Prva pomo. Posebne mjere kod otklanjanja posljedica nesree. Mjere nakon intervencije.

Prva pomo. Posebne mjere kod otklanjanja posljedica nesree. Mjere nakon intervencije.Prva pomoERI-kartice su namijenjene obuenim interventnim snagama, te se podrazumijeva, da ove znaju pruati prvu pomo kao to je umjetno disanje i reanimacija. Oekuje se, da su interventne postrojbe upoznate s provedbom temeljnih postupaka, kao to je otklanjanje odjee. Informacije prve pomoi u ERI-karticama sadre osnovne naputke za poetne mjere spaavanja, i nisu zamjena za uputstva i strune informacije medicinskoj slubi, kako pruati pomo unesreenima. Ako se kontaminirala nezatiena osoba, onda je vano postupati s njom na odgovarajui nain, ovisno o tipu kemikalije. Takve su mjere ovisno o potrebi navedene u ERI-karticama. Posebne mjere (opreza) kod otklanjanja posljedica nesree U nekim europskim zemljama vatrogasci su zadueni i za otklanjanje posljedica nesrea (sanaciju opasnih tvari). U drugim zemljama to provode specijalizirane tvrtke. Stoga su date osnovne informacije za specijalno opremljene interventne postrojbe (koje imaju specijalnu oprema i znanje). Te informacije mogu koristiti i oni, koji vjerojatno nee biti direktno ukljueni u postupke sanacije, ali koji moraju vladati bar osnovnim znanjima. Informacije se odnose na izbor odgovarajuih pumpi za pretakanje, potrebu uzemljenja opreme i sanaciju isputene opasne tvari. Od posebnog znaaja je potreba za izborom sigurne pumpe za pretakanje za zapaljive tekuine i plinove. Kao primjer emo navesti: -EEX: protueksplozijska izvedba -de: vrsta zatite od zapaljenja (d- vrsto kuite, e- poviena sigurnost) -IIA: grupa eksplozivnosti -T3: temperaturna klasa (npr. T3 znai, da niti jedan dio povrine ne prekorauje temperaturu od 200 C, a plamite zapaljive tekuine lei iznad 200 C). Mjere (opreza) nakon intervencije Interventno osoblje treba nakon intervencije, prilikom koje je dolo do kontakta s opasnom tvari, to prije dekontaminirati; oneienu odoru treba odloiti u skladu s propisanim procedurama. Prije potpune dekontaminacije i ponovnog koritenja, odoru treba skladititi na sigurnom mjestu. Ako nije mogua dekontaminacija na licu mjesta, treba konzultirati strunjake o daljnjim postupcima, prije nego se odora otkloni s mjesta nesree. Oekuje se, da interventno osoblje nakon intervencije provodi uobiajene higijenske mjere kao to je tuiranje i zamjena odjee. Izuzee od odgovornosti CEFIC je razvio ERI-kartice temeljem najnovijih saznanja. Sve je poduzeto, kako bi se osigurala pouzdanost i potpunost ustupljenih informacija. ERI-kartice sadre upute, koje mogu koristiti vatrogasne postrojbe prilikom nesrea u prijevozu kemikalija. Pretpostavka za koritenje informacija iz ERI-kartica je struna ocjena okolnosti i raspoloivost odgovarajue specijalne opreme. Stoga ponuene informacije u ERI-karticama ne moraju biti prikladne u svim sluajevima, te CEFIC odbija bilo kakvu odgovornost za krive interpretacije ili krive primjene informacija od strane vatrogasaca ili drugih osoba. Mjere u sluaju poaraSredstvo za gaenje- izbjegavanje nepotrebnog zagaenja okolia

Veina sredstava za gaenje moe oneistiti vodu i uzrokovati druge tete na okoli. Voda kao sredstvo za ispiranje isputene tvari ili kao medij za apsorbiranje pliskih i aerosolnih oblaka moe kod intervencija s opasnim tvarima uzrokovati tete okolia i zagaenje voda. Prahovi, pjene i plinovita sredstva za gaenje mogu takoer biti izvori oneienja. Stoga sva sredstva za gaenje treba koristiti vrlo oprezno i s mjerom.Gaenje poara

Opisane metode gaenja poara i navedena sredstva za gaenje namijenjena su za kemikalije ukljuene u poar ,neovisno o tome, da li se radi o zapaljivim ili nezapaljivim kemikalijama. Poari, koji nisu direktno povezani s tovarom (okolne zgrade, vozila, imovina), treba gasiti na standardni nain.

Mjere kod isputanja tvariDa bi se izbjegla daljnja eskalacija dogaaja nakon isputanja opasnih tvari, poduzimaju se mjere, kako bi se sprijeilo daljnje isputanje, ukoliko je to mogue i prihvatljivo, obzirom na rizik intervencije. Ovisno o svojstvima tvari i isputenoj koliini, potrebno je poduzeti dodatne odgovarajue mjere. To moe takoer biti prihvaanje, prepumpavanje ili razrjeivanje s vodom. Specifine preporuke su dane u pojedinim ERI-karticama.

Treba nastojati, da kontaminirana povrina bude to manja, tj. sprijeiti irenje opasne tvari. Na pameti treba imati, da prihvaanje nije jednako apsorpciji. Osoblje mora biti svjesno i fizikalnih opasnosti kao to je npr. kliskost, opasnost stvaranja oblaka od praha itd. To zahtijeva dodatne mjere opreza.

Neke tvari treba zbog njihovih specifinih opasnosti odmah prekriti s puno vode, da bi se odmah postiglo razrjeivanje i smanjilo tete na okoli.

Kod tvari plamita ispod 60 C mora se neprekidno kontrolirati mogue stvaranje eksplozivnih atmosfera. Uz to treba rabiti protueksplozijsku opremu, a podrazumijeva se zabrana puenja i otvorene vatre. Kod nesrea s otrovnim tvarima zabranjeno je jesti ili piti, a nadoknada izgubljene tekuine nakon intervencije je mogua tek nakon odgovarajue dekontaminacije.

Nakon omeivanja tvari koja je istekla, esto je potrebno ostatke tvari neutralizirati s odgovarajuim sredstvima-vezivima, posebno kada nije mogue ispumpavanje ili otklanjanje. Ovisno o vrsti navedeni su naini neutraliziranja zaostalih tvari.Ako tvari mogu postati opasne i izvan neposrednog podruja isputanja, daju se uputstva za smanjenje te opasnosti, npr. "sruiti ili raspriti plinski oblak. Ne dozvoliti kontakt rasprenog mlaza i tekueg proizvoda."

Osobna zatitaOprez: Ne postoji kemijsko zatitno odijelo koje trajno prua zatitu od svih opasnih tvari!

Plinonepropusna odora predstavlja najviu kemijsku zatitu. Takve odore izraene su od vieslojnih tkanja, polimernih folija itd. i koriste se iskljuivo s izolacijskim aparatima. Zatita je osigurana protiv mnogih, ali ne i svih kemikalija. U nedoumici treba kontaktirati strune institucije. Nain toksinog djelovanja otrova. Vrste tetnih uinaka.tetnost otrova osim za ljude, vrlo je vana i zbog tetnih uinaka koje moe imati za ostale ive organizme na Zemlji (biljke, ivotinje, organizme u tlu itd.). Naime, mnoge opasne tvari se koriste u zatiti tla, biljaka i ivotinja od razliitih nametnika i bolesti, pa je kod njihove primjene, vrlo vano poznavati i njihove istodobne alternativne utjecaje na ostale sastavnice okolia. Ozbiljnost ovog pitanja ogleda se i u injenici da se svaki poremeaj u malom dijelu okolia moe odraziti i na njegove druge dijelove, a pri tome ovijek ne moe biti poteen. U ovom sluaju se radi o ekotoksinosti koja obuhvaa istraivanja utjecaja opasnih tvari iz okolia na sve vrste ivih organizama koji ive u vodi (npr. alge, ribe, koljke), kopnu (sisavce, ptice, gmazove) tlu (insekte,gliste, mikroorganizme), biljni svijet itd.

tetni uinak kao mjerilo otrovnostiKada se govori o toksinim opasnim tvarima i njihovoj toksinosti, prije svega se misli na njihove tetne uinke u organizmu ili njegovim pojedinim dijelovima organima. tetnim uinkom se smatra svako prolazno ili trajno oteenje odnosno svako prolazno ili trajno neeljeno djelovanje u organizmu ili nekom od njegovih dijelova organa.Prolazni tetni uinak ili oteenje je ono koje e se ispraviti ili potpuno nestati samo od sebe ili uz pomo odgovarajuih medicinskih postupaka. Neprolazni ili trajni tetni uinak ili oteenje je ono koje se vie ne moe ukloniti ili se ne da potpuno ukloniti ili ispraviti bez obzira na poduzete medicinske postupke.

Vrste tetnih uinakaS obzirom da na prirodu i opseg tetnih uinaka opasnih tvari u ljudskom organizmu djeluje veliki broj imbenika, njihovo razvrstavanje u skupine, na temelju kojeg bi se ukazalo na vrstu i ozbiljnost opasnosti koju predstavljaju, nije jednostavno. No ipak, postoji nain da se za pojedine opasne tvari pokae kolika je njihova potencijalna mogunost da tetno djeluju na ljude ili okoli. Tako je u EU tzv. CLP Uredbom ili Uredbom Europskoga parlamenta i Vijea propisano da se opasne tvari i njihove smjese razvrstavaju, izmeu ostaloga, i na temelju njihovih karakteristika opasnosti koje proizlaze iz njihovih svojstava opasnosti za zdravlje ljudi i svojstava opasnosti za okoli tj. njihovih toksinosti.

Uredbe mogu se razlikovati slijedee vrste ili razredi opasnosti: Akutna toksinost se manifestira tetnim uincima koji nastaju nakon oralne ili dermalne primjene jednokratne doze tvari ili smjese, ili viekratnih doza danih u roku od 24 sata, ili etverosatne izloenosti udisanjem. Razred opasnosti akutna toksinost dijeli se na: akutnu oralnu toksinost, akutnu dermalnu toksinost i akutnu inhalacijsku toksinost.Uinci akutnog trovanja su obino oteenja pojedinih organa, koji mogu imati za posljedicu invaliditeta ili smrti. Sluajevi akutnog trovanja su uglavnom povezani s nesreama na radnom mjestu (rad s kemikalijama), kemijskim nesreama ili katastrofama,namjernim uzimanjem veih koliina opasne tvari (suicid) ili ratnim djelovanjima (uporaba kemijskog oruja).

U toksikologiji se akutna toksinost izraava dozom otrova dovoljnom da izazove smrt kod 50% pokusnih ivotinja i to kod jednokratne doze.

Grafiki prikaz odreivanja LD50 za tvari raliite toksinosti

Kako bi rukovanje opasnim toksinim tvarima bilo to sigurnije, posebice pri svakodnevnom radu u industriji gdje se one koriste kao sirovina ili pratei materijal u proizvodnji, one podlijeu strogim pravilima razvrstavanja i oznaavanja. Tako se sve opasne toksine tvari razvrstavaju u jednu od etiri kategorija toksinosti na temelju akutne toksinosti nakon primjene oralnim, dermalnim ili inhalacijskim putem u skladu s numerikim kriterijima.

Nagrizanje/nadraaj koeIzloenost opasnim toksinim tvarima koje karakterizira ovo svojstvo opasnosti uzrokuje nagrizanje koe koja se ubraja u pojave ireverzibilnog oteenja koe tj. vidljive nekroze koja zahvaa povrinski sloj koe (epidermis) i prodire u donji sloj koe (dermis) nakon kontakta opasne tvari s koom. Uobiajene reakcije na koi su pojava priteva, krvarenja, krvavih krasti, a ponekad i promjena boje uslijed izbjeljivanja, potpuni gubitak dlake na zahvaenim dijelovima te oiljci.

Teka ozljeda oka/nadraaj oka Ozbiljan tetan uinak na oku je oteenje onog tkiva ili ozbiljno fiziko pogoranje vida izazvano djelovanjem toksine opasne tvari na prednju povrinu oka, te nije potpuno reverzibilno unutar 21 dana nakon kontakta s toksinom opasnom tvari.Ireverzibilni uinci na oku, koje uzrokuju toksine tvari iz ove skupine, a koji su prethodno ispitani na ivotinjama, obino su razaranje ronice, trajno zamuenje ronice,obojenje ronice, poremeaj funkcije arenice te drugi uinci koji naruavaju vid.

Preosjetljivost dinih putova ili koe Kao tetan uinak javlja se izlaganjem organizma posebnoj skupini tvari koje izazivaju preosjetljivost dinih putova nakon udisanja,odnosno izaziva preosjetljivost koe je tvar koja dovodi do alergijske reakcije nakon dodira s koom poput alergijskog kontaktnog dermatitisa. Dokazi da toksina tvar moe izazvati specifinu preosjetljivost dinih putova u pravilu se temelje na iskustvima kod ljudi, pa se u tom kontekstu preosjetljivost obino javlja u obliku astme, ali se uzimaju u obzir i druge reakcije preosjetljivosti, kao to je konjunktivitis i alveolitis. To stanje ima kliniki karakter alergijske reakcije.

KarcinogenostKarcinogen je tvar ili smjesa tvari koja unesena u organizam izaziva rak ili povaava pojavnost raka. Karcinogenost je dakle svojstvo toksine opasne tvari da u organizmu koji je bio dugotrajno izloen njenoj odreenoj dozi i uestalosti unosa u organizam, izaziva pojavu karcinoma ili raka. Najuobiajenija vrsta raka se naziva karcinom npr. karcinom plua. Karcinogeni uinci su vrlo esto povezani s prehranom i nainom ivota kao i sa profesijom odnosno izloenosti ovim tvarima na radnom mjestu.S obzirom da se danas u okoliu nalazi vrlo veliki broj toksinih opasnih tvari koje su u okoli dospjele ljudskom djelatnou, vrlo je vano iste na vrijeme otkriti kao i imati informaciju o njihovoj eventualnoj karcinogenosti. Vano je uvijek imati na umu, ako je neka toksina tvar karcinogena za ivotinje tj. izazvala dobroudne ili zloudne tumore u dobro provedenim eksperimentalnim istraivanjima na ivotinjama, smatra se opravdanim pretpostaviti da e biti karcinogena i za ljude

tetno za okoliDanas postoji niz toksinih tvari opasnih za okoli koje zbog svojih svojstava, koliine i unoenja u okoli mogu izazvati tetne uinke po ivi svijet. Istraivanje tetnih uinaka na okoli i zatita okolia od unosa toksinih tvari je porastom ljudske svijesti, postala vrlo znaajna s obzirom da se oneienjem okolia ugroava opstanak mnogih vrsta ukljuujui i ovjeka. Pri istraivanjima u kojima se utvruje opasnost pojedine toksine tvari u okoliu,obino se utvruje njena opasnost za vodeni okoli. U tom se smislu vodenim okoliem smatraju vodeni organizmi koji ive u vodi i vodeni ekosustav kojem pripadaju.

Kada se govori o opasnosti neke tvari za vodeni okoli, onda se mora razlikovati njena akutna opasnost za organizme koji ive u vodi, od njene kronine (dugorone) opasnosti za te organizme. Akutna toksinost za organizme koji ive u vodi je sposobnost toksine tvari da nakodi organizmu kod kratkotrajnog izlaganja toj tvari.Na vrstu i opseg tetnih uinaka koje toksina tvar moe uzrokovati na organizmima vodenog okolia, veliki utjecaj imaju imbenici poput raspoloivosti tvari u vodi, njena bioraspoloivost i biokoncenracija.

Tvari koje se brzo razgrauju u okoliu, mogu se iz njega brzo i ukloniti, iako i takve tvari mogu imati odreene tetne uinke, posebno u sluaju izlijevanja ili nezgoda. One su lokalnog karaktera i kratkog vijeka. Ako ne doe do brze razgradnje toksine tvari u okoliu, ona u vodi moe imati dugorono i dalekoseno toksino djelovanje.

HVALA!

TANCL ANI MAJ,2015.