobraznu osnovu Republike Hrvatske, otok Prvić pripada krajobraznoj cjelini Šibenskog otočja. Tako na njemu prevladava kultivirani krajobraz s biljnim kulturama specifičnim za sredozemni pojas (vinogradi, maslinici, voćnjaci) na neizgrađenim površinama, dok su u prirodnim uvalama i lučicama smještene skladno izgrađene povijesne strukture naselja Prvić Šepurina i Prvić Luke. Stoga su središta tih naselja zaštićena, odnosno evidentirana kao povijesne graditeljske cjeline. U najvećem dijelu ovaj kultivirani krajobraz narušavaju pojedine građevine novije izgradnje, a napose one koje su izgrađene protivno prostorno-planskoj dokumentaciji i bez potrebnih dozvola za građenje i uporabu (posebno u obalnom dijelu to čine manji molovi, lučice). Značajnu ambijentalnu vrijednost neizgrađenog prostora čine suhozidine - gromače kao međe katastarskih čestica, kojima je isprepleten cijeli otok. Van naselja smještena su groblja, za svako naselje posebno. Svako groblje za sebe tvori skladnu izgrađenu cjelinu.


7

Obzirom da su postojeće čestice groblja postale pretijesne, došlo je do njihovog proširenja van njihovih povijesnih cjelina. Na području otoka Prvića nalaze se zaštićena (registrirana) i predložena za zaštitu (evidentirana) kulturna dobra. Objekti kulturne baštine sa statusom registriranih su; povijesna graditeljska cjelina naselja Prvić Šepurina, Crkva Sv. Jelene i ljetnikovac Draganić-Vrančić u Prvić Šepurinama, te crkva Gospinog Porođenja (Blažene Djevice Marije) i samostan s crkvom Gospe od Milosti (Sv. Marije) u Prvić Luci, a evidentirani su; povijesna graditeljska cjelina naselja Prvić Luke, antički i srednjovjekovni arheološki lokaliteti u Prvić Luci. Franjevački samostan Gospe od Milosti u Prvić Luci datira iz 1461. godine. Od tada je u više navrata bio pregrađivan, a pogotovo nakon požara koji se zbio u noći 1. prosinca 1884. U tom požaru su nažalost izgorili i razni spisi pisani glagoljicom, kao i neke župske matice. Izgorio je dio samostana, gdje je nekada bila kuća dobrotvora Melkiora Tavilića. U sklopu samostana o. Ante Nižić 1907. godine. uredio je samostansku knjižnicu s 800 primjeraka knjiga. Crkva Sv. Marije se počela graditi kad i samostan, ali je dovršena puno kasnije (1479. godine šibenski zidari Jure Skabrnja i Hostoja Mikalović obvezuju se da će graditi i dovršiti crkvu). U crkvi se nalazi i nekoliko vrijednih pokretnih kulturnih dobara kao što su: Veliki oltar koji je sličan onome u šibenskoj varoškoj crkvi, oltar Gospe od Zdravlja, oltar duša od čistilišta i oltar Gospe Ružarice, te grobnica Fausta Vrančića (1551.-1617.). Kod obitelji Draganića Vrančića u Šepurinama postoji njegov portret iz 1605. godine nepoznatog slikara. Crkva Gospinog porođenja, odnosno Sv. Ambroza u Prvić Luci prvi put se spominje u nekom izvješću iz 1603. godine, gdje se kaže da ju je podigla šibenska obitelj Ambrozović (Androsović). 1877. godine crkva je bila proširena, a na crkvi je urezana godina 1878. kada je restaurirana. Mletačka vlada, šibenska općina i plemići imali su na otoku svoje kuće (dvore). Od brojnih dvorova danas je preostao samo ljetnikovac Draganić-Vrančić u Prvić Šepurinama, čiji je posjed prilično zapušten. Prema nekim neistraženim podacima (P. Kaer) moguće je da su na današnjem grobištu Sv. Roka bili prisutni Benediktinci. Mještani, pak pričaju da je neki samostan bio na prostoru Donje Bande, gdje su tragovi nekih zgrada. Drugi izvori kažu da zidine na Pomirišću pripadaju davnom benediktinskom samostanu, a da je o. Anđeo Buratović našao u Rimu dokument o njemu iz 10. stoljeća. 1.1.4. Obveze iz planova šireg područja Definiranje ciljeva i interesa lokalne samouprave i stanovništva otoka Prvića u polaznim osnovama ovoga Plana potrebno je bilo uskladiti s interesima državnog, županijskog i Gradskog značaja. Stoga su se pri određivanju prostornog razvoja otoka Prvića morale uzeti u obzir obveze proizašle iz dokumenta prostornog uređenja šireg područja, a to se prvenstveno odnosi na Prostorni plan uređenja Grada Vodica. Prostornim planom uređenja Grada date su osnovne smjernice prostornog razvoja koje se odnose kako općenito za otočko područje, tako i za otok Prvić. Tim planom određeni su zahvati u


8

prostoru od državnog i županijskog, te Gradskog značenja, čije su dispozicije i uvjeti uređenja i korištenja detaljnije određene ovim planom. PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA VODICA (Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije, br. __/04) Prostornim planom Šibensko-kninske županije određena je obveza izrade, a Prostornim planom uređenja Grada Vodice određen je obuhvat UPU-a naselja Prvić Šepurina i Prvić Luke. Predloženom organizacijom prostora trebao bi se omogućiti ravnomjerniji razvoj na području Grada Vodice. Njome su određene prostorno-razvojne cjeline i sustav razvojnih središta kao nositelja i pokretača budućeg razvoja. Kao posebna prostorno-funkcionalna cjelina izdvojeno je otočno područje unutar kojeg se nalazi i jedini nastanjeni otok, Prvić. Naselja Naselja Prvić Šepurine i Prvić Luka neposredno gravitiraju gradskom središtu, Vodicama, odnosno središnjem (priobalnom) najrazvijenijem prostoru Grada. Površine za razvoj i uređenje naselja određene su građevinskim područjima naselja. Temeljem analize građevinskih područja naselja kojom je utvrđeno da prosječna izgrađenost iznosi tek 60%, te temeljem smjernica prostornog plana županije u pogledu minimalne gustoće brutto stanovanja (Gbst) utvrđeno je da daljnje eventualno proširenje građevinskih područja naselja nije opravdano. Građevinska područja naselja najvećim dijelom su predviđena za mješovitu pretežito stambenu izgradnju i to u otočnim i zaobalnim naseljima obiteljskim kućama manjih visina. Uz ovu osnovnu namjenu unutar građevinskih područja naselja predviđena je i izgradnja građevina drugih namjena (proizvodne, poslovne, ugostiteljsko-turističke, javne i društvene, športsko-rekreacijske i infrastrukturne namjene). Gospodarske djelatnosti U odnosu na izrazito nepovoljnu demografsku sliku i prognozu, nije za očekivati da će se otoci revitalizirati na gospodarskim temeljima iz proteklih stoljeća (poljoprivreda, te manjim dijelom ribarstvo i stočarstvo). Stoga je kroz nacionalne programe i državne potpore potrebno inzistirati na jačanju prometne povezanosti, jačanju specifičnih vidova turizma, proizvodnji “zdrave hrane”, razvoju specifičnih grana malog obrta, razvoju marikulture, komunalne infrastrukture, te poboljšanju društvenog standarda. Kad se radi o planiranju otoka potrebno je provoditi načelo integralnog planiranja. Kao najvažnija gospodarska grana i okosnica sveukupnog razvitka naveden je turizam. Obala i more okosnica su budućeg stacionarnog turizma. Stoga je potrebno poticati razvoj prvenstveno komplementarnih, ali i osnovnih turističkih kapaciteta unutar već izgrađene strukture naselja, kako bi se zaustavili negativni demografski procesi. Izgradnja osnovnih kapaciteta planira se u izdvojenim zonama na otoku Prviću unutar granica građevinskog područja - adaptacija u starim jezgrama. Obzirom na moguću infrastrukturnu podršku na otoku Prviću predviđen je kapacitet od ukupno 900 korisnika. Kao dopuna osnovnoj ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti na Prviću je predviđena manja rekreacijska zona.


9

Društvene djelatnosti Prostori za smještaj sadržaja društvenih djelatnosti nalaze se unutar građevinskog područja naselja u zoni odgovarajuće namjene, pa je u detaljnijoj dokumentaciji prostora potrebno te prostore analizirati i u skladu s potrebama i mogućnostima odgovarajuće dimenzionirati. Uz športsko-rekreacijske sadržaje unutar građevinskih područja naselja predviđena je izdvojena športsko-rekreacijska zona u uvali Trstevica unutar koje se omogućuje smještaj športskih građevina, rekreacijskih sadržaja i kupališta. Planom su predloženi normativi za planiranje javnih i društvenih funkcija. Područja posebnih uvjeta korištenja U cilju očuvanja prostornih, arhitektonskih vrijednosti naselja potrebno je detaljnijom prostorno-planskom dokumentacijom odrediti sukladno konzervatorskim podlogama zone zaštite; uža zaštitna zona s posebnim uvjetima korištenja i kontaktna zona - oblikovno vrijedno područje naselja s posebnim ograničenjima u korištenju. Područja posebnih ograničenja u korištenju Planom je određeno posebno vrijedno obalno i otočno područje unutar kojeg se nalazi i otok Prvić, a za kojeg se propisuju slijedeća ograničenja u njegovom korištenju: isključuje se svaka izgradnja izvan građevinskih područja, izuzev proširenja postojećih groblja, izgradnje vjerskih, infrastrukturnih i športsko-rekreacijskih objekata, na užem obalnom pojasu osigurati javni interes za korištenje, poticati prirodnu regeneraciju šumaraka, a na nekim lokacijama poglavito športsko-rekreacijskim i ugostiteljsko-turističkim podizati nove šumske površine u skladu s okolnim prirodnim uvjetima. Promet Planom određene brodske linije županijskog značaja su veze kojima se omogućuje bolje i efikasnije povezivanje obalnog i otočnog dijela županije. U tom cilju Planom je uz ostale predložena brodska veza županijskog značaja Šibenik – Zlarin – Prvić – Vodice –Tribunj, Morske luke za javni promet međunarodnog, županijskog i lokalnog značaja predstavljaju infrastrukturnu osnovu razvoja pomorskog prometa i gospodarstva. Planom se predlaže nova kategorizacija koja predviđa luku u Prvić Luci i Prvić Šepurinama kao luke županijskog značaja. U cilju daljnjeg razvoja luka za javni promet potrebno je izraditi cjeloviti razvojni program pomorskog prometa sa strateškim smjernicama za svaku luku: uloga, organizacija, građevna sanacija, izgradnja, investicije i dr, te osposobiti postojeće gatove ili izgraditi nove za sigurno pristajanje postojećih brodova i brzih brodova (do 30 milja/h) nove generacije kojima bi se otok znatno "približio kopnu". Kako na ostalim nastanjenim otocima (Zlarin, Kaprije), tako i na Prviću planiran je smještaj interventnog helidroma. Komunalna infrastruktura Obzirom da su prijenosni sustavi i kapaciteti nepokretne telekomunikacijske mreže zadovoljavajući ne nalaže se potreba za proširenjem telekomunikacijske mreže. Preporuča se zamjena postojećih nadzemnih vodiča podzemnim (u priobalnim i otočnim naseljima i gospodarskim zonama). Koncepcija razvitka vodoopskrbe kako na cjelokupnom području županije, tako i za područje Grada Vodice (i otoka Prvić) utvrđena je Srednjoročnim programom opskrbe pitkom vodom Šibensko-kninske županije.


10

Sustav odvodnje otpadnih voda na području Grada Vodice koncipiran je na Studiji zaštite voda na području Šibensko-kninske županije. Sukladno tome, na Prviću se predviđa izgraditi razdjelni sustav kanalizacije sa uređajem za pročišćavanje otpadnih voda u blizini rta Prvić. Nakon tretmana na uređaju, vode se ispuštaju dugim podmorskim ispustom u manje osjetljivo more. U prvoj fazi izgradnje predviđa se priključak na javnu kanalizaciju (ljeti) 1.500-2.000 E.S., a u drugoj etapi ukupnih 3.500 E.S. Postupanje s otpadom Na otoku Prviću planirano je privremeno prikupljalište komunalnog otpada do njegova konačnog zbrinjavanja na kopnu sukladno PPUG Vodice.


11

GRAFI^KI PRILOG br. 1 IZVADAK IZ PPUG VODICE – KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA


12

1.1.5. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje

Podaci o broju stanovnika za starije naselje Prvić Luku sežu do početka 17. st. Naime, 1603. godine je tako popisano 16 dimova i 150 “čeljadi”. U doba turskih ratova razne su obitelji iz Šibenika i njegove okolice prešle u Prvić Luku, a osobito u vrijeme rata 1647. i kad je bila kuga 1649.-1650. Neke od tih obitelji su kasnije tu i ostale. Također je pred Turcima izbjegao dobar dio pučanstva Srime na otok Prvić. 1667. godine Prvić Luka ima oko 66 kuća, 1770. 140 obitelji (u samostanu 12 osoba), 1775. 157 obitelji sa 971 osobom, 1828. 202 kuće i 1.256 “čeljadi”, 1836. 124 obitelji i 1845. 787 osoba. Od 1857. godine provode se službeni popisi stanovništva za oba naselja. Za napomenuti je da 1880. nisu bili iskazani podaci o broju stanovnika naselja Prvić Šepurina. U preglednom grafikonu vidljiv je konstantni porast broja stanovnika u oba naselja sve do 1921. godine kada otok Prvić broji najviše stanovnika u svojoj povijesti. Popisano je 3.150 stanovnika, a gustoća stanovanja je iznosila 1.329 st/km2. Od tada započinje zbog vrlo nepovoljnih gospodarskih prilika u međuratnom razdoblju veće iseljavanje stanovništva u prekomorske zemlje. Time je započeo trend stalnog pada broja stanovnika sve do posljednjeg popisa stanovništva 2001. godine. Nagli pad broja stanovnika uslijedio je s novim iseljavanjem stanovništva 60-ih i 70-ih godina 20. st. u druge dijelove države, te u Europske zemlje na tzv. “privremeni rad”. Obzirom da je konstantno iseljavalo vitalno mlađe stanovništvo na otoku je danas preostalo mahom starije stanovništvo.

Objavljeni podaci posljednjeg popisa stanovništva iz 2001. godine1 odnose se samo na djelomične podatke, a to su broj stanovnika, kućanstava i stambenih jedinica. Kako bi podaci tog popisa bili usporedivi s prijašnjim popisima u pogledu ukupnog broja stanovnika uzet je ukupni broj stalnih stanovnika naselja. Stoga su u daljnjem pregledu dati ostali demografski podaci (stanovništvo prema starosti, spolu, školskoj spremi) iz popisa 1991. godine.

1 R. Hrvatska - Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. – Prvi rezultati po naseljima Zagreb, 2001. ISSN 1333-1876

1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001.

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

godine popisa

Kretanje broja stanovnika

Prvić LukaPrvić ŠepurineOTOK PRVIĆ


13

Dobna struktura otoka Prvića je nepovoljna, a pogotovo za naselje Prvić Šepurine, gdje je stanovništvo starosti preko 60 godina činilo 52%, dok je ono ispod 19 godina starosti činilo svega 8,5% stanovništva. 1991. godine čak je 46% domaćinstava bilo samačkih.

Dobna struktura stanovništva (1991.)

naselje/dob ukupno* 0-19 godina 20-59 godina 60 i više godina LUKA 212 100,0% 35 16,5% 94 44,3% 83 39,2%ŠEPURINE 295 100,0% 25 8,5% 117 39,7% 153 51,8%UKUPNO 507 100,0% 60 11,8% 211 41,6% 236 46,6%

* U ukupnom broju uračunat je samo broj stanovnika poznate starosti

Stambene jedinice i kućanstva 1991. i 2001.

stalni stanovnici naselja stambene jedinice kućanstva Naselja /

Prostorne popis 1991. popis 2001. popis 1991. popis 2001. popis 1991. popis 2001. jedinice broj % broj % broj % broj % broj br.čl. broj br.čl.

Prvić Luka 229 2,6 185 2,0 362 5,7 208 2,9 93 2,46 89 2,08Prvić Šepurine 315 3,6 256 2,8 368 5,7 397 5,5 153 2,06 121 2,12

U pogledu spolne strukture stanovništva izraziti je manjak muškog stanovništva i to ne samo u starijim dobnim skupinama. Tako je muško stanovništvo 1991. godine činilo svega 42% stanovništva otoka (Šepurine - 38,4%, Luka - 46,7%). Ni obrazovna struktura stanovništva nije na zadovoljavajućem nivou. Razlog tomu je pretežito starije stanovništvo bez naobrazbe. U grupaciji stanovništva starijeg od 15 godina bilo je 1991. godine preko 10% nepismenih, većinom žena, s time da je najviše nepismenih bilo u Šepurinama (15,6%). Završena prva tri razreda osnovne škole imalo je 4%, 7 razreda osnovne škole 39%, a završeno osnovnoškolsko obrazovanje imalo je 15% stanovništva. Svega 5,7% stanovništva bilo je s višim i visokim obrazovanjem. Najviše je aktivnog stanovništva bilo (prema popisu 1991.) zaposleno u djelatnosti prometa i veza s udjelom od 28%, zatim 22% u trgovini, 12% u ugostiteljstvu i turizmu, te 7% u upravi, industriji i rudarstvu. Gospodarski subjekti na otoku su pekarnica “Štruca” i Fred Bobek d.o.o. u Prvić Šepurinama. Znatni broj zaposlenih radi u Vodicama i Šibeniku. Najveću mogućnost razvoja ovoga područja pruža ugostiteljsko-turistička djelatnost uz koju su usko povezane prometna i trgovačka djelatnost. U Prvić Luci djeluje ured turističkog društva. Najveći dio turističkih kapaciteta odnosi se na smještaj u privatnim apartmanima i odmaralištima. U Prvić Luci su smještena 4 odmarališta (“Društvo naša djeca”-dječji rekreativni centar, “Slavonska Požega”, “Sloga” Tvornica obuće, d.d., Koprivnica i školska zadruga “Grgur”), a u Prvić Šepurinama jedno odmaralište (“Dalmacijacement”, Solin).

dobna struktura - Šepurine

20-59 god.40%

0-19 god.8%

iznad 60 god.52%

dobna struktura - Luka

0-19 god.17%

20-59 god.44%

iznad 60 god.39%


14

Godine 2001. je na Prviću bilo popisano od ukupnog broja stanova 51,7% stanova koji su namijenjeni za povremeno stanovanje, u većini slučajeva kao apartmani za iznajmljivanje. Tako je u Luci bilo popisano 39,4% ( 82 stana), a u Šepurinama 58,2% (231 stan) stanova koji se povremeno koriste. U posljednjih 10 godina (od 1991.) smanjio se ukupni broj stanova u Luci sa 362 na 208, a time i stanova za odmor i rekreaciju (sa 227 na svega 82). Dotle, je u Šepurinama porastao, kako ukupni broj stanova (sa 368 na 397), tako i broj stanova za odmor i rekreaciju (sa 218 na 231). Ukoliko gore navedene podatke o broju stanova za stalno stanovanje, broja stalnih stanovnika, preostale slobodne površine namijenjene za gradnju i osnovnih kriterija za prosječnu veličinu građevne čestice (prema PPUG Vodice iznosi 400 m2 za obiteljsku izgradnju) i prosječnom broju stambenih jedinica (koji iznosi 3 stambene jedinice) dobijamo sljedeće podatke koje možemo koristiti pri daljnjoj razradi koncepcije prostornog uređenja:

Naselja broj stanovnika – popis 2001.

stanovi za stalno stanovanje / stanovi za povremeno stanovanje (popis 2001.)

neizgrađeni dio naselja – ha (PPUG Vodice)

prosječna velič. čestice – obiteljska izgradnja m2 (prema PPUG Vodice)

prosj.broj stamb. jedinica po čestici (prema PPUG Vodice) / ukupni ostvarivi broj stamb. jedinica

korisnici / stamb. jedinica

ukupno moguće stanovnika – korisnika prostora

Prvić Šepurine 256 166/231 11,81 3 / 886 1,5 1329

Prvić Luka 185 126/82 10,41

400 3 / 780 1,5 1170

Ograničenje realizaciji daljnjih turističkih i manjih proizvodnih kapaciteta je neadekvatna komunalna infrastruktura, što se prvenstveno odnosi na neizgrađeni cjelokupni sustav odvodnje otpadnih voda. Također, pri realizaciji novih komplementarnih turističkih kapaciteta treba voditi računa o kapacitetu obale, odnosno kupališta. Daljnji prostorni razvoj naselja moguć je unutar postojećih utvrđenih građevinskih područja i to interpolacijama u već izgrađenom dijelu, te novom izgradnjom na neizgrađenom dijelu koji čini 40% građevinskih područja obaju naselja (ukupna rezerva iznosi a što je vidljivo iz gornje tablice na prostoru naselja Prvić Šepurine – 886 stambenih jedinica dok na prostoru naselja Prvić Luka ona iznosi 780 stambenih jedinica). U Prvić Luci pretežito neizgrađeni dio se nalazi na nadmorski višim predjelima građevinskog područja, gdje je potrebno za uređenje i izgradnju zemljišta prvenstveno osigurati pristup. Razvoj izvan građevinskih područja naselja moguć je unutar PPUG-om određene zone za šport i rekreaciju u uvali Trstevica. Sukladno prostornim planovima šireg područja, također je omogućeno proširenje postojećih groblja, te uređenje prikupljališta otpada i heliodroma.


15

PANORAMA PRVIĆA – POGLED S ISTOKA


16

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREÐENJA 2.1. Ciljevi prostornog uređenja Gradskog značaja 2.1.1. Demografski razvoj Stanovništvo je značajan čimbenik dugoročnog društveno - gospodarskog razvitka i korištenja prostora. Ono u stabilnim prilikama postupno mijenja svoje vitalne značajke, pa se odatle primjećuje određena sporost demografskih tokova. Na obilježja i razvitak stanovništva djeluju biološki, društveno - gospodarski, kulturno - obrazovni, zdravstveno - socijalni, psihološki, ali i politički i drugi čimbenici. Samo njihovim pozitivnim mijenjanjem moguće je utjecati na održavanju daljnjih pozitivnih demografskih tokova i ostvariti uvjete za postizavanje pozitivnih promjena i rezultata u razvitku stanovništva. Pod utjecajem veoma složene i teške društvene i gospodarske krize u zemlji, koja je bila prisutna kako u komunističkom društvenom sustavu, tako i sada u tranzicijskom razdoblju iz čega proizlazi i da je određeni broj stanovnika ovog područja ostao trajno boraviti u inozemstvu. Što se tiče promjena na duže vrijeme i u većem vremenskom razdoblju potrebno je istaknuti da se svaka od mogućih prognoza mora zasnivati na mogućim i vjerojatnim promjenama i tokovima koji imaju dugoročne posljedice i tek se trebaju u budućnosti pokazati opravdanim i točnim. U svakom slučaju upućuje se i ukazuje na određene demografske probleme i na moguće posljedice. Gledajući dosadašnje demografske tokove, može se pretpostaviti da će broj stanovnika otoka Prvića u kratkoročnom razdoblju do 2015. godine u najboljem slučaju stagnirati, te neće dostići više od 400 do 500 stanovnika. Eventualno povećanje broja stanovnika moguće je očekivati kroz dugoročno razdoblje uz pretpostavku o pozitivnim promjenama demografskih struktura. One se temelje na mogućim pozitivnim učincima aktivne populacijske politike i pozitivnog gospodarskog razvitka temeljenih na programu održivog razvitka otoka. Ako do toga dođe mogu se očekivati povoljniji odnosi među dobnim skupinama stanovništva, zadovoljavajuća aktivnost stanovništva, te sve veće zapošljavanje u tercijarnim i kvartarnim djelatnostima. U sagledavanju prostornog razvoja područja otoka, posebno valja prognoziranom broju stalnih stanovnika naselja pribrojiti i povremene stanovnike odnosno korisnike prostora u turističkoj sezoni koji bi obzirom na postojeće i planirane osnovne i komplementarne turističke kapacitete iznosio oko 1.000 ležajeva. Stoga se može prognozirati da bi 2015. godine na Prviću u turističkoj sezoni bilo prisutno oko 1.500 korisnika tog prostora. Dakle, ukupni broj korisnika prostora bi se povećao u ljetnim mjesecima skoro za četiri puta.


17

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture Primarno u uređenju ovoga prostora je usklađivanje želja i potreba njegovih korisnika s mogućnostima koje taj prostor i potencijalna gospodarska snaga pružaju uz maksimalno očuvanje i zaštitu vrijednosti kulturne i prirodne baštine koja je zatečena na ovom prostoru. U skladu s utvrđenim mogućnostima i ograničenjima razvoja prostora u odnosu na demografske i gospodarske podatke, te prostorne pokazatelje (poglavlje 1.1.5.), valjalo bi podrediti daljnji razvoj prostorne i gospodarske strukture ugostiteljsko-turističkoj djelatnosti kao glavnoj razvojnoj okosnici. U svezi s tim unutar mješovitih zona naselja potrebno je predvidjeti mogućnost izgradnje komplementarnih turističkih kapaciteta (apartmani) uz osnovnu stambenu namjenu, te manjih osnovnih turističkih kapaciteta u postojećim obnovljenim i prenamjenjenim građevinama. Razvoj turizma treba integrirati s revitalizacijom kulturnog identiteta (povijesne graditeljske cjeline naselja). Uz osnovnu gospodarsku djelatnost ovoga prostora valja razvijati i druge, komplementarne djelatnosti, s time da razmještaj proizvodnih kapaciteta bude usmjeren uz osnovnu stambenu namjenu. Stoga je potrebno locirati i odrediti tip i veličinu proizvodnih kapaciteta u sklopu zona mješovitih namjena. Potrebno je osigurati prostorne uvjete za razvoj djelatnosti komplementarnih turizmu koje čine otočni razvitak održivim, a to su:

ekološka poljodjelska proizvodnja (maslinarstvo, vinogradarstvo, sredozemno voćarstvo, uzgoj i prerada ljekovitog i aromatičnog bilja, povrćarstvo),

ekstenzivno ovčarstvo i kozarstvo, pčelarstvo prerada poljoprivrednih proizvoda u namirnice sa zaštićenim zemljopisnim

podrijetlom (proizvodnja ovčjih i kozjih sireva, proizvodnja meda i ostalih pčelarskih proizvoda, proizvodnja stolnog grožđa, proizvodnja kvalitetnih vina, konzerviranje maslina i proizvodnja maslinovog ulja vergine i extra vergine, sušenje, konzerviranje i prerada voća, proizvodnja farmaceutskih i kozmetičkih poluproizvoda i proizvoda),

ulov plave ribe, prerada ribe i drugih morskih organizama, trgovina ribom, jedrarstvo, proizvodnja ribarskih oruđa, lončarstvo, izrada posebnih otočnih

suvenira i ostalo obrtništvo, mala brodogradnja, proizvodnja brodske opreme i remont ribarskih brodica, proizvodne djelatnosti koje uključuju znanstveno-tehnološka istraživanja, zanatska proizvodnja završnog stupnja prerade, unutarnja i vanjska trgovina, ugostiteljstvo, pomorski i zračni prijevoz (helikopter), pružanje usluga u lukama za javni promet vezane uz promet u tranzitu, umjetničke radionice, radionice za obnovu kulturne baštine i sl.

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura PROMETNI SUSTAV

Radi boljeg povezivanja otoka u smislu povećanja turističke ponude i sigurnosti života na otoku (zdravstvene usluge, spašavanje, protupožarne aktivnosti i sl.) potrebno je iznaći povoljnu lokaciju za smještaj heliodroma.

Odrediti osnovnu mrežu putova i ostalih pješačkih površina i površina za smještaj plovila na suhom.


18

Postaviti propozicije za sanaciju postojećih nelegalnih privezišta (molovi), te za izgradnju novih.

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA Telekomunikacije Razvojem telekomunikacijske tehnologije trebaju se ostvariti slijedeći ciljevi: • Ostvariti 50 priključaka u fiksnoj i najmanje 30 priključaka u mobilnoj telefoniji na 100

stanovnika, odnosno korisnika. • Omogućiti višestruko povećanje broja korisnika Interneta tako da barem 80 %

stanovnika može imati svoju elektroničku adresu. • Osigurati kapacitete veza i uređaja u skladu sa predvidivim višegodišnjim potrebama

(2015.). • Modernizirati sustav uvođenjem novih tehnologija i time biti osnovna infrastrukturna

podrška razvoju gospodarskih i društvenih djelatnosti. Elektroopskrba U suvremenom sustavu elektrodistribucije koji je organiziran na županijskom i Gradskom nivou, na području obuhvata plana treba ostvariti slijedeće ciljeve prostornog razvoja: • Distribucijski sustav uključivo sa centrom za nadzor i upravljanje izgrađivati odnosno

prilagođavati tako da se sustav srednjeg napona postupno prebaci sa 10 kV na 20 kV. • Osigurati takve uvjete da dobava električne energije do svakog potrošača bude

sigurna, dostatna i kvalitetna. • U građevinskim područjima naselja potrebno je zamijeniti tamo gdje još nije, zračnu

srednjenaponsku električnu mrežu podzemnim energetskim kablovima. Vodoopskrba Suvremeni vodoopskrbni sustav organiziran je sa proizvodnim i distribucijskim jedinicama, cjevovodima i uređajima kao županijski sustav u okviru kojeg je potrebno ostvariti slijedeće ciljeve: • Osigurati zadovoljavajući kapacitet i pritisak vode u sustavu računajući pritom na

protupožarnu zaštitu. • Osigurati dobavu dostatne količine vode za piće zbog neumitnog stalnog porasta

potrošnje i mogućnost priključenja u dijelovima naselja koji se planiraju namijeniti stambenim i gospodarskim (ugostiteljsko turističkim) potrebama ili gdje se planira povećani intenzitet potrošnje.

• Osigurati koridor za polaganje planiranog vodoopskrbnog cjevovoda za vanjske otoke šibenskog otočja.

Odvodnja otpadnih voda Otpadne vode su značajne za kvalitetu života i stanje prirode te se u daljnjem razdoblju u planskom uređenju prostora naselja postavljaju slijedeći ciljevi: • Predvidjeti realizaciju sustava odvodnje otpadnih voda sa biološkim uređajem za

pročišćavanje otpadnih voda u blizini rta Prvić. • Predvidjeti podmorski ispust u manje osjetljivo more na udaljenosti od obale od oko

1.000 m. Postupanje s otpadom • Predvidjeti lokacije za privremena prikupljališta komunalnog otpada.


19

Groblja • Predvidjeti mogućnost proširenja oba groblja. 2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja U daljnjem razvoju naselja posebnu pozornost valja usredotočiti na očuvanje i zaštitu zatečenih povijesnih graditeljskih cjelina oba naselja, te pojedinačnih pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara. Unutar zona navedenih dijelova naselja valja uvjetovati način korištenja tog prostora prema smjernicama danim konzervatorskom podlogom. 2.2. Ciljevi prostornog uređenja naselja 2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i

planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti i posebnosti krajobraza

Planiranje i uređenje prostora naselja mora obuhvatiti ne samo prostor i njegovo funkcionalno uređenje, već i sve pojave okoliša koje se pojavljuju u tom prostoru (more, zrak, tlo, vegetacija) i to ne samo kao površine nego i kao supstancu i međusobno djelovanje. Stoga je potrebno koristiti prostor i okoliš tako da ne dođe do njegovog nepovratnog uništenja, odnosno da se neobnovljivi i obnovljivi resursi koriste tako, da se omogući trajan i kvalitetan održiv razvoj i u vrijeme kada će ih koristiti i buduće generacije. Ovo se prvenstveno odnosi na more i obalu, te vrijedne dijelove graditeljske i prirodne baštine. Pri korištenju prostora poglavito valja štititi površine obrasle kvalitetnim visokim zelenilom, kao i hortikulturno uređene površine. U svrhu očuvanja obale i njezinog racionalnog korištenja potrebno je odrediti granicu pomorskog dobra na cijelom području obuhvata. Pri daljnjem prostornom razvoju naselja potrebno je voditi računa o zaštiti vrednijih zelenih površina koje valja uklopiti u stambene i druge zone kao javno gradsko zelenilo - javne parkove. Za područje povijesnih graditeljskih cjelina potrebno je prema konzervatorskoj podlozi propisati posebne uvjete korištenja i zaštite tog prostora. Također je potrebno i odrediti mjere zaštite ostalih pojedinačnih kulturnih dobra i lokaliteta. Kako bi se sačuvala mediteranska fizionomija naselja potrebno je u tom smislu postaviti odrednice za uvjete i način gradnje kojima će se poštivati lokalna tradicijska arhitektura. Potrebno je osigurati prostorne preduvjete za gradnju pretežito stambenih obiteljskih kuća s racionalnim gustoćama naseljenosti, tako da prosječna brutto gustoća stanovanja (Gbst) iznosi 30 st./ha, gdje se pod brojem stanovnika podrazumijeva zbroj stalnih i povremenih stanovnika (broj korisnika prostora). 2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalna infrastruktura UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA


20

• Obnoviti i uređivati graditeljske povijesne cjeline naselja, te objekte graditeljske baštine i njihovu okolicu, kao mjesta tradicijskog graditeljskog identiteta s funkcijama usluga, kulture, kvartarnih djelatnosti i stanovanja.

• Usmjeravati novu stambenu i drugu gradnju u nedovoljno i neracionalno izgrađene dijelove naselja, te u prostorne cjeline naselja koje su već opremljene komunalnom infrastrukturom.

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA • U svim naseljima komunalnu infrastrukturu prilagođavati potrebama koje proizlaze iz

politike uređenja naselja vodeći pritom stimulativne mjere podsticanja interesa za stambenom izgradnjom u zonama koje su u prioritetu za izgradnju.

• Nastaviti i dovršiti modernizaciju telekomunikacijskih mreža u dijelovima naselja gdje još nisu modernizirane.

• Na niskom naponu modernizaciju provoditi tako da se postojeći zračni vodovi zamjene podzemnim kabelima.

• U rekonstrukcijama i novoj izgradnji osigurati kvalitetnu protupožarnu zaštitu ugradnjom dovoljnih profila cjevovoda i hidranata.

• Izgraditi razdjelni sustav odvodnje otpadnih voda, kako bi se samo fekalne vode pročišćavale, a oborinske upuštale preko preljeva u more.


21

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Program gradnje i uređenja prostora Na području naselja Prvić Luka i Prvić Šepurine ovim Planom određuje se i regulira namjena i uređenje postojećeg urbanog dijela naselja i novih neiskorištenih površina. Mjere kojima se postiže nova razina organizacije, kvalitete prostora i njegove funkcionalnosti mogu se sažeti na postupke sanacije, rekonstrukcije, izgradnje novih zona, održavanje postojećih zona i objekata.


22

Izgrađeni dijelovi naselja organizirani su oko starih jezgri naselja koje sačinjava pretežito mješovita stambena namjena s iznimkom pojedinačnih javnih i ugostiteljskih sadržaja. Neizgrađeni dijelovi naselja zauzimaju rubne površine i pretežito se sastoje od novoplanirane stambene namjene. Prijelazna područja između izgrađenih i neizgrađenih dijelova pretežito će se izgrađivati stambenom izgradnjom uz interpolacije zona drugih namjena (ugostiteljsko-turistička, rekreativna, infrastruktura). Uvjetima i načinom gradnje uvjetovane su visine i gabariti novih objekata odnosno uspostavljani su kriteriji kojima se osigurava uklapanje i povezivanje nove izgradnje u postojeće prostorne i vizualne datosti ovog prostora. Prepoznavanjem konsolidiranosti izgradnje odnosno slobodnih površina uspostavljeno je više razina mogućnosti kojima se postojeći prostor optimalno izgrađuje odnosno širi. Pošto se u sljedećem planskom razdoblju ne predviđa demografski rast osim sezonskog porasta povremenih stanovnika - korisnika ovog prostora, najviše u vrijeme turističke sezone, značajna pažnja pridodana je planskim kategorijama ugostiteljsko - turističkih i rekreativnih sadržaja. Registrirane zone su najvećim dijelom obalni dijelovi naselja (plaže i lungomare) u naselju. Turističko - ugostiteljski sadržaji i potencijalne veće zone locirani su u Prvić Luci: odmaralište "Sl. Požega", u centru naselja Društvo naša djeca”-dječji rekreativni centar, u Prvić Šepurinama to su dvije zone rubno vezane na staru jezgru naselja te športsko-rekreacijska zona Trstevica. Radi što bolje prometne povezanosti i sigurnosti te poboljšanja turističke ponude predviđena je zona helidroma koja je smještena na uzvišenju između dva naselja. 3.2. Osnovna namjena površina Planom su obuhvaćena područja naselja Prvić Luka i Prvić Šepurine. Površine za razvoj i uređenje naselja određene su kroz dvije generalne kategorije: gradive i negradive dijelove naselja. U gradive dijelove odnosno površine namijenjene izgradnji na prvom mjestu spadaju površine namijenjene stambenoj namjeni (S). Stambena namjena zauzima površine pretežito izgrađenog i neizgrađenog dijela naselja. Zone stambene namjene rezervirane su pretežito za stambenu izgradnju uz mogućnost smještanja i dijelova poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene. Na zone stambene namjene nadovezuju se zone mješovite namjene - pretežito stambene namjene (M1). Zone mješovite namjene zauzimaju pretežito izgrađene i središnje dijelove naselja. Unutar zona mješovite namjene moguć je smještaj stambenih, stambeno - poslovnih i poslovnih građevina, građevina javnih i društvenih djelatnosti, građevina športsko - rekreacijske i ugostiteljsko - turističke namjene. Javna i društvena namjena (D8 - vjerska) zauzima manje površine vezane uz postojeće vjerske objekte i njihove pomoćne sadržaje -u Prvić Šepurinama crkva Velike Gospe te u Prvić Luci - crkva i samostan Sv. Marije. Ugostiteljsko - turistički sadržaji predviđeni su u zonama ugostiteljsko - turističke namjene. Zone su formirane većinom postojećim sadržajima odnosno objektima koji tu funkciju imaju i danas. Unutar zona moguće su i poželjne interpolacije športsko-rekreacijskih i zelenih površina. Zone športsko - rekreacijske namjene podijeljene su u na dvije kategorije, šport - površine za športska igrališta svih kategorija (R1) - rezervirana zona nalazi se na najjužnijem dijelu


23

naselja Prvić Šepurine (športsko -rekreacijska zona Trstevica), sljedeća planska kategorija športskih površina (R2) rezervirana je za kupališne površine koje se sastoje od morskog i kopnenog dijela. Morski dio čini prostor predviđena za kupače dok su kopneni dijelovi rezervirani za sunčališta, prirodne odnosno uređene plaže i razne prateće sadržaje (tuševi, kabine za presvlačenje itd.). Javne zelene površine, parkovne površine i hortikulturno uređeni dijelovi prostora rezervirani su kroz planirane namjene javnih zelenih površina (Z1) te zaštitnih zelenih površina (Z). Sve zelene zone planirane su na površinama neposredno ili posredno u vezi s rekreacijskim i slobodnim sadržajima te na ostalim slobodnim površinama prirodnog krajobraza kao zaštitno zelenilo. Kao posebna planska kategorija označene su površine dvaju groblja koja su zadržana unutar svojih granica uz mogućnost širenja kad se za to ukaže potreba. Površine groblja u funkcionalnom smislu sagledavaju se kao jedna cjelina (koja će na taj način biti i planski tretirana) iako u memoriji prostora ona ostaju i dalje dva odvojena sklopa. Infrastrukturni sustavi - ulice i pješačko - kolne površine označene su kao koridori unutar kojih se planira njihova realizacija kao i svih pratećih i pomoćnih sadržaja vezanih uz njih. Na području naselja određene površine zauzimaju i neki elektroenergetski sistemi kao npr. trafostanice za koje je također rezervirana odgovarajuća površina. Od ostalih infrastrukturnih sustava na morskom dijelu najveći dio zauzimaju površine luka za koje su ucrtane granice lučkih područja. 3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja

i uređenja i zaštite površina Prilog: Tablica s iskazom prostornih pokazatelja Planska kategorija kopneni dio: morski dio: ukupno: Granica obuhvata - naselje Prvić Šepurine i Prvić Luka 78,7 ha 14,6 ha 93,3 ha

Stambena namjena (S) 32,4 ha - -

Mješovita namjena (M) 2,1 ha - -

Mješovita pretežito stambena namjena (M1) 23,0 ha - -

Javna i društvena namjena – vjerska (D8) 0,5 ha - -

Ugostiteljsko - turistička namjena – hotel (T1) 1,2 ha - -

Športsko - rekreacijska namjena – šport (R1) 2,2 ha - -

Športsko - rekreacijska namjena – kupalište (R3) 1,5 ha - -

Javne zelene površine - javni park (Z1) 0,7 ha - -

Zaštitne zelene površine (Z) 2,0 ha - -

Površine infrastrukturnih sustava (IS) 12,0 ha 13,1 ha -

Groblje (G) 1,1 ha - -


24

3.4. Prometna i ulična mreža Okosnicu prometne mreže čini sustav mjesnih prometnica na koje se nadovezuju ostali pješački putevi i površine te obalne šetnice. Mjesne prometnice biti će više opterećene pješačkim i eventualnim kolnim prometom (kolni promet na otoku Prviću u oba naselja sačinjavaju manja motorna pomoćna i vatrogasna vozila) pa se u tom pogledu trebaju dimenzionirati svi prometni koridori i potrebne infrastrukturne instalacije i oprema kao i horizontalna i vertikalna signalizacija. Glavnu mjesnu prometnicu definira veza između dva naselja i na nju se nadovezuje cijela mreža ostalih putova. Planom se predviđaju potrebna poboljšanja u obradi prometnice te njezinih popratnih sadržaja. Ostala ulična mreža koje opskrbljuje dijelove naselja također će biti osuvremenjena izradom kvalitetnijih završnih obrada, horizontalne i vertikalne signalizacije te ostale popratne opreme (klupe za sjedenje itd.). Obalna šetnica je od svih prometnih elemenata u oba naselja prepoznata kao najatraktivnija 'prometnica' te u skladu s tom činjenicom za nju se propisuju detaljniji elaborati uređenja (obalna šetnica je i veza svih obalnih turističkih sadržaja s ostalim sadržajima naselja - rekreacijom, jezgrom i turističkim sadržajima). Promet na morskom dijelu opslužuju dvije morske luke za javni promet županijskog značaja (prva je smještena u Prvić Šepurinama a druga u Prvić Luci) i luka posebne namjene – športska luka smještena u Prvić Šepurinama. Luke otvorene za javni promet u primarnoj su funkciji održavanja javnih prometnih linija između otoka i kopna te u turističkoj zoni i dodatnim linijama prema drugim središtima na kopnu i otocima. Unutar lučkih područja luka otvorenih za javni promet županijskog značaja predviđa se smještaj komunalnog veza odnosno dijela luke unutar kojeg će privez obavljati vlasnici brodica s prebivalištem u naseljima Prvić Luka i Prvić Šepurine. Također će se u dijelu lučkog područja osigurati površina za privez plovila u tranzitu i ribarski vez. Luka posebne namjene smještena u Prvić Šepurinama namijenjena je privezu sportskih brodica u vlasništvu članova športske udruge. Zračni promet će se odvijati preko novoplaniranog helidroma, pozicija odnosno točna lokacija i eventualne potrebne prilagodbe okolnih infrastrukturnih sustava (ovdje se prvenstveno misli na postojeće zračne vodove) biti će analizirane i izvedene nakon što se napravi detaljna analiza mogućnosti. 3.5. Komunalna infrastrukturna mreža 3.5.1. Telekomunikacije Trenutno stanje i kapaciteti opreme zadovoljavaju potrebe konzuma te u bližoj budućnosti nije potrebno provoditi veće zahvate (preko 20% rezerve je trenutno raspoloživo). Usporedno s uvođenjem digitalnih telekomunikacijskih sustava na nivou Županije i Grada treba pristupiti daljnjoj modernizaciji sustava odnosno izmjeni opreme. 3.5.2. Elektroopskrba Trenutno stanje i kapacitet elektroopskrbne mreže zadovoljava potrebe konzuma obzirom na planirani rast broja korisnika ovog područja. Radi poboljšanja kvalitete opskrbe postojeću zračnu mrežu potrebno je zamijeniti novom kabliranom mrežom.


25

3.5.3. Vodoopskrba Vodoopskrbnim sustavom Županije i njegovim Srednjoročnim programom (do 2015 g.) riješeno je pitanje vodoopskrbe otoka Prvića. Ovim programom uzeti su obzir svi faktori od pretpostavljenih sezonskih opterećenja, broja korisnika, potreba za povećanjem kapaciteta i trenutno stanje izgrađenosti te će se prema njemu u sljedećem planskom razdoblju nadograđivati i osuvremenjivati postojeće mreža. 3.5.4. Odvodnja otpadnih voda Glavni sustav odvodnje otpadnih voda otoka Prvića koncipiran je na osnovu Studije zaštite voda na području Šibensko - kninske županije. Kanalizacijski sustav će se realizirati kao razdjelni sustav kanalizacije sa biološkim uređajem za pročišćavanjem koji će se nalaziti u blizini rta Prvić. Ovakvim sustavom odjeljuju se sanitarne otpadne vode od sustava odvodnje oborinskih voda (zatvorenom ili otvorenom kanalizacijskom mrežom). Daljnjim sustavom će se obrađene otpadne vode ispuštati u more podmorskim ispustom dužine 1000m. U prvoj fazi predviđa se priključak na javnu kanalizaciju s 1500 do 2000 E.S. (ekvivalentnih stanovnika) dok će u drugoj fazi iznositi do 3500 E.S. Kao opcija prethodno navedenoj varijanti odvodnje otpadnih voda otoka Prvića moguća je varijanta povezivanja sustava otoka Prvića s sustavom odvodnje naselja Tribunj-Vodice-Srima.


26

3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina 3.6.1. Uvjeti i način gradnje Prostore naselja Prvić Luka i Prvić Šepurine karakteriziraju prepoznatljive jezgre naselja koje svojom morfologijom, arhitektonskom i povijesnom vrijednošću te samim položajem zahtijevaju uvođenje režima posebnih uvjeta korištenja. Jezgre dvaju naselja tretirane su kao zone povijesnih graditeljskih cjelina (Prvić Šepurine - registrirana i Prvić Luka - evidentirana). Uz ove dvije centralne zone jezgri naselja prijelazne strukture naselja obilježene su slobodnijim režimom korištenja koji je definiran kao zaštitno područje uz povijesne graditeljske cjeline. Pomorski dijelovi samih naselja definiraju se lučkim područjima.


27

Zelene zone unutar naselja ovisno o kvaliteti uređenosti i vrijednosti vrsta te potencijalnim mogućnostima za uređenje predviđene su kao površine za hortikulturno uređenje. Obzirom na uređenost i iskorištenost prostora utvrđeno je nekoliko kategorija korištenja prostora. Prvu kategoriju sačinjavaju dovršeni dijelovi naselja - jezgre naselja. U tim dijelovima naselja potrebno je posebnu pažnju posvetiti održavanju stare jezgre i strukture naselja, uređivati i revitalizirati dijelove i sklopove koji pokazuju znakove propadanja ili ruiniranja. Predviđeni je mješoviti način gradnje u ovim dijelovima naselja. Dovršeni dijelovi naselja - jezgre naselja postupno se transformiraju u pretežito dovršene dijelove naselja. Zone pretežito-dovršenih dijelova omogućuju više prostora za novu izgradnju - pretežito mješovitog tipa s obvezom da se postojeći prostori održavaju i uređuju. Također su pod određenim uvjetima moguće dogradnje i rekonstrukcije a koje bitnije ne mijenjaju postojeću sliku naselja. Pretežito nedovršeni dijelovi naselja jesu prostori na kojima se planira nova izgradnja, dogradnja ili rekonstrukcija. Planirana vrsta izgradnje jest jednoobiteljska s ograničenjem visine kako se ne bi narušile prirodne vizure otoka i njegovih padina. Neizgrađeni dijelovi naselja predviđeni su pretežito za novu izgradnju jednoobiteljskog načina gradnje. Na morskom dijelu prostor je rezerviran za izgradnju morskih luka, privezišta i kupališnih zona. Prostorne odnose i uklapanje novih građevina u vizuru i sliku naselja dodatno je određeno postavljanjem uvjeta o načinu i visini gradnje prema zonama koje su utvrđene analizom heterogenosti i uklopljenosti u krajobrazne kvalitete prostora. Ograničenje visinom izgradnje provedeno je kroz tri osnovne najveće dozvoljene visine - od dozvoljene izgradnje samo prizemne etaže s potkrovljem (većinom u 'višim' i vizurama izloženijim dijelovima naselja) pa do mogućnosti izvedbe prizemlja, kata i potkrovlja (u 'nižim' i manje izloženim dijelovima naselja). 3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-

povijesnih i ambijentalnih cjelina Prirodna baština Na području naselja trenutno nema zaštićene niti registrirane prirodne baštine. Najznačajniji dio slobodnog prostora čini slobodni prirodni krajobraz koji se proširuje i na preostali dio otoka. Poseban detalj u ovome ambijentu čine gromače te se kao prepoznatljivi element prostora trebaju sačuvati u što je moguće većem broju. Obalni dio naselja jest posebna cjelina, niz hridi, manjih plaža, kamenih dijelova koji zajedno formiraju obalu. Obala je danas većim dijelom izgubila svoj prirodni izgled zbog bespravne izgradnje privatnih molova, pristaništa i plaža te je potrebno pristupiti njezinoj sanaciji - uklanjanju uz provođenje propisanih mjera uređenja prostora. Kulturna baština U sklopu naselja Prvić Luka i Prvić Šepurine registrirano je i evidentirana sljedeća kulturna baština:


28

Naselje evidentirano/registrirano Prvić Šepurine povijesna graditeljska cjelina - registrirana Prvić Šepurine Crkva Sv. Jelene - registrirano Prvić Šepurine ljetnikovac Draganić - Vrančić - registrirano Prvić Luka Crkva Gospinog Porođenja - registrirano Prvić Luka samostan s crkvom Gospe od Milosti -

registrirano Prvić Luka povijesna graditeljska cjelina - evidentirano Prvić Luka antički i srednjovjekovni lokaliteti -

evidentirano Za sve građevinske zahvate na navedenim nepokretnim kulturnim dobrima potrebno je ishoditi posebne uvjete od nadležne uprave za zaštitu okoliša. Zone zaštite povijesnih graditeljskih cjelina određene su na kartografskom prikazu 3.a i 3.b kao i kontaktne zone kao oblikovno vrijedna područja naselja. U povijesnim graditeljskim cjelinama moraju se zadovoljiti sljedeći uvjeti:

• potpuna zaštita građevinskog tkiva (oblika i izgleda) • zaštita tradicionalnih oblika građenja funkcije i sadržaja • očuvanje povijesne matrice • predviđanje sanacije, rekonstrukcije građevina te njihovo održavanje uz obvezu

izrade detaljnog plana uređenja U oblikovno vrijednim dijelovima naselja moraju se zadovoljiti sljedeći uvjeti:

• sačuvanje tradicionalne matrice naselja • moguća je sanacija i održavanje uz mogućnost prilagođavanja građevina

suvremenim potrebama ili djelatnostima • iznimno je dozvoljeno rušenje dotrajalih građevina ukoliko nisu ocijenjene kao

pojedinačno i u cjelini vrijedne povijesne građevine Detaljnije uvjete zaštite i očuvanja povijesnih graditeljskih cjelina te pojedinačnih kulturnih dobara biti će propisano detaljnijim konzervatorskim osnovama i detaljnim planovima uređenja tih cjelina. 3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš treba provoditi mjerama prevencije i aktivnim mjerama sanacije. Prostorno planiranje jest jedan od najvažnijih instrumenata pri ostvarivanju što kvalitetnije organizacije i preraspodjele prostora. Zadovoljenje ovog kriterija omogućuje kroz određeni vremenski period usmjerenu i održivu politiku gospodarenja prostorom. Rezultati ovakvog gospodarenja prostorom vide se kroz smanjenje nepovoljnih utjecaja na prirodu, usmjerenjem potencijalno opasnih i štetnih djelatnosti u za to određene dijelove prostora, otvaranjem novih i sanacija već postojećih zelenih površina.


29

Ovim urbanističkim planom utvrđuju se ciljevi i mjere kojima se doprinosi poboljšanju i održanju prirode, okoliša i urbanih dijelova kroz određeni vremenski period. Zrak Na području naselja zrak do sada nije bio onečišćen iz razloga što na području cijelog otoka nema zagađivača niti vozila koja bi mogla sniziti kvalitetu. Potencijalni manji zagađivači zraka trebaju biti opremljeni sukladno posebnim propisima uređajima za filtriranje i pročišćavanje zraka Kopno i more Svi korisnici prostora posredno ili neposredno zagađuju kopno i kasnije more ispuštanjem otpadnih tvari u kopno. Odlaganje krupnog otpada vršit će se na za to određenim mjestima - skupljalištima otpada. Radi što efikasnijeg sakupljanja i kasnije obrade otpad je potrebno sortirati po vrstama i skladištiti u određena spremišta - privremena skupljališta. Planom se regulira kompletni sustav odvojene odvodnje od upuštanja otpadnih tvari u sustav za odovodnju pa do ispusta u more. Nivo zagađenja mora varira u odnosu na sezonu kada se broj korisnika povećava 3-4 puta pa tako i onečišćenje mora povećava posebno u blizini luka. Najveći zagađivači kao ugostiteljsko - turističke i druge građevine javne namjene trebaju ugraditi uređaje koji će osigurati propisanu kvalitetu otpadnih voda. Također sve ostale građevine moraju imati priključak na sustav odvodnje, ukoliko to nije moguće potrebno je u prijelaznom periodu fekalne vode ispuštati u vodonepropusnu sabirnu jamu bez preljeva. Prije samog ispusta u more iz sustava odvodnje otpadne vode biti će pročišćene u uređaju za pročišćavanje s biološkim filtrom te nakon toga biti ispuštene podmorskim ispustom u more na dovoljnoj udaljenosti od otoka.

PRIJEDLOG URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA PRVIĆ ŠEPURINA I PRVIĆ LUKE I I . O D R E D B E Z A P R O V O Đ E N J E

30

II. Odredbe za provođenje


31

1. Uvjeti za određivanje i razgraničavanje površina javnih i

drugih namjena

Članak 5. Razgraničenje površina po namjeni u skladu je s točnošću koja proizlazi iz mjerila 1:2.000. Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza u mjerilu 1:2000, na podloge u većim mjerilima dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu podloge. Granica obuhvata Plana u akvatoriju predstavlja načelnu crtu nasipavanja mora, odnosno vanjsku granicu akvatorija pripadajućih luka i kupališta koja će biti točnije određena detaljnim planovima uređenja.

Članak 6. Sukladno razgraničenju površina po namjeni određene su slijedeće namjene površina:

• stambena (oznaka S) • mješovita namjena (M) – hotel, građevine javne i društvene namjene, javne

površine • mješovita pretežito stambena (oznaka M1) • javna i društvena – vjerska (oznaka D8) • ugostiteljsko turistička – hotel (oznaka T1) • športsko rekreacijska – šport (oznaka R1) • športsko rekreacijska – kupalište (oznaka R3) • javne zelene površine – javni park (oznaka Z1) • zaštitne zelene površine (oznaka Z) • groblje (oznaka G) • površine infrastrukturnih sustava (oznaka IS)

Unutar površina namjena iz alineja 1. do 6. i 9. prethodnog stavka podrazumijeva se i mogućnost uređenja zelenih površina iz alineja 7. i 8. prethodnog stavka. Unutar površina namjena iz alineja 1. do 9. stavka 1. ovog članka podrazumijeva se i izgradnja linijskih i površinskih građevina komunalne infrastrukture na zasebnim građevnim česticama. Unutar površina namjena iz alineja 1. do 5. i 9. stavka 1. ovog članka podrazumijeva se i uređenje javnih prometnih površina na zasebnim česticama. Smještaj građevina pratećih sadržaja kupališta kao što su javne sanitarije, kabine za presvlačenje, tuševi, spremišta za plažne rekvizite (suncobrani, ležaljke i sl.) i plovila (sandoline, pedaline i sl.) moguće je smjestiti na građevnim česticama uz šetnicu unutar površina onih namjena koje se u zaleđu iza šetnice nadovezuju na površine športsko rekreacijske namjene – kupališta (oznaka R3). Razmještaj i veličina, te razgraničenje površina javnih i drugih namjena iz stavka 1. ovog članka prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena površina”.


32

1.1.

STAMBENA NAMJENA

Članak 7. Pod površinama stambene namjene podrazumijevaju se površine unutar kojih je moguće na jednoj građevnoj čestici smjestiti zajedno s pomoćnim građevinama:

• stambenu građevinu s dijelovima poslovne i ugostiteljsko turističke namjene ili

• građevinu športsko rekreacijskih djelatnosti s dijelovima ugostiteljsko turističke namjene.

1.2. MJEŠOVITA i MJEŠOVITA PRETEŽITO STAMBENA NAMJENA

Članak 8.

Pod površinama mješovite namjene podrazumjevaju se površine namijenjene smještaju hotela kapaciteta do 80 kreveta, građevine javne namjene (upravne, školske, zdravstvene, vjerske). Pod površinama mješovite pretežito stambene namjene podrazumijevaju se površine unutar kojih je moguće na jednoj građevnoj čestici smjestiti zajedno s pomoćnim građevinama:

• stambenu građevinu s dijelovima poslovne i ugostiteljsko turističke namjene ili

• poslovnu građevinu s dijelovima ugostiteljsko turističke namjene ili • ugostiteljsko turističku građevinu ili • građevinu športsko rekreacijskih djelatnosti s dijelovima ugostiteljsko

turističke namjene ili • građevinu javnih i društvenih djelatnosti.

1.3. JAVNA I DRUŠTVENA – VJERSKA NAMJENA

Članak 9.

Pod površinama javne i društvene – vjerske namjene podrazumijevaju se površine unutar kojih je moguće na jednoj građevnoj čestici smjestiti zajedno s pomoćnim građevinama vjersku građevinu.

1.4 UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENA – HOTEL

Članak 10.

Pod površinama ugostiteljsko turističke namjene – hotel podrazumijevaju se površine unutar kojih je moguće na jednoj građevnoj čestici smjestiti zajedno s pomoćnim građevinama:

• ugostiteljsko turističku građevinu s pratećom građevinom športsko rekreacijskih djelatnosti.


33

1.5.

ŠPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA – ŠPORT

Članak 11. Pod površinama športske namjene (oznaka R1) podrazumijevaju se površine unutar kojih je moguće na jednoj građevnoj čestici smjestiti zajedno s pomoćnim građevinama građevinu športsko rekreacijskih djelatnosti s dijelovima poslovne i ugostiteljsko turističke namjene.

1.6. ŠPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA – KUPALIŠTE

Članak 12.

Pod kupalištima (oznaka R3) se podrazumijevaju površine namijenjene rekreativnim aktivnostima unutar kojih je moguće smjestiti građevinu športsko rekreacijskih djelatnosti. Kupališta se sastoje od morskog i kopnenog dijela. Morski dio čini morska površina i podmorje s jasno naznačenim dijelom za kupače, a kopneni dio čini površina sunčališta, odnosno uređene ili prirodne plaže s pratećim sadržajima (tuševi i kabine za presvlačenje). Unutar površine kupališta u uvali Trstevica na koju se u zaleđu iza šetnice nadovezuje površina športsko rekreacijske namjene – šport (oznaka R1) predviđen je smještaj športsko rekreacijskih građevina.

1.7. JAVNE ZELENE POVRŠINE – JAVNI PARKOVI

Članak 13.

Javne zelene površine su namijenjene za smještaj i hortikulturno uređenje parkovnih površina, unutar kojih nije moguća gradnja drugih građevina izuzev građevina za potrebe zaštite od ratnih opasnosti i elementarnih nepogoda (zakloni i skloništa), te dječjih igrališta i parkovnih paviljona.

1.8. ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

Članak 14.

Zaštitne zelene površine su formirane kao površine prirodnog i/ili kultiviranog krajobraza na kojima je moguća sadnja autohtonog bilja, te smještaj infrastrukturnih građevina.

1.9

GROBLJE

Članak 15. Površine groblja određene su za smještaj građevina isključivo osnovne namjene s


34

pomoćnim građevinama. 1.10.

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Članak 16. Pod površinama infrastrukturnih sustava podrazumijevaju se prometne površine (koridori glavne mjesne prometnice, šetnice i putova, pješačke površine, helidrom), te luke otvorene za javni promet i privezi.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 17.

Pod građevinama gospodarskih djelatnosti podrazumijevaju se poslovne i ugostiteljsko turističke građevine.

2.1. POSLOVNE GRAĐEVINE

Članak 18.

Poslovnim građevinama smatraju se: • unutar površina stambene namjene (oznaka S): dijelovi građevina u kojima

se obavljaju intelektualne usluge, uslužne i trgovačke djelatnosti, te manji proizvodni pogoni (zanatska proizvodnja) kod kojih se prema kriterijima određenim posebnim propisima ne javljaju posljedice štetne po ljudsko zdravlje i okoliš (onečišćenje zraka, prekomjerna buka, neugodni mirisi, vibracije, radioaktivna emisija, opasnosti od eksplozije i sl.), a svojom veličinom, smještajem i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju normalno funkcioniranje gospodarskog sadržaja.

• unutar površina mješovite pretežito stambene namjene (oznaka M1): građevine i dijelovi građevina u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslužne i trgovačke djelatnosti, te manji proizvodni pogoni (zanatska proizvodnja) kod kojih se prema kriterijima određenim posebnim propisima ne javljaju posljedice štetne po ljudsko zdravlje i okoliš (onečišćenje zraka, prekomjerna buka, neugodni mirisi, vibracije, radioaktivna emisija, opasnosti od eksplozije i sl.), a svojom veličinom, smještajem i osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju normalno funkcioniranje gospodarskog sadržaja.

• unutar površina športsko-rekreacijske namjene – šport (oznaka R1): dijelovi građevina trgovačke namjene isključivo vezani uz prodaju športskih artikala.

Članak 19.

Uvjeti smještaja poslovnih građevina unutar površina mješovite pretežito stambene namjene (oznaka M1), određeni su uvjetima smještaja koji su propisani u ovisnosti o min. veličini građevne čestice za određeni tip stambene građevine.


35

Uvjeti smještaja dijelova poslovnih građevina određeni su uvjetima smještaja osnovnih građevina čiji su sastavni dio.

2.2. UGOSTITELJSKO - TURISTIČKE GRAĐEVINE

Članak 20.

Ugostiteljsko turističkim građevinama smatraju se: • unutar površina ugostiteljsko turističke namjene – hotel (oznaka T1):

• građevine za obavljanje ugostiteljske djelatnosti iz skupine hotela i to hotel, aparthotel i pansion,

• građevine za obavljanje ugostiteljske djelatnosti iz skupine kampovi i drugo i to; odmaralište i omladinski hotel.

• unutar površina mješovite pretežito stambene namjene (oznaka M1): • građevine za obavljanje ugostiteljske djelatnosti iz skupine hotela i to

hotel, aparthotel i pansion, • građevine i dijelovi građevina za obavljanje ugostiteljske djelatnosti iz

skupine kampovi i drugo i to; građevine - kamp, odmaralište, omladinski hotel, te dijelovi građevina - soba za iznajmljivanje, apartman, kuća za odmor,

• građevine i dijelovi građevina za obavljanje ugostiteljske djelatnosti iz skupine restorana, barova, kantina i pripremnica obroka (catering) kod kojih se prema kriterijima određenim posebnim propisima ne javljaju posljedice štetne po ljudsko zdravlje i okoliš (onečišćenje zraka, buka, neugodni mirisi).

• unutar površina športsko rekreacijske namjene – šport (oznaka R1): • dijelovi građevina za obavljanje ugostiteljske djelatnosti iz skupine

restorana, barova, kantina i pripremnica obroka (catering) kod kojih se prema kriterijima određenim posebnim propisima ne javljaju posljedice štetne po ljudsko zdravlje i okoliš (onečišćenje zraka, neugodni mirisi).

• unutar površina stambene namjene (oznaka S): • građevine za obavljanje ugostiteljske djelatnosti iz skupine kampovi i

drugo i to; kamp, • dijelovi građevina za obavljanje ugostiteljske djelatnosti iz skupine

kampovi i drugo i to; soba za iznajmljivanje, apartman, kuća za odmor, • dijelovi građevina za obavljanje ugostiteljske djelatnosti iz skupine

restorana, kantina i pripremnica obroka (catering) kod kojih se prema kriterijima određenim posebnim propisima ne javljaju posljedice štetne po ljudsko zdravlje i okoliš (onečišćenje zraka, buka, neugodni mirisi).

Članak 21.

Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja hotela, aparthotela, pansiona, odmarališta i omladinskog hotela, odnosno rekonstrukcije postojećih građevina unutar površina ugostiteljsko turističke namjene – hotel (oznaka T1):

• najmanja udaljenost osnovne građevine od susjednih čestica iznosi 3,0 m, • najveća etažnost građevine (E) iznosi: prizemlje i dvije katne etaže, (E=Pr+2)

uz mogućnost izvedbe podrumske etaže, • visina građevine mjerena od kote zaravnatog terena do vijenca krova može

iznositi najviše V=12,0 m,


36

• najveći koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi 0,3, a koeficijent iskorištenosti (kis) 0,6, u čiji izračun se ne uračunavaju prateće športsko rekreacijske i uz njih prateće građevine

• najmanje 20% od ukupne površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno zelenilo.

Ostali uvjeti primjenjivati će se kako je definirano u poglavlju 5. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina.

Članak 22. Uvjeti smještaja hotela, aparthotela i pansiona, te odmarališta i omladinskog hotela unutar površina mješovite pretežito stambene namjene (oznaka M1) određeni su uvjetima smještaja koji su propisani za višestambene građevine. Uvjeti smještaja ugostiteljsko turističkih građevina iz članka 20. alineje 2. podalineja 2. i 3. osim kampa, odmarališta i omladinskog hotela, određeni su uvjetima smještaja koji su propisani u ovisnosti o min. veličini građevne čestice za određeni tip stambene građevine. Uvjeti smještaja ugostiteljsko turističkih građevina unutar površina, odmarališta i omladinskog hotela, određeni su uvjetima smještaja koji su propisani u ovisnosti o min. veličini građevne čestice za određeni tip stambene građevine. Uvjeti smještaja dijelova ugostiteljsko turističkih građevina određeni su uvjetima smještaja osnovnih građevina čiji su sastavni dio.

Članak 23. Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja kampova unutar površina stambene (oznaka S) i mješovite pretežito stambene namjene (oznaka M1):

• najveći kig građevne čestice kampa iznosi 0,1, u čiji izračun se uračunavaju tlocrtne projekcije pratećih građevina (sanitarije i dr.),

• najveća visina (V) pratećih građevina iznosi 4,0 m mjerena od najniže kote zaravnatog terena do vijenca krova građevine,

• najveća dozvoljena etažna visina pratećih građevina jest prizemna (E=Pr) uz mogućnost izvedbe podrumske etaže.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 24.

Pod građevinama društvenih djelatnosti podrazumijevaju se građevine i dijelovi građevina: • predškolske i školske djelatnosti (dječje jaslice, dječji vrtić, područna

odjeljenja osnovne škole) • zdravstvene i socijalne djelatnosti (ambulanta opće medicine, dom

umirovljenika, dom za osobe s poteškoćama u razvoju i sl.) • javnih i upravnih djelatnosti (udruga dobrovoljnih vatrogasaca, udruge

građana, mjesni odbor). • vjerske građevine (samostan, crkva, kapelica) • kulturne djelatnosti (čitaonica i sl.)


37

Članak 25.

Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti unutar površina mješovite pretežito stambene namjene (oznaka M1) određeni su uvjetima smještaja koji su propisani u ovisnosti o min. veličini građevne čestice za određeni tip stambene građevine, te primjenom slijedećih min. normativa:

Sadržaj Bruto površina građevine (m2) Površina građevne čestice Jaslice i dječji vrtić 3 m2/djetetu 10-20 m2/djetetu Osnovna škola 5 m2/učeniku 30-50 m2/učeniku Dom umirovljenika, dom za osobe s poteškoćama u razvoju

38-42 m2/korisniku 50 m2/korisniku

Ambulanta 0,04 m2/stalnom stanovniku - Pod uvjetima smještaja vjerskih građevina unutar površina javne i društvene – vjerske namjene (oznaka D8) podrazumijeva se rekonstrukcija, adaptacija i održavanje sukladno posebnim uvjetima propisanim od strane nadležnog konzervatorskog odjela.

4. Uvjeti smještaja

građevina športsko rekreacijskih djelatnosti

Članak 26. Pod građevinama športsko rekreacijskih djelatnosti podrazumijevaju se:

• unutar površina športsko rekreacijske namjene - šport (oznaka R1): • sve vrste športskih terena i građevina (bazeni, akvagani i sl.)

• unutar površina športsko rekreacijske namjene - kupalište (oznaka R3) u području uvale Trstevica: • akvagani, bazeni, skakaonice i dr.

• unutar površina ugostiteljsko turističke namjene - hotel (oznaka T1): • sve vrste športskih terena i građevina

• unutar površina stambene (oznaka S) i mješovite pretežito stambene namjene (oznaka M1): • športski teren do 200 m2 površine, • tenis teren, • bazen za plivanje vodene površine do 320 m2.

Članak 27.

Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja građevina športsko rekreacijske djelatnosti unutar površina športsko rekreacijske namjene - šport (oznaka R1):

• površinu športsko rekreacijske namjene - šport (oznaka R1) riješiti jedinstveno kroz detaljni plan uređenja, tako da najmanje 20% njene površine bude hortikulturno uređeno kao javni park sadnjom autohtonog zelenila

• najveći kig građevne čestice iznosi 0,2 u čiji izračun se uzimaju u obzir tlocrtne projekcije poslovno-ugostiteljske građevine, tribina iznad razine konačno zaravnatog terena, te pratećih građevina uz osnovni športski teren ili bazen, a to su: spremišta materijala i športskih rekvizita, klupske prostorije, svlačionice i sanitarije


38

• najveća visina (V) pratećih građevina iznosi 3,0 m mjereno od najniže kote zaravnatog terena do vijenca krova građevine,

• najveća etažna visina pratećih građevina (E) je prizemna, E=Pr, uz mogućnost izgradnje podrumske etaže.

• najveća visina (V) poslovno-ugostiteljske građevine iznosi 6,0 m mjereno od najniže kote zaravnatog terena do vijenca krova građevine,

• najveća etažna visina poslovno-ugostiteljske građevine (E) iznosi prizemlje i potkrovlje, E=Pr+Pk, uz mogućnost izgradnje podrumske etaže.

• najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeno autohtonim zelenilom

Članak 28. Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja građevina športsko rekreacijske djelatnosti i pratećih sadržaja unutar površina športsko rekreacijske namjene - kupalište (oznaka R3):

• postavljanje pratećih sadržaja (kabina za presvlačenje) na montažno-demontažni način, osim podne konstrukcije.

• površina pod građevinama športsko rekreacijskih djelatnosti (akvagani, bazeni, skakaonice i sl.) može iznositi najviše 10% površine tog dijela kupališta

Članak 29.

Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja građevina pratećih sadržaja kupališta iz članka 6. stavka 5. unutar površina namjena koje se u zaleđu iza šetnice nadovezuju na kupališta:

• najveći kig građevne čestice iznosi 0,2 • ukoliko se građevina spremišta plažnih rekvizita i plovila gradi na građevnoj

čestici građevine osnovne namjene, njezina se tlocrtna projekcija uračunava u ukupni kig.

• najveća visina (V) građevina iznosi 3,0 m mjereno od najniže kote zaravnatog terena do vijenca krova građevine,

• najveća etažna visina građevina (E) je prizemna, E=Pr, uz mogućnost izgradnje podrumske etaže

• pročelja građevina moraju biti obrađena u kamenu osim kabina za presvlačenje koje je moguće izvesti montažno-demontažno, te tuševa.

Članak 30.

Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja građevina športsko rekreacijske djelatnosti unutar površina ugostiteljsko turističke namjene - hotel (oznaka T1):

• najveća visina (V) pratećih građevina (tribine iznad razine konačno zaravnatog terena, spremišta materijala i športskih rekvizita, svlačionice i sanitarije iznosi 3,0 m mjereno od najniže kote zaravnatog terena do vijenca krova građevine,

• najveća etažna visina pratećih građevina (E) je prizemna, E=Pr, uz mogućnost izgradnje podrumske etaže.

• tlocrtne projekcije pratećih građevina uračunavaju se u ukupni kig građevne čestice osnovne građevine

Članak 31.

Propisuju se slijedeći uvjeti smještaja građevina športsko rekreacijskih djelatnosti unutar površina stambene (oznaka S) i mješovite pretežito stambene namjene (oznaka M1):

• najmanja površina građevne čestice iznosi 1200 m2 • najveći kig građevne čestice iznosi 0,1 u čiji izračun se uzimaju u obzir


39

tlocrtne projekcije pratećih građevina uz osnovni športski teren ili bazen, a to su: spremišta materijala i športskih rekvizita, klupske prostorije, svlačionice i sanitarije, ugostiteljski sadržaji

• najveća visina pratećih građevina iznosi 3,0 m mjereno od najniže kote zaravnatog terena do vijenca krova građevine

• najveća etažna visina pratećih građevina (E) je prizemna, E=Pr uz mogućnost izgradnje podzemne etaže

• najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeno autohtonim zelenilom

5.

Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 32. Pod stambenom građevinom podrazumijevaju se:

• obiteljske građevine: o jednoobiteljska građevina s najviše dvije stambene jedinice najveće

ukupne brutto površine od 400 m2, o višeobiteljska građevina tri do četiri stambene jedinice najveće ukupne

brutto površine od 600 m2, • stambeno-poslovna građevina.

Pod stambeno-poslovnom građevinom se podrazumijeva jednoobiteljska, višeobiteljska ili višestambena građevina s dijelovima poslovne i ugostiteljsko turističke namjene u pravilu smještenim u prizemnoj ili podrumskoj etaži (izuzev soba za iznajmljivanje i apartmana).

5.1. OBLIK I VELIČINA GRAĐEVNE ČESTICE

Članak 33.

Za smještaj stambenih građevina određuju se slijedeće najmanje veličine građevnih čestica, te u ovisnosti od njih i najveći koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti:

• u dovršenim, te dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima naselja: najmanje veličine građevne čestice tip

izgradnje širina (m) površina (m2) najveći kig/kis

JEDNOOBITELJSKI - samostojeći (SS) 14 350 0,3/0,6 - dvojni (D) 10 250 0,3/0,6 VIŠEOBITELJSKI - samostojeći (SS) 16 400 0,3/0,6 - dvojni (D) 12 300 0,3/0,6

• u pretežito nedovršenim dijelovima naselja:

najmanje veličine građevne čestice tip izgradnje širina (m) površina (m2)

najveći kig/kis

JEDNOOBITELJSKI - samostojeći (SS) 16 400 0,3/0,6 - dvojni (D) 12 300 0,3/0,6 VIŠEOBITELJSKI


40

- samostojeći (SS) 18 540 0,3/0,6

• u neizgrađenim dijelovima naselja: najmanje veličine građevne čestice tip

izgradnje širina (m) površina (m2) najveći kig/kis

JEDNOOBITELJSKI - samostojeći (SS) 16 480 0,3/0,6 VIŠEOBITELJSKI - samostojeći (SS) 18 600 0,3/0,6

U dijelovima naselja iz alineje 1. i 2. stavka 1. ovog članka na lokacijama, gdje ne postoji mogućnost formiranja najmanje propisane građevne čestice, kada su susjedne građevne čestice već izgrađene, dozvoljava se interpolacija i na manjim građevnim česticama uz lokacijske uvjete jednake onima na susjednim građevnim česticama s time da se u obzir uzimaju po investitora povoljniji uvjeti.

5.2. SMJEŠTAJ GRAĐEVINA NA GRAĐEVNOJ ČESTICI

Članak 34.

Građevina koja se gradi na slobodnostojeći način ne može se smjestiti na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjednih građevnih čestica. Izuzetno od stavka 1. ovoga članka u dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima naselja udaljenost može biti i manja u slučaju; da smještaj postojeće građevine na susjednoj građevnoj čestici omogućava postizanje razmaka između građevina određenog u članku 39. pod uvjetom da se na jednoj strani građevne čestice osigura nesmetan prilaz na njezin stražnji dio najmanje širine 3,0 m. Na dijelu stambene i pomoćne građevine koja se izgrađuje na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjedne građevne čestice, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori. Otvorima se u smislu stavka 3. ovoga članka, te stavka 3. članka 36. ne smatraju ostakljenja neprozirnim staklom i dijelovi zida od staklene opeke veličine do najviše 60x60 cm,, ventilacijski otvori najšireg promjera od 20 cm, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje se ventilacija odvija prirodnim putem i kroz koje nije moguće ostvariti vizualni kontakt.

Članak 35. Građevina koja se izgrađuje kao dvojna, jednom se svojom stranom prislanja na građevnu među susjedne građevne čestice, odnosno uz susjednu građevinu. Građevna međa je granica čestice uz koju se gradi građevina na udaljenosti manjoj od 3,0 m.

Članak 36. Uz stambenu građevinu, na istoj građevnoj čestici se mogu graditi pomoćne građevine što služe redovnoj upotrebi osnovne građevine (spremište, drvarnica, ljetna kuhinja, nadstrešnica i sl.) tako da su smještene:

• uz osnovnu građevinu • odvojeno od osnovne građevine


41

• na građevnoj međi kao dvojne građevine uz uvjet: • da se zid prema susjednoj građevnoj čestici izvede bez otvora, te • da se odvodnja s krovnih ploha riješi na pripadajuću građevnu česticu.

Udaljenost pomoćnih građevina kojima su vanjski zidovi izrađeni od drva mora iznositi od granica susjedne građevne čestice najmanje 5, 0 m. Udaljenost spremnika goriva i septičkih jama mora iznositi od granica susjedne građevne čestice najmanje 3,0 m.

5.3. REGULACIJSKI I OBVEZNI GRAĐEVNI PRAVAC

Članak 37.

Regulacijski pravac je pravac povučen granicom koja razgraničuje površinu postojećeg prometnog koridora u dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima naselja, odnosno površinu planiranog koridora u neizgrađenim i pretežito nedovršenim dijelovima naselja od površina ostalih namjena. Regulacijski pravac uz postojeće prometne koridore, izuzev glavne mjesne prometnice, u dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima naselja je pravac kojeg čine postojeće ograde građevnih čestica ili postojeće građevine, s time da se pri određivanju lokacijskih uvjeta u obzir uzima povoljniji slučaj u pogledu veće širine prometnog koridora. Udaljenost regulacijskog pravca od osi prometnog koridora:

• glavne mjesne prometnice iznosi najmanje 2,5 m, • puta i obalne šetnice u neizgrađenim i pretežito nedovršenim dijelovima

naselja iznosi najmanje 2,0 m

Članak 38. Obvezni građevni pravac je zamišljeni pravac na kojem se obvezatno smješta najmanje 60% širine pročelja građevine, a određen je u odnosu na regulacijski pravac tako da je udaljen od njega uz prometni koridor:

• glavne mjesne prometnice i obalne šetnice iznosi najmanje 5,0 m, • puta i pješačkih površina iznosi najmanje 3,0 m,

U dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima naselja, ako su postojeće građevine na susjednim građevnim česticama na regulacijskom pravcu ili na manjim udaljenostima od propisane u stavku 2. ovog članka, može se za izgradnju nove građevine dozvoliti izgradnja na regulacijskom pravcu, odnosno na manjoj udaljenosti od propisane s time da se u obzir uzima veća udaljenost.

5.4. MEĐUSOBNA UDALJENOST GRAĐEVINA

Članak 39.

Najmanja dozvoljena udaljenost između građevina na susjednim građevnim česticama ukoliko se ne radi o dvojnim građevinama građenim na građevnoj međi, iznosi 6,0 m.


42

Iznimno, kad se radi o zamjeni postojeće građevine novom, može se zadržati i postojeća udaljenost između građevina iako je manja od one propisane u stavku 1. ovog članka.

5.5. VISINA I OBLIKOVANJE GRAĐEVINA

Članak 40.

Pod visinom građevine (V), ako nije ovim odredbama drugačije navedeno, podrazumijeva se visinska udaljenost od gornje kote stropne konstrukcije posljednje etaže do kote uređenog terena građevne čestice s one strane s koje čestica ima pristup na javnu površinu. Pod etažnom visinom građevine (E) podrazumijeva se broj nadzemnih etaža u koje se uz prizemnu (Pr) i katne etaže uračunava i potkrovlje (Pk), tako da visina iz stavka 1. ovoga članka za građevinu etažne visine:

• Pr i Pr+Pk – iznosi najviše 4,5 m, • Pr+1 i Pr+1+Pk – iznosi najviše 8,0 m,

Uz najveći broj nadzemnih etaža omogućuje se i izvođenje podrumske etaže (Po). Najveće dozvoljene visine građevina određene su visinom izgradnje pojedinog dijela naselja, a što je prikazano na kartografskom prikazu, br. 4. "Način gradnje". Izuzetno od prethodnog stavka, u dovršenim i pretežito dovršenim dijelovima naselja dozvoljava se izgradnja ili dogradnja građevine veće visine od propisanih na način da se njezina visina uskladi s visinama postojećih građevina na susjednim građevnim česticama, s time da se u obzir uzima veća visina.

Članak 41. Potkrovljem (Pk) se smatra dio građevine ispod krovne konstrukcije, a iznad stropne konstrukcije posljednje etaže građevine. Najveći gabarit potkrovlja građevine određen je najvećom visinom nadozida od 110 cm za višeetažne, odnosno 150 cm za dvoetažne (Pr+Pk) građevine. Potkrovlje kojemu je visina nadozida veća od propisanih prethodnim stavkom smatra se katnom etažom. Prozori potkrovlja mogu biti izvedeni u kosini krova ili na zabatnom zidu ovisno o ambijentalnim uvjetima sredine.

Članak 42. Podrumom (Po) se smatra podzemna etaža ako:

• na kosom terenu donja kota stropne konstrukcije te etaže nije viša od 60 cm od kote konačnog zaravnatog terena na višem dijelu, i ako kota definitivno zaravnatog terena nije niža od 30 cm od kote gornjeg ruba temelja na najnižem dijelu

• na ravnom terenu gornja kota stropne konstrukcije te etaže nije viša od 1,0 m


43

od kote konačno zaravnatog terena

Članak 43. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina i otvora na njima, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni građevinski materijali ne smiju konfliktno djelovati u postojećem okolišu. Građevine koje se izgrađuju kao dvojne moraju s građevinom na koju su prislonjene činiti arhitektonsku cjelinu. Dužine pročelja stambene građevine građene mogu iznositi najviše 12 m, a dužine zajedničkih pročelja stambenih građevina građenih na dvojni način mogu iznositi najviše 17 m. Krovišta se izvode kao kosa nagiba do 30 stupnjeva s pokrovom od kupe kanalice ili mediteran crijepa.

5.6. OGRADE I PARTERNO UREĐENJE

Članak 44.

Ulična ograda podiže se iza regulacijskog pravca u odnosu na javnu prometnu površinu. Ograda se može podizati prema ulici i na granicama prema susjednim česticama najveće visine 1,5 m, s time da kameno ili betonsko (obloženo kamenom) podnožje ulične ograde ne može biti više od 100 cm. Dio ulične ograde iznad punog podnožja mora biti providno. Ogradu je moguće izvesti i kao zeleni nasad (živica) do visine od 150 cm. Ulazna vrata na uličnoj ogradi moraju se otvarati s unutrašnje strane (na građevnu česticu), tako da ne ugrožavaju prometovanje na javnoj površini. Postojeće suhozidine na granicama građevinskih čestica treba zadržati u najvećem mogućem obimu.

Članak 45. Nije dozvoljeno postavljanje ograda i potpornih zidova kojima bi se sprječavao slobodan prolaz bujice, te koji bi smanjili njihovu propusnu moć. Nije dozvoljeno postavljanje na ogradu oštrih završetaka, bodljikave žice i drugog što bi moglo ugroziti ljudski život. Teren oko građevine, potporne zidove, terase i slično treba izvesti na načine da se ne narušava cjelina naselja te da se onemogući nesmetano otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i/ili građevina.

Članak 46. Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0 m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od min. 1,5 m, a terene svake terase potrebno je ozeleniti. Najmanje 20% građevne čestice mora biti ozelenjeno, a obveza hortikulturnog uređenja


44

nalaže se za građevne čestice uz koridore glavne mjesne prometnice i obalne šetnice.

5.7.

PRIKLJUČAK NA INFRASTRUKTURU

Članak 47. Građevine u higijenskom i tehničkom smislu moraju zadovoljiti važeće standarde vezano uz vrste i veličine prostorija, komunalno opremanje, a naročito uvjete u pogledu sanitarnog čvora.

Članak 48. Ako postoji vodovodna mreža i ako za to postoje tehnički uvjeti, građevina se obvezatno mora priključiti na vodovod, a u drugim slučajevima opskrba pitkom vodom se rješava na higijenski način prema mjesnim prilikama. Sanitarne otpadne vode iz kućanstva moraju se upuštati u kanalizacijski sustav ili privremeno u septičke jame dok se ne izgradi kanalizacijski sustav. Priključivanje građevina na mrežu komunalne infrastrukture (elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, telekomunikacije i dr.) obavlja na način i uz uvjete propisane od nadležnih službi.

6. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i

opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 49.

Infrastrukturnim građevinama smatraju se linijske i površinske građevine prometnog, telekomunikacijskog, energetskog i vodnogospodarskog sustava, a njihove vrste i tipovi određeni su posebnim propisima. Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina i uređaja prometne i komunalne infrastrukture potrebno se pridržavati posebnih propisa, kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i uređaja, te pribaviti suglasnosti ostalih korisnika infrastrukturnih koridora.

6.1. UVJETI GRADNJE PROMETNE MREŽE

Članak 50.

Određen je sustav i hijerarhija kopnene prometne mreže, te u skladu s time i najmanja širina prometnih koridora, odnosno javnih prometnih površina kako slijedi:

• glavna mjesna prometnica – 5,0 m, • obalna šetnica i ostali putovi – 3,0 m.


45

Članak 51.

Unutar prometnih koridora dozvoljena je izgradnja prometnih i komunalnih infrastrukturnih građevina. Komunalnim građevinama unutar prometnih koridora smatraju se linijske infrastrukturne građevine (cjevovodi, kablovi i sl.).

Članak 52. Sve javne prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice, moraju se projektirati, graditi i uređivati bez arhitektonskih barijera i na način da se njima omogućuje vođenje komunalne infrastrukture i prolaz interventnog vozila (vatrogasci i sl.). Građevna čestica mora imati osigurani pristup na javnu prometnu površinu, ako nije drugačije navedeno, najmanje širine 3,0 m. Služnost prilaza građevne čestice na javnu prometnu površinu može se utvrđivati samo izuzetno, kada je to dozvoljeno posebnim propisima, te u slučajevima već izgrađenih građevnih čestica koje nemaju osiguran neposredni prilaz, a isti se ne može ishoditi.

Članak 53. Na području akvatorija naselja Prvić Šepurine i Prvić Luke naznačene su zone luka otvorenih za javni promet županijskog značaja i zona luke posebne namjene – športska luka u Prvić Šepurinama. Unutar zona luka otvorenih za javni promet i luke posebne namjene – športske luke naznačenih na kartografskim prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža definirane su površine lučkih područja koja je obuhvaćen kopneni i morski dio. Unutar lučkih područja detaljnijim projektima uređenja definirati će se potrebna lučka podgradnja i nadgradnja. Unutar lučkog područja predviđa se smještaj sljedećih funkcionalnih cjelina:

• površine za smještaj pristana plovila javnog prometa, • površina za smještaj komunalnog veza, • površina za smještaj plovila u tranzitu.

U lučkom području luka navedenih u 2. stavku ovog članka moguće je obavljati lučke djelatnosti sukladno posebnom propisu.

Članak 54. Planom se osiguravaju prostorni uvjeti za organizaciju zračnog prometa, kroz rezervaciju površine za uređenje helidroma. Uređenje prostora helidroma provodit će se sukladno uvjetima propisanim posebnim propisima i normativima.


46

6.2. UVJETI GRADNJE TELEKOMUNIKACIJSKE MREŽE

Članak 55.

Telekomunikacijska kanalizacija u pravilu se treba polagati unutar prometnih koridora. Nije predviđena mogućnost smještaja antenskih uređaje mobilne telefonije (bazne stanice) unutar obuhvata Plana.

6.3. UVJETI GRADNJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURNE MREŽE

Članak 56.

Linijske građevine komunalne infrastrukture u pravilu se trebaju polagati unutar prometnih koridora, a površinske građevine (trafostanice, crpne stanice i sl.) na zasebnim građevnim česticama unutar površina ostalih namjena.

Članak 57. Daljnje širenje niskonaponske elektroopskrbne mreže odvijat će se sukladno potrebama konzuma. Planirane i postojeće zračne elektroenergetske vodove potrebno je kablirati. Gradnju trafostanice na zasebnoj građevnoj čestici potrebno je uklopiti u izgrađenu strukturu naselja pazeći pri tome na oblikovanje.

Članak 58. Prilikom izgradnje ili rekonstrukcije vodovodne mreže potrebno je osigurati najmanji propisani profil hidrantske mreže, potrebnu opremu, materijal i protupožarnu zaštitu sukladno posebnim propisima. Za vođenje trase cjevovoda magistralnog vodovoda kroz područje obuhvata Plana osiguran je koridor utvrđen pojasom zaštitnog zelenila.

Članak 59. Do izgradnje sustava odvodnje otpadnih sanitarno tehnoloških voda, prijemnik, odnosno privremeni prijemnik tih voda može biti vodonepropusna sabirna jama bez preljeva ili prirodni prijemnik s tim da se otpadna voda mora pročistiti do kakvoće koja će biti u skladu s odredbama posebnog propisa za propisanu kategoriju prirodnog prijemnika - mora. Način predobrade, odnosno obrade sanitarno tehnoloških otpadnih voda i potencijalno onečišćenih oborinskih voda prije ispuštanja u prijemnik bit će propisan vodopravnim aktima, ovisno o sastavu i kakvoći tehnološke otpadne vode i potencijalno onečišćene oborinske vode.


47

7. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 60.

Javne parkovne površine potrebno je hortikulturno urediti na način da se uz postojeće kvalitetno zelenilo sadi novo autohtono zelenilo, te postavlja urbana oprema prikladna mediteranskom ambijentu naselja. Unutar javne parkovne površine uz pješačke staze i urbanu opremu omogućava se izgradnja dječjeg igrališta za uzrast djece do 7 godina starosti, parkovnog paviljona i fontane. Parkovnim paviljonom smatra se natkrivena otvorena građevina najveće tlocrtne površine do 25 m2 i visine do 3,0 m. Zaštitne zelene površine treba zadržati kao zone prirodnog i kultiviranog krajobraza, bez potrebe hortikulturnog uređivanja.

Članak 61. Unutar površina namijenjenih groblju omogućava se proširenje i uređenje postojećeg groblja sukladno posebnom propisu. Uvjete smještaja građevina i uređenja površina potrebno je odrediti Detaljnim planom uređenja.

8. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i

građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 62. Na području obuhvata ovog Urbanističkog plana nalaze se registrirana i evidentirana odnosno zaštićena, preventivno zaštićena i predložena za zaštitu sljedeća nepokretna kulturna dobra:

• arheološki lokaliteti • grobište Sv. Rok (Prvić Luka) - evidentiran • Donja Banda (Prvić Luka) - evidentiran

• povijesne graditeljske cjeline • seosko naselje Prvić Šepurine - registrirano • seosko naselje Prvić Luka - evidentirano

• povijesna civilna građevina • Ljetnikovac Draganić-Vrančić (Prvić Šepurine) - registrirana

• povijesne sakralne građevine • crkva Sv. Roka (Prvić Šepurine) - registrirana • crkva Gospinog porođenja (Prvić Luka) - registrirana • samostan i crkva Sv. Marije (Prvić Luka) - registriran • župna crkva Velike Gospe (Prvić Šepurine) - evidentirana

Za sve građevinske zahvate na nepokretnim kulturnim dobrima iz stavka 1. ovog članka u


48

postupku utvrđivanja lokacijskih uvjeta potrebno je ishoditi posebne uvjete nadležno tijelo za zaštitu kulturne baštine.

Članak 63. U svrhu zaštite kulturne baštine određena su područja povijesnih graditeljskih cjelina naselja, a njihove granice su prikazane na kartografskom prikazu br. 3.1 "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina". U povijesnim graditeljskim cjelinama štiti se u potpunosti njihova struktura očuvanjem:

• građevnog tkiva (oblika i izgleda) • tradicije, funkcije i sadržaja • povijesne matrice, ulica i javnog prostora, parcelacije • i sanacijom građevne strukture.

U oblikovno vrijednim dijelovima naselja propisuju se sljedeći uvjeti za zahvate u prostoru:

• obvezatno je čuvati tradicionalnu matricu naselja (mrežu ulica i parcelaciju) • uz održavanje i sanaciju postojećih građevina omogućuju se manji

građevinski zahvati u svrhu nužnog prilagođavanja suvremenim potrebama • omogućuju se i kvalitetne novogradnje (interpolacije) koje se svojim

oblikovanjem, mjerilom, tipologijom i gabaritima uklapaju u ambijent • iznimno su dozvoljena rušenja dotrajalih građevina, ako nisu ocijenjene kao

pojedinačno vrijedne povijesne građevine

Članak 64. Detaljni uvjeti zaštite i očuvanja Povijesnih graditeljskih cjelina, te pojedinačnih kulturnih dobara unutar njih, biti će propisani detaljnijim konzervatorskim podlogama, odnosno detaljnim planovima uređenja tih područja.

Članak 65. Pri svakom zahvatu u prostoru potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati gromače, te visoko autohtono zelenilo uklapajući ih u planirano rješenje uređenja zemljišta.

Članak 66. Dijelove obale koji su degradirani bespravnom izgradnjom malih pristaništa - molova potrebno je sanirati odnosno dovesti u prvobitno stanje.

9.

Postupanje s otpadom

Članak 67. Komunalni otpad u naselju potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne kontejnere s poklopcem. Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne kontejnere (stari papir, staklo, istrošene baterije). Za postavljanje posuda i kontejnera iz stavaka 1. i 2. ovog članka potrebno je osigurati odgovarajući prostor kojim se neće ometati promet, te koji će biti ograđen tamponom


49

zelenila, ogradom i sl. Prikupljalište otpada na otoku Prviću predviđeno je izgraditi kao središnje privremeno prikupljalište koje je moguće smjestiti unutar zaštitnih zelenih površina na najpogodnijem prostoru između dva naselja, tako da mu je omogućen neposredni pristup s glavne mjesne prometnice.

10. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš

Članak 68.

Mjere sanacije, očuvanja i unaprjeđenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provodit će se u skladu s važećim propisima.

Članak 69. Unutar područja naselja, ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili uporabom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dozvoljenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju. Unutar područja naselja, ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u smislu stavka 1. ovog članka. Po etapnoj realizaciji sustava za odvodnju otpadnih voda potrebno je sanirati postojeće ispuste u more i septičke jame.

(1) Do donošenja posebnog propisa iz područja civilne zaštite kojim će se detaljnije riješiti problematika zaštite i sklanjanja ljudi i tvarnih dobara, potrebno je primjeniti slijedeće mjere: - Za sklanjanje ljudi i tvarnih dobara potrebno je osigurati skloništa po opsegu zaštite;

- dopunske zaštite otpornosti 50-100 kPa, - osnovne zaštite otpornosti 100-300 kPa.

- Sva skloništa moraju biti projektirana i izvedena u skladu s propisom o tehničkim normativima za skloništa;

- skloništa planirati ispod građevina kao najniže etaže (podrumske etaže), - osigurati potreban opseg zaštite (50–300 kPa), - osigurati pričuvne izlaze iz skloništa, - osigurati planovima užih područja lokacije za javna skloništa, - odrediti seizmičnost.

(2) Skloništa osnovne zaštite mogu biti dvonamjenska i mogu se u suglasnosti s Ministarstvom unutarnjih poslova koristiti u mirnodopske svrhe, a u slučaju ratnih opasnosti i opasnosti od elementarnih nepogoda trebaju se u najbržem roku osposobiti za osnovnu namjenu. (3) Broj sklonišnih mjesta u skloništima potrebno je odrediti za:

- obiteljska skloništa za najmanje 3 osobe, - kućna skloništa i skloništa za stambeni blok prema veličini stambene građevine,


50

odnosno skupini stambenih građevina, računajući da se na 50 m2 GBP stambene građevine osigura sklonišni prostor najmanje za jednog stanovnika,

- skloništa pravnih osoba za 2/3 ukupnog broja djelatnika, a pri radu s više smjena za 2/3 broja djelatnika u najvećoj smjeni u vrijeme rada,

- javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika koji se mogu zateći na javnom mjestu i broju stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište za stambeni blok u gravitacijskom području (radijus 250 m) tog skloništa.

11.

Mjere provedbe plana

11.1. OBLICI KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE

Članak 70.

Obzirom na utvrđenu dovršenost, odnosno izgrađenost naselja određuju se sljedeći oblici korištenja i načini gradnje, odnosno intervencija u prostoru i to:

• dovršenih dijelova naselja • uređivanjem i revitalizacijom povijesnih graditeljskih cjelina i nepokretnih

kulturnih dobara bez nove izgradnje izuzev u rubnim dijelovima tih cjelina, • održavanjem i manjim zahvatima sanacije građevina, • obnovom napuštenih i dotrajalih građevina,

• pretežito dovršenih dijelova naselja • rekonstrukcijom postojećih i interpolacijom novih građevina

• pretežito nedovršenih dijelova naselja • rekonstrukcijom postojećih i izgradnjom novih građevina određenih namjena

• neizgrađenih dijelova naselja • izgradnjom novih građevina određenih namjena • formiranjem putova propisane širine

• pomorskog dobra • rekonstrukcijom luka i postojećih priveza, • izgradnjom novih priveza • uređenjem kupališta (uređene i prirodne plaže) uz sanaciju postojećih

molova

Članak 71. U pogledu načina gradnje površine su rasčlanjene na one s mješovitim načinom gradnje i na one s isključivo samostojećim načinom gradnje. Pod mješovitim načinom izgradnje podrazumijeva se mogućnost smještaja građevina na samostojeći i dvojni način, odnosno unutar povijesnih graditeljskih cjelina na samostojeći, dvojni i skupni način.

11.2. OBVEZA IZRADE DETALJNIH PLANOVA UREĐENJA

Članak 72.

Izrada detaljnih planova uređenja obvezatna je za dijelove naselja koji su prikazani na


51

kartografskom prikazu, br. 3.1. "Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina".

Članak 73. Do stupanja na snagu Odluka o donošenju DPU-ova za područja povijesnih graditeljskih cjelina naselja dozvoljena je rekonstrukcija postojećih građevina sukladno konzervatorskim uvjetima i odredbama članka 76.

Članak 74. Prioritet izrade dokumenata prostornog uređenja, te komunalnog opremanja i uređivanja prostora na području obuhvata ovog Plana određuje se "Programom mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru Grada Vodica".

Članak 75. Detaljnim planovima uređenja mogu se propisati i stroži uvjeti za zahvate u prostoru od onih koji su određeni ovim odredbama.

11.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA

ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 76. Na površinama koje su ovim Planom predviđene za određenu namjenu mogu se radi osiguravanja neophodnih uvjeta života i rada odobriti rekonstrukcije postojećih građevina i to za:

• Stambene građevine • obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih

dijelova građevina i krovišta u postojećim gabaritima • priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture te rekonstrukcija

svih vrsta instalacija • dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica) uz postojeće stambene

građevine koje nemaju iste izgrađene u svom sastavu ili na postojećoj građevnoj čestici i to u najvećoj površini od 12 m2

• dogradnja odnosno nadogradnja stambenih ili pomoćnih prostora, tako da s postojećim prostorima ne prelazi ukupno 100 m2 brutto građevinske površine svih etaža, s time da se ne povećava broj stanova

• adaptacija tavanskog ili drugog prostora unutar postojećih gabarita u stambeni prostor

• postava novog krovišta, bez nadozida kod objekata s dotrajalim krovištem • sanacija postojećih ograda i potpornih zidova radi sanacije terena

• Građevine druge namjene • obnova i sanacija oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova

građevine i krovišta • dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl. do najviše 16 m2

izgrađenosti za građevine do 100 m2 brutto izgrađene površine odnosno do 16 m2+5% ukupne brutto izgrađene površine za veće građevine

• prenamjena i funkcionalna preinaka građevina vezano uz prenamjenu prostora, ali pod uvjetom da novoplanirana namjena ne pogoršava stanje čovjekove okoline i svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima


52

• dogradnja i zamjena starih i dotrajalih instalacija • priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture • dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i

rekonstrukcija javnih prometnih površina • sanacija postojećih ograda i potpornih zidova

Šibensko-kninska županija grad vodice naselja prviĆ Šepurine … · 2007-11-07 ·...

Documents