ena kao uzor

Islam ima posebne odredbe, zakone i programe za ouvanje interesa ena i njihov razvoj i napredak. Jedan od naina kako se moe dobiti saznanje o uzoritoj eni islama i sjajnim rezultatima islamskog odgoja je i to da u potpunosti upoznamo ene iz perioda javljanja islama odgojene u koli objave i da analiziramo segmente njihovog ivota. Fatima je ivjela i odgajana je u okruenju nevinosti i istoe. Prvi period djetinjstva provela je u kui prve linosti islama, u kui Poslanika, gdje je bila pod izravnim odgojem Gospodara svjetova. Razdoblje ivota domaice i majke provela je u kui druge linosti islama, Alija ibn Ebi Taliba. U ovom kratkom periodu odgojila je dva ista djeaka, Hasana i Husejna, i dvije hrabre i portvovane djevojice, Zejneb i Ummu Kulsum, te ih predala zajednici. U ovakvoj kui se sa sigurnou mogu jasno uoiti sjajni rezultati islamskih programa i odredbi te se moe pronai uzorna i dostojna ena islama.

Uzorita ena

1

OD ROENJA DO BRAKA Svaiji karakter i linost u velikoj mjeri zavise od porodine situacije, karaktera oca i majke i njegovog razvoja. Otac i majka su ti koji postavljaju temelje karaktera djeteta i u kalufu svoje etike i duha ga predaju drutvu. Tako se moe rei da je svako dijete primjer, ogledalo i cjelokupni prikaz karaktera i linosti oca i majke i njihovog naina odgoja. Fatiminog oca nije potrebno posebno predstavljati ni opisivati jer izuzetna linost, duhovna veliina, moralnost, uzvieno nastojanje, portvovanost i hrabrost plemenitog Poslanika, s.a.v.a., nisu nepoznati nijednom muslimanu, pa ak nijednom informiranom ovjeku. O njegovoj veliini je dovoljno ono to je rekao Uzvieni Bog: A ti si, zaista, najljepe udi.1 Ako bismo htjeli objanjavati moral i ud Fatiminog oca, to bi nas odvelo od namjeravanog cilja. Fatimina majka Fatimina majka je bila Hatida kerka Huvejlida. Hatida je roena i odgojena u jednoj staroj plemikoj porodici Kurejija. lanovi njene porodice su bili ueni, portvovani, produhovljeni ljudi i zatitnici Kabe. Kada je kralj Jemena odluio da haderul-esved (crni kamen) prenese iz Mesdidul-harama u Jemen, Huvejlid, Hatidin otac, je ustao u odbranu i zahvaljujui njegovoj borbi i portvovanosti jemenski kralj je odustao od svoje namjere i nije odnio ovaj sveti kamen sa njegovog mjesta.2 Esed ibn Abdul-Azi, Hatidin djed, jedan je od istaknutih lanova sporazuma halful-fudul. Ovaj sporazum su sklopile neke od istaknutih i pravednih linosti meu Arapima i dogovorile su se da brane potlaene i nastoje pomoe nemonima. Boiji Poslanik je takoer bio lan te skupine, o emu je rekao: Bio sam u kui Abdullaha ibn Dedana kada je sklopljen sporazum i ako me pozovu, drage volje u se odazvati. Varaka ibn Naufal, Hatidin amidi, bio je jedan od onih koji nisu odobravali idolatriju i dugo vremena je posvetio traganju za istinskom vjerom. Za vrijeme jednog blagdana, kada su Kurejije bili zauzeti molitvom upuenom jednom od idola, etiri osobe, meu kojima je bio i Varaka ibn Naufal, drale su tajni sastanak na kome su razgovarale i razmjenjivale miljenja o ponaanju naroda. Doli su do zakljuka da ljudi, oboavajui idole, ine veliku greku i da su izgubili Ibrahimovu vjeru. Oboavaju idole koji niti uju, niti vide, niti od njih ima bilo kakve koristi ili tete. Sami su odluili da se raziu po svijetu kako bi pronali istinsku Ibrahimovu vjeru.3 Varaka ibn Naufal, Hatidin amidi, je upravo onaj ueni ovjek kod koga je otila Hatida, nakon to je Poslaniku, s.a.v.a., stigla prva objava i nakon to joj je ispriao dogaaj sa dolaskom Debraila. Hatida je otila kod Varake, ispriala mu ta se desilo i traila da joj objasni o emu se radi. Uzorita ena

1 2

El-Kalem, 4. Er-revdul-enef, sv. 1, str. 213. 3 Sire Ibn Hiam, sv. 1, str. 141.

2

Varaka joj je odgovorio da je, prema onome to je ispriala, Muhammedu doao Debrail i da je on Boiji Poslanik. Zatim je uputio poruku Muhammedu: U svom poslu budi ozbiljan i ustrajan! Drugog dana Varaka se u dvoritu Kabe sreo sa Poslanikom, s.a.v.a., i rekao mu: Opii mi ono to si vidio i uo! Poslanik mu je ispriao o dolasku meleka a Varaka je rekao: Tako mi Boga, ti si Boiji Poslanik i isti onaj melek koji je doao Musau doao je i tebi. Budi svjestan da e te poricati i muiti. Protjerat e te iz domovine i ratovat e protiv tebe. Ako tada budem iv, pomoi u Boiju vjeru. Zatim je Poslanika poljubio u glavu i otiao.4 Iz ovih pria je jasno da su roaci hazreti Hatide bili pronicljivi, pametni i ugledni ljudi koji su bili naklonjeni Ibrahimovoj vjeri. Trgovkinja Iako historija nije zabiljeila detalje iz ivota plemenite Hatide, i ono to je preneseno moe u odreenoj mjeri rasvijetliti njenu lilnost. Hatida se u ranoj mladosti udala za Atika ibn Aneza, ali nije prolo mnogo a Atik je umro i Hatidu ostavio sa velikim imetkom i bogatstvom. Ona je jedno vrijeme bila neudata, a zatim se udala za jednog od istaknutih pripadnika plemena Benu Temim po imenu Hind ibn Binas. Meutim, i Hind je umro veoma mlad i ponovo je Hatida ostala sama sa velikim bogatstvom. Jedna od injenica koje mogu osvijetliti veliki duh, slobodoumnost i nezavisnost duha ove plemenite ene je i to da Hatida nije zapustila ni upropastila bogatstvo koje je naslijedila od prvog i drugog mua te nije pribjegla lihvarenju i kamatarenju, to je bilo uobiajeno u to vrijeme, nego ga je upotrijebila za trgovinu i poslovanje. Uposlila je pouzdane i estite ljude i poela se baviti trgovinom. Legalnom trgovinom Hatida je poveala svoje bogatstvo tako da je zabiljeeno: U rukama njenih uposlenika bilo je na hiljade kamila koje su bile koritene u trgovini po ostalim zemljama kao to su Egipat, Sirija i Jemen.5 Ibn Hiam pie: Hatida je bila bogata i plemenita ena koja se bavila trgovinom i zaposlila je mukarce koji su poslovali za nju.6 Jasno je da upravljanje tako velikim karavanima, jo u to vrijeme i na arapskom poluotoku, nije bilo lahak posao, posebno ako ga vodi jedna ena u vrijeme kada su ene bile uskraene za drutvena prava i mnogi nemilosrdni mukarci su zakopavali svoju ivu ensku djecu. Prema tome, ta plemenita ena je morala imati izuzetne sposobnosti, istaknut karakter, nezavisnost duha i obavijetenost kako bi mogla rukovoditi tako velikom i opsenom trgovinom. Nezavisna ena Jedna istaknuta i sjajna taka u Hatidinom ivotu je pria o njenom braku sa Poslanikom, s.a.v.a. Nakon to su Hatidini prvi i drugi suprug umrli, ona je stekla specifinu nezavisnost i slobodu. Poput najmudrijih i najsposobnijih mukaraca,4 5

Sire Ibn Hiam, sv. 1, str. 253 i 254. Biharul-envar, sv. 16, str. 26. 6 Sire Ibn Hiam, sv. 4, str. 199.

Uzorita ena

3

7 8

Biharul-envar, sv. 16, str. 9. Tezkiretul-havas, str. 302; Biharul-envar, sv. 16, str. 14. 9 Biharul-envar, sv. 16, str. 65. 10 Sefinetul-bihar.

Uzorita ena

4

posvetila se trgovini, ne prihvatajui ponude za brak, iako je zbog porodinog porijekla i ugleda te velikog imetka i bogatstva imala mnogo prosaca koji su bili spremni dati veliki mehr da bi se oenili njom. Meutim, ona je odluno odbijala sve brane ponude. Zanimljiva je injenica da je upravo ta Hatida, koja ni po koju cijenu nije prihvatala da se uda za istaknute i bogate prosce meu Arapima, iskazala veliki interes i elju da se uda za Muhammeda, koji je bio siroe i bez imetka. Hatida nije bila ena bez prosaca. Historija je zabiljeila da su joj dolazili bogati prosci ak i iz vladarskih porodica, ali ona nije pristajala na brak. A to se tie udaje za Muhammeda, ne samo da je bila spremna, nego je sama, insistirajui i uz veliku elju, predloila sklapanje tog braka te je ak i mehr izdvojila iz svog imetka, to je bilo povod podsmijeha i kritika. S obzirom da su ene uglavnom naklonjene bogatstvu i ugodnom ivotu i da im je najvea elja da dobiju bogatog i uglednog mua kako bi u branom ivotu uivale sve blagodati, jasno je da je Hatida imala uzvienije miljenje o braku i da je iekivala izvanrednog supruga i izuzetnu linost. Oito je da Hatida nije eljela bogatog i imunog supruga, nego je traila izuzetan karakter i produhovljenu linost koja e spasiti svijet od nesree i neznanja. Historija nas obavjetava da je Hatida od nekih uenih ljudi svoga vremena ula da je Muhammed, s.a.v.a., posljednji Boiji Poslanik i sama je vjerovala u to. Neko vrijeme nakon to je Muhammeda izabrala za vou svojih trgovakih karavana a moda je i sam taj postupak bio jedna vrsta ispita kako bi se uvjerila u miljenja uenjaka, te je Mejseru, svoga slugu, postavila da nadgleda putovanja, pa joj je kasnije prepriavao udne dogaaje vezane za Muhammeda ta plemenita ena je konano pronala eljenu osobu za brak. Pozvala je Muhammeda i rekla: O Muhammede, poto sam uvidjela da si ti plemenit, povjerljiv, istinoljubiv i karakteran, elim da sklopim brak s tobom.7 Muhammed, s.a.v.a., je o tome obavijestio svoje amide i oni su kao prosci otili kod Hatidinog amide i iznijeli svoje namjere. Hatidin amida, koji je bio od uenih ljudi, htio je odgovoriti, ali poto nije mogao dobro govoriti, inicijativu je preuzela Hatida i rekla je: O amida, iako si dostojniji od mene da govori, ja sama vie raspolaem sobom, a zatim je dodala: O Muhammede! Sama sam ti predloila brak i mehr sam izdvojila iz svog imetka. Reci svome amidi da za svadbenu gozbu zakolje kamilu.8 Historija biljei da je Hatida Varaku uzela kao posrednika u sklapanju braka sa Muhammedom, s.a.v.a. Kada ju je Varaka obavijestio da su Muhammed i njegovi roaci pristali na sklapanje braka, Hatida mu je, u znak zahvale, poklonila veliki dar.9 Kada je Muhammed htio izai iz kue, Hatida mu je rekla: Ova kua je tvoja kua i ja sam tvoja slukinja. Kada god eli, doi u svoju kuu.10 Ovaj brak je za Poslanika imao veliku vrijednost jer je, sa jedne strane, bio siromaan i upravo iz tog razloga, ili nekih drugih, do dvadeset i pete godine nije se mogao oeniti, a s druge strane, bio je bez kue i sam, osjeao je usamljenost i preko ovog blagodarnog braka rijeio se neimatine i, takoer, pronaao je prijatelja i dobrog savjetnika.

Portvovana ena Muhammed, s.a.v.a., i Hatida su osnovali toplo i ugodno porodino okrilje. Prva ena koja je prihvatila Muhammedov poziv bila je Hatida. Ta plemenita ena sav svoj imetak i bezgranino bogatstvo, bez ikakvog uvjetovanja, stavila je na raspolaganje Muhammedu, s.a.v.a. Hatida nije bila od onih ena kratke pameti koje, im imaju malo bogatstva i nezavisnosti, ne obraaju panju na svog supruga i uskrauju mu svoj imetak. Poto je znala za uzvieni cilj Poslanika i vjerovala je u njega, sav svoj imetak je stavila njemu na raspolaganje i rekla: Troi ga na irenje Boije vjere kako god smatra da je ispravno. Hiam kae: Boiji Poslanik je puno volio Hatidu, iskazivao joj je potovanje i u poslovima se savjetovao s njom. Ta plemenita i pronicljiva ena bila mu je dobar pomonik i savjetnik. Prva ena koja je povjerovala u njega bila je Hatida. I sve dok je Hatida bila iva, Muhammed, s.a.v.a., nije imao drugu enu.11 Poslanik je govorio: Hatida je jedna od najboljih ena ovog ummeta.12 Aia kae: Poto je Poslanik Hatidu stalno spominjao po dobru, jednog dana sam mu rekla: O Boiji Poslanie, Hatida je bila samo stara ena i Bog ti je poklonio bolju od nje. Poslanik se naljutio i rekao: Bog mi nije dao bolju od nje. Hatida je prihvatila vjerovanje kada su drugi bili u nevjerstvu. Mene je posvjedoila onda kada su me drugi negirali. Besplatno mi je imetak stavila na raspolaganje onda kada su mi drugi sve uskraivali. Bog je moje potomstvo uspostavio u Hatidinom porodu. Aia kae: Odluila sam poslije toga da Hatidu ne spominjem po loem.13 U predajama se navodi da kada god bi Debrail doao Poslaniku, s.a.v.a., govorio bi: Prenesi Hatidi selame od Boga i reci joj: Za tebe je pripremio lijepu palau u Dennetu.14

Nebeska naredba Jednog dana Poslanik, s.a.v.a., je sjedio u mjestu Ebtah kada mu je doao Debrail i rekao: Uzvieni Bog ti alje selam i kae: etrdeset dana se odvoji od Hatide i provedi ih u molitvi i ibadetu. Boiji Poslanik, po Boijem nareenju, etrdeset dana nije otiao u Hatidinu kuu i tokom tog perioda noi je provodio u molitvi, a tokom dana je postio. Hatidi je po Amaru poslao poruku: Moje odvajanje od tebe nije zbog neke primjedbe, ti si mi i dalje draga, nego sam posluan Boijoj odredbi, a Bog najbolje zna ta je korisno. O Hatida, ti si plemenita ena zbog ijeg se postojanja Bog svaki dan, po nekoliko puta, ponosi pred Svojim melecima. Nou zatvori vrata svoje kue, odmaraj se u postelji i ekaj odredbu Gospodara svjetova. Ja u za to vrijeme biti u kui Fatime Esedove kerke. Hatida se ponaala prema Poslanikovoj naredbi i za to vrijeme je plakala zbog odvojenosti od svog supruga i tuge samoe.11 12

Sabit ibn Devzi, Tezkiretul-havas, Najaf, 2004, str. 302. Tezkiretul-havas, str. 302. 13 Tezkiretul-havas, str. 303. 14 Tezkiretul-havas, str. 302.

Uzorita ena

5

Poto je na taj nain prolo etrdeset dana, Boiji melek je siao s neba, donio je hranu iz Denneta i rekao: Veeras jedi ovu hranu iz Denneta. Boiji Poslanik je iftario tom dennetskom hranom. Kada je ustao da se pripremi za namaz i ibadet, Debrail mu je doao i rekao: Dragi Boiji Poslanie, veeras ostavi dobrovoljni namaz i kreni prema Hatidinoj kui, jer je Bog odluio da iz tvoje kime stvori isto dijete. asni Poslanik se urno uputio Hatidinoj kui. Hatida kae: Tu no sam, kao i obino, zatvorila vrata kue i legla u postelju. Odjednom sam ula lupanje na vratima. Upitala sam: Ko je?, jer osim Muhammeda niko nije dostojan da lupa na vrata ove kue. Do uiju mi je dopro umilni Poslanikov glas koji je rekao: Otvori, ja sam, Muhammed. urno sam otvorila vrata. Ozarena lica uao je u kuu. Nije prolo mnogo a Fatimino svjetlo je iz oeve kime ulo u majinu utrobu. Roenje Fatime Period trudnoe je okonan i stiglo je vrijeme Fatiminog roenja. Hatida je osjetila poroajne bolove. Poslala je glasnika kod ena Kurejija i svojih starih prijateljica sa porukom: Zaboravite davne nesporazume, pomozite mi u ovom odsudnom trenutku i pomozite mi da se porodim. Nije prolo mnogo, a Hatidin glasnik se vratio uplakan i rekao je: Kucao sam na svaija vrata, ali me nisu pustili i nisu prihvatili tvoju molbu. Sve su odgovorile: Reci Hatidi: Nisi prihvatila nae savjete i, suprotno naem interesu, udala si se za siromano siroe. Zbog toga nismo spremne da ti doemo u kuu i pomognemo ti. Kada je Hatida ula ovu poruku ena punih mrnje, izgubila je nadu u njihovu pomo i rastuila se. Okrenula se od materijalnog svijeta i zlobnih ljudi i svoju panju usmjerila je prema Bogu i drugom svijetu. Boiji meleci, hurije i nebeske ene u tom osjetljivom trenutku pritekli su joj u pomo i ona je dobila nevidljivu pomo Gospodara svjetova. Fatima, zvijezda poslanikog neba, dola je na ovaj svijet i blistavim svjetlom obasjala istok i zapad svijeta.15 Brak Poslanika i Hatide Jedna od tajni stvaranja je da svako eli da ima potomka kako bi ga odgajao po svojoj elji i ostavio kao spomen na sebe. ovjek svoje dijete smatra preostalim dijelom svoga bia i smatra da dolaskom smrti njegovo postojanje ne okonava. ovjek bez potomka, s druge strane, svoj ivot smatra kratkim i okonanim dolaskom smrti. Sistem stvaranja na taj nain uva ovjekovu vrstu od izumiranja. Poslanik, s.a.v.a., i Hatida su takoer imali takvu elju. Sigurno je Hatida koja za irenje monoteizma i spas ovjeanstva nije izbjegavala nikakvu rtvu, i koja je za ostvarenje Poslanikovog svetog cilja zanemarila imetak, roake i prijatelje i bez ikakvih uvjeta pokorila se zahtjevima Muhammeda eljela da sa Muhammedom, s.a.v.a., ima dijete koje e podrati vjeru islam i nastojati da je proiri i ostvari Muhammedove, s.a.v.a., ciljeve.15

Delailul-imame, str. 8; Biharul-envar, sv. 43, str. 2 i sv. 16, str. 80.

Uzorita ena

6

asni Poslanik je znao da je smrt ovjeku neizbjena i da u okviru ogranienog perioda svog ivota ne moe u potpunosti ostvariti svoj veliki cilj i spasiti ovjeanstvo od vrtloga zablude. Poslanik je dobro znao da poslije njega trebaju postojati osobe koje e ozbiljno nastojati da slijede njegov cilj i prirodno je da je elio da te portvovane osobe budu iz njegovog potomstva. Muhammed, s.a.v.a., i Hatida su imali ovakvu elju, ali su, naalost, djeaci koji su se ranije rodili i koji su se zvali Abdullah i Kasim, u djetinjstvu umrli. I koliko god su Muhammed i Hatida bili tuni zbog njihove smrti, njihovi neprijatelji su bili veseli i radosni jer su mislili da je time prekinuta Muhammedova loza. Ponekad su Poslanika nazivali ebter, to znai (prekinut) bez djeteta. Kada je umro Abdullah, As ibn Va'il, umjesto da izrazi suosjeanje sa Muhammedom, s.a.v.a., zbog gubitka djeteta, na javnim mjestima ga je nazivao ebter i bez potomka. Govorio je: Nakon to Muhammed umre, nee ostati nikakvog traga od njega, a svojim uvredama je povreivao i Muhammeda i Hatidu.16 Kevser Meutim, Bog je obradovao Poslanika vijeu da e mu dati mnogo dobra. U odgovoru neprijateljima Poslanika objavio je suru Kevser, rekavi: Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji, onaj koji tebe mrzi sigurno e bez spomena ostati.17 Poslanik je bio siguran da nema sumnje u Boije obeanje i da e imati isto i blagorodno potomstvo koje e biti izvor svega dobrog na svijetu. Boije obeanje se ostvarilo kada je roena Fatima i kada je svjetlom vilajeta obasjan svijet. Kada je Poslaniku stigla vijest da je Bog Hatidi poklonio kerku, njegovo srce se ozarilo i ne samo da nije bio tuan zbog toga to se radi o kerci, nego mu se srce smirilo i uvjerio se u Boije obeanje i radosnu vijest. Poslanik nije bio od onih ljudi kratke pameti iz doba dahilijeta koji su se stidjeli kada bi dobili kerku i koji su u bijesu korili i iskaljivali ljutnju na nevine majke djece te su se posramljeni udaljavali od ljudi.18 Muhammed, s.a.v.a., je poslan da se bori protiv ljudi koji enama nisu pridavali vrijednost i znaaj, i koji su ih udaljavali iz drutva, dok su nevine djevojice ive zakopavali u zemlju, i da im stavi do znanja da je i ena bitan lan drutva te da ima izuzetno velike i teke dunosti i odgovornosti. I ona treba uloiti napor u razvoju i napretku drutva i ispuniti dunosti koje su stvaranjem predviene za nju. Period dojenja Period dojenja i dane djetinjstva Fatima Zehra je provela u veoma opasnom okruenju, u kriznom i revolucionarnom stanju poetka islama, koji su, bez sumnje, ostavili uticaj na osjetljivi duh tog nemonog djeteta. Naunici su nepobitno dokazali da okruenje u kojem dijete raste i razvija se te osjeaji i ideje oca i majke imaju veliki16 17

Sire Ibn Hiam, sv. 2, str. 34; Tabersi, Tafsiru devamiil-dami, str. 529. El-Kevser. 18 En-Nahl, 58.

Uzorita ena

7

uticaj na njegov duh i njegovu linost. Zbog toga je neophodno da se ukratko podsjetimo stanja sa poetka islama kako bi itaoci mogli shvatiti i sebi predstaviti izuzetno teko stanje u kom se razvijala i odrastala draga Poslanikova kerka. Boiji Poslanik, s.a.v.a, svoju poslaniku misiju poeo je sa etrdeset godina. Na poetku se suoio sa velikim problemima i opasnim i tekim dogaajima. Htio se sam boriti protiv svijeta nevjerstva i idolopoklonstva. Nekoliko godina je poziv upuivao tajno i u strahu od neprijatelja nije ga obznanjivao. Nakon toga od Boga je stigla naredba da javno ljude poziva u vjeru.19 Boiji Poslanik, po Boijoj naredbi, obznanio je svoj poziv. Otvoreno je i na javnom skupu ljude pozvao u svetu vjeru islam. Iz dana u dan broj muslimana se poveavao. Kada je Poslanikov, s.a.v.a., poziv postao javan, intenzivirani su i napadi i zlostavljanja od strane neprijatelja. Zlostavljali su Poslanika i muslimane su izloili muenju i teroru. Neke su izlagali vrelom suncu, obarali su ih na zemlji i na njih su polagali veliko kamenje, a neke su i ubijali. Muslimani su toliko mueni da su im ivoti doli u ozbiljnu opasnost i primorani su da, radi ouvanja ivota, napuste sve i otputuju u drugu zemlju. Jedna skupina muslimana je uzela dozvolu od Poslanika i uputila se u Etiopiju. 20 Kada nevjernici pritiskom, maltretiranjem i muenjem nisu uspjeli sprijeiti razvoj i irenje islama i vidjevi da muslimani podnose muenja i maltretiranja, ali ne odustaju od svojih vjerovanja i ubjeenja, sklopili su savez i odluili da ubiju Muhammeda, s.a.v.a. Ebu Talib i ostali pripadnici porodice Beni Haim nastojali su da zatite i sauvaju Poslanika. Hamza, Poslanikov amida, noima je sa isukanom sabljom uvao strau. Kada su neprijatelji izgubili nadu da e ubiti Poslanika, muslimane su izolirali u podruju ab Ebu Talib, izloili ih ekonomskom pritisku i kupovinu i prodaju sa njima zabranili. Muslimani su u tom izoliranom zatvoru, izloeni ezi, pod pritiskom i u oskudici proveli oko tri godine, izdravajui sa veoma malo hrane koja im je ilegalno i skriveno dolazila. Fatima Zehra je u takvim kriznim i opasnim vremenima roena i odrastala. Plemenita Hatida je u takvoj situaciji i uvjetima dojila svoje drago novoroene. Period dojenja Fatime je proao upravo u abu Ebu Taliba i u tom uarenom podruju ona je nauila hodati i tu je poela jesti obinu hranu. Kada je uila govoriti, sluala je pla i jecaje gladne djece. Kada bi se probudila nou, vidjela je svoje najblie kako golim sabljama uvaju strau oko njenog oca. Prolo je oko tri godine a Fatima nije vidjela nita drugo osim vrelog zatvora aba i nije nita znala o vanjskom svijetu. Imala je pet godina kada su Poslanik i Beni Haim osloboeni iz ovog svojevrsnog zatvora i vratili se svome svakodnevnom ivotu. Prizori novog ivota, blagodat slobode i izobilja u hrani, odjei i domu za Fatimu su bili neto novo i bila je vesela. Majina smrt Uzorita ena Naalost, period sree za Fatimu nije trajao dugo. Kada je htjela da u slobodnom okruenju die punim pluima, izgubila je svoju milostivu majku.19 20

El-Hidr, 94. Sire Ibn Hiam, sv. 1, str. 344; El-Kamil fit-tarih, sv. 2, str. 51.

8

Jo nije prola ni godina dana otkada su Poslanik i njegovi prijatelji osloboeni iz izolacije aba, a Hatida je preselila na bolji svijet.21 Kako je samo ovaj tuni dogaaj potresao osjetljivi duh male Fatime, unitio njene nade i njenom duhu nanio velike udarce. Fatima nikada nije mogla pretpostaviti mogunost ovakvog nesretnog dogaaja. Ponekad bi plakala zbog rastanka sa svojom majkom i ila je za svakim tragajui za njom. Kada je Poslanik ukopao Hatidu i vratio se kui, Fatima je obilazila oko njega i pitala: Dragi oe, gdje mi je majka? Poslanik nije znao ta da joj odgovori i tada mu je doao Debrail i rekao: Majka ti u potpunom blagostanju ivi u palai sagraenoj od bisera.22 Zakljuak Neobini uvjeti i gorki dogaaji i nesree iz perioda djetinjstva hazreti Fatime bez sumnje su ostavili uticaj na osjetljivi duh te drage djevojice. Njen budui ivot, nain ponaanja i djelovanja, svijest i miljenje u odreenoj mjeri su bili pod uticajem tog perioda. Poetak izgradnje njene linosti polazi odatle. U najvanije uticaje spadaju sljedei: 1. Osoba koja odrasta i razvija se u ovakvim tekim uvjetima i iji duh na poetku ivota pretrpi ovako teke udarce, bit e tuna, utuena i povuena. Zbog toga su o Fatimi zabiljeili da je uvijek bila tuna i povuena. 2. Osoba koja odrasta u ovakvoj kriznoj situaciji i ak period svog dojenja i rano djetinjstvo provede u izolaciji te od trenutka kada postane svjesna sebe u zatvoru zapazi da joj majka, otac i njeni nablii sa izuzetnim portvovanjem i odricanjem brane svoj cilj, a da bi stigli do njega pristaju na svaku tegobu, ali nisu spremni da ga se odreknu prirodno je da ovakva linost postaje ustrajna, odluna i na putu stizanja do cilja nema straha od zatvora i muenja i od njega lahko ne odustaje. 3. Poto je vidjela kakve tekoe i probleme podnose njeni otac, majka i roaci u irenju vjere islama i monoteizma i koliko se rtvuju radi upute i spasa ovjeanstva, Fatima je od ljudi oekivala da e, nakon njenog oca, cijeniti njegove napore i truditi se u ostvarivanju njegovog cilja te da nee skrenuti sa puta koji im je trasirao. Nakon majine smrti Desete godine poslanstva Ebu Talib i Hatida su, u kratkom razmaku, jedno nakon drugog, napustili Ovaj svijet.23 Ova dva tuna dogaaja su toliko uticala na Poslanika da je tu godinu nazvao godina tuge24 jer je, sa jedne strane, izgubio najveu podrku, sagovornika i savjetnika, ivotnog saputnika i majku svoje djece Hatidu, a sa druge strane, umro je njegov najvei zatitnik i podrka, Ebu Talib. Tako je i21 22

Menakib Ibn ehr Aub, sv. 1, str. 174. Jenabiul-mevedde, str. 313; Biharul-envar, sv. 16, str. 1. 23 Menakib Ibn ehr Aub, sv. 1, str. 174. 24 Menakib Ibn ehr Aub, sv. 1, str. 174.

Uzorita ena

9

25 26

Menakib Ibn ehr Aub, sv. 1, str. 71. Tarih Taberi, sv. 2, str. 344. 27 Menakib Ibn ehr Aub, sv. 1, str. 60 28 Keful-gumme, sv. 2, str. 93.

Uzorita ena

10

privatna i javna situacija Poslanika odjednom promijenjena i zbog gubitka ove dvije velike podrke poelo je maltretiranje od strane neprijatelja. Nekada su ga kamenovali, nekada bacali zemlju u njegovo lice, a nekada su ga vrijeali. Nekada su ga krvlju zalijevali i u veini sluajeva, kada bi se utuena lica vraao kui, nailazio je na plane oi i utueno lice svoje drage kerke koja je plakala zbog rastanka sa majkom. Kada bi izlazila iz kue, Fatima je bila svjedokom gorkih dogaaja. Ponekad je gledala kako joj maltretiraju oca i vrijeaju ga. Jednog dana je vidjela kako neprijatelji njenog oca sjede u Mesdidul-haramu i prave plan da ga ubiju. Suznih oiju se vratila kui i ocu ispriala namjeru njegovih neprijatelja. 25 Jednog dana je jedan idolopoklonik sreo Poslanika, s.a.v.a., na ulici i na njega bacio izmet i prljavtinu. Poslanik nita nije rekao i u takvom stanju se vratio kui. Njegova kerka Fatima je pourila da ga doeka. Donijela je vodu i planih oiju oistila oevu glavu i lice. Poslanik je rekao: Keri moja! Ne plai, budi sigurna da e Bog sauvati tvoga oca od zla njegovih neprijatelja i dati mu pobjedu.26 Jednog dana asni Poslanik je obavljao namaz u Mesdidul-haramu. Skupina idolopoklonika ga je ismijavala i namjeravali su da ga povrijede. Jedan je uzeo iznutricu tek zaklane deve i onako prljavu i krvavu je bacio na lea Poslaniku dok je on bio na seddi. Hazreti Fatima, koja je bila u Mesdidu i posmatrala taj dogaaj, bila je jako potresena i planih oiju je stigla do oca, iznutricu skinula sa njega i bacila je ustranu. Poslanik se digao sa sedde i nakon namaza prokleo je tu skupinu.27 Da, Fatima je jo u ranom djetinjstvu posmatrala ovakve strane dogaaje i urila je da pomogne ocu, brinui se o njemu kao majka. Smru Hatide neki kuni poslovi prirodno su pali na plea male Fatime, jer je ova prva kua tevhida izgubila svoju domaicu i, osim Fatime, u kui nije bilo druge uspomene na nju. Historija nije razjasnila ta se u Poslanikovoj kui deavalo u ovom tekom periodu i kako su oni vodili svoj ivot, ali oima srca se moe osvjedoiti u teko stanje stanovnika ove kue. Nakon Hatidine smrti Poslanik se oenio enom po imenu Sevda: Oenio je i druge ene i one su, manje ili vie, izraavale naklonost prema Fatimi. Ali svakom djetetu siroetu je teko da na mjestu svoje majke posmatra drugu enu. Maeha, koliko god da je dobra i milostiva, ne moe imati majinu ljubav i milost. Jedino majka svojom toplom panjom smiruje djeije srce i daruje mu snagu. Ali sve to je Fatimina uskraenost bila vea, Poslanikova ljubav prema njoj je bila izraenija, jer je Boiji Poslanik znao da Fatima pati zbog nedostatka majine ljubavi i da taj nedostatak treba biti nadoknaen. Zato se u predajama navodi: Boiji Poslanik nije odlazio na spavanje prije nego to bi poljubio Fatimu.28 Navedeni odlomci predstavljaju opi prikaz osam prvih godina Fatiminog ivota. Ne treba zanemariti injenicu da, iako bi navedeni dogaaji i duhovni pritisci, ukoliko bi se desili bilo kojem djetetu, sruili njegov mentalni sklop, i to bi bilo dovoljno da uniti njegovo tijelo i duu, ipak takav sud nije taan za svaku osobu. Ovi stalni problemi, trajne tekoe i trajna borba jaaju duh istaknutih posebnih

linosti i pokazuju njihove unutranje potencijale i skrivene snage kako bi bile izdrljive i ustrajne pred tekoama. Ukoliko se ruda ne izloi izuzetnoj temperaturi, iz nje nee izai isto zlato. Krizno i opasno stanje te teki dogaaji i revolucije tokom Fatiminog ivota ne samo da nisu otetili njen duh, nego su, naprotiv, iskovali vrstinu njenog bia i spremili je i ojaali za svaku vrstu borbe.

UDAJA HAZRETI FATIME Fatima Zehra je bila kerka asnog Poslanika islama i istaknuta ena svoga vremena. Otac i majka su joj bili iz najplemenitijih i najistaknutijih porodica plemena Kurej. U pogledu spoljanje ljepote i moralnih i duhovnih kvaliteta naslijedila je svoje plemenite roditelje. Bila je ukraena najuzvienijim ljudskim vrlinama. Ugled i veliina koje je asni Poslanik uivao meu ljudima iz dana u dan su se poveavali. Zbog toga je i njegova draga kerka Zehra stalno privlaila panju istaknutih Kurejija i drugih uglednih i bogatih ljudi koji su, svako malo, dolazili da je prose. Meutim, asni Poslanik, s.a.v.a., uope nije elio da iko govori o tome i prema proscima se odnosio tako da su oni pomiljali kako je ljut na njih.29 Ebu Bekr je bio jedan od prosaca hazreti Fatime. Zbog toga je jednog dana otiao kod Poslanika i rekao: O Boiji Poslanie! elim da se poveem s tobom. Da li bi htio da me zarui sa Fatimom? Boiji Poslanik je odgovorio: Fatima je jo uvijek mala i, ustvari, Bog e odrediti njenog supruga. I ja ekam Boiju naredbu. Ebu Bekr se beznadeno vratio. U povratku se susreo sa Omerom i ispriao mu da je iao u pronju i ta se desilo. Omer je zakljuio: Boiji Poslanik, s.a.v.a., je odbio tvoj prijedlog i nije elio da ti da svoju ker. I Omer je jednog dana doao na istu ideju i s tim ciljem je otiao kod Poslanika i zaprosio hazreti Fatimu. Poslanik, s.a.v.a., mu je odgovorio: Fatima je jo uvijek mala i Bog e odrediti njenog supruga. Omer i Ebu Bekr su jo nekoliko puta traili ruku Poslanikove keri, ali on nije prihvatio njihov prijedlog. Abdurahman ibn Avf i Osman ibn Afan, obojica veliki bogatai, takoer su s namjerom pronje doli kod Poslanika. Abdurahman mu je rekao: O Boiji Poslanie! Ako Fatimu uda za mene, spreman sam da joj kao mehr dadnem stotinu crnih kamila, plavih oiju, natovarenih najboljim egipatskim lanenim platnom i deset hiljada dinara. Osman je takoer rekao: O Boiji Poslanie! I ja sam spreman na isti takav mehr i imam prednost nad Abdurahmanom jer sam prije njega postao musliman.

29

Keful-gumme, sv. 1, str. 353.

Uzorita ena

Ashabi Boijeg Poslanika osjetili su da Poslanik eli da u vezi s ovim pitanjem postigne dogovor sa Alijem. Meutim, od Alija nije stizao nikakav prijedlog vezano za Fatimu. Jednog dana su Omer, Ebu Bekr, Sa'd ibn Mu'az i drugi sjedili u damiji i

11

Prijedlog Aliju

razgovarali o razliitim temama tako da je zapoet razgovor i o Fatimi. Ebu Bekr je rekao: Ve neko vrijeme istaknuti ljudi meu Arapima prose Fatimu, ali Boiji Poslanik ne prihvata niiji prijedlog i u odgovoru im kae: Na Bogu je da odredi Fatiminog supruga. Ali ibn Ebi Talib do sada nije poduzeo nita po tom pitanju i nije zaprosio Fatimu. Mislim da je njegovo siromatvo razlog. Za mene je oito da Bog i Poslanik Fatimu uvaju za Alija. Zatim je Omeru i Sa'du ibn Mu'azu rekao: Da li ste spremni da zajedno odemo do Alija i objasnimo mu ovu situaciju i ukoliko bude elio taj brak, a siromatvo mu bude prepreka, da mu pomognemo!? Sa'd ibn Mu'az je prihvatio taj prijedlog i Ebu Bekru je pruio podrku u toj nakani. Selman Farsi kae: Omer, Ebu Bekr i Sa'd ibn Mu'az izali su s tom namjerom iz damije i krenuli u potragu za Alijem. Meutim, Alija nisu pronali u njegovoj kui. Saznali su da on u palmoviku jednog Ensarije na kamili dogoni vodu i zaliva stabla hurme. Uputili su se njemu. Ali je upitao: Odakle dolazite i zbog ega ste doli ovdje? Ebu Bekr je odgovorio: O Ali, ti si u svim vrlinama nadmaio ostale i potpuno si svjestan svog poloaja i naklonosti koju Poslanik ima prema tebi. Plemii i velikani Kurejija su dolazili kako bi prosili Fatimu, ali ih je Poslanik, s.a.v.a., odbio govorei da je na Bogu da odredi Fatiminog supruga. Mislim da su Bog i Poslanik Fatimu ostavili za tebe. I niko drugi nije dostojan takve poasti. Ne znam zbog ega ti ne poduzima nita u tom pogledu. Kada je Ali uo Ebu Bekrove rijei, u oima su mu se ukazale suze i rekao je: O Ebu Bekre, potakao si moja unutranja osjeanja i elje i podsjetio si me na ono to sam zaboravio. Tako mi Boga, svi prose Fatimu, a i mene to zanima. Jedina stvar koja me odvratila od toga je siromatvo i oskudica. Ebu Bekr je rekao: O Ali, ne govori tako, jer ovaj svijet i njegova dobra nemaju vrijednosti kod Boga i Poslanika. Ja smatram da to prije treba poduzeti neto i pouriti da zaprosi Fatimu.30

Ali odlazi u pronju Ebu Bekrov prijedlog toliko je potresao Alijev duh i rasplamsao njegovu unutranju ljubav da vie nije mogao nastaviti sa svojim poslom. Poveo je svoju kamilu i vratio se kui. Okupao se, obukao ist ogrta, obukao obuu i pourio je kod Poslanika. Poslanik se nalazio u kui Ummu Seleme. Ali je otiao do kue Ummu Seleme i pokucao na vrata. Poslanik se obratio Ummu Selemi rekavi: Otvori vrata, to na njih kuca onaj koga vole Bog i Njegov Poslanik, a i on voli Boga i Poslanika. Ummu Seleme je ustala i otvorila vrata. Ali je uao u kuu, nazvao je selam i sjeo pored Poslanika. Od stida je oborio glavu i nije mogao iznijeti svoj zahtjev. Prolo je neko vrijeme, a obojica su utjeli. Konano je Poslanik, s.a.v.a., prekinuo utnju i rekao: O Ali, ini se da si mi doao sa nekom eljom i sada se stidi da je iznese. Bez ustezanja iznesi svoju elju i budi siguran da e sve tvoje elje biti prihvaene! Ali je rekao: O Boiji Poslanie, rtvujem za te i oca i majku, ja sam odrastao u tvojoj kui i uivao sam tvoju naklonost i milost. U mom odgoju si se trudio vie od30

Biharul-envar, sv. 43, str. 125.

Uzorita ena

12

oca i majke i upuen sam blagodarei tebi. O Boiji Poslanie, tako mi Boga, ti si sve to imam i na ovom i na drugom svijetu. Sada je dolo vrijeme da izaberem suprugu za sebe i osnujem porodicu kako bih se s njom zbliio i olakao svoje tekoe. Ako smatra ispravnim i svoju kerku Fatimu vjeri sa mnom, to e biti velika srea za mene. Poslaniku, koji je oekivao ovakav prijedlog, lice se zarumeni i razveseli. Rekao je: Saekaj da uzmem dozvolu od Fatime! Poslanik je otiao do Fatime i rekao: Keri moja! Alija ibn Ebi Taliba dobro poznaje, doao je u pronju. Da li dozvoljava da sklopim zaruke s njim? Fatima je od stida zautjela i nita nije rekla. Poslanik je njenu utnju uzeo kao znak odobravanja.31

Vjeridbeni ugovor Poslanik se obrati Aliju rijeima: O Ali, odmah idi u damiju, a ja u doi za tobom kako bismo u prisustvu ljudi sklopili brak i saopili ugovor. Ali se radostan i raspoloen uputio prema damiji. Na putu je sreo Ebu Bekra i Omera. Oni su ga upitali ta se desilo, a on je rekao: Boiji Poslanik mi je dao ruku svoje keri. Evo, sada e doi za mnom da bismo u prisustvu ljudi obavili vjeridbu i saopili ugovor o braku. Poslanik, s.a.v.a., je ozarena i vesela lica stigao u damiju i rekao Bilalu: Sakupi Muhadire i Ensarije u damiji! Kada su se ljudi okupili, popeo se na minber i nakon slave i zahvale Bogu rekao je: O ljudi, znajte da mi je doao Debrail i donio mi poruku od Boga da je u gornjem svijetu, u prisustvu meleka, proslavljeno vjenanje Alija i Fatime i naredio je da tu ceremoniju obavimo i na zemlji i da vi budete svjedoci tome. Zatim je sjeo i rekao Aliju: Ustani i odri zavjetnu hutbu! Ali je ustao i rekao: Zahvaljujem Bogu na Njegovim blagodatima i svjedoim da nema drugog boga osim Njega, svjedoenjem koje e On prihvatiti i njime biti zadovoljan. Neka je na Muhammeda selam, selam koji je uzdigao njegov poloaj i stepen. O ljudi, Bog nam je pohvalnim uinio brak i dao nam naredbu u vezi s njim. Brak izmeu mene i Fatime odredio je Bog i dao naredbu za njega. O ljudi, Boiji Poslanik je zaruio Fatimu sa mnom i prihvatio je moj oklop kao mehr. Upitajte ga o tome i budite svjedoci! Muslimani su se obratili Poslaniku, s.a.v.a., rijeima: O Boiji Poslanie! Da li si Fatimu udao za Alija? Da, odgovorio je Boiji Poslanik. Zatim su svi prisutni digli ruke u dovi uei: Neka vam Bog ovaj brak uini sretnim i meu vama uspostavi prijateljstvo i ljubav! Nakon zavretka ceremonije Poslanik, s.a.v.a., se vratio kui i naredio enama da prirede proslavu i veselje za Fatimu. Ceremeonija vjenanja je obavljena prvog ili estog zul-hideta druge ili tree godine po Hidri.

31

Biharul-envar, sv. 43, str. 127; Zehairul-ukba, str. 29.

Uzorita ena

13

Pouka muslimanima Vjenanje Alija i Fatime jedan je od najosjetljivijih i najznaajnijih primjera islamskog braka, jer je otac djevojke bio najistaknutija linost arapskog poluotoka i svijeta islama i odabrani Boiji Poslanik. Djevojka je bila najbolja, najpametnija, najodgojenija i najsavrenija ena islama, koja se ubraja u etiri najodabranije ene ovjeanstva, a mladoenja je, takoer, bio plemenitog arapskog porijekla i roda. U pogledu znanja, savrenstva i hrabrosti bio je iznad svih muslimana. Bio je zvanini zamjenik, ministar i savjetnik Boijeg Poslanika, junak islama i zapovjednik islamske vojske. Ovakvo vjenanje treba biti obavljeno uz najvee poasti i ceremonije. Ali, kao to ste zapazili, obavljeno je na najednostavniji nain. Ruho najuzornije ene islama je nabavljeno na najprostiji nain. Jo je zanimljivije to je to ruho nabavljeno od mehra hazreti Fatime. Dakle, nije mehr ostavljen postrani, a da mladin otac, uz hiljadu problema i tekoa, osigurava ruho za svoju ker. Poslanik je mogao na bilo koji nain, makar i zaduivanjem kod nekoga, za svoju ker jedinicu nabaviti dostojno ruho, koje bi bilo uobiajeno za to vrijeme i kazati: Ja sam Boiji Poslanik i trebam paziti na svoj visok poloaj. Kerka mi je, takoer, jedna od najboljih ena na svijetu i trebam uvati njen ugled i potovanje te osigurati sredstva za njenu sreu. Moj zet je, isto tako, jedan od istaknutih ljudi islama i njegovo zalaganje i borba nisu nikom nepoznati. Radi potovanja i zahvale za njegove usluge trebam mu osigurati dostojna sredstva. Meutim, asni Poslanik, s.a.v.a., je znao za tete i negativne posljedice natjecanja u veliini mehra i ruha. I znao je da, ukoliko muslimani budu obuzeti tim problemima, iza toga e slijediti ope siromatvo, ekonomska propast, brojnost razvoda, izbjegavanje mladih da formiraju porodicu, veliko poveanje broja neoenjenih mladia i neudatih djevojaka, poveanje kriminala i zloina, pojava raznih vrsta razvrata i poveanje mentalnih i nervnih bolesti. Zbog toga je u ovom uzornom braku koji su sklopile prve linosti islama pokazana potpuna jednostavnost da bi to bilo praktina pouka muslimanima i muslimanskim dostojanstvenicima i vladarima. Ali ibn Ebi Talib takoer nije bio od onih mladia kratke pameti da se oeni radi pribavljanja imetka i bogatstva i zbog velikog ruha. Nije bio takav da bi ako mladino ruho ima nedostataka svaki dan stvarao probleme svojoj supruzi te neumjesnim primjedbama i prigovorima naruavao temelje braka, a toplu i ugodnu branu zajednicu naruavao djetinjastim izgovorima i dom ljubavi i bliskosti pretvorio u dobrovoljni zatvor. FATIMA U ALIJEVOJ KUI Voenje doma Ali ibn Ebi Talib se od djetinjstva nalazio u okrilju Boijeg Poslanika, s.a.v.a., i pod njegovim direktnim odgojem. Posjedovao je najbolje i najuzvienije islamske vrline, moral i savrenstva. Zehra je, takoer, odgojena u okrilju svoga plemenitog oca i u potpunosti je bila upoznata sa islamskim moralom. Njihove ui su od samog djetinjstva bile zbliene sa Kur'anom. Danju i nou sluali su kur'anske ajete sa jezika asnog Poslanika. Islamske istine i spoznaju su sticali sa njihovog glavnog izvora i

Uzorita ena

14

njihove praktine primjene posmatrali su u ogledalu Poslanikovog bia. Prema tome, u ovoj kui treba pronai najuzvieniji primjer porodinog ivota. Kua Alija i Fatime bila je jezgro istoe i iskrenosti. ena i mukarac su sa krajnjom iskrenou sudjelovali u njenom voenju i na tom poetku ivota bili su na usluzi asnom Poslaniku, pomagali su mu u kunim poslovima i molili ga da poslove kue podijeli meu njima. Boiji Poslanik je rekao: Neka poslove unutar kue obavlja Fatima, a poslove izvan kue Ali. Fatima kae: Bog zna koliko sam bila sretna zbog toga da poslovi izvan kue ne pripadaju meni.32 Fatima je bila odgojena objavom i znala je da je dom jedno veliko uporite islama i ukoliko ena izgubi to veliko uporite i radi prodaje i kupovine napusti kuu, onda ne moe na najbolji nain obavljati dunosti upravljanja kuom i odgojem djece. Zbog toga, kada je vidjela da su teki poslovi izvan kue povjereni Aliju, bila je jako radosna. Jedina kerka prve linosti islama nije se bojala rada i nije izbjegavala teke poslove odravanja kue. Toliko se trudila u kui da je i Ali to stalno spominjao i hvalio njen napor. Jednog dana Poslanik, s.a.v.a., je otiao u Fatiminu kuu. Vidio je da su Ali i Fatima zauzeti mljevenjem ita. Pitao je: Ko je od vas umorniji? Ali je odgovorio: Fatima. Poslanik je sjeo na Fatimino mjesto i pomogao Aliju u mljevenju.33 Dabir kae: Poslanik, s.a.v.a., je vidio Fatimu da je obukla jeftinu odjeu i da okree mlin dok joj dijete u naruju doji mlijeko. Kada je vidio ovaj prizor, potekle su mu suze i rekao je: Draga keri, osjeti tekoe i muke Ovoga svijeta kako bi ostvarila blagodati drugog svijeta. Ona je odgovorila: O Boiji Poslanie, Bogu zahvaljujem na Njegovim blagodatima. Zatim je objavljen ajet: Bog e ti na Sudnjem danu toliko darovati da e zadovoljan biti.34 Fatima kao supruga Fatima je veoma dobro razumijevala osjetljiv poloaj islama i svog supruga i znala je da ukoliko ne bude Alijeve sablje, islam nee ostvariti neki napredak. Fatima je u Alijevoj kui ivjela u jedom veoma osjetljivom i kriznom vremenu islama. Islamska vojska je uvijek bila u pripravnosti. Svake godine je voeno nekoliko ratova i Ali ibn Ebi Talib je uestvovao u svim ili u veini tih ratova. Fatima je bila svjesna svoje teke i osjetljive odgovornosti i bila je u potpunosti upoznata sa uticajem ene na duh supruga. Znala je da ena ima takav uticaj i snagu da mua moe usmjeriti u pravcu u kome god eli. Znala je da napredak i zaostajanje, srea i nesrea mua u velikoj mjeri zavise od duha i naina ponaanja ene. Znala je da je kua uporite i odmorite za ovjeka i da, kada u povratku sa poprita ivotnih borbi, sueljavanja sa tekoama i problemima vanjskog svijeta tu potrai utoite da bi obnovio snagu i pripremio se za posao i ispunjavanje svojih obaveza, upravljanje tim znaajnim odmoritem i utoitem obaveza je ene. Zbog toga je islam ulogu supruge stavio na nivo dihada.32 33

Biharul-envar, sv. 43, str. 83. Biharul-envar, sv. 43, str. 50. 34 Biharul-envar, sv. 43, str. 86.

Uzorita ena

15

36

Uzorita ena

35

Ensabul-eraf, sv. 1, str. 324. Sire Ibn Hiam, sv. 3, str. 106. 37 Menakib Harezmi, str. 114. 38 Vafi, Kitab Nikah, str. 114. 39 Menakib Harezmi, str. 114. 40 Biharul-envar, sv. 43, str. 191.

16

Zehra je znala da e snani i hrabri vojskovoa islama ostvariti pobjedu na popritu ukoliko mu misli budu slobodne od razmiljanja o kui i ukoliko bude imao podrku i podstrek supruge. Na osnovu toga, moe se rei da kada bi se odvani vojskovoa islama, Ali ibn Ebi Talib, umoran vraao kui sa ratnog poprita, u potpunosti je uivao podrku, milosre i ljubav svoje supruge. Ona je lijeila njegove rane, prala njegovu krvavu odjeu i ispitivala ga o borbama. Fatima nije bila ena koja bi u izolaciji kue vodila unutranji ivot nezainteresirana za dogaaje i stanje vezano za islam. Iz historijskih izvora, koliko god oskudnih, saznajemo da je bila u toku dogaaja vezanih za islam i da je posebnu panju pokazivala za dogaaje na bojitima i ratno stanje. Ne samo da je podsticala oca i supruga, nego je po potrebi i sama bila prisutna na popritu i obavljala neke aktivnosti. U historiji je zapisano: Nakon bitke na Uhudu, kada je Fatima vidjela okrvavljeno lice svoga oca, uzela ga je u zagrljaj. Plakala je i istila krv sa njegovog lica. Ali je donio vode i Fatima je prala oevo lice, ali krv nije prestajala tei. Fatima je konano zapalila komad hasure i pepeo posula po rani kako bi se krv zaustavila.35 Takoer je zapisano da kada se Poslanik vratio iz Bitke na Uhudu, svoju sablju je dao Fatimi i rekao je: Saperi krv s nje. I Ali ibn Ebi Talib je svoju sablju dao Fatimi i rekao: Saperi krv s nje.36 Fatima je uvijek hvalila i podsticala svoga supruga i slavila njegovo portvovanje i hrabrost i na taj nain ga je motivirala za naredne borbe. Svojim hrabrenjem je odstranjivala njegov umor i lijeila rane. Ali je govorio: Kada bih dolazio kui i pogledao Zehru, sve tegobe i tuga bi bili otklonjeni.37 Fatima nikada nije napustila kuu bez Alijeve dozvole niti ga je ikada naljutila, jer je znala za stav islama: Koja god ena naljuti svoga mua, Bog joj nee primiti namaz i post dok joj suprug ne bude zadovoljan. 38 Fatima nikada u Alijevoj kui nije izgovorila la, neto prikrila i nikada nije prekrila njegove naredbe. Ali je govorio: Nikada nisam uinio neto to bi naljutilo Fatimu. I Fatima je govorila: Ali ibn Ebi Talib me nikada nije naljutio. Ali je u posljednjim satima Fatiminog ivota ukazao na tu injenicu. Fatima je u posljednjim trenucima svog ivota rekla Aliju: O Ali, nikada me nisi uhvatio u lai i prevari. Od dana kada si se oenio sa mnom nikada se nisam usprotivila tvojim naredbama.39 Ali je u odgovoru rekao: O keri Poslanikova! Sauvaj Boe da si se ti loe ponaala u mojoj kui. Tvoje poznavanje Boga, dobroinstvo, bogobojaznost i veliina su toliki da se ne moe nai nikakav prigovor. Draga suprugo, rastanak i odvajanje od tebe za mene su veoma teki. Ali od smrti nema lijeka.40 Poto su Alijeve misli bile slobodne od brige za stanje u kui i poto je uivao podrku i podstrek supruge, mogao je ostvariti sve one uspjehe i pobjede. Ne trebate, meutim, misliti da je Ali ibn Ebi Talib bio od sebinih ljudi koji imaju hiljadu oekivanja od svoje supruge, a sebe ne smatraju obaveznim da bilo ta ine, mislei da su apsolutni gospodari nad svojim enama koje su kao robinje kupili za zlatnike. Ali je znao da, istovremeno dok on na bojitu udara sabljom, njegova

supruga vodi dihad u unutranjem uporitu islama. U njegovom odsustvu svi unutranji i vanjski poslovi kue su bili na pleima Fatime. Spremala je hranu, prala odjeu, odgajala djecu. Maksimalno se trudila u odgoju svoje djece i u tom periodu krize i nestaice i vremenu rata trudila se da osigura hranu i ostale potrebe za kuu. Bila je zabrinuta zbog vijesti o borbama i ratovima, isekivala je i, ukratko, vodila je kuu ije voenje nije mnogo lake od voenja jedne zemlje. Ali ibn Ebi Talib je osjeao da portvovani vojnici u unutranjosti takoer imaju potrebu za podrkom i podsticajem. Kada bi dolazio kui, raspitivao se o stanju u kui i tegobama sa kojima se suoavala Fatima. Svojom panjom, ljubavlju i milou pokuavao je olakati Fatimi i utjeiti je u trenucima oskudice, neimatine i tekoe, dajui joj snagu za nastavak nastojanja i ivota. Ali je znao da koliko god mukarcu treba izjava ljubavi, iskrenosti i zahvalnosti ene, i ena za tim ima potrebu. Ta dva uzorna suprunika islama djelovala su prema svojim obavezama i bila su primjer uzvienog islamskog morala. Fatima je prenijela od svoga oca da je rekao: Najbolji ljudi meu vama su oni koji su vie osjeajni i milostivi prema svojim suprugama.41 Majinstvo Jedna od tekih i znaajnih dunosti hazreti Fatime bilo je majinstvo i odgoj djece. Fatima je imala petoro djece: Hasana, Husejna, Zejneb, Ummu Kulsum i Muhsina. Rije majinstvo je samo jedna kratka rije, ali ima veoma znaajno i iroko znaenje. Moda e neko pomisliti da briga o djeci podrazumijeva samo to da otac osigura sredstva za ivot djece, a da ih majka pere i isti i da se trudi u njihovoj ishrani i pranju odjee te da nema nikakvih drugih obaveza o svojoj djeci. Meutim, islam se time ne zadovoljava i oca i majku u ispunjavanju dunosti prema djeci smatra najodgovornijim. Islam smatra da je budua linost djeteta rezultat odgoja i brige oca i majke. Sva djelovanja, ponaanja i postupci oca i majke ostavljaju trag na osjetljivi i njeni duh djeteta. Svako dijete je predstavnik i pokazatelj kvaliteta ponaanja oca i majke. Otac i majka su duni da dobro obrate panju na budunost svoga djeteta i duni su da nevino dijete koje je stvoreno dobrim ne uine pokvarenim i nesretnim. Hazreti Fatima, koja je i sama odgojena u okrilju objave, bila je upoznata sa islamskim odgojem. Znala je da sve, od naina dojenje djeteta do poljubaca koje sputa na lice svoje nevine djece, kao i svi njeni pokreti, djela i rijei, ostavlja uticaj na njihov osjetljivi duh. Znala je da ih treba odgojiti i drutvu predati kao uzore koji trebaju biti ogledalo i pokazatelj istine i duha islama i da se u njihovim biima manifestiraju istina i spoznaje Kur'ana, a to nije lahak i bezazlen posao. Hazreti Fatima nije bila od ena kratke pameti i neobavijetenih koje okrilje kue smatraju ogranienim i koje mataju o visinama. Fatima je okrilje kue smatrala veoma velikim i osjetljivim. Tretirala ga je kao veliku tvornicu za izgradnju ovjeka, znaajan univerzitet vojne pripreme i lekciju portvovanja. Znala je da e oni koji su odgojeni u toj koli svaku lekciju nauenu u njoj pokazati i dovesti do faze manifestacije na velikom drutvenom polju. Nije bila ena koja je osjeala ponienost i minornost zato to je ena i poloaju ene je davala veliki i visoki znaaj. U sebi je41

Biharul-envar, sv. 43, str. 117.

Uzorita ena

17

osjeala da je sposobnost i ast to joj je stvaranjem data tako znaajna i teka odgovornost i da je propisana kao znaajan poloaj. Velika lekcija odgoja U Fatiminoj kui uspostavljena je visoka i uzorna kola islamskog odgoja djeteta. Principi odgoja i njegov program dolazili su direktno od Gospodara svjetova. Proveden je najbolji odgojni program i i odgojene su najistaknutije linosti. Ovdje smo prinueni priznati da nam, naalost, detalji tog uzvienog programa nisu poznati, jer, prvo, muslimani tog vremena nisu bili toliko intelektualno razvijeni da pridaju neku vrijednost odgojnim fenomenima i da paze i zabiljee detalje ponaanja i rijei Poslanika, Alija i Fatime u odnosu na njihovu djecu te da ih prenesu drugima. Drugo, veina programa odgoja djece provoena je unutar kue, a stanje unutar kue uglavnom je bilo nepoznato drugima. Meutim, moe se openito rei da je odgojni program Fatime bio upravo onaj program koji postoji u asnom Kur'anu i predajama od Poslanika. Istovremeno, oni detalji koji postoje u predajama mogu nas, u odreenoj mjeri, uputiti na nain njihovog odgoja. Treba istai da mi nije namjera da ovdje detaljno govorim o principima odgoja jer nam to nije cilj, ali u ukratko ukazati na neke principe koritene u odgoju Fatimine djece koji su nam preneseni. Ljubav Moda veina ljudi misli da odgoj djeteta poinje onda kada dijete razumijeva ta je dobro, a ta loe, a da prije toga odgoj nema uticaja te da dijete nije pod uticajem vanjskih faktora. Meutim, takvo miljenje nije ispravno, jer prema potvrdi strunjaka za odgoj, odgajanje djeteta treba zapoeti od samog trenutka roenja. Nain dojenja, dogaaji i ponaanje oca i majke u odreenoj mjeri utiu na odgoj novoroeneta i izgradnja njegove budue linosti poinje upravo od tih dana. Strunjaci u oblasti odgoja i psiholozi su se uvjerili da dijete u cijelom periodu djetinjstva ima potrebu za izraavanjem ljubavi i naklonosti. Dijete eli da mu otac i majka izraavaju to vie ljubavi i naklonosti. Dijete ne obraa posebnu panju da li ivi u palai ili u kolibi, da li su mu hrana i odjea skupocjeni ili ne. Ali njegova panja je u potpunosti zaokupljena time da li je voljeno ili ne. Ovaj unutranji osjeaj djeteta ne moe zadovoljiti nita osim izraavanja ljubavi i naklonosti. Izvor njegovog budueg morala i linosti jesu upravo ta izraavanja ljubavi. Upravo su toplo majino naruje i iskreno tepanje oca ono to kod djeteta izgrauje duh humanosti i naklonosti prema ljudima i pripremaju ga da bude spremno pomoi drugima i izraziti suosjeanje. Upravo ta maenja i tepanja dijete spaavaju od straha, samoe i slabosti, daju mu nadu u ivot, dok milosre, poljupci i milovanje jaaju u njemu duh optimizma i veselja i upuuju ga u pravcu drutvenog ivota, saradnje i kooperacije, a spaavaju ga od izolacije i ponienosti. Zahvaljui tim blagostima dijete osjea svoju linost i smatra se dostojnim ljubavi. Dijete kojem je uskraena ljubav obino postaje plaljivo, stidljivo, slabo, pesimistino, osamljeno, nezainteresirano, pa ak i bolesno. Mogue je da ponekad, radi pokazivanja reakcije i izraavanja nezavisnosti, pribjegne kriminalu, krai i

Uzorita ena

18

zloinu kako bi se na taj nain osvetilo drutvu koje ga ne voli i pokazalo svoju nezavisnost. Dakle, ljubav i panja prema djetetu su neke od njegovih neophodnih potreba i nune su za njegov odgoj. Ova lekcija je u potpunosti provoena u Fatiminoj kui i asni Poslanik je praktino Fatimu tome poduio. Prenosi se sljedee: Kada se rodio Hasan, njega su, zamotanog u uto platno, donijeli Poslaniku. On je rekao: Zar vam nisam rekao da novoroene ne zamotajete u uto platno?, zatim je odbacio utu Hasanovu odjeu i zamotao ga u bijelo platno. Uzeo ga je u naruje i poeo ljubiti i isto je uinio kada se rodio Husejn. 42 Prenosi se da je jednog dana Poslanik klanjao namaz u dematu. Kada god bi padao na seddu, Husejn bi mu se popeo na lea i mahao nogama. Kada bi Poslanik htio da se podigne sa sedde, uzeo bi Husejna i spustio ga pored sebe. Kada je ponovo krenuo na seddu, Husejn se ponovo popeo na njega. Poslanik ga je ponovo, prilikom ustajanja, uzeo i spustio sa strane i tako sve dok nije zavrio namaz. Jedan jevrej koji je posmatrao taj dogaaj je rekao: Vi se ponaate sa djecom onako kako mi ne prihvatamo! Poslanik, s.a.v.a., mu je rekao: Da vjerujete u Boga i Njegovog Poslanika, i vi biste bili tolerantni prema djeci.43 Ovaj jevrej je zbog takvog odnosa Poslanika prihvatio islam. Jednog dana Boiji Poslanik je ljubio Hasana i tepao mu. Ikre ibn Habis je rekao: Ja imam desetero djece, ali do sada nijedno od njih nisam poljubio. asni Poslanik se naljutio i rekao: ta da ja radim ako je Bog uzeo ljubav iz tvog srca? Ko god nije milostiv prema djeci i ne potuje starije, nije od nas.44 Jednog dana Boiji Poslanik, s.a.v.a., je prolazio pored kue hazreti Fatime i uo je Hasana kako plae. Pozvao je Fatimu i rekao: Zar ne zna da me brine Hasanov pla?45 Ebu Hurejre kae: Jednog dana je Poslanik Hasana i Husejna stavio na svoja mubarek ramena. Putem je ljubio sad Hasana, sad Husejna. Neki ovjek je upitao: O Boiji Poslanie, da li voli ovo dvoje djece? On je odgovorio: Da, ko god voli Hasana i Husejna sa mnom je prijatelj, a ko god je njima neprijatelj, i meni je neprijatelj.46 Poslanik, s.a.v.a., je ponekad govorio Fatimi: Dovedi mi Hasana i Husejna. Kada bi ih dovela, on bi ih stavio na svoja prsa i mirisao kao cvjetove.47 Odgoj linosti Psiholozi kau: Odgajatelji trebaju odgajati linost djeteta, usaditi mu samopouzdanje i izgraditi ga sa stavom i karakterom. Ako odgajatelj ne potuje dijete, smatra ga nitavnim i rui njegovu linost, prirodno je da e ono biti plaljivo i bez karaktera i sebe e smatrati ponienim i bezvrijednim. Kada odraste, smatrat e se nedostojnim velikih djela. Takva osoba nee imati stvarnog uticaja u drutvu i veoma lahko e prihvatiti ponienje. Ali ako42 43

Biharul-envar, sv. 43, str. 240. Biharul-envar, sv. 43, str. 296. 44 Biharul-envar, sv. 43, str. 282. 45 Biharul-envar, sv. 43, str. 295. 46 Biharul-envar, sv. 43, str. 281. 47 Biharul-envar, sv. 43, str. 299.

Uzorita ena

19

se smatra dostojnom i karakternom, nee prihvatiti niska djela i nee prihvatati ponienje i uvrede. Ovaj karakter u odreenoj mjeri zavisi od porodinog odgoja i duha oca i majke. Psiholozi odgajateljima predlau odreene aktivnosti za jaanje duha djeteta meu koje spada i sljedee: Prvo izraavanje naklonosti i ljubavi prema djetetu. Ovo je pitanje na koje je ve ukazano. Rekli smo da su Hasan i Husejn uivali dovoljno ljubavi i panje od strane oca, majke i Boijeg Poslanika. Drugo potrebno je podsjeati na dobre osobine djeteta i isticati ih u njegovom prisustvu i prisustvu drugih te na taj nain jaati njegov duh. Boiji Poslanik je mnogo puta rekao: Hasan i Husejn su najbolji mladii u Dennetu, a otac im je bolji od njih.48 Ebu Bekr kae: Poslanik je sjedio na minberu, a pored njega je bio Hasan. Ponekad bi pogledao u ljude, a ponekad u Hasana, i govorio je: Moj sin Hasan je velik i znaajan.49 Dabir kae: Jednog dana uao sam u kuu Boijeg Poslanika, s.a.v.a., i vidio sam da Hasan i Husejn jau na njegovim leima, a on hoda etvoronoke i govori: Najbolja kamila je vaa kamila, a vi ste najbolji jahai.50 Jali Ameri kae: Boiji Poslanik, s.a.v.a., je jednog dana vidio Husejna kako se igra sa djecom. Pruio je ruke da ga uhvati. Husejn je bjeao sad na jednu, sad na drugu stranu. Poslanik ga je sa alom i osmijehom uzeo u naruje. Jednu ruku je stavio ispod njegov brade, a drugu iza njegovog vrata i svoje mubarek usne spustio na njegovo lice, poljubio ga i rekao: Husejn je od mene i ja sam od Husejna. Ko god voli njega, voli i Boga. Husejn je dijete moje keri.51 Ali ibn Ebi Talib je rekao Hasanu i Husejnu: Vi ste predvodnici ljudi i velikani mladia u Dennetu i sauvani ste od grijeha. Prokleo Bog onoga ko je va neprijatelj.52 Hazreti Fatima je jednog dana Hasana i Husejna dovela kod Boijeg Poslanika i rekla: O Boiji Poslanie, Hasan i Husejn su tvoja djeca. Neto im pokloni. On je rekao: Svoje dostojanstvo i nadmonost sam poklonio Hasanu, a hrabrost svoga bia sam dao Husejnu.53 Da, Poslanik, s.a.v.a., se trudio u odgoju linosti Fatimine djece, a i Ali i Fatima su slijedili taj program. Nikada se nije desilo da ponize djecu, povrijede njihovu linost u prisustvu drugih i nanesu duhovni udarac i poraz. Zbog toga su odgojeni kao velikani. Prenosi se da je neki ovjek poinio grijeh za koji je slijedila kazna i zato se krio od Boijeg Poslanika, s.a.v.a., sve dok nije sreo Hasana i Husejna. Stavio ih je na ramena i tako otiao do Poslanika rekavi: O Boiji Poslanie, Hasana i Husejna sam uzeo za zagovornike. Poslanik se nasmijao i rekao: Oprostio sam ti. Zatim je rekao Hasanu i Husejnu: Prihvatam va zagovor.5448 49

Biharul-envar, sv. 43, str. 264. Biharul-envar, sv. 43, str. 305. 50 Biharul-envar, sv. 43, str. 285. 51 Biharul-envar, sv. 43, str. 271. 52 Biharul-envar, sv. 43, str. 265. 53 Biharul-envar, sv. 43, str. 263. 54 Biharul-envar, sv. 43, str. 318.

Uzorita ena

20

Vjera i bogobojaznost Meu strunjacima se vode razgovori i rasprave o tome od kada se djeca trebaju vjerski odgajati i obrazovati. Neki smatraju da dijete dok ne stigne do doba zrelosti nema sposobnost razumijevanja vjerskih ideja i vjerovanja te da ne treba biti vjerski obrazovano. Drugi misle da i djeca imaju sposobnost i potencijal za vjersko odgajanje i da odgajatelji mogu vjerske teme predstaviti jednostavno i razumljivo i prenijeti ih djeci, te ih na taj nain privoliti da izvravaju laka vjerska djela i programe, da bi im se uho naviklo na vjerske teme i da se zblie sa vjerskom praksom i miljenjem. Islam prihvata drugo stanovite i odreuje da se djeca od sedam godina privole na klanjanje namaza.55 asni Poslanik, s.a.v.a., od samog djetinjstva i perioda dojenja u Fatiminoj kui djecu je praktino vjerski podsticao. Kada se rodio Hasan i kada su ga odnijeli Poslaniku, on ga je poljubio i na desno uho mu prouio ezan, a na lijevo uho ikamet. Isto je uinio i kada se rodio Husejn.56 Jednog dana Poslanik, s.a.v.a., je htio klanjati namaz a Husejn je stajao pored njega. Kada je Poslanik, s.a.v.a., htio da izgovori tekbir, Husejn nije mogao izgovoriti tekbir. Poslanik je sedam puta ponovio tekbir sve dok Husejn nije uspio da ga izgovori.57 Zbog toga je hazreti Fatima, kada bi se igrala sa Hasanom i podizala ga i sputala, govorila: Dragi Hasane, budi kao tvoj otac, skini jaram sa vrata istine, oboavaj Boga Koji dobro ini i ne drui se sa neprijateljima i zlim ljudima.58 Hazreti Fatima i u vrijeme igre sa djecom pouavala ih je hrabrosti, odbrani istine i oboavanju jednog Boga. U ovoj kratkoj reenici djeci je usaivala etiri znaajna stava i ideje. Budi hrabar i oboavaj Boga kao tvoj otac, brani istinu, robuj Bogu, ne drui se sa zlobnim ljudima. asni Poslanik, s.a.v.a., toliko je pazio na istou imetka i uvanje od neiste hrane da je Ebu Hurejre rekao: Kod Poslanika se nalazila jedna koliina hurmi u vidu zekata i on ih je dijelio siromasima. Kada je zavrio sa dijeljenjem hurmi, stavio je Hasana na rame i krenuo, kada je ugledao da je Hasan jednu od onih hurmi stavio u usta i da je sisa. Poslanik mu je stavio ruku u usta i rekao: Izbaci, izbaci Hasane, duo! Zar ne zna da Poslanikova porodica ne jede sadaku?59 Iako je Hasan bio dijete i nije bio obuhvaen vjerskim propisima, asni Poslanik je znao da nedozvoljena hrana nije bez uticaja ak i na duh djeteta. U principu, dijete treba od samog djetinjstva znati kako ne moe biti potpuno slobodno u izboru hrane i treba potovati odredbe o dozvoljenom i zabranjenom. Pored toga, Poslanik je ovim inom jaao dostojanstvo i karakter kod Hasana, istakavi da je zekat pravo siromanih i da njemu ne prilii da koristi takvu vrstu imetka.

55 56

afi, sv. 2, str. 149. Biharul-envar, sv. 43, str. 241. 57 Biharul-envar, sv. 43, str. 307. 58 Biharul-envar, sv. 43, str. 286. 59 Biharul-envar, sv. 43, str. 305.

Uzorita ena

21

Potivanje reda i prava drugih Jedna od stvari na koju otac, majka i ostali odgajatelji trebaju obratiti panju jeste i to da paze da dijete ne bi prelo granice svojih prava i da, takoer, potuje prava drugih. Dijete treba biti uredno i disciplinirano. Treba ga poduiti redu u ivotu. Treba ga odgojiti tako da se ne ustee uzeti svoje pravo, a da ne prekri prava drugih. Naravno, temelji ove osobine se grade u kui, kod oca i majke. Otac i majka trebaju se prema svoj djeci istovjetno ponaati i nijednom ne smiju dati prednost u odnosu na ostale. Ne smiju praviti razliku izmeu djeaka i djevojice, malog i velikog, lijepog i runog, razumnog i manje razmnog. ak i u izraavanju privrenosti trebaju se istovjetno ponaati prema svima kako se u njima ne bi javio osjeaj ljubomore, zavisti i zlobe i da ne izrastu u buntovnike i nasilnike. Ako dijete vidi da se u njegovoj kui u potpunosti potuje pravo svakoga, shvatit e da i u drutvu treba potovati prava drugih. Ali ako je u kui haos i ne potuju se prava svakoga, u djetetu e jaati osjeaj buntovnitva i nasilnitva. Ukoliko dijete u trgovini, pri ulasku u autobus, kada ulazi u razred ili izlazi iz kole ne potuje prednost drugih i kri njihovo pravo, i ukoliko ga otac i majka ili drugi odgajatelji u tome podstiu, onda su izdali to nevino dijete. Jer e od poetka to dijete umisliti da je nasilnitvo, guranje ispred drugih i nepotrebna prednost jedna vrsta vjetine i sposobnosti. Kada ovakva osoba ue u drutvo ili doe na elo nekog posla, jedini njen cilj e biti krenje prava drugih i, osim linog interesa i koristi, nee imati nikakvog drugog cilja i svrhe. Ova odgojna lekcija je u potpunosti poduavana u kui hazreti Fatime. Toliko se pazilo na ovo da su se, i u najmanjim detaljima, potivali disciplina i pravo. Naprimjer, Ali ibn Ebi Talib kae: Jednog dana asni Poslanik se odmarao u naoj kui. Hasan je zatraio vode. Poslanik je ustao, namuzao je malo mlijeka, nasuo u posudu i dao Hasanu u ruku. Husejn je ustao sa svoga mjesta i htio je da posudu sa mlijekom uzme iz Hasanove ruke. Meutim, Poslanik, s.a.v.a., je sprijeio Husejna i nije mu dozvolio da uzme mlijeko od Hasana. Hazreti Fatima, koja je posmatrala tu scenu, je rekla: O Boiji Poslanie, ini se da vie voli Hasana? On je odgovorio: Nije tako. Razlog moje odbrane Hasana je u tome to on ima prednost i prije Husejna je zatraio vode. Redoslijed se treba potovati.60 Sport i igra Naunici iz oblasti odgoja preporuuju da djeci treba dati slobodu da se igraju po svojoj elji i treba im osigurati sredstva i igrake za zdravu zabavu. U posljednje vrijeme u takozvanom civiliziranom svijetu posebna panja posveena je ovoj temi i u jaslicama, obdanitima i kolama su osigurana raznovrsna sredstva za igru i zdravu zabavu koja su u skladu sa uzrastom djece. Djeca se podstiu na grupne igre, jer kao to je igra potrebna za razvoj tijela djeteta, ona ima veliki uticaj i na odgoj njegovog duha. Neki ljudi od djece oekuju da ive kao odrasli i sebe smatraju obaveznim da djecu odvrate od igre i djetinjastog ponaanja i to smatraju odgojem. Ako je dijete razigrano, kau: Dijete je neutivo, ali ako je mirno, oborene glave, izbjegava igru i60

Biharul-envar, sv. 43, str. 283.

Uzorita ena

22

sjedi u uglu, onda kau: Bravo, kako je ovo dijete utivo! Meutim, strunjaci za odgoj ovakvo miljenje smatraju pogrenim i smatraju da se dijete treba igrati. Ako se dijete ne igra, to je znak tjelesne i duhovne slabosti. Naravno, otac i majka trebaju paziti da igra ne bude tetna za dijete i da, svakako, ne pravi smetnje drugima. Ne samo da dijete trebaju pustiti da se slobodno igra, nego se i otac i majka trebaju, u slobodno vrijeme, igrati s njim, jer je igra sa ocem i majkom poseban uitak za dijete i smatra se znakom ljubavi. Boiji Poslanik, s.a.v.a., se igrao sa Hasanom i Husejnom. Ebu Hurejre kae: Vidio sam kako je Poslanik uzeo ruke Hasana i Husejna, a njihove noge je stavio na svoje noge i govorio im je: Svjetla Fatiminih oiju, doite gore. I Hasan i Husejn su se penjali navie dok im noge ne bi stigle na Poslanikovih grudi. Zatim ih je ljubio i govorio: Boe moj, volim Hasana i Husejna.61 Ebu Hurejre kae: Hasan i Husejn su se hrvali u prisustvu Boijeg Poslanika. Poslanik je govorio Hasanu: Aferim Hasane, bravo Hasane. Fatima je rekla: O Boiji Poslanie, iako je Hasan vei od Husejna, ti ga ohrabruje i podstie protv Husejna. Poslanik je odgovorio: Iako je Husejn manji od Hasana, on ima veu snagu i njega podstie Debrail.62

VRLINE HAZRETI FATIME Poslanik, s.a.v.a., je rekao: Najbolje ene svijeta su etiri osobe: Merjema ki Imranova, Fatima ki Muhammedova, Hatida ki Huvejlidova i Asija supruga Faraonova.63 Boiji Poslanik je rekao: Fatima je od najboljih ena Denneta.64 Poslanik je rekao Fatimi: Bog je ljut zbog tvoje ljutnje i zadovoljan je zbog tvoga zadovoljstva.65 Aia kae: Nisam vidjela nikoga da je iskrenije govorio od Fatime, osim njenog oca.66 Hazreti Sadik je rekao: Fatima kod Boga ima devet imena: Fatima, Sadika, Mubareka, Tahira, Zekija, Radija, Merdija, Muhaddesa, Zehra. Fatima se zove jer je sauvana i ista od zla i loih stvari. Da ne bi Alija, ne bi bilo dostojnog supruga za Fatimu.67 Poslanik je rekao Fatimi: Keri, Allah je pogledao na Ovaj svijet i mene je odabrao nad svim ljudima. Drugi put je pogledao, i Alija, tvoga mua, je uinio boljim od ostalih. Trei put je pogledao i tebe je uinio boljom od svih ena svijeta. etvrti put je pogledao te je Hasana i Husejna uzvisio nad dennetskom mladei.6861 62

Biharul-envar, sv. 43, str. 286. Biharul-envar, sv. 43, str. 265. 63 Keful-gumme, sv. 2, str. 76. 64 Keful-gumme, sv. 2, str. 76. 65 Keful-gumme, sv. 2, str. 84; Usdul-gabe, svezak 5, str. 522; Taberani: El-Mudemul-kebir, sv. 2, str. 202. 66 Keful-gumme, sv. 2, str. 83; Zehairul-ukba, str. 44; El-Mustedrek, sv. 3, str. 160. 67 Keful-gumme, sv. 2, str. 89. 68 Keful-gumme, sv. 2, str. 91.

Uzorita ena

23

Poslanik je rekao: Dennet ezne da vidi etiri ene: prvo, Merjemu ki Imranovu, drugu, Asiju suprugu Faraonovu, treu, Hatidu ki Huvejlidovu i etvrtu, Fatimu ki Muhammedovu.69 Poslanik je rekao: Fatima je dio moga tijela. Uznemiravanje nje je uznemiravanje mene, odobrovoljiti nju znai odobrovoljiti mene.70 Drei Fatiminu ruku u svojoj ruci, Poslanik je rekao: Svako ko je poznaje, poznaje je, a ko je ne poznaje, pa ovo je Fatima ki Muhammedova, dio je moga tijela i moje je srce i dua. Svako ko je uznemirava, uznemirio je mene, a svako ko mene uznemiri, Boga je uznemirio.71 Ummu Seleme kae: Fatima je od svih ljudi najvie liila na Poslanika.72 Poslanik je rekao: Fatima je hurija u ljudskom liku.73 Poslanik je rekao: Fatima e biti prva osoba koja e ui u Dennet.74 Poslanik je govorio: Allah je mene, Alija, Fatimu, Hasana i Husejna, stvorio od jedne svjetlosti.75 Poslanik, s.a.v.a., kae: Kada sam otiao na mirad, obiao sam Dennet i tamo vidio Fatimin dvorac, koji je bio sedamdeset dvoraca, napravljen od bisera i merdana.76 Poslanik je upitao Fatimu: Zna li zato ti je dato ime Fatima? Ali ibn Ebi Talib upita: O Boiji Poslanie, zato joj je dato ime Fatima? Ree Poslanik: Zato jer su ona i njeni sljedbenici sigurni od vatre dehennemske.77 Ibn Abbas kae: Jednoga dana Ali, Fatima, Hasan i Husejn su bili kod Boijeg Poslanika. Poslanik ree: O Boe! Ti zna da su oni moj Ehli-bejt i da su oni najplemenitiji ljudi. Voli njihove prijatelje i budi neprijatelj njihovim neprijateljima! Pomozi njihove pomagae i oisti ih od svega loeg. Sauvaj ih od svih grijeha i potvrdi ih Ruhom svetim (Ruhul-kudus). Kao da vidim moju kerku Fatimu kako se na Sudnjem danu popela na jahalicu od svjetlosti, sa njene desne strane sedamdeset hiljada meleka je prati, a ona vodi ene vjernice iz moga ummeta ka Dennetu. Prema tome, svaka ena koja bude klanjala pet namaza, postila mjesec Ramazan, obavila Hadd, plaala zekat na svoju imovinu, pokoravala se svome muu, ui e efaatom hazreti Fatime u Dennet. Fatima je najbolja ena na ovom svijetu. Rekoe: O Boiji Poslanie, da li je Fatima prvakinja ena svoga vremena? On je odgovorio: Hazreti Merjema je bila prvakinja ena svoga vremena. Moja kerka Fatima je najbolja ena kako u prolosti tako i u budunosti. Kada staje u mihrab da ibadet ini, selami je sedamdeset hiljada69 70

Keful-gumme, sv. 2, str. 92. Keful-gumme, sv. 2, str. 92. 71 Keful-gumme, sv. 2, str. 92. 72 Keful-gumme, sv. 2, str. 97. 73 Delailul-imame, str. 52. 74 Biharul-envar, sv. 43, str. 44. 75 Keful-gumme, sv. 2, str. 84. 76 Biharul-envar, sv. 43, str. 76. 77 Biharul-envar, sv. 43, str. 13; Keful-gumme, sv. 2, str. 89.

Uzorita ena

24

Bogu bliskih meleka i govore: O Fatima! Bog je tebe odabrao, oistio i uinio te najboljom od svih ena na svijetu. Zatim se okrenuo ka Aliju i rekao: O Ali, Fatima je dio moga tijela, radost oka moga i voe moga srca. Ko god nju uznemiri, uznemirio je mene. Ko god nju obraduje, i mene je obradovao. Fatima e biti prva osoba koja e mi se pridruiti. Nakon mene, ini joj dobro. Hasan i Husejn su moja djeca i moje cvijee, najbolji dennetski mladii. Mora ih paziti i potovati kao svoje vlastite ui i oi. Uee u meusobnom proklinjanju Hazreti Fatima je jedna od pet osoba koje su bile prisutne u toku dogaaja meusobnog proklinjanja sa kranima. Pripovijest o ovom dogaaju slijedi: Desete godine po Hidri skupina krana iz Nedrana s namjerom da raspravlja i propitkuje dola je kod Boijeg Poslanika. Meu njima su bila i dvojica njihovih velikana po imenu Sejid i Akib i njihov arhiepiskop po imenu Ebu Harese. Raspravljalo se o mnogim temama, izmeu ostalog i o kakvoi stvaranja hazreti Isaa, a.s. Boiji Poslanik, s.a.v.a., prouio im je nekoliko ajeta sa poetka sure Ali Imran. U tom trenutku je objavljen sljedei ajet. A onima koji se s tobom budu o njemu raspravljali, poto si ve pravu istinu saznao, ti reci: Hodite, pozvat emo sinove nae i sinove vae, i ene nae i ene vae, i due nae i due vae, pa emo se usrdno pomoliti i Allahovo prokletstvo na one koji neistinu govore prizvati! (Ali Imran, 61) Boiji Poslanik je u skladu sa naredbom Uzvienog Allaha pozvao krane Nedrana na meusobno proklinjanje. Oni to prihvatie, ali predloie da se proklinjanje odgodi za sljedei dan. Skupina krana se meusobno savjetovala u vezi sa pitanjem proklinjanja. Ebu Harese, arhiepiskop, tada im ree: Saekat emo do sutra da vidimo sa kojim osobama e Muhammed doi na proklinjanje. Ako doe sa porodicom i svojom djecom, bit e jasno da je vrsto uvjeren u svoje rijei, jer je izloio opasnosti sebi najmilije osobe. U tom sluaju nije dobro da se upustimo u proklinjanje. A ako doe sa nekoliko svojih ashaba, bit e jasno da sumnja u svoje rijei. U tom sluaju stupit emo u meusobno proklinjanje sa njim. Sljedeeg jutra krani su doli na zakazano mjesto. I muslimani su se bili okupili. Tada ugledae Poslanika kako se u pratnji jednog mladia, jedne ene i dva djeteta kree prema zakazanom mjestu. Arhiepiskop upita prisutne muslimane ko su te osobe. Rekoe: Onaj mladi je Ali ibn Ebi Talib, amidi Poslanikov i njegov zet, a ona ena je Poslanikova kerka Fatima, i to su Poslaniku najdrae osobe. A ono dvoje djece su Hasan i Husejn, sinovi Fatime i Alija. Boiji Poslanik je u pratnji ove etiri osobe doao i sa namjerom meusobnog proklinjanja kleknuo na koljena. Kada je Ebu Harese vidio ovaj prizor, obratio se svojim pratiocima: Tako mi Boga, Muhammed je potpuno

Uzorita ena

25

siguran i smion poput poslanika sjeo i spreman je za proklinjanje. Posmatram lica koja, ako od Boga zatrae, planina e iz temelja biti iskopana. Plaim se ako nas prokune da e svi krani na zemlji biti uniteni. Nije nam u interesu da uestvujemo u meusobnom proklinjanju. Krani su tako odustali od meusobnog proklinjanja, doli kod Poslanika i zatraili pogodbu, to je bilo prihvaeno.78 Pitanje proklinjanja je poznata pria koja se navodi u povodima objave navedenog ajeta i svi muslimani su jedinstveni u tome da Boiji Poslanik, s.a.v.a., osim Alija, Fatime, Hasana i Husejna nije nikoga vie predloio da uestvuje u proklinjanju. I to je velika vrijednost i poast koja je iskazana hazreti Fatimi, a takoer i njenom muu, hazreti Aliju, i dvojici njenih sinova, Hasanu i Husejnu. Zanimljivo je i to da su u navedenom ajetu Hasan i Husejn predstavljeni kao djeca Boijeg Poslanika, hazreti Fatima kao ena Poslanikove kue, a hazreti Ali ibn Ebi Talib kao dua Poslanikova. Znanje hazreti Fatime Neka ena je dola kod hazreti Fatime i rekla: Imam nemonu majku koja se suoila sa jednim problemom prilikom obavljanja namaza, pa me je poslala tebi da te upitam. ena je izloila problem. Hazreti Fatima je dala odgovor na to pitanje. Ta ista ena drugom prilikom je izloila jo jedno pitanje i sve tako do desetog pitanja. Hazreti Zehra je na sva njena pitanja dala odgovore. Nakon toga ena se postidjela zbog mnotva pitanja koja je postavljala, pa je rekla hazreti Fatimi: O keri Boijeg poslanika, vie ti neu smetati. Umorila si se. Hazreti Fatima odgovori: Ne ustruavaj se. Kakvo god pitanje ima, izvoli, reci, da dam odgovor na njega. Ja se neu umoriti od tvojih pitanja, naprotiv, sa zadovoljstvom u odgovoriti na njih. Ako neko bude plaen da prenese teak teret na terasu i za to bude nagraen iznosom od sto hiljada dinara, da li e se umoriti od noenja tog tereta?! ena odgovori: Ne, nee se umoriti, zato jer e za to dobiti veliku platu. Hazreti Fatima ree: Bog mi za odgovor na svako pitanje daje nagradu koja je vea i vrjednija od nagrade biserima ispunjenog prostora od zemlje do neba. Imajui u vidu to, da li u se ja umoriti od davanja odgovora na pitanja? ula sam od svoga oca da je rekao: Ulema mojih sljedbenika na Sudnjem danu e biti okupljena i Bog e im u skladu sa veliinom njihova znanja, stepenom njihova poleta i truda uloenog na putu upute i usmjeravanja ljudi podariti sveanu odoru i nagradu. Jednom od njih e biti dodijeljen milion sveanih odijela od svjetlosti. Potom e glasnik Uzvienog Boga povikati: O vi koji ste siroad Muhammedove porodice prihvatali i u onim trenucima kada su bili odvojeni od predvodnika svojih. Oni su vai uenici i siroad koja su u okrilju vaega znanja nastavila slijediti svoju religioznost, bila usmjerena i upuena. U omjeru u kojem su se na Dunjaluku okoristili vaim znanjem, dajete im sveanu odoru. U tom trenutku ulema moga78

Medmeul-bejan, sv. 2, str. 452; El-Kamil fit-tarih, sv. 2, str 293; Ruhul-bejan, sv. 2, str. 44.

Uzorita ena

26

ummeta e svojim sljedbenicima dijeliti sveane odore, pa e nekima od njih biti dato stotinu hiljada sveanih odora. Zatim e ona siroad svojim uenicima udijeliti sveanu odoru, a nakon toga e sveane odore biti podijeljene meu narodom. Od strane Boga doi e zapovijed da se ve podijeljene sveane odore uleme upotpune i da dostignu svoj prethodnu koliinu. Zatim e narediti da ih nekoliko puta umnoe a isto tako i njihovim sljedbenicima. U tom trenutku e hazreti Fatima rei: O robe Boiji, jedan konac na ovoj odori vrijedi milion puta vie od svega onoga to Sunce obasjava, zato to su dunjaluki poslovi uprljani zlovoljom i tekoama dok ahiretske blagodati nemaju nedostatka i greke.79 Dvije ene, od kojih je jedna bila vjernica a druga tvrdoglava i prkosna, sporjekaju se oko jednog vjerskog pitanja. Kako bi rijeile svoj spor, zajedno dou kod hazreti Fatime i ispriaju joj dogaaj. Poto je vjernica bila u pravu, hazreti Fatima je dokazima potvrdila njen govor. Tako je ona izvojevala pobjedu nad onom drugom buntovnom enom i veoma se obradovala zbog toga. Hazreti Fatima ree onoj vjernici: Meleci Boiji su radosniji od tebe, a tuga i alost ejtana i njegovih sljedbenika je vea od tuge i alosti one prkosne i tvrdoglave ene. Tada je Husejn rekao: Zato je Bog rekao svojim melecima: Kao uzvrat za ono to je Fatima uinila ovoj eni odredite joj Dennet i dennetske blagodati milion puta vee nego to su prije bili. Istu ovu metodu i sunnet primijenite i prema svakome alimu koji svojim znanjem ojaa vjernika da pobijedi prkosnika i uinite im nagradu milion puta veom.80 Fatimina vjera i ibadet Rekao je Boiji Poslanik, s.a.v.a., o hazreti Fatimi: Vjera u Boga je tako duboko prodrla u srce i duu Zehre da se ona liava i oslobaa svega zarad ibadeta Bogu.81 Hasan je govorio: Vidio sam svoju majku Zehru da je uoi petka cijelu no do zore provela u ibadetu Gospodaru. Cijelo vrijeme je bila na rukuu i seddi sve dok nije zarudila zora. uo sam da spominje poimenice vjernike i ui dovu, ali za sebe nije uila. Rekao sam: Majko, zato ne ui dovu i za sebe? Ree: Prvo komija, pa tek onda ukuani.82 Hasan je rekao: Fatima je bila najpobonija osoba. U ibadetu i robovanju Uzvienom Bogu toliko je stajala (u namazu) da su joj noge oticale.83 Boiji Poslanik, s.a.v.a., je govorio: Fatima, moja kerka, je najbolja ena svijeta. Ona je dio moga tijela, svjetlost oka moga, plod moga srca i dua moja. Ona je hurija u liku ovjeka. Kada stoji u mihrabu i obavlja molitvu, njena svjetlost sja za nebeske meleke. Bog govori melecima: Pogledajte Moga roba kako preda Mnom stoji na namazu i kako njeno tijelo drhti iz strahopotovanja79 80

Biharul-envar, sv. 2, str. 3. Biharul-envar, sv. 2, str. 8. 81 Biharul-envar, sv. 43, str. 46. 82 Keful-gumme, sv. 2, str. 94. 83 Biharul-envar, sv. 43, str. 76.

Uzorita ena

27

prema Meni, i kako se potpuno utopila u ibadetu! O meleci, budite svjedoci da sam sauvao sljedbenike Fatimine od patnje dehennemske.84 Naravno, osoba koja je roena u centru gdje je sputana objava i koja je odrasla u okrilju objave, no i dan sluala uenje Kur'ana, osoba koja je odgajana pod budnim okom oca kakav je Muhammed, s.a.v.a., i koja je ivjela u kui supruga kao to je bio Ali ibn Ebi Talib, koji je bio najpoboniji ovjek vremena, i treba imati ovakav uzvien stepen u ibadetu i robovanju Bogu i treba joj vjera proeti sve dubine due. Ogrlica koja donosi beriet i dobrobit Dabir ibn Abdullah Ensari kae: Jednoga dana klanjao sam ikindiju sa Muhammedom, s.a.v.a. Ashabi su sjedili oko njega. Iznenada jedan stari ovjek odjeven u staru odjeu prie Boijem Poslaniku. Od starosti i nemoi jedva se drao na nogama. Poslanik ga primijeti, upita ga za zdravlje, a on ree: O Boiji Poslanie, ja sam ovjek gladan, pa nahrani me. Bez odjee sam, obuci me. Ruku sam praznih, neto mi podari. Boiji Poslanik ree: Ja trenutno nita nemam, ali uputit u te tamo gdje e moda biti zadovoljena tvoja potreba. Idi kui osobe koja voli Allaha i Poslanika i koju vole Allah i Poslanik. Idi kui moje kerke Fatime, ona e ti dati neto. Nakon toga je rekao Bilalu: Uputi starog i nemonog starca do Fatimine kue. Bilal zajedno sa starcem ode do Fatimine kue. Starac ree: Mir neka je na vas, porodico poslanstva, i sredite sputanja meleka. Fatima odgovori i upita: Ko si ti? Ree: Ja sam siromah. Bio sam kod tvoga oca, a on me uputio do tebe. O keri Boijeg Poslanika, gladan san, nahrani me. Bez odjee sam, daj mi odjeu. Siromah sam, neto mi udijeli. Hazreti Fatima, koja u kui nije imala nita, dala je starcu oviju koicu koja je sluila kao prostira za Hasana i Husejna. Starac ree: Kako e mi ova koica popraviti ivot? Fatima mu dade ogrlicu koju joj je bila poklonila njena amidina i ree: Prodaj je i uz njenu pomo poboljaj svoj ivot. Starac se vrati do Poslanika i ispria mu ta se dogodilo. Poslanik je zaplakao i rekao: Prodaj ogrlicu da ti Bog njenim berietom otkloni tekoe u ivotu. Amar ibn Jasir je dobio dozvolu od Poslanika da kupi tu ogrlicu. Upitao je starca za koliko novca e je prodati. Starac ree: Prodat u je za iznos kojim e utoliti glad moga stomaka hljebom i mesom, odjenuti me jednom prugastom jemenskom odjeom da u njoj namaz klanjam i jedan e mi dinar dati koji e me odvesti do moje porodice i moje ene.

84

Biharul-envar, sv. 43, str. 172.

Uzorita ena

28

Amar ree: Ja u kupiti tu ogrlicu od tebe za dvadeset dinara i dvjesta dirhema, dat u ti jedno jemensko odijelo, jednu jahau ivotinju te hljeb i meso koje e ti glad utoliti. Starac je prodao tu ogrlicu Amaru, uzeo svoj novac i otiao kod Boijeg Poslanika. Poslanik ga upita: Jesi li sit i obuen? On ree: Da, berietom i blagoslovom Fatimina dara zadovoljih svoje potrebe. Da Allah zauzvrat Fatimi da nagradu koju oko nikada nije vidjelo a uho ulo. Boiji Poslanik, s.a.v.a., je rekao svojim ashabima: Bog je na Ovom svijetu podario Fatimi takvu nagradu zato to joj je dao oca kao to sam ja, supruga kao to je Ali i djecu kao to su Hasan i Husejn. Kada Azrail od Fatime uzme duu i kada je u kaburu budu pitali: Ko ti je Poslanik?, odgovorit e: Moj otac. Bog je zaduio skupinu meleka da nakon njene smrti neprestano donose na nju, na njenog oca, supruga i djecu salavat i pozdrav. Znajte da svako ko me posjeti nakon smrti, kao da me posjetio za vrijeme moga ivota, i ko god posjeti Fatimu, kao da je mene posjetio. Amar je uzeo ogrlicu i pomirisao je, stavio je na pare jemenske tkanine i rekao svome robu: Uzmi ovo i predaj Boijem Poslaniku, a i tebe lino poklanjam Poslaniku. Kada je rob doao kod Boijeg Poslanika, Poslanik je i ogrlicu i roba poklonio hazreti Fatimi. Hazreti Fatima je uzela ogrlicu a roba je oslobodila. Kada je bio osloboen, rob se nasmija. Upitali su ga zato se nasmijao. On odgovori: Zaudio me beriet ove ogrlice, jer je nahranila gladnog, odjenula nagog, siromaha uinila bogatim, oslobodila roba i ponovo se vratila svome vlasniku.85 Poslanikova ljubav i potovanje prema Fatimi Aia je govorila: Fatima je u govoru bila najslinija Boijem Poslaniku. Kada je ulazila kod Poslanika, on bi je uzimao za ruku i poljubio i posjeo bi je na svoje mjesto. Uvijek kada je Poslanik dolazio kod Fatime ona bi iz potovanja prema svome ocu ustajala, ljubila ga u ruku i ustupala mu svoje mjesto da sjedne.86 Jednoga dana Aia je ugledala Boijeg Poslanika, s.a.v.a., kako je poljubio Fatimu. Potom je rekla: O Boiji Poslanie, zar jo uvijek ljubi Fatimu, iako ona sada ima svoga mua. Poslanik odgovori: Kada bi znala koliko volim Fatimu, i tvoja bi se ljubav prema njoj uveala. Fatima je hurija u ljudskom liku. Kada god se zaelim mirisa Denneta, ja je poljubim.87 Ali ibn Ebi Talib je upitao Boijeg Poslanika, s.a.v.a.: O Boiji Poslanie, da li vie voli mene ili Fatimu? Poslanik je odgovorio: Ti si cjenjeniji, a ona mi je milija.8885 86

Biharul-envar, sv. 43, str. 56. Keful-gumme, sv. 2, str. 79. 87 Keful-gumme, sv. 2, str. 95. 88 Keful-gumme, sv. 2, str. 88.

Uzorita ena

29

Fatima je govorila: Kada je objavljen ajet: Ne smatrajte Poslanikov poziv upuen vama kao poziv koji vi jedni drugima upuujete (En-Nur, 63), ja od tada vie nisam oca zvala: Oe, nego sam govorila: O Boiji Poslanie. Nekoliko puta sam ga tako zovnula, ali on nije odgovorio. Potom je rekao: Fatima, duo moja, ovaj ajet nije objavljen u vezi s tobom i tvojom djecom. Ti si od mene, a ja sam od tebe. Ajet je objavljen u vezi sa arogantnim Kurejijama. Ti meni govori: Oe, zato to te rijei moje srce oivljavaju, a Gospodara svijeta ine zadovoljnim.89 Pitali su Aiu: Ko je bio Poslaniku, s.a.v.a., najdrai? Ona odgovori: Fatima. Potom su je upitali: A koji je ovjek bio Poslaniku najdrai? Ona je odgovorila: Fatimin mu Ali.90 Poslanik ne bi zaspao dok ne bi poljubio Fatimu.91 Kada bi Boiji Poslanik kretao na put, posljednja osoba sa kom bi se rastao bila bi Fatima. Kada bi se vraao sa puta, prvo bi otiao da vidi Fatimu.92 Poslanik, s.a.v.a., je govorio: Fatima je dio moga dijela. Ko god nju obraduje, i mene je obradovao. Ko god nju uznemiri, uzmenirio je mene. Od svih ljudi Fatima mi je najdraa.93 U navedenim hadisima nema nikakve sumnje da je Boiji Poslanik prema hazreti Fatimi izraavao neizmjernu i neobino snanu ljubav. Ta ljubav je bila tako snana da je ponekad izazivala proteste. Naravno, ljubav i sklonost prema svome djetetu je prirodna za svakog oca, ali ukoliko izae iz okvira uobiajenog, mora postojati neki drugi razlog za to. Mogue je da razlog izraavanja bezgranine i neizmjerne ljubavi prema svome djetetu bude u neznanju i maloumnosti oca. Meutim, ovaj razlog, bez sumnje, ne moemo pripisati Poslaniku, za koga Allah kae: A ti si, zaista, najljepe udi (El-Kalem, 4), Poslanik ija su sva djela bila u skladu sa Boijom objavom i za koga je Allah rekao: To je samo Objava koja mu se obznanjuje. (En-Nedm, 4.) Prema tome, sva ta iznimno snana ljubav Boijeg Poslanika imala je neki drugi razlog i izvor. Poslanik je prepoznao izvanredni duhovni stepen i poziciju hazreti Fatime i poznavao ju je veoma dobro. Fatima je dostojna kerka Poslanika Fatima je bila dostojna kerka Boijeg Poslanika, s.a.v.a., i svaka ena nije bila dostojna ovako visokog stepena. asni Poslanik je imao i druge kerke, ali ni jedna od njih nije postigla tako visok stepen kao to je to Zehra imala i nije postigla tu poast i zaslugu. Moda e se itaoci uditi ovim rijeima i rei da su i ostala Poslanikova djeca uistinu njegova djeca i izmeu njih i hazreti Zehre u89 90

Bejtul-ahzan, str. 10. Keful-gumme, sv. 2, str. 88. 91 Keful-gumme, sv. 2, str. 93. 92 Zehairul-ukba, str. 37. 93 Menakib ibn ehr Aub, sv. 3, str. 332.

Uzorita ena

30

Uzorita ena

ovom pogledu nema nikakve razlike. U pojanjenju ove konstatacije kaemo: Da, to to kaete je tano, meutim, ovdje nije u pitanju klasina situacija o tome da je neko neije dijete, niti je rije o informacijama za linu kartu, nego je pitanje biti dijete Poslanika u smislu visokog poloaja poslanstva. Hazreti Muhammed, s.a.v.a., sa aspekta visokog stepena poslanstva i Boanskog predvodnitva posjedovao je osobitu linost i posebne osobine o kojima je radi ouvanja svoga poloaja trebao voditi rauna i potivati ih. Iz istog razloga on je bio ist od grijeha i radio je u skladu sa svojim govorom. Pored toga, on je nastojao sauestvovati sa muslimanima u podnoenju tekoa. Njegova hrana, odjea, ivotna sredstva i stan ne samo da su bili na srednjem nivou, nego su bili na nivou siromanih muslimana. Po pitanju predanosti izvravanju islamskog morala bio je takav da je Bog Uzvieni za njega rekao: A ti si, zaista, najljepe udi. (El-Kalem, 4) U robovanju Bogu bio je revnosan. Kur'an za njega kae: Ne objavljujemo Kur'an da se mui. (TaHa, 2) Iz tih razloga on je imao snaan uticaj na srca muslimana, a njegovo predvodnitvo je osvajalo due i srca ljudi. itaocima nije skrivena injenica da je izvravanje svih ovih programa bez podrke i saradnje supruge i djece nemogue. Ukoliko oni budu uspjeni i budu saraivali, ovjek moe djelovati i raditi u skladu sa svojim obavezama; u protivnom, rad u skladu sa ovim programom bit e iznimno teak. asni Poslanik islama ne samo da je imao odgovornost da djeluje u skladu sa ovim programom, nego je bio zaduen da uputi na njega i svoju porodicu koja je posjedovala ovako teku odgovornost. Stoga je njihova saradnja radi uspjenog dostizanja cilja bila nuna. Kur'an asni Poslaniku kae da svojoj prodici kae: O Vjerovjesnie, reci enama svojim: Ako elite ivot na Ovom svijetu i njegov sjaj, onda se odluite, dat u vam pristojnu otpremu i lijepo u vas otpustiti. A ako elite Allaha, i Poslanika Njegova, i Onaj svijet pa, Allah je, doista, onima meu vama koji ine dobra djela pripremio nagradu veliku. (El-Ahzab, 28-29) Nakon toga Kur'an se obraa Poslanikovoj porodici: O ene Vjerovjesnikove, ako bi koja od vas oit grijeh uinila, kazna bi joj udvostruena bila, a to je Allahu lahko; a onoj koja se bude Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravala i dobra djela inila dat emo nagradu dvostruku i pripremit emo joj opskrbu plemenitu. O ene Vjerovjesnikove, vi niste kao druge ene! Ako se Allaha bojite, na sebe panju govorom ne skreite, pa da u napast doe onaj ije je srce bolesno, i neusiljeno govorite! U kuama svojim boravite i ljepotu svoju, kao u davno pagansko doba, ne pokazujte, i molitvu obavljajte i zekat dajite, i Allaha i Poslanika Njegova sluajte! Allah eli da od vas, o porodico Poslanikova, grijehe odstrani, i da vas potpuno oisti. I pamtite Allahove ajete i mudrost, koja se kazuje u domovima vaim; Allah je, uistinu, dobar i sve zna. (El-Ahzab, 30-34.)

31

Iz navedenih ajeta dolazimo do veoma bitnog saznanja da je Boiji Poslanik bio duan ispraviti i sprijeiti bljetavilo, sjaj i luksuz i ukazati na to da Poslanikova porodica nije dom provoda i luksuza, nego mjesto jednostavnog ivljenja, sluenja islamu i muslimanima. Poslanikova kua je iznimno sveto mjesto i narod oekuje da ba u njoj jasnim vidi tragove islama. Uzvieni Bog u ovim ajetima upozorava Poslanikovu porodicu da nisu kao ostale ene zato to je njihova kazna dvostruka, ali im je i nagrada za dobra djela dvostruko vea. Vi pripadate Poslaniku i vi ste poslanika porodica pa brinite o dostojanstvu ove kue. Budite ustrajne i predane u bogobojaznosti i uvanju svoga hidaba i ne pokazujte se kao paganske ene na ulicama i bazarima. ak pazite i na nain svoga izraavanja i govora. Budite poslune Bogu i Poslaniku. I obratite panju na ajete i hadise koji se ue i pripovijedaju u vaoj kui. U vaoj se kui govori o vjeri, bogobojaznosti, duhovnosti, portvovanosti, bezvrijednosti zlata, bogatstva i dunjalukih ukrasa, o pravednosti. Pazite da ne bi vaa djela bila suprotna vaem govoru. Ako postupite u skladu sa svojim navedenim obavezama, vi e te biti dostojne da budete pripadnice Ehli-bejta. Ako pak u izvrenju svojih obaveza budete nemarne, vi neete biti dostojne toga da budete dio Ehli-bejta, iako ivite u kui Boijeg Poslanika ka