hrvatska od sredine 18 - ss-strukovna-vu.skole.hr · kraljevine italije i francuskog carstva. ......

2
HRVATSKA OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA PROSVIJEĆENI APSOLUTIZAM Prosvijećeni apsolutizam je oblik vladavine u 18.st. kada vladari imaju apsolutnu vlast ( bez ustava i parlamenta ), a nastoje društveno – gospodarskim reformama unaprijediti svoje zemlje. Kao prosvijećeni apsolutisti, Hrvatskom su vladali Marija Terezija i Josip II Habsburg. Reforme Marije Terezije i Josipa II : Sudske : ukinuli muĉenje u sudskoj istrazi i progon vještica Upravne : germanizacija, nastoje unaprijediti i uĉvrstiti središnju vlast( Hrvatska je kratkotrajno imala svoju vladu, kasnije je podreĊena Ugarskoj ) Reforma školstva : potiĉu osnivanje škola – osnovne na narodnim jezicima, isusovaĉke gimnazije na njemaĉkom jeziku, Kraljevska akademija u Zagrebu Gospodarske reforme : ureĊenje plovnosti Kupe i Save, gradnja cesta, potiĉu otvaranje manufaktura ( rafinerija šećera u Rijeci, Osjeĉka svilana ) Josip II izjednaĉio vjere u državi i ukinuo katoliĉke crkvene redove koji se ne bave obrazovanjem ili socijalnim radom Oslobodili kmetove vezanosti za zemlju HRVATSKA POD FRANCUSKOM UPRAVOM Nakon rata Habsburške Monarhije i Francuske 1792.-1797.g. nekadašnji mletaĉki posjedi došli su pod francusku vlast. Nakon poraza HM od Fr 1809.g. Francuzi ( Napoleon ) su zavladali svim krajevima južno od Save i osnovali Ilirske Pokrajine ( glavni grad Ljubljana ) kao dio Kraljevine Italije i Francuskog Carstva. Reforme francuske uprave : Izjednaĉili su ljude pred zakonom i u plaćanju poreza Poticali su poljodjelstvo dajući poduku seljacima o novim naĉinima obrade tla i uvodeći nove poljoprivredne kulture Gradili su ceste Otvarali škole na hrvatskom jeziku Potaknuli osnivanje novina na hrvatskom i talijanskom jeziku Nakon poraza Napoleona kod Leipziga 1813.g., Ilirske Pokrajine zauzima HM, vlada njima kao Kraljevina Ilirija do 1922. kada su ti krajevi vraćeni pod vlast bana i Sabora, osim Dalmacije i Istre koji će biti pod direktnom vlašću Habsburgovaca do 1918.g. i Vojne Krajine. HRVATSKI NARODNI PREPOROD a) Dopreporodno doba ( do 1835.g. ) - doba otpora maĊarskom hegemonizmu kojeg ĉine pojedinci ( npr. Zagrebaĉki biskup Maksimilijan Vrhovac ) buĊenjem nacionalne svijesti. MaĊarski hegemonizam je težnja MaĊara da prevladaju u Kraljevini Ugarskoj nad ostalim narodima Hrvatima, Slovacima, Rumunjima i Srbima. Hrvati su se od tog hegemonizma branili : Ĉuvajući svoj jezik – standardizacija hrvatskog književnog jezika – Ljudevit Gaj piše « Kratka osnova horvatsko- slavonskog jezika « - gramatika

Upload: lamnhan

Post on 26-Apr-2018

227 views

Category:

Documents


3 download

TRANSCRIPT

HRVATSKA OD SREDINE 18. DO SREDINE 19. STOLJEĆA

PROSVIJEĆENI APSOLUTIZAM

Prosvijećeni apsolutizam je oblik vladavine u 18.st. kada vladari imaju apsolutnu vlast

( bez ustava i parlamenta ), a nastoje društveno – gospodarskim reformama unaprijediti svoje

zemlje. Kao prosvijećeni apsolutisti, Hrvatskom su vladali Marija Terezija i Josip II Habsburg.

Reforme Marije Terezije i Josipa II :

Sudske : ukinuli muĉenje u sudskoj istrazi i progon vještica

Upravne : germanizacija, nastoje unaprijediti i uĉvrstiti središnju vlast( Hrvatska

je kratkotrajno imala svoju vladu, kasnije je podreĊena Ugarskoj )

Reforma školstva : potiĉu osnivanje škola – osnovne na narodnim jezicima,

isusovaĉke gimnazije na njemaĉkom jeziku, Kraljevska akademija u Zagrebu

Gospodarske reforme : ureĊenje plovnosti Kupe i Save, gradnja cesta, potiĉu

otvaranje manufaktura ( rafinerija šećera u Rijeci, Osjeĉka svilana )

Josip II izjednaĉio vjere u državi i ukinuo katoliĉke crkvene redove koji se ne

bave obrazovanjem ili socijalnim radom

Oslobodili kmetove vezanosti za zemlju

HRVATSKA POD FRANCUSKOM UPRAVOM

Nakon rata Habsburške Monarhije i Francuske 1792.-1797.g. nekadašnji mletaĉki posjedi došli

su pod francusku vlast. Nakon poraza HM od Fr 1809.g. Francuzi ( Napoleon ) su zavladali

svim krajevima južno od Save i osnovali Ilirske Pokrajine ( glavni grad Ljubljana ) kao dio

Kraljevine Italije i Francuskog Carstva.

Reforme francuske uprave :

Izjednaĉili su ljude pred zakonom i u plaćanju poreza

Poticali su poljodjelstvo dajući poduku seljacima o novim naĉinima obrade tla i uvodeći

nove poljoprivredne kulture

Gradili su ceste

Otvarali škole na hrvatskom jeziku

Potaknuli osnivanje novina na hrvatskom i talijanskom jeziku

Nakon poraza Napoleona kod Leipziga 1813.g., Ilirske Pokrajine zauzima HM, vlada njima

kao Kraljevina Ilirija do 1922. kada su ti krajevi vraćeni pod vlast bana i Sabora, osim

Dalmacije i Istre koji će biti pod direktnom vlašću Habsburgovaca do 1918.g. i Vojne Krajine.

HRVATSKI NARODNI PREPOROD

a) Dopreporodno doba ( do 1835.g. ) - doba otpora maĊarskom hegemonizmu kojeg ĉine

pojedinci ( npr. Zagrebaĉki biskup Maksimilijan Vrhovac ) buĊenjem nacionalne

svijesti.

MaĊarski hegemonizam je težnja MaĊara da prevladaju u Kraljevini Ugarskoj nad ostalim

narodima – Hrvatima, Slovacima, Rumunjima i Srbima. Hrvati su se od tog hegemonizma

branili :

Ĉuvajući svoj jezik – standardizacija hrvatskog književnog jezika – Ljudevit Gaj

piše « Kratka osnova horvatsko- slavonskog jezika « - gramatika

Ĉuvajući svijest o hrvatskoj državnosti – Josip Kušević objavio meĊudržavne

ugovore i zakone Hrvatske u knjizi « Iura municipalia « ( Državna prava )

1832.g. grof Janko Drašković objavljuje knjigu « Disertatia « kao upute hrvatskim politiĉarima

gdje se zalaže za ujedinjenje hrvatskih krajeva i gospodarski razvoj Hrvatske.

b) Hrvatski narodni preporod poĉinje nakon što je Lj. Gaj pokrenuo 1835.g. « Novine

horvatske, slavonske i dalmatinske «. Osnivaju se brojne ustanove i organizacije za

razvoj nacionalne svijesti:

Matica Ilirska ( od 1843. Matica Hrvatska )

Hrvatsko slavonska gospodarska komora

Prva hrvatska štedionica

Prve politiĉke stranke Horvatsko – vugerska ( Unionistiĉka, maĊaroni ) i Ilirska stranka

( od 1843. Narodna stranka )

Narodni muzej i Narodni dom

Hrvatski glazbeni zavod i dr.

Tada nastaju književna i glazbena djela koja su poticala razvoj nacionalne svijesti i

književnog jezika

BAN JOSIP JELAĈIĆ I REVOLUCIONARNA 1848.-1849.G.

1848.g. europske države zahvaćaju revolucionarna kretanja koja traže ukidanje feudalizma i

dolazak graĊanstva na vlast, graĊanska i ljudska prava i dr.

Narodna stranka je u Zagrebu 25.03.1848.g. objavila « Narodna zahtijevanja « u kojima traži

ujedinjenje hrvatskih zemalja pod vlast bana i Sabora, vladu neovisnu od Ugarske, Narodnu

banku i narodnu vojsku, ukidanje feudalizma, opće pravo glasa, slobodu tiska, Jelaĉića za bana

i dr.

Car Franjo Josip Habsburg imenovao je u ožujku 1848.g. Jelaĉića hrvatskim banom, generalom

i zapovjednikom cjelokupne krajiške vojske.

Ban Josip Jelaĉić je :

19.04.1848. prekinuo državne veze Hrvatske s Ugarskom

25.04.1848. ukinuo feudalizam

osnovao Bansko vijeće kao hrvatsku vladu

u svibnju raspisao izbore za prvi zastupniĉki sabor koji se konstituira u lipnju

u rujnu zaratio s Ugarskom i tada pripojio Hrvatskoj Rijeku i MeĊimurje.