hrvatska od sredine 18 - ss-strukovna-vu.skole.hr · kraljevine italije i francuskog carstva. ......
TRANSCRIPT
HRVATSKA OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA
PROSVIJEĆENI APSOLUTIZAM
Prosvijećeni apsolutizam je oblik vladavine u 18.st. kada vladari imaju apsolutnu vlast
( bez ustava i parlamenta ), a nastoje društveno – gospodarskim reformama unaprijediti svoje
zemlje. Kao prosvijećeni apsolutisti, Hrvatskom su vladali Marija Terezija i Josip II Habsburg.
Reforme Marije Terezije i Josipa II :
Sudske : ukinuli muĉenje u sudskoj istrazi i progon vještica
Upravne : germanizacija, nastoje unaprijediti i uĉvrstiti središnju vlast( Hrvatska
je kratkotrajno imala svoju vladu, kasnije je podreĊena Ugarskoj )
Reforma školstva : potiĉu osnivanje škola – osnovne na narodnim jezicima,
isusovaĉke gimnazije na njemaĉkom jeziku, Kraljevska akademija u Zagrebu
Gospodarske reforme : ureĊenje plovnosti Kupe i Save, gradnja cesta, potiĉu
otvaranje manufaktura ( rafinerija šećera u Rijeci, Osjeĉka svilana )
Josip II izjednaĉio vjere u državi i ukinuo katoliĉke crkvene redove koji se ne
bave obrazovanjem ili socijalnim radom
Oslobodili kmetove vezanosti za zemlju
HRVATSKA POD FRANCUSKOM UPRAVOM
Nakon rata Habsburške Monarhije i Francuske 1792.-1797.g. nekadašnji mletaĉki posjedi došli
su pod francusku vlast. Nakon poraza HM od Fr 1809.g. Francuzi ( Napoleon ) su zavladali
svim krajevima južno od Save i osnovali Ilirske Pokrajine ( glavni grad Ljubljana ) kao dio
Kraljevine Italije i Francuskog Carstva.
Reforme francuske uprave :
Izjednaĉili su ljude pred zakonom i u plaćanju poreza
Poticali su poljodjelstvo dajući poduku seljacima o novim naĉinima obrade tla i uvodeći
nove poljoprivredne kulture
Gradili su ceste
Otvarali škole na hrvatskom jeziku
Potaknuli osnivanje novina na hrvatskom i talijanskom jeziku
Nakon poraza Napoleona kod Leipziga 1813.g., Ilirske Pokrajine zauzima HM, vlada njima
kao Kraljevina Ilirija do 1922. kada su ti krajevi vraćeni pod vlast bana i Sabora, osim
Dalmacije i Istre koji će biti pod direktnom vlašću Habsburgovaca do 1918.g. i Vojne Krajine.
HRVATSKI NARODNI PREPOROD
a) Dopreporodno doba ( do 1835.g. ) - doba otpora maĊarskom hegemonizmu kojeg ĉine
pojedinci ( npr. Zagrebaĉki biskup Maksimilijan Vrhovac ) buĊenjem nacionalne
svijesti.
MaĊarski hegemonizam je težnja MaĊara da prevladaju u Kraljevini Ugarskoj nad ostalim
narodima – Hrvatima, Slovacima, Rumunjima i Srbima. Hrvati su se od tog hegemonizma
branili :
Ĉuvajući svoj jezik – standardizacija hrvatskog književnog jezika – Ljudevit Gaj
piše « Kratka osnova horvatsko- slavonskog jezika « - gramatika
Ĉuvajući svijest o hrvatskoj državnosti – Josip Kušević objavio meĊudržavne
ugovore i zakone Hrvatske u knjizi « Iura municipalia « ( Državna prava )
1832.g. grof Janko Drašković objavljuje knjigu « Disertatia « kao upute hrvatskim politiĉarima
gdje se zalaže za ujedinjenje hrvatskih krajeva i gospodarski razvoj Hrvatske.
b) Hrvatski narodni preporod poĉinje nakon što je Lj. Gaj pokrenuo 1835.g. « Novine
horvatske, slavonske i dalmatinske «. Osnivaju se brojne ustanove i organizacije za
razvoj nacionalne svijesti:
Matica Ilirska ( od 1843. Matica Hrvatska )
Hrvatsko slavonska gospodarska komora
Prva hrvatska štedionica
Prve politiĉke stranke Horvatsko – vugerska ( Unionistiĉka, maĊaroni ) i Ilirska stranka
( od 1843. Narodna stranka )
Narodni muzej i Narodni dom
Hrvatski glazbeni zavod i dr.
Tada nastaju književna i glazbena djela koja su poticala razvoj nacionalne svijesti i
književnog jezika
BAN JOSIP JELAĈIĆ I REVOLUCIONARNA 1848.-1849.G.
1848.g. europske države zahvaćaju revolucionarna kretanja koja traže ukidanje feudalizma i
dolazak graĊanstva na vlast, graĊanska i ljudska prava i dr.
Narodna stranka je u Zagrebu 25.03.1848.g. objavila « Narodna zahtijevanja « u kojima traži
ujedinjenje hrvatskih zemalja pod vlast bana i Sabora, vladu neovisnu od Ugarske, Narodnu
banku i narodnu vojsku, ukidanje feudalizma, opće pravo glasa, slobodu tiska, Jelaĉića za bana
i dr.
Car Franjo Josip Habsburg imenovao je u ožujku 1848.g. Jelaĉića hrvatskim banom, generalom
i zapovjednikom cjelokupne krajiške vojske.
Ban Josip Jelaĉić je :
19.04.1848. prekinuo državne veze Hrvatske s Ugarskom
25.04.1848. ukinuo feudalizam
osnovao Bansko vijeće kao hrvatsku vladu
u svibnju raspisao izbore za prvi zastupniĉki sabor koji se konstituira u lipnju
u rujnu zaratio s Ugarskom i tada pripojio Hrvatskoj Rijeku i MeĊimurje.