JU SREDNJA MJEOVITA KOLA IVAN GORAN KOVAI HERCEG NOVI

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA PRAKTINA NASTAVA

Tema: Turizam Herceg Novog danas

Profesor Biljana Kranac

Uenik Milica Stanii Herceg Novi, 2010. godina

Seminarski rad Turizam Herceg Novog danas

SADRAJUVOD ........................................................................................................ 2 Geografski poloaj ..................................................................................... 2 Klimatske karakteristike ............................................................................ 2 Priroda i flora ............................................................................................. 3 Rivijera Herceg Novog ........................................................................... 4 Legende o gradu ......................................................................................... 5 ISTORIJA GRADA ................................................................................. 6 KULTURNO-ISTORIJSKE ZNAMENITOSTI I SPOMENICI ....... 7 Manastiri i crkve ........................................................................................ 7 Fortifikacioni objekti ................................................................................. 9 Lokalne atrakcije ........................................................................................ 9 KULTURA ................................................................................................ 11 Kulturne manifestacije grad festivala ..................................................... 11 TURIZAM ................................................................................................ 13 Hoteli, moteli i pansioni ............................................................................. 14 Izletita ....................................................................................................... 14 Plae .......................................................................................................... 15 LITERATURA ......................................................................................... 17

-1-

Seminarski rad Turizam Herceg Novog danasUVOD

Herceg Novi se nalazi u Boko-Kotorskom zalivu, koji je najljepe mjesto na crnogorskoj rivijeri. Osnovao ga je bosanski kralj Tvrtko I 1382. godine. U razliito vrijeme Herceg - Novi je pripadao turcima, veneciancima, pancima, francuzima i svaki narod je ostavio svoj trag na lik grada. Svaki kamen u gradu ima svoju istoriju. Du obale mora na 6 km ide pjeaka zona Pet Danica, koja je odlino mjesto za odmor i etanje na svjeem vazduhu. Ova maruta jo se zove Put zdravlja. Herceg - Novi je grad, koji ivi punim ivotom sa dogaajima i poduhvatima cijelu godinu dana, a ne samo tokom ljetnje sezone. Festivali, praznici i sportski dogaaji daju ovom gradu neponovljivi kolorit. Geografski poloaj Na izuzetno znaajnom i atraktivnom geografskom prostoru izmeu najvie planine dinarskog masiva, Orjena (1.895 m) i ulaza u jedan od najljepih zaliva svijeta, Boku Kotorsku, smjestio se Herceg Novi. On predstavlja administrativni, kulturni i privredni centar Optine, koja se prostire od graninog prelaza DEBELI BRIJEG do najueg dijela Boke Kotorske (tjesnaca VERIGE - 300 m. irine), sa vrlo bogatim i ivopisnim seoskim zaleem, na ukupnoj povrini od 235 km2 i imao oko 39.000 stanovnika. Sam grad ima oko 20.000 stanovnika. Geografske koordinate grada su: 42"27' sjeverne geografske irine i 18"33' istone geografske duine. Reljefne karakteristike:

planina ORJEN (1.895 m), poznat po svojim endemskim vrstama, rekreativnim stazama i skijanju u kasnim proljenim, ponekad i ranim ljetnjim mjesecima) brda: DOBROTICA (1.570 m) i RADOTAK (1.441 m) poluostrvo LUTICA, sa najviim vrhom OBOSNIK (586 m)

Sam ulaz u Bokokotorski zaliv se nalazi izmeu rtova OTRO i MIRITE i irine je 2.900 metara. Maksimalna dubina vode u Zalivu je 61 metar, a prosjena dubina je 27,8 metara. Od 1997. godine Boka Kotorska je i zvanino uvrtena u Asocijaciju 28 najljepih zaliva svijeta. Klimatske karakteristike Podneblje Boke Kotorske ima blagu mediteransku klimu, ije su osnovne odlike suva i topla ljeta i blage zime. Sam Herceg - Novi ima specifinu mikro klimu koja je uslovljena izuzetno dobrom junom ekspozicijom, blizinom mora, krenjakom podlogom i planinskim zaleem, koje spreava prodor hladnih vazdunih masa. Zbog svega toga Herceg - Novi ima vrlo visoku prosjenu godinju temperaturu vazduha koja iznosi 16,2 C (priblino istu imaju mediteranski gradovi kao to su Napulj i Lisabon) i ak prosjeno godinje oko 200 sunanih dana. Ljeti, u julu i avgustu, grad ima prosjeno 10,7 sunanih sati dnevno. Karakteristina su, takoe, i mala temperaturna kolebanja tako da je prosjena dnevna oscilacija temperature samo oko 4 C. Prosjena dnevna temperature morske vode tokom ljetnjih mjeseci od 22 - 26 C i priblino ista prosjena dnevna-2-

Seminarski rad Turizam Herceg Novog danastemperatura vazduha omoguava kupalinu sezonu u trajanju od najmanje pet mjeseci. Salinitet mora iznosi 38%. Godinji prosjek padavina je 1.930 mm/m2, a relativna vlanost vazduha je najvia u jesen i dostie do 80%, a najnia je ljeti 63%. Karakteristini vjetrovi koji duvaju na ovom podruju su: maestral (zapadni - duva ljeti), bura (sjeverni - duva zimi), ilok (juni - duva tokom godine), jugo (juni - duva preteno zimi), te grego, levanat, tramuntana, otrijal, pluenat- manje esti i manje poznati vjetrovi. Priroda i flora Zahvaljujui mnogobrojnim prirodnim ljepotama Herceg - Novi je stekao naziv grada sunca, cvijea i zelenila. Herceg Novi i njegova Rivijera posjeduju izuzetno bogat i raznovrstan hortikulturni potencijal koji je uslovljen povoljnom klimom, geografskim poloajem, reljefom i konfiguracijom terena. U pejzaima naeg grada, pored brojne domae mediteranske flore, zastupljeno je i preko 250 vrsta razliitog egzotinog bilja porijeklom sa svih kontinenata, to mu daje specifinu karakteristiku i privlanost. U Herceg - Novom raste rijetko cvijee i ukrasno bilje. Najljepi je prirodni park Savinska dubrava sa spomenicima iz ranije i novije istorije ovog kraja.

U njemu i okolini najrasprostranjenija je mimoza (accacia dealbata) - cvijet - ute boje. Zimzelena drvenasta biljka, australijskog porijekla, a potie iz roda akacija. Raste kao grm ili stablo razliite visine i do preko 10 m. Ima dvostruko peraste listove i zlatno ute grozdaste cvjetove, koji imaju specifian miris. Cvjeta u periodu od januara do marta. U Boku Kotorsku, odnosno Herceg - Novi mimozu su donijeli poetkom XX vijeka pomorci. Prema procjenama, u Boki danas ima 5.000 stabala mimoze. Na hercegnovskoj rivijeri uspijeva i magnolija (magnolia grandiflora) - zimzeleno drvo prelijepih ljubiasto-bijelih cvjetova doneeno iz Sjeverne Amerike i dostie visinu do 12 m. U Herceg - Novom se uzgaja i cikas palma (cycas revoluta) - veoma je popularna na Mediteranu, porijeklom je sa dalekog Istoka, jedna je od najstarijih ivih vrsta na svijetu. Agava (agave americana) -je jo jedna interesantna biljka, ija je postojbina istoni Meksiko. Na tle Herceg - Novog donijeli su je panci sredinom XVI vijeka. Agava ima antiseptika i ljekovita svojstva. Poznate biljke su i lavanda (lavendula officinalis), planika (arbutus unedo), bugenvilija odomaen naziv bogumila (bougenvillea sanderiana) - jedna je od najljepih penjaica koja prekriva june fasade i zidove u naem gradu. Potie iz Brazila i Srednje Amerike, a na nau rivijeru donijeta je sa Azurne obale, kamelija (camellia japonica - iz porodice ajeva) je ukrasna zimzelena biljka grmolikog oblika, porijeklom iz Japana i Kine. Cvijet je okruglastog oblika bijele, crvene ili ruiaste boje sa raznim nijansama. Kamelije cvjetaju od decembra do aprila. Oleander - (nerium oleander) je zimzelena ukrasna biljka, koja raste u obliku grma ili manjeg stabla, visine 2-4 metra sa raznobojnim cvjetovima, koji se razvijaju u periodu od juna do avgusta. Eucalyptus globalus - australijska zimzelena biljka, koja u postojbini narasta i preko 100 metara, pa se ubraja meu najvee biljke na svijetu.-3-

Seminarski rad Turizam Herceg Novog danasObala Herceg - Novog, a posebno njegovo zalee bogato je i faunom. Osim raznih vrsta ptica, kao to su laste, galebovi, sokolovi, sitnije ptice crvendai, vrapci, u podneblju i brdima oko Herceg - Novog, esto se sreu i zeevi, lisice, vukovi, divlje svinje, kune, vjeverice... Veoma je interesantno i podmorje Herceg - Novog. U azurno plavoj vodi hercegnovskog zaliva uspijevaju mnoge vrste riba, koje inae nastanjuju vode Mediterana. Najpoznatija riba je zubatac (dentex dentex) Zahvaljujui svom izuzetno ukusnom mesu, ova je vrsta poznata jo od antikog doba, pa je samim time moda i najpoznatija vrsta ribe Jadranskog mora a i cijelog Sredozemlja. Zubatac se najee via tokom ljetnjih mjeseci, na dubinama od 10- 20 metara. Tu je takoe i jastog (palinurus elphas). Taj ljuskar je najvei od svih rakova u vodama Jadrana. Jastog moe da dosegne i do 50 cm duine i do 5 kg teine. Hrani se ribama, koljkama, i dr. Ribolovci i ronioci u zalivu Herceg Novog esto love i hobotnice (octopus vulgaris). Potie iz roda glavonoaca, u koje jo spadaju i sipe te lignje. Osim u vodama Mediterana, hobotnica se srijee i u Atlanskom okeanu. Rivijera Herceg - Novog Duina rivjere Herceg - Novog je 15 kilometara i ima sledee mjesta: Igalo, Topla, Savina, Meljine, Zelenika, Kumbor, enovii, Baoii, Bijela i Kamenari. Igalo - u prevodu sa grkog jezika igalo je plaa. Grad je centar zdrastvenog turizma. Morsko dno pored plae pokriva vredni mulj, koji ljudi koriste za lijeenje reumatizma. U Igalu ivi oko 8 000 stanovnika. Topla - je malo i udobno mjesto, veza Igala sa Herceg - Novim. U Toploj se nalazi crkva Sv. Spasa, koja je poznata po tome to je Njego stekao u njoj prvo znanje. Za ljubitelje tenisa u ovom mjestu postoji tenisko igralite. Savina - nalazi se 2 km od Herceg - Novog. Mjesto je dobilo ime po manastiru Savina. Meljine - ovo je jedno od najljepih mjesta rivijere. Pjeana plaa, drevne vile i nova imanja, odmaralita i zdravstvene ustanove privlae mnogo turista. Ovdje poinje pjeaka zona Pet Danica po kojoj moete da doete do kraja Igala. U Meljinama se nalazi jedna od najboljih bolnica Crne Gore, a ovdje ivi oko 2 000 ljudi. Zelenika - nalazi se 5 km od Herceg - Novog. U ovom mjestu izgraen je prvi hotel na jugu Jadrana 1902 godine. Stanovnitvo Zelenike broji oko 3 000 ljudi. Kumbor - nalazi se 6 km od Herceg - Novog. Ime potie od italjanske rijei konborgo, to znai predgrae. U Kumboru ivi oko 1 000 stanovnika. enovii - malo i udobno mjesto, gdje ivi 1 500 stanovnika. Znamenitosti mjesta su crkva Sv. Simeona Bogoprinca, koja je izgraena na poetku XVII vijeka, i crkva Sv. piridona (1867 godina). Baoii - ime ovog mjesta je u pismima cara Duana 1351 godine. Baoii se nalaze 12 km od Herceg Novog i u njima ivi oko 1 100 stanovnika. Glavna znamenitost je crkva Sv. Nikola (1550 godina). Bijela - ovo mjesto se nalazi 13 km istono od Herceg - Novog. Mnogo vijekova unazad ovo mjesto je poznato po brodogradnji, koje je bilo najbolje u Bokokotorskom zalivu. Brodogradnja postoji i sada, tradicija ide od oca kod sina 6 vijekova. U Bijeloj se nalazi crkva Rize Presvete Bogorodice, gdje su sauvane freske s poetka XIII veka. Kamenari ovo mjesto je poznato po majstorima za kamen. Odavde idu trajekt linije Kamenari-Lepetane, zahvaljujui kojim moete da skratite put na trideset kilometara. Stanovnitvo grada sada je 1 000 ljudi.-4-

Seminarski rad Turizam Herceg Novog danasLegende o gradu Herceg - Novi je grad koji se nalazi na samom kraju Bokokotorskog zaliva. Izgled grada, kau strunjaci, najsimpatinija je mjeavina romanikog, vizantijskog i orijentalnog stila ukomponovana u mediteranski izgled grada. Herceg - Novi je danas grad cvijea, prava staklena bata na otvorenom. Nekada su se obroncima njegovih brda kretali turski karavani, a u podnoju obronaka odvijali su se dvoboji, megdani i izvodila javna kanjavanja podanikog stanovnita (raje) od strane turskih osvajaa. Ipak, ovome gradu su vjekovima pripadali mnogi, voljeli su ga carevi, u njemu uivali kraljevi, svoju ratniku slavu njime su pronosile velike vojskovoe. Mnoge prie danas autentino svjedoe o tim razdobljima, o nastancima hercegnovskih ostrva, tvrava, mjesta, crkava, rtova... RT KOBILA - Nekada davno na Lutici (danas poluostrvo koje se nalazi u ulazu u Bokokotorski zaliv sa desne strane) ivjeli su momak i djevojka koji su se jako voljeli. Jednoga dana odlue da odu u kupovinu u Herceg - Novi. Umorni od dugog hoda napokon stigoe u Novi i malo predahnue. Kako se tada za dana valjalo vratiti natrag, poee brzo da razgledaju ta se sve na pazaru prodaje. Tada su gradom gospodarili Turci i bilo ih je na svakom koraku. Djevojka je bila veoma lijepa, pa je na pazaru ubrzo spazi jedan turski aga kojem se mnogo svidjela. Aga odlui da djevojku otme i to dogovori sa svojim zulumarima. Vojnici se prikradoe djevojci i otee je. Kad to momak spazi, pobi se sa Turcima. Ipak, Turci lako savladae momka, i ubrzo ga pogubie, a djevojku odvedoe sa sobom. Od toga dana niko od njenih blinjih nije znao ta se sa njom tano desilo, niti gdje se nalazi. Ipak jednoga dana djevojka se pojavi u svom rodnom mjestu, na Lutici, ali trudna. Lutiani tada proglasie da djevojka nosi agino dijete, te da je iznevjerila svoga nesuenog mua, kojeg Turci ubie na pazaru. Kada ubrzo nesrena djevojka izdahnu na poroaju, o djeaku kojeg je rodila poeo se svako po malo brinuti. Svaije i niije, dijete je odrastalo od milosti sela, ali je vremenom postao veoma buntovan i hrabar mladi. U mladosti je veoma dobro savladao rukovanje orujem, mrzio je Turke i strano udio da spere ljagu sa majinog imena. Kada je stasao, osnovao je hajduku etu. esto je sa svojom druinom upadao u Novi i inio pometnju meu turskim osvajaima. Otimao je njihove ene i sa velikim zlatom i srebrom bjeao na Luticu. Bjeao je preko mjesta: Sutorina, Njivice, pa sve do mjesta Rose, gdje bi ga ekale kobile, posebno pripremljene za tovare, nauene da se ne plae mora i plivanja. Potom bi na kobilama vezivao tovare sa blagom i otete turske ene. Tako pripremljen stizao bi do Lutice. Ipak, jednom Turci doskoie hajduku i ubie ga. Meutim, i poslije njegove smrti kobile su danima, godinama, pa i vjekovima nastavile da ga vjerno ekaju na istom mjestu.To mjesto po legendi dobi ime rt Kobila. JOK MEGDAN - Legenda kae da su Turci, prilikom prvog osvajanja Herceg - Novog, na ovom mjestu (danas se tako zove dio grada uz Jadranski put) bili do nogu potueni. Tom prilikom, jedan od hrabrih branilaca grada pozove turskog vou na megdan, ali on, bjeei glavom bez obzira, samo viknu: "JOK, MEGDAN" i tako tom dijelu grada i do danas ostade takvo ime. Poslije bitke, prema legendi, na izvoru ispod Jok Megdana, poela je da tee krv. Od tada se ovaj izvor pitke vode (koji je aktivan i danas) zove KARADA ili, u narodu jo ee, KARAA. NEMILA - Iznad Herceg - Novog (dio dananjeg naselja Srbina) i danas postoji izvor koji se zove Nemila. Nekada, prvobitni naziv ovog izvora bio je "MILA", a dananje ime je dobio nakon tragine smrti dva mladia, dobrih prijatelja, koji su, zbog ljubavi koju su osjeali prema istoj djevojci, ovdje oduzeli sebi ivote.-5-

Seminarski rad Turizam Herceg Novog danasKOTOBILJ - Na ovom mjestu (danas je to selo KAMENO) su Crnogorci i domai ustanici, 17. septembra 1687. godine, u iznenadnom napadu, u borbi za osloboenje Herceg Novog, teko porazili tursku vojsku. Turski vojnici su bili toliko iznenaeni estokim i iznenadnim napadom da je sve to su uspjeli bilo rei: "KO TO BI?" Otuda, kau, i ime ovom dijelu sela Kameno. A da u prii ima i istine svjedoi i injenica da je Petar Petrovi Njego, svojevremeno, obiao ovo mjesto i opjevao ga u "Gorskom vijencu".

ISTORIJA GRADAArheoloki nalazi na Lutici svjedoe o zaecima civilizacije na ovim prostorima jo u neolitu i ranom bronzanom dobu. Svjedoanstvo o ljudskom prisustvu u hercegnovskom kraju see u doba prvih poznatih stanovnika ovog kraja - Ilira. U ove krajeve, trgovine radi, stiu grki trgovci u 5. vijeku p.n.e. U 3. vijeku nove ere, poslije pobjede nad Ilirima, ovim krajevima je zavladala Rimska imperija. Propau Zapadnog rimskog carstva 476. godine sledeih est vijekova ovdje je prisutna Vizantija. U 7. vijeku slovenska plemena dosta gusto naseljavaju i ovaj kraj i na prostoru oko dananjeg Herceg - Novog formira se upa Draevica. Ve od 10. vijeka Draevica gubi nezavisnost, postaje plijen zetskih kneeva, ali ne za dugo, jer slijedi period Nemanjia. Poslije smrti cara Duana, Draevicom za kratko vlada knez Vojislav Vojnovi, a zatim Balii.

Grad je osnovan 1382. godine, kada ga je bosanski ban, odosno kraljTvrtko I Kotromani utvrdio u Topaljskom zalivu, sa namjerom da on ima trgovaku, pomorsku i zanatsku ulogu, i nazvao ga Sveti Stefan. Kao jedan od najmlaih gradova na Jadranu nazivao se i Novi, Castrum Novum, Castel Nuovo... Svoje dananje ime dobio je u vrijeme vladavine Herceg Stjepana Vukia Kosae, kada je doivio i najvei procvat i razvoj. Turci ga osvajaju 1482. godine i, sa kratkim prekidom od 1538.-1539. godine, kada su ga, na kratko, preuzeli panci, vladaju njime blizu 200 godina, sve do 1687. godine. Nakon toga na njegovom tlu smjenjuju se razni narodi i civilizacije, ostavljajui duboke tragove na istoriju, kulturu i ukupan razvoj ovoga kraja. Nakon Turaka grad osvajaju Mleani, koji njime vladaju sve do propasti Mletake Republike 1797. godine. Od tada dolazi do estih promjena uprave u Herceg - Novom. Austrijanci su njime vladali do 1806. godine, a, nakon toga, vlast preuzimaju Rusi do 1807. godine, potom Francuzi koji vladaju do 1814. godine. U vrlo kratkom periodu 1813.-1814. godine grad je preuzela privremena vlada Crne Gore i Boke Kotorske, ali od te 1814. godine pa sve do 1918. godine grad je pod Austrougarskom upravom. Zatim je dolo do ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca u Kraljevinu, odnosno neto kasnije u Jugoslaviju, u iji je sastav 1923.god uao i Bokokotorski srez. Poslije Kapitulacije Jugoslavije 1941. god. u gradu su kao okupatori bili Italijani, zatim i Njemci, sve do konanog osloboenja 28. oktobra 1944. god.-6-

Seminarski rad Turizam Herceg Novog danasKULTURNO-ISTORIJSKE ZNAMENITOSTI I SPOMENICIBogato spomeniko naslijee na podruju Herceg - Novog nastalo je kao rezultat proimanja raznih naroda i kultura koje su se kroz njegovu dugu istoriju ovdje smjenjivali i sudarali. Na toj granici izmeu Istoka i Zapada ovo podneblje je pokuavalo da stvori djela koja su u sebi izmirivala njihove udaljene prirode. U Hercegnovskoj optini sakralni spomenici zauzimaju prvo mjesto u nepokretnom spomenikom fondu ovog kraja i to ne samo po broju, ve i po teritorijalnoj rasprostranjenosti i kulturno-istorijskoj vrijednosti. Na podruju Optine ima 89 crkava (75 pravoslavnih i 14 katolikih) i 12 lokacija na kojima se nalaze ostaci crkava, od ega su 3 lokacije arheoloki obradjivane. U raznim pisanim izvorima pominje se jo 7 crkava, ija identifikacija na terenu nije izvrena. Manastiri i crkve KOMPLEKS MANASTIRA SAVINA Manastir se nalazi 2 km istono od Herceg - Novog, u jedinstvenom ambijentu mediteranske vegetacije. Jedan je od najljepih primjera arhitekture baroka na Jadranu. Sastoji se od tri crkve: dvije posveene Uspenju Bogorodice, smjetene u centru ograenog dvorita, manastirskog konaka sa riznicom na sjevernoj strani dvorita, i crkve Sv. Save, izdvojene na oblinjem breuljku.

* Nad vratima Male crkve Uspenja Bogorodice, sa unutranje strane, je fresko-natpis iz 1831. godine na kome se kao godina nastanka ove crkve pominje 1030. godina, ali se po stilskim karakteristikama smatra vjerovatnijim da crkva potie iz vremena Kosaa. Na unutranjim zidovima otkriveno je nekoliko slojeva fresko-slikarstva, a najstariji je pronaen ispod sloja fresaka iz 1565. godine. Smatra se da je nastao sredinom XV vijeka i ima stilske karakteristike slikarstva Lovra Dobrievia. Najmlai ivopis je iz 1831. godine. Ikonostas je sastavljen iz vie dijelova iz raznih epoha. Carske dveri, zvane "tvrdoke" i veliko Raspee iznad njih izradio je 1703. godine Dimitrije Daskal, a hramsku ikonu Uspenja Bogorodice njegov sin Rafailo. * Veliku crkvu Uspenja Bogorodice gradio je od 1777. do 1799. godine korulanski majstor Nikola Foreti. U arhitektonskom smislu, crkva je mjeavina stilova od vizantijskog preko romano-grkog do baroknog i predstavlja pravi primjer uspjenog spoja istone i zapadne kulture, koje su se na ovom podruju vjekovima stapale u izuzetna umjetnika djela. Ikonostas u crkvi, koji je izradio bjelopoljski ikonopisac, pop Simeon Lazovi, uz pomo svoga sina Aleksija, 1795. godine, takoe predstavlja uspjean spoj tradicionalne ikonografije i novih baroknih formi. * Crkva Sv. Save je po nekim izvorima nastala u XV, a po nekim u VXIII vijeku. Manastirski konak sagraen je 1937. godine, umjesto ranije sruenog, a uz konak je smjeten manastirski muzej s Riznicom. U Riznici se nalaze izuzetno vrijedni predmeti eksponati od kojih treba izdvojiti: kristalni krst Sv. Save iz 13. vijeka, platanicu iz 1642. godine, srebrnu petohljebnicu iz 1648. godine, kivot Manastira Tvrdo iz 1615. godine, jedan putir iz 1650. godine, jevanelje iz 1685. godine, jedinstven portret Ruskog cara-7-

Seminarski rad Turizam Herceg Novog danasPetra Velikog... Tu je i biblioteka sa velikim brojem knjiga, koje su sa sobom donijeli kalueri iz manastira Tvrdo. CRKVA Sv. ARHANELA MIHAILA Nalazi se na gornjem trgu Starog grada, popularnoj Belavisti, sada Trgu Herceg Stefana. Crkvu su poeli graditi 1883. godine. Vie arhitekata radilo je na podizanju crkve, a projekat po kome je konano izvedena napravio je 1905. godine arh. Milan Karlovac. Crkva je sagraena od fino klesanih kvadera korulanskog kamena, a gradnja je dovrena i crkva je osvjetana 1911. godine. Svojom optom prostornom koncepcijom vizantijskog stila, ukrasnim elementima romano-gotike i islamske reminiscencije, ova graevina predstavlja izuzetno uspjean i matoviti spoj stilova i jedna je od ljepih crkava na ovom podruju. Ikonostas od bijelog, italijanskog mermera, izradio je majstor Bilini iz Splita, a ikone je izradio eki slikar Franjo Cigler.

CRKVA Sv. TROJICE Crkva sv. Trojice je smjetena na uzdignutoj zaravni iznad sela Kuti, u okviru seoskog groblja ograenog kamenim zidom sa naglaenom ulaznom kapijom na junoj strain. Crkva je sagraena 1836. godine, na mjestu starije crkve. To je jednobrodna kupolna graevina krupnih razmjera, pravougaone osnove, sa polukurunom apsidom na istonoj i ulazom na zapadnoj strani. Pred ulazom je podignut zvonik - kula, koji se zavrava osmougaonim postoljem nad kojim je kube. Crkva je zidana od fino klesanih kvadera. Presvedena je polukrunim svodom iz koga izrasta kvadratno postolje osmougaonog tambura, koje se zavrava kupolom. Krov je na dvije vode, koji nadviava etvorovodni krov postolja tambura i krov na osam voda kupole. CRKVA Sv. ORIJA I SPASA SA EPISKOPSKOM REZIDENCIJOM Ograeni sakralni kompleks na Toploj obuhvata: dvije crkve, malu zgradu u kojoj je crnogorski vladika Petar II Petrovi Njego uio pismenost kod kaluera Josifa Tropovia 1812. godine i okolno groblje. Gradnja crkve Sv. Spasa (Vaznesenija Hristovog) trajala je od 1709. do 1713. godine. Graena je od korulanskog kamena, a na ulaznoj fasadi dominira portal sa stubovima i timpanom, nad kojim je rozeta i zvonik na preslicu, kao i tri okna sa skraenim pilastrima. Ikonostas je rad grkih majstora 19. vijeka, sa nekim umetnutim ruskim ikonama. Mala crkva Sv. ora je sagradena krajem 17. vjeka na ostacima turske damije. U njoj se nalazi kenotaf grofa Save Vladislavljevia. Ikonostas se pripisuje bokokotorskoj koli. Obije crkve imaju veliki broj vrijednih ikona i starih tampanih knjiga. Episkopska rezidencija Ljubibratia nalazi se u Toploj, u blizini kompleksa crkava Sv. Spasa i Sv. ora, u zapadnom predgradju Herceg - Novog. To je dvospratna graevina u priklesanom kamenu sa apsidolom kapele na visini prvog sprata i zvonikom na preslicu sa jednim otvorom sa june strane. Krov je dvoslivan. Ovdje je bila episkopska rezidencija od 1690. do 1716. godine. Graevina je sanirana na neadekvatan nain, tako da je izgubila dio spomenike autentinosti.

-8-

Seminarski rad Turizam Herceg Novog danasFortifikacioni objekti PANJOLA je tvrava ija je gradnja zapoela za vrijeme turske vladavine u 15. vijeku, ali je svoj dananji izgled dobila po pancima, koji su je obnovili, kao i neke druge gradske tvrave, i nastavili sa njenom gradnjom za vrijeme svoje jednogodinje vladavine gradom. Prvobitno ime joj je bilo tvrava "Gornji grad". Sadanji oblik je dobila u vrijeme druge Turske vladavine u 16. vijeku. Nalazi se na sjeverozapadnoj strani grada, na breuljku Bajer, na visini od oko 17 metara. KANLI KULA potie iz turskog doba (16. vijek), bila je zatvor (otuda njeno ime na turskom jeziku i znai "krvava kula"), a 1966. godine je rekonstruisana i adaptirana u jednu od najljepih ljetnih pozornica na Jadranu sa neto preko 1000 mjesta, mada, po potrebi, moe da primi i preko 1500 posjetilaca. Na june zidine ove tvrave naslanjaju se tzv. "Magarea vrata", koja su otvorili Austrijanci u 19. vijeku.

SAT KULA (Sahat kula - Tora) je podignuta 1667. godine po naredbi Sultana Mahmuda. Za vrijeme turske vlasti ovo su bila glavna gradska vrata. U prolazu kroz Sat kulu nalazi se skulptura majke Boije (nazvana "CRNA BOGORODICA", jer je raena od nagorjelog drveta, i spomen obiljeje osnivau Tvrtku I Kotromaniu, koje je u vidu bareljefa izradio Afran Hozi, iz Sarajeva. Stari gradski sat na ovoj kuli je tek 1995. godine zamijenjen novim - elektrinim, kojeg je poklonio Zemun, grad prijatelj Herceg - Novog. FORTE MARE (morska tvrava) je graena u periodu izmeu 14.-17. vijeka, restaurirana 1833. godine, a od 1952. godine adaptirana je u ljetnji bioskop, kasnije i u diskoteku. Inae, tvrava je graena na vrstim stijenama, nad samim etalitem, a u zidinama postoje vrata prolaz od morske obale do vrha tvrave. Sa gornje strane tvrave nalaze se"MORSKA VRATA" (Porta di mare), sa sauvanim elementima utvrenja iz bosanskog perioda. CITADELA je tvrava koja se nalazila na samom moru i zidinama bila spojena sa donjim gradom. Kula sa zidom graena je za vrijeme mletake vlasti. Tvrava je skoro potpuno sruena za vrijeme zemljotresa 1979. godine, i danas, vie u moru nego na kopnu, postoje samo ostaci zidina. Lokalne atrakcije STARI GRAD je jedinstvena arhitektonska cjelina, u samom sreditu dananjeg gradskog jezgra. Ako krenete sa glavnog gradskog trga - Trga Nikole urkovia, Stepenitem Kralja Tvrtka ispod Sahat kule, nakon, ne vie od ezdesetak stepenika, pred Vama se otvara Trg Hercega Stefana (ee zvan Belavista), sa crkvom Sv. Mihaila Arhanela i Spomen esmom, a ulazei na sam trg proi ete pored zgrade Gradskog arhiva. Ukoliko produite pravo pa skrenete desno, ui ete u ulicu Marka Cara. Na njenom kraju je Trg Mia Pavlovia sa crkvom Sv. Jeronima, crkvom Sv. Leopolda i zgradom Muzike kole - bive gradske gimnazije. Ako, pak, sa Trga Belvista krenete desnim stepenitem, tj. ulicom Marka Vojnovia, proi ete, prvo, pored zgrade Radija Herceg Novi, pa zatim-9-

Seminarski rad Turizam Herceg Novog danaspored galerije "Josip Bepo Benkovi", i stii do Forte Mare, prelijepe tvrave koja kao da izvire iz mora. Ukoliko se vratite natrag, na poetak stepenita i "skrenete" ve poslije same Sat kule, lijevo stepenitem uzbrdo, stii ete do Kanli Kule, danas poznatije kao Ljetnja pozornica - i sve to moete laganim hodom obii za manje od trideset minuta. LAZARET je atraktivna i impozantna graevina, koja je u vrijeme kada je izgraena (18. vijek) predstavljala glavnu zdravstvenu i sanitetsku ustanovu za Boku Kotorsku. Nalazi se u Meljinama, a datira iz 1732. godine. Gradili su je Mleani u klesanom kamenu, koji su kalueri pripremali za gradnju velike manastirske crkve na Savini. U dvoritu ove graevine nalazi se kapela Sv. Roka, graena 1730. godine, u vrijeme izgradnje samog Lazareta. Crkva je rekonstruisana 1892. godine. U sreditu ovih graevina ograenih zidom sa dvoje vrata i tri atrijuma sa nekoliko manjih zgrada, nalazi se fontana. Ispred zgrade se nalaze dva pristanita, jedno vee sa lukobranom i jedno manje. PLAVA PILJA je jedna od najatraktivnijih u nizu peina koje se nalaze na poluostrvu Lutica, smjetena izmeu uvale Zlatna luka i Rta Mokra gora. Udaljena je od Herceg Novog 5,7 nm. Ima dva otvora pod uglom od 45 stepeni, visina od nivoa mora do vrha tavanice je 9 m, a dubina 3 - 4 m. Svoj naziv je dobila po neobino plavoj boji koja nastaje tokom vedrih dana, refleksijom sunevih zraka koji se odbijaju od njenu povrinu. Posjeta ovoj peini obavezan je dio programa izletnikih tura kroz Bokokotorski zaliv, a u nju se moe ui obinom barkom ili manjim brodiima. OSTRVO MAMULA na pomorskim kartama je poznato pod nazivom Lastavica, dok je svoje opteprihvaeno ime Mamula dobilo po austrijskom generalu Lazaru Mamuli, koji ga je utvrdio sredinom 19. vijeka. Mamula je nenaseljeno ostrvo na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, udaljeno od Herceg - Novog 3,4 nm. Krunog je oblika, prenika 200 m, obraslo niskom vegetacijom, sa plaom i pristanitem na sjevernoj strani. U vrijeme oba svjetska rata na ovom ostrvu je bio zatvor i kao znak sjeanja na taj period postavljena je spomen ploa. Za oivljavanje i turistiku valorizaciju ovog izuzetno atraktivnog ostrva napravljeno je nekoliko projekata, ali nijedan nije do sada realizovan. Mamula je i dalje naputeno ostrvo, ali i omiljeno ljetno izletite. KUA IVE ADRIA IVO ANDRI (1892-1975) - dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost 1961. godine, zbog ega se moe rei da je i Herceg Novi, na neki nain, upisan u listu gradova koji se mogu pohvaliti nobelovcima. Andri je iveo u Njegoevoj ulici br.65, na Toploj, koja se i danas naziva Dom ili Kua Ive Andria i ima njegovu spomen sobu, a inae je poznata i kao Klub kjievnika i u njoj je nekoliko godina bila aktivna i Knjievna zajednica.

- 10 -

Seminarski rad Turizam Herceg Novog danasKULTURAHerceg - Novi su opjevali pjesnici, oslikari likovni umjetnici, u njemu je razvijan turizam, ali mnogi e vam rei da je u Herceg - Novom je lako i jednostavno ivijeti, pa i da je jo lae njemu pripadati. I zaista Herceg - Novom su pripadali mnogi poznati i slavni. Mnoge znamenite linosti roene su, ili su ivjele u ovome gradu. Istorijski najzaajnija linost je kralj Tvrtko I Kotromani (1351- 1391), inae utemeljiva Herceg - Novog. Stranci koji su se u odreenim istorijskim razdobljima zatekli u Herceg - Novom, upisali su svoja imena i u kulturno istorijsku dokumentaciju grada. Godine 1664. u Herceg - Novom boravi hroniar i pisac ije porijeklo nije ostalo upameno, Elvija Ibn Dervis Mehmed Zili, ili Elvija Celebija. O boravku u tome gradu Celebija je detaljnije zabiljeio u djelu Hronika Putovanja, gdje podrobnije opisuje tadanji Herceg - Novi. Pored Dubrovnika i Herceg - Novi se smatra rodnim mjestom Save Raguzinskog Vladislavia, ruskog diplomate (1670 1738). Radio je na razvijanju pismenosti, najprije u hercegnovskim ali i u ostalim primorskim i crnogorskim manastirima. Js jedna znaajna linost za Herceg - Novi je i vladika Savatije Ljubibrati, koji 1695. godine prenio upraviteljstvo iz manastira Tvrdos (Hercegovina) u Herceg - Novi. Vladianstvo nad manastirom iste godine mu je priznala i mletaka vlast, i dodijelila mu zemlju na lokaciji gdje se danas nalazi mjesto Topla. Njegova vlast okonala se 1716. godine. Jedna od znaajnijih linosti Herceg - Novog i Boke Kotorske uopte, je i Sveti Leopold Mandi. Na krtenju dobija ime Bogdan, te se i njegova posveenost crkvenom i monaskom ivotu odvijala u znaku toga imena. Ve u 16-oj godini Leopold Mandi naputa kuu i u potpunosti se posveuje Bogu. Leopoldov sveteniki ivot trajao je pune 52. godine. Za sveca je proglaen 1983. godine. Herceg - Novi slovi i za grad vjenog zelenila, sunca i skalinada. To je svojevremeno zapisao i poznati nobelovac, pisac Ivo Andric.. U ovome gradu esto je boravio i traio inspiraciju za svoja djela i crnogorski vladika i pjesnik Petar II Petrovi Njego. U Heceg - Novom su roeni, a u njemu povremeno i ive i poznati muziari: Rambo Amadeus, Vlado Georgijev, Dragoljub Djurii... Takoe Herceg - Novi je i grad sporta, u tome gradu je ve 1926. formiran prvi vaterpolo klub u ondanjoj Jugoslaviji - Jadran, u kojem su ponikli reperezentativci: uro Radan, Dejan Dabovi, Zoran Mustur, Stanko Zlokovi i legenda svjetskog vaterpola Boidar Stanii - Cikota. U tome klubu je ponikao i jedan od najveih plivakih trenera na Balkanu Ivan Zuber. Kulturne manifestacije - Grad festivala Herceg Novi je grad koji ivi tokom itave godine, zahvaljujui brojnim kulturnim I sportskim aktivnostima koje se u ovom gradu tradicionalno odvijaju. "PRAZNIK MIMOZE" Jedna od najznaajnijih turistiko-propagandnih manifestacija na prostorima bive i ove drave. Osnovali su je 1969. godine Turistiki savez Boke Kotorske i Skuptina optine Herceg - Novi. Od 1991. godine lan je Udruenja karnevalskih gradova Evrope (FEEC). Ovaj Festival uobiajeno traje od kraja januara do poetka marta mjeseca, posljednjih godina se, uglavnom, odrava samo u februaru mjesecu. "Praznik mimoze" je manifestacija u slavu cvijea - cvijeta mimoze, koja u naoj Optini izdano uspijeva u vrijeme kada je ostatak Evrope prekriven snijegom. Ovo je manifestacija koja je utemeljena i opstaje na osnovama tradicije karnevalskih sveanosti, nekada vrlo tipinih za ove krajeve, kojoj specifian zain daju mlade Novljanke zvane maoretke i bleh muzika popularno zvana "gradska muzika", uz iju muziku nastupaju. U okviru Festivala odvija se veliki broj turistikih, zabavnih, kulturnih, sportskih i drugih raznih- 11 -

Seminarski rad Turizam Herceg Novog danasprograma. Od kada postoji, karavan "Praznika mimoze" je obiao preko 50 gradova u bivoj i ovoj dravi, a od inostranih: Budimpetu, Berlin, Kopenhagen, Klagenfurt

"MONTENEGRO MIMOZA KUP" Meunarodni plivaki miting, najjaa je sportska priredba "Praznika mimoze", ujedno je i jedna od najjaih plivakih priredbi u zemlji uopte. Odrava se u februaru mjesecu. "H A P S" - HERCEGNOVSKE APRILSKE POZORINE SVEANOSTI Po ranijem konceptu u ovoj manifestaciji uestvovala su amaterska pozorita iz cijele zemlje, meutim nakon 2002. godine preovlauju profesionalna pozorita. Odrava se u drugoj polovini aprila i traje 15 dana.

"SUNANE SKALE" Zabavno-muziki festival, koji, pored domaih, kroz tri festivalske veeri ("Prineve nagrade", "Vee novih zvijezda" i "Pjesma ljeta") okuplja i inostrane pjeve. Odrava se u mjesecu julu i traje 3 dana. "MALE SKALE" Festival djeje zabavne muzike, odrava se u Bijeloj poev od 2004. godine. Organizator festivala je NVO "ADUT". "DANI MUZIKE" Poslije viegodinje pauze, 2004. godine obnovljen je ovaj festival klasine muzike, ovog puta kao i meunarodni. Nekada je okupljao uglavnom mlade talente, a danas na njemu uestvuju vrlo cijenjeni autori i izvoai klasine muzike iz cijelog svijeta. Odrava se u mjesecu julu. "ZIMSKI DANI MUZIKE" Od zime 2004/2005 godine ovaj Festival, u periodu novembar - januar, ima i svoj drugi dio, pa je zbog vremenskog perioda odravanja i nazvan Zimski Dani Muzike. "TRG OD KNJIGE" Meunarodni sajam knjiga, koji se upravo pod tim imenom poeo odravati u parku ispred Instituta "Dr Simo Miloevi", zatim se kratko vrijeme odravao pod imenom "OTVORENA KNJIGA", dok se u poslednje tri godine , pod imenom "TRG OD KNJIGE" odrava u Starom gradu, na Trgu Hercega Stefana. Odrava se u julu mjesecu i traje 15-tak dana. "HERCEGNOVSKI FILMSKI FESTIVAL" U Herceg - Novom, gradu koji je prvi bioskop imao 1919. ili 1920. godine , u kome je "LOVEN FILM" od 1951. do 1955. godine imao svoj najbolji period, gradu koji je dao poznate filmske stvaraoce, pionire filma na ovim prostorima: Antona Lukatelija, Stevana Lepetia, Aleksandra Sekulovia, Sima- 12 -

Seminarski rad Turizam Herceg Novog danasolovia, do danas u Holivudu aktuelnog i poznatog kamermana Bojana Bazelija, od 1987. godine se odrava ovaj Festival domae kinematografije (U poetku poznat pod imenom JUGOSLOVENSKI FESTIVAL FILMSKE REIJE, zatim pod imenom JUGOSLOVENSKI FILMSKI FESTIVAL, a od 2002. godine pod imenom HERCEGNOVSKI FILMSKI FESTIVAL), a utemeljitelj mu je, takoe Novljanin, poznati filmski radnik Milan muki. Festival se odrava u prvoj dekadi avgusta, na jedinstvenoj sceni Ljetnje pozornice "Kanli kula" i traje 5-7 dana, zavisno od broja filmova. Jedriliarski klub "JUGOLE GRAKALI" iz Herceg - Novog je organizator regata: "KUP MIMOZE", koja se odrava u februaru mjesecu, "KUP HERCEG - NOVI", koja se odrava u avgustu mjesecu i "KUP OSLOBOENJA HERCEG - NOVI", koja se odrava 28. oktobra. REGATA "MONTENEGRO SKUPPERS KUP" Tradicionalna jedriliarska regata, koja se odrava u klasi "krstaa", od 1986. godine. Organizator je "YACHT KLUB" - Herceg Novi. Odrava se u julu mjesecu.

TURIZAMPoeci turizma na ovom podruju seu u XIX vijek. Iz tog doba postoje zapisi Sima Matavulja o gostionici "jora Roze". Kafana "Bella vista" porodice Sava Baanovia sa 25 kreveta "za strance" pominje se 1872. godine. Poeci razvoja modernog hotelijerstva u Herceg - Novom, a takoe i u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori, vezani su za izgradnju "Pansiona na Zelenoj Plai", kasnije zvanog hotel "PLAA" - Zelenika, koji je zapoeo sa radom 1902. godine, a po dozvoli Optinskog upraviteljstva izdatoj 24. novembra 1898. godine. "Akcionarsko drutvo za graevine i saobraaj Herceg - Novi" 1909. godine trai dozvolu za izgradnju hotela "BOKA" u centru Herceg - Novog, koji poinje sa radom 1913. godine sa 43 sobe i "centralnim ogrevom i vruom kupelji". Ovaj hotel, koji je godinama bio svojevrsni simbol i zatitni znak grada, je znatno oteen u katastrofalnom zemljotresu 1979. godine i nepunu godinu dana kasnije je i sruen. U periodu izmeu dva svjetska rata u Herceg - Novom je radilo vie hotela, meu kojima: "Amerika", "Rudnik", "Jadran", "Balkan", "Savina", "Evropa", "Topola", "Erceg Novi", "Srpski hotel", "Beograd"... Godine 1926. svoja vrata gostima otvorio je i hotel "Plaa" vlasnitvo porodice Trani na priblino istom mjestu na kojem se nalazi i danas. Godine 1906. Tomo M. Katuri je dobio dozvolu za dranje konaita u Kamenarima, a 1929. godine je u Igalu otvoren hotel "Igalo", vlasnitvo porodice Jankovi. U Zelenici, pored spomenutog hotela "Plaa", radio je i hotel "Boka", vlasnitvo Obrena Dunerovia, kojeg su Njemci digli u vazduh pri povlaenju 1944. godine, i hotel sa istim imenom vlasnitvo Blagoja Miunovia. Turistiko drutvo "Savina" - Herceg - Novi, koje i danas postoji, osnovano je 1922. godine, a dananje Turistiko drutvo "Igalo" (tada se zvalo "Tamaris") 1927. godine. Jo davne 1929. godine hercegnovska optina je proglaena za "morsko kupalite i klimatsko ljeilite" jer od davnina se znalo za ljekovita svojstva priobalnog morskog mulja zvanog "igaljsko blato" i mineralne vode "igaljske slatine". Vremenom, razvojem Igala, termin klimatsko ljeilite se gubi kao termin za cijelu Optinu. Ve pomenuti hotel "Igalo", sa 16 soba i 40 leaja, bio je podignut upravo na mjestu gdje se nalazi dananja zgrada Prve faze Instituta i ve tada je imao, na primjer, hotelski automobil koji je doekivao goste u pristanitu ili aerodromu "Gruda". 1930. godine je izvreno ispitivanje igaljskog blata u laboratorijumu poznatog francuskog ljeilita Vii ("Vichy"), koje je- 13 -

Seminarski rad Turizam Herceg Novog danasdefinitivno potvrdilo njegovu izuzetnu ljekovitost, ali tek nakon Drugog svjetskog rata, zahvaljujuci dr. Svetozaru ivojnoviu realizovani su davno donijeti planovi o osnivanju ljeilita u Igalu, koje je Odlukom vlade Crne Gore od 1.XI 1949. godine konano i osnovano. Da je turizam u hercegnovskoj Optini, u tim godinama izmeu dva Svjetska rata, bio na visokom stepenu razvoja svjedoi i podatak iz 1935. godine po kome je te godine 8 hotela i jedno odmaralite radilo tokom cijele godine zbog posjedovanja grijanja u toku zime. Prvi kongres odran u Herceg - Novom, koji e nakon toga postati jedan od najznaajnijih centara kongresnog turizma ireg regiona, odran je u maju 1939. godine bio je to 4. Jugoslovenski kongres borbe protiv tuberkuloze. Hoteli, moteli i pansioni Intenzivan i organizovan razvoj turizma na ovom podruju vezuje se za ezdesete godine prolog vijeka, kada su izgraeni skoro svi danas postojei hoteli, tada su to bili veliki i moderni hoteli.Jedino su hotel "PLAA", u dananjem izgledu, i II faza Instituta "Dr. Simo Miloevi" - Mediteranski zdravstveni centar izgraen je kasnije, 1980. odnosno 1988. godine. Poslednjih godina dolo je do izgradnje veeg broja manjih privatnih hotela, vila i apartmana. Danas je u naoj Optini ukupno 19 kategorisanih hotela i 2 pansiona, a neki od njih su sledei: "VILA ALEKSANDAR" koja se nalazi u Herceg Novom, kategorisana sa 4* "PERLA" hotel koji se nalazi u Meljinama, kategorisan sa 4* "XANADU" smjeten u Kumboru, kategorisan sa 4* "JADRANSKA STRAA" u Bijeloj, takoe kategorisan sa 4* "APARTHOTEL KUKOLJAC" na Toploj, kategorisan sa 3* "PLAA" hotel smjeten u Herceg Novom, kategorisan sa 3* "MOTEL PAVLOVI" nalazi se u Igalu, a kategorisan je sa 2* "PANSION DUGA" takoe u Igalu, sa 1* "OAZA" poznat pansion u Meljinama, kategorisan sa 1* to se tie smjetaja u domainstvima, u hercegnovskoj optini ima preko 20.000 kreveta leaja u domainstvima, apartmanima, studio-apartmanima i sobama, du cijele rivijere. Izletita U pogledu izletnikog turizma Herceg - Novi je destinacija sa izvanrednim mogunostima i prednostima, koje ovaj vid turizma prua. Program izleta obuhvata ue i ire podruje. U irem podruju najpopularnije izletnike ture, poslednjih godina, su izleti za MANASTIR OSTROG i DUBROVNIK, zatim na SKADARSKO JEZERO, CETINJELOVEN, ADU BOJANU, TREBINJE (Manastir GRAANICA i TVRDO), a gradske agencije, nerijetko, organizuju i izlete na SPLAVARENJE TAROM ili SAFARI DIPOVIMA NA BJELASICI. esti su i izleti za BUDVU i SVETI STEFAN. U uem podruju najpopularniji i najei izlet je onaj prema spoljnjem dijelu Boke i obuhvata lokalna izletita: ROSE, ANJIC, MIRITE, MAMULU i PLAVU PILJU, a zatim, neto rjei i onaj prema unutranjem dijelu Boke, koji ide ka Perakim otocima (GOSPA OD KRPJELA i SV. ORE), PERASTU, KOTORU i OSTRVU CVIJEA. Od izleta u lokalnom okruenju neto su rjei oni koji se organizuju ka planinskom zaleu, tj. BORIIMA, VRBANJU, ORJENU...- 14 -

Seminarski rad Turizam Herceg Novog danasANJIC je atraktivna uvala, juno od naselja Rose, udaljena 3,8 morskih milja od Herceg Novog, okruena starim maslinjacima. Velika plaa od bijelih oblutaka, okrenuta u pravcu sjever - jug i zatiena od vjetrova Rtom Arza, duga je blizu 300 m, a iroka 10-15 m. Ljeti, kada je najpopularnije izletite turista na hercegnovskoj rivijeri, prima blizu 1000 kupaa. MIRITE je mala uvala, skoro nerazdvojni dio uvale anjic. Smjetena je izmeu uvale anjic i Rta Arza, a ispred uvale se nalazi kolj-otoi MALA GOSPA, sa renoviranom srednjevjekovnom Bogorodiinom crkvom. Na samom Rtu se nalazi tvrava koju su prvi put izgradili Rimljani da bi kontrolisali ulaz u Bokokotorski zaliv. ROSE na sjeverozapadnoj obali poluostrva Lutica, nasuprot Herceg - Novom, od koje je udaljeno 1,7 nm, nalazi se naselje Rose. Tu je, nekada, bila stara grka naseobina Porto Rose, koju su razruili Saraeni u IX vijeku, a dokrajili mnogi zemljotresi. Ima oblik male tipine mediteranske varoice sa kuama zbijenim i poreanim ispred pristanita - rive, dobro zatieno od vjetrova. Mjesto je okrueno bujnom vegetacijom empresa, borova, maslina, hrastova, oleandera, lovora i makije. Sjeverno od luke nalazi se mala prelijepa pjeana plaa, u hladu maslinjaka - popularno nazvana MALO ROSE. Kuna radinost u mjestu raspolae sa stotinjak kreveta, od ega je polovina apartmanskog tipa. BORII asfaltnim putem automobilom ili pjeakom stazom, 14 km od Herceg - Novog, na visini od 850 metara, stie se do planinske kue "BORII", koja, pored dvadesetak kreveta, ima restoran sa kvalitetnom ponudom, a prua i prekrasan pogled na zaliv. ORJEN Orjen je najvia planina na Jadranu (1.895 m), povrine je 403,9 km2. Osnovne klimatske karakteristike ove planine su: ogromna koliina padavina i dugotrajan snjeni pokriva. Crkvice su, sa prosjeno blizu 5000 mm godinje, mjesto sa najveom koliinom padavina u Evropi, a snijeg deblji od 30 cm odrava se i 30 - 120 dana u toku godine. etiri su osnovna podruja ove planine: ZUBAKI UBLI, VRBANJSKO PODRUJE (sa najboljim, donekle i afirmisanim skijakim terenima SUBRE, sa pansionom "ALPINA", CRKVIKO PODRUJE i podrucje BIJELE GORE (sa najduim snjenim pokrivaem). Pored speleoloke privlanosti koje ima ova planina, Orjen je posebno privlaan po mnogim endeminim biljnim vrstama, a nije sluajno nazvan "vjekovnim meaem", jer je poznat i po mnogim istorijskim privlanostima, o emu i danas svjedoe ostaci austrougarskih fortifikacionih objekata. ak tamo davne 1895. godine najvii vrh Orjena ZUBAKI KABAO je imao kvalitetnu pjeaku stazu (VAREANINOVA STAZA). Plae Na podruju Hercegnovske optine, na potezu od Njivica do rta Maak na polustrvu Lutici, ima oko 70 registrovanih plaa. Iako Herceg - Novi nema posebno atraktivne prirodne plae, poslednjih godina je uloeno puno u pogledu njihovog ureenja i opremanja, to predstavlja poseban kvalitet u ovom segmentu ponude. "PLAA NJIVICE" - (KRALJIINA PLAA) Javna plaa. Nalazi se u naselju Njivice, koje je udaljeno 4 km od Herceg - Novog. Plaa je povrine 21.600m2 i predstavlja kombinaciju stjenovite, pjeane i dijelom betonske. Poznatija je kao plaa hotela "RIVIERA". Kompletno je opremljena (voda, struja, sanitarije, tuevi, parking, ugostiteljski objekat). "BLATNA PLAA" Javna plaa. Nalazi se u Sutorini, najvea je plaa na podruju nae optine, povrine je 9000 m2, po sastavu je pjeana i sastavljena od vrlo ljekovitog pijeska, bolje reeno blata. Nije dovoljno opremljena. PLAA "RAFFAELLO" Jedna je od najatraktivnijih javnih plaa i poslednjih godina jedna od dvije najbolje ocijenjene plae u Optini u svim anketama turista, nasuta je- 15 -

Seminarski rad Turizam Herceg Novog danaspijeskom, povrine 3.000 m2, kompletno ureena i opremljena. "MILAINOVIA PLAA" Javna plaa. Nalazi se na Toploj, blizu teniskih terena. Pjeana je i povrine 1.500 m2. Djelimino je opremljena. KUPALITE "YACHTING CLUB" Javna plaa. Kombinacija je betona i pijeska, kompletno ureena i opremljena u pogledu infrastrukture i usluge. U sastavu kupalita: restoran, picerija, moto-skuteri, kola ronjenja, vonja biciklom i dr. U blizini je gradske luke. Poslednjih godina najbolje ocijenjeno kupalite u Optini u svim anketama turista. PLAA "ALO" Javna plaa, sa srednje sitnim pijeskom, sa ljunkom, povrine 2.400 m2. Nalazi se u gradskoj luci, ispod tvrave Forte Mare. Dovoljno opremljena. KUPALITE HOTELA "PLAA" Hotelska plaa - betonska, povrine 3.600 m2, kompletno opremljena, u sastavu kupalita je i bar. PLAA HOTELA "PERLA" Hotelska plaa, nalazi se na Savini - Herceg - Novi, kombinacija je betonske i pjeane plae, povrine 1000 m2. Kompletno je opremljena. PLAA HOTELA "RR" Hotelska, betonska plaa. Dugaka 40 m, povrine 400 m2. Kompletno je opremljena. Nalazi se u Meljinama. PLAA "ZMIJICE" Javna plaa. Duine 150 m, povrine 1200 m2. Srednje sitan pijesak, kompletno opremljena. Nalazi se u Zelenici. PLAA "ANJIC" Javna plaa. Kombinacija ljunka, pijeska i betona, povrine 5.550 m2. Nalazi se u uvali anjice i najpopularnije je ljetno izletite turista. Nedovoljno opremljena. PLAA "PORTO" Javna plaa. Nalazi se u uvali anjic, na poluostrvu Lutica. Kombinacija je ljunka i pijeska. Nosilac "PLAVE ZASTAVICE". PLAA "MIRITE" Javna plaa, nalazi se u uvali Mirite, uz Rt Arza, kombinacija je betona i pijeska, povrine 2.000 m2, kompletno opremljena. Uz plau je restoran i vie barova. Informaciju o tome kako stii do plae mogu se dobiti od ljubaznih Novljana, u brojnim turistikim agencijama, restoranima ili Turistikoj organizaciji grada Herceg Novog. Ukoliko neko od posjetilaca i turista eli brzo da stigne do neke od naih plaa, moe da bira izmeu iznajmljivanja turistikih taksi amaca, veih taksi brodova, ili barki, koje se uglavnom nalaze u gradskoj luci.

- 16 -

Seminarski rad Turizam Herceg Novog danas

LITERATURA

Internet stranice: www.hercegnovi.cc (datum dostupnosti: 24/11/2010) www.visit-montenegro.com (datum dostupnosti: 24/11/2010) www.kulturniturizam-cg.blogspot.com (datum dostupnosti: 24/11/2010)

- 17 -