Helmut Stellrecht

Vjera i djelovanje

Naslov izvornika:

Helmut Stellrecht, Glauben und Handeln. Ein Bekenntnis der jungen Nation

(Berlin: Zentralverlag der NSDAP., Franz Eher Nachf., 1943).

SADRAJ:

Krv.............................................................................................................................................. 3 Rasa ............................................................................................................................................ 3 Narod.......................................................................................................................................... 3 Drava ........................................................................................................................................ 4 Socijalizam................................................................................................................................. 5 Domovina ................................................................................................................................... 5 Hrabrost...................................................................................................................................... 6 vrstoa...................................................................................................................................... 6 Volja ........................................................................................................................................... 6 Samokontrola ............................................................................................................................. 7 Disciplina ................................................................................................................................... 7 Dunost....................................................................................................................................... 8 ast............................................................................................................................................. 8 Odanost (vjernost) ...................................................................................................................... 8 Sloboda....................................................................................................................................... 9 Vjera ......................................................................................................................................... 10 Sudbina..................................................................................................................................... 10 Roenje i smrt .......................................................................................................................... 11 Priroda ...................................................................................................................................... 11 initi neto zbog toga samoga ................................................................................................. 11 Red ........................................................................................................................................... 12 Potenje .................................................................................................................................... 12 Vlasnitvo................................................................................................................................. 13 Zakon i pravda.......................................................................................................................... 13 Izgradnja ivota ........................................................................................................................ 13

3

Krv

Ti u svojoj krvi nosi sveto nasljedstvo svojih oeva i predaka. Ti ne poznaje one koji su nestali u beskrajnim redovima u tamu prolosti. Ali svi oni ive u tebi i kroz tvoju krv kroe po zemlji koja ih je jednom progutala u bitkama i muci i u kojoj su poloena njihova tijela. Stoga, tvoja krv je neto sveto. U njoj tvoji roditelji nisu ti dali samo tijelo, ve tvoju narav. Negirati svoju krv, negirati je sebe. Nitko to ne moe promijeniti. Ali svatko odluuje hoe li izrasti dobro iz onoga to je naslijedio i hoe li svladati ono loe. Svakome je dana volja i hrabrost. Ti nema samo pravo, ve i dunost da proslijedi svoju krv na svoju djecu, jer ti si dio lanca generacija koji see od prolosti do vjenosti, tako da karika lanca koju ti predstavlja mora odraditi svoj dio tako da lanac nikada ne bude prekinut. Ali ako tvoja krv ima obiljeja koja e tvoju djecu uiniti nesretnom, tada ima junaku dunost da bude zadnji. Krv je nositelj ivota. U njoj nosi tajanstvenu tvorevinu samoga sebe. Tvoja krv je sveta, zbog toga to u njoj ivi boja volja.

Rasa

Rasa znai biti sposoban razmiljati na stanovit nain. Onaj koji ima hrabrost, odanost i ast, obiljeje Nijemca, je rase koja bi trebala vladati u Njemakoj, cak i ako nema tjelesna obiljeja nordijske rase. Jedinstvo plemenite due i plemenitog tijela je cilj kojemu teimo. Ali preziremo one ije plemenito tijelo nosi neznatnu duu. Raznolikost srodnih europskih rasa sjedinjena je u Njemakoj. Jedno deblo izraslo je iz tih korijena. Svaka rasa dala je svoju najbolju snagu. Svaka je pridonijela njemakoj dui. Mi Nijemci imamo borbeni duh, pogled ka horizontu i elju da uinimo stvar radi nje same od strane nordijske rase. Druga rasna dua dala nam je nae lijepe i stare gradove i nau dubinu. K tome nam je druga rasna dua dala znanje u arobnom svijetu glazbe. Dobili smo i sposobnost za organizaciju i tihu pokornost. Njemaka dua stvorena je iz neizmjernih bogatstava. Veliina naeg Reicha je izrasla iz nae due. Ali nordijska rasa mora dominirati u Njemakoj i oblikovati duu svakoga Nijemca. Mora se izboriti u grudima svakoga pojedinca. Danas na ideal nije umjetnik ili graanin, ve junak. Nae najvee blago je dua koja nam je dana. Onaj koji mijea svoju krv sa stranim niim rasama unitava krv i duu koja mu je dana da bi je nastavio u istoi svoje djece. On ini svoju djecu neistom i oajnom, te ini najvei zloin koji nacionalsocijalist moe poiniti. Ali onaj koji slijedi zakone rase ispunjava veliki zakon da oni isti budu sa istima, odvajajui stvari koje ne idu zajedno poput vatre i vode.

Narod

Narod raste iz Boje volje. Jao onomu koji eli unititi narode i uiniti ih slinima. Bog je stvorio stabla, grmlje, korov i travu ne da mogu biti sjedinjeni u jednu vrstu, nego da svaka postoji na svoj nain. Ba kao i stablo, ljudi rastu kako ive, iz istih korijena, ali nastaju jedno, najjae od svoje vrste. Svi iste krvi pripadaju tamo. Narodi ne poznaju dravne granice. Spojeni su krvnim vezama koje veu sve sinove iste majke. Njemaki narod je nacija od nekoliko stotina milijuna. Svaki Nijemac tu pripada, bez obzira gdje ivi. Narodi ne mogu biti uniteni sve dok njihovo korijenje see vrsto u zemlju. Ljeto i zima mogu doi i otii. Ali uvijek cvjeta nov i neunitivi ivot i usavrava sebe u snazi koja se uzdie iz njegovih korijena prema Bojoj volji. to znai kada pojedinac umre? To je kao kad vjetar otpuhne list s stabla. Novi izrastaju svakoga proljea. Ljudi su najplemenitija kreacija Boga na ovome

4

svijetu. Ne postoji ni jedna institucija na svijetu, ni jedna stranka ili crkva, koja ih ima pravo uiniti jednakima ili im opljakati ak i najmanju mrvicu njihove individualnosti.

Helmut Stellrecht dri predavanje o rasnoj higijeni polaznicima kole za voe Hitler Jugenda (Hitlerove mladei) 1935. godine. Prvi s desna sjedi Reichsleiter Alfred Rosenberg

Drava

Narod daje sebe kroz dravu. Postoji samo jedan prirodni oblik za svaki narod, samo jedna drava. To je prirodni proces rasta, svaki narod nae svoj oblik i svoju dravu, pronae je kad je i izgubi, samo ako to eli. Nacionalsocijalizam je slomio strane prinude i eliminirao neprirodno. Njemaka jo jedanput izrasta u svoju vlastitu dravu i opet je vie za sebe. Najbolji vlada, Fhrer, on nosi odgovornost zato to se najbolje nosi s time. Parlament je prestao postojati. Ovaj oblik zapadnjake demokracije je ukinut. Njemake drave uspostavljene milou grofova ili Napoleona nestaju. Reich postaje jedno. Nova drava se uzdie: Dolazi dan kada e njemaka zemlja biti ujedinjena.

5

Socijalizam

Socijalizam znai: ''Ope dobro prije individualnog dobra'' Socijalizam znai: ''Ne misli samo na sebe, ve na sve, na ljude i dravu'' Socijalizam znai: ''Nikome isto-svakome njegovo''

Ove reenice razjanjavaju ono to nazivamo ''njemakim socijalizmom''. Onaj tko ne

ivi po njima ne moe se nazivati socijalistom. Reenica ''svakome njegovo'' pobija masu, slogan marksizma i mijenja ga s pojmom ''drutvo''. Svako drutvo nastaje oko voe. Voa je centar ovoga reda koji se formira oko njega. Broj ovih voa ini vee drutvo, koje stoje oko svoga voe. Sve nastaje odozdol i oblikuje se kao piramida koja zavrava s Fhrerom Reicha. Sva drutva su povezana u cjelinu koja ini narodnu zajednicu. Ona nerazmrsivo vee osobu ka osobi, vou ka voi. Ona ne daje svima isto ili jednako, ali svakome daje njegovo. Narodna zajednica stvara socijalistike ljude u socijalistikoj dravi. Svatko ima svoj zadatak u drutvu, zadatak koji mu se daje prema njegovim sposobnostima. Nikad nemaju svi isti zadatak, nego svatko svoj. Zadatak daje mjesto osobi u drutvu, a ako izvri svoj zadatak ona dobiva potovanje drugih. Ovakva drutva nastaju u jurinim trupama, topnikim bataljunima, podmornicama i odredima Sturmabteilunga. vrsto povezani, zauvijek zajedno, shvaajui jedno drugo, zajedno do kraja, predani zajednikom cilju. Snaga nastaje u takvim drutvima, a iz takvih drutva nastaju drave. Mi elimo takvo drutvo u Njemakoj da bi mogli opstati neuzdrmani naspram onoga to bi nas jedanput moglo ugroziti. Masu pokorava drutvo. Drutvo svakome daje njegovo, svakome njegov cilj i njegov zadatak i na kraju svi imaju isti cilj narodnu zajednicu u novoj dravi.

Domovina

"O sva srca ljudi, o domovino!" Ti si stvorena iz beskrajnih uma i irokih pustopoljina koje su za sobom ostavili gleeri iz ledenog doba. Bila je to siromana zemlja, koja bi rodila samo uz znoj i muku, u srei i tuzi, u beskrajnom radu. Prenoena si na drugoga koji polegao se u tvoju zemlju iz koje je izrastao novi ivot. U tebi poiva beskrajno mnogo prolih generacija, sjeme za novu sjetvu na prostranoj zemlji. Krv plemenitih i hrabrih koji su te branili pala je na tebe. Ti si bila blagoslovljena najboljima koje si nosila. Iz tebe se uzdiu katedrale i dvorci kao da se zemlja sama eli uzdii do boga kojem tezi. Iz nae zemlje, iz sjemena naih mrtvih. Zemlja je velika. Pod brigom industrijskih ruku postala je vrt. titile su je s ljubavlju, kao to planine i doline tite svoja sela. Ponosni gradovi kraj rijeka, prikazujui sjaj Reicha. Vodoskoci na trgovima postoje tamo ve stotinama godina. Vrata kroz koje su prolazili Kaiser, vitezovi i plemstvo i dalje stoje uspravno. Kroz njih proviruje srebrna zraka sudbine. Na drugoj strani obale je zemlja koja je bila izgubljena. Srce zamalo staje. Kako bi netko htio pomilovati udaljene ume, poput nekoga starog i voljenog lica. Ali srce jo jedanput kuca na prostranstvima i obalama koje su njemaki kolonisti osvojili. Dvorac vitezova i dalje stoji na istoku, kao vjeni dokaz jaine i vrline. Tamo su polja na kojima se Friedrichov orao uzdigao prema suncu, tamo daleko od granica je zid palih Nijemaca, vjeni spomenik na naciju koja se oduprla svijetu sve dok je vjerovala u sebe samu. Sve je osnovano na tebi i poiva u tebi, domovino. Naa snaga i veliina, ali i naa potreba i muka. Ti si tlo koje nas je podiglo i podizati e sve budue generacije koje e za tebe raditi i krvariti. Nitko ne moe ivjeti bez tebe, ali svatko e rado za tebe vratiti ivot koji si mu ti dala.

6

Hrabrost

Hrabrost je najljepa i najplemenitija osobina koju ovjek moe posjedovati. Onaj koji nema hrabrosti nije mukarac. Hrabrost juria je prekrasna. Osjeaj da se riskiralo sve za visoki ideal oslobaa i daje snagu i radost za dalje. Hrabrost ovjeka nosi kao da ima krila, i puni njegovo srce. Napad u ivotu postaje imperativ. Kada sve ovisi o jednoj karti, kada netko moe izgubiti sve, kada netko moe osvojiti sve, tada je ivot na vrhuncu. Tko se nikada nije usuivao napasti ispunjen hrabrou, nikada nije zapravo ispunjeno ivio. Pokraj hrabrosti juria je odluna hrabrost onih koji se suoavaju s tekom sudbinom. "Sudbina je velika i mona, ali vea je jo uvijek osoba koja ju nedirnuto podnosi." ivot je esto tezi no smrt. Kukavica se toga dri. Nitko se ne susree s izazovima veima od snage koja mu je dana da se s njima nosi. Hrabrost nadvladava sve. Kada netko uini sve to je u njegovoj moi, dobra srea mu pokaze novi put i pomogne mu na njemu. Ali to zapravo nije dobra srea. Odoliti svim silama, nikada se ne predati, biti jak, zove vojsku bogova. Hrabrost nije potrebna samo mukarcu, vojniku, ve i eni. U mukoj bitci napad je najvea hrabrost. Za enu je to donoenje novog ivota na svijet. Mukarci koji vie ne ele voditi rat ne mogu se suoiti s majkama koje daju novi ivot riskirajui svoj. Hrabrost je najplemenitija osobina mukarca i ene. Odreuje bitku i izvojeva pobjedu.

vrstoa

ivot zahtijeva vrstou. Mora se gorljivo teiti idealu vrstoe. Biti vrst zbog ivota, postati borac, pobijediti. Naa okolina je dana. Gorua vruina ljeti, nemilosrdna hladnoa zimi, dugi marevi u vlazi i hladnoi. Raditi dugo u tvornici, ili iza strojnice. Podnositi glad i e, spavati na goloj zemlji, ne predati se u bitci, nikada, nikada, bez obzira koliko se sve inilo beznadnim, baciti prazni pitolj u lice neprijatelja, posegnuti za njegovim vratom ne marei za sebe, makar to dovelo do smrti. Biti borac, borac s vjerom u svoj cilj, iako svi kau da je lo cilj. To nosi pobjedu, pobjedu koja pripada onomu jaem. Nikada ne bi trebao odustajati u bitci ili poslu. I ako padne tisuu puta, mora nainiti tisuu i prvi pokuaj. Na kraju e uspjeti i biti pobjednik, iako skoro iskrvario, skoro se onesvijestio, ali ispunjen trijumfom znajui da si to prevladao. Ti si pobjednik u svojoj borbi i pobjednik nad samim sobom. Svatko se mora pripremati za svoju bitku. Svatko se mora pripremati kao da e jedan dan izboriti odluujuu bitku za Njemaku. Svatko mora biti sposoban marirati, otrpiti glad i e, spavanje na goloj zemlji, biti borac, vojnik od trenutka u kojem poinje shvaati to je na cijeni. Trebamo mukarce ilave i vrste poput elika, tvrde od iega na ovome svijetu. Samo e oni zavladati velikom budunou Njemake. eli li biti jedan od njih, ili stajati sa strane kao slabi? Njemaka e biti zemlja hrabrih i jakih. Ili pripada njima ili vie nee biti Nijemac.

Volja

Volja je ono to te pokree. Moe oklijevati zbog umora, brige, slabosti. Volja te uzdie iznad svake barijere i nareuje ti da radi ono to ti govore tvoji osjeaji i razumijevanje. ovjek bez volje je kao strojnica bez streljiva. Beskorisna je. Ali gdje ima volje, tamo ima i puta, i gdje volja nareuje, posluati e se, slijedila osoba svoju vlastitu volju ili onu svoga voe. Gdje postoji vjera koja dolazi iz snage, volja e ju pokrenuti. Treniraj svoju volju tako da je napeta i spremna, spremna opustiti se u trenutcima u kojima bi

7

to trebala, ni sekunde prekasno ni sekunde prerano. Treniraj svoju volju na malim stvarima dok ne bude dovoljno jaka da donese ono to od tebe oekuje Njemaka.

Samokontrola

Svi oekujemo da osoba koja vozi auto ima kontrolu, i da ne uzrokuje nezgode. Svi oekujemo da e se osoba koja ivi s drugim ljudima kontrolirati, tako da ne dovede u opasnost sebe ili druge. Sile u nama mogu nas uzdignuti ili spustiti. To ovisi o svrsi koju im damo, o tome da li kontroliramo njih i time sebe. Glad i e postoje da ih se utai. Ali jao onomu koji jede zbog jedenja ili pije zbog pijenja. Taj je na niem nivou od ivotinje koja zna kada joj je dosta. Ali taj kojemu je razum dan to ne zna. Mrzimo prodrljivce i pijanice s nabubrenim tijelima i nateenim oima, ljude bez karaktera i samokontrole. Jedemo i pijemo kako bi ivjeli, ali nikada ne ivimo kako bi jeli i pili. Tijelo mora biti drano pod eljeznom kontrolom tako da ga cijelo vrijeme drimo pod kontrolom, te se uvijek moemo na njega pouzdati. Takoer nikada ne smijemo dopustiti da nama vlada seksualni nagon. Za odrasle ne postoji da bi se zadovoljio ve kako bi osigurao nastanak duhovno i tjelesno zdravih slijedeih generacija. Mladoj osobi je dana snaga ne da ju troi u krevetu ve na suncu i vjetru, na sportskim terenima i selu, sve dok ne vidimo tijelo puno snage i poleta, tijelo u kojem su hrabrost i vjera spojeni u jedno, tijelo koje vlada svojim strastima, sobom, osoba Njemake budunosti. Iz nje e izrasti snaga izlijeenog naroda, nositelj budue generacije plemenitosti i slobode. Ako kontrolira sebe kontrolira i ivot. Ako kontrolira sebe mora biti sposoban podnijeti bol bez da zvuka ispusti. Mukarci se ne ale i ne plau, a djeaci koji ele postati mukarci ponaaju se jednako. Ne bi se trebao predati na svakom problemiu. Budi otvoren, budi odluan, nikada ne glumi invalida, ve se kontroliraj. Budi gospodar svoje boli i problema. Natjeraj se da bude radosno vjeran. Tada e nai snagu za koju nisi ni znao da ju ima. Mora vjebati na samokontroli. Koliko esto dunost zove ali neto te omete? Zapovijedaj si tako da moe vladati sam sobom. ini svaki dan neto to ne voli, i izbjegavaj svakodnevno injenje neega u emu uiva. ini sve to ti je nareeno odmah bez razmiljanja. Mora kako bi postao pravi mukarac. To je tajna svake velike osobnosti. Ali ne bi trebao biti bespomona osoba koja e sve dati kako bi ivjela u spilji i primala obeani blagoslov. Bog to za tu osobu ne eli. Uitak u poslu bi trebao postojati. Trebao bi ga koristiti, ali nikada iskoritavati, i trebao bi vladati sobom.

Disciplina

Divljaci i poludivljaci imaju hrabrosti ali samo napredni ljudi imaju disciplinu. Disciplina je sposobnost samokontrole. Disciplina znai iskazivati red bez da se tomu zna razlog, bez razumijevanja. Disciplina takoer znai i otrpiti nepravdu zbog neke dobre svrhe. Disciplina je eljezna vrlina i tiha poslunost. Dolazi od tebe samog. Prihvatio si ju jer slijedi visu volju. Onaj koji to ne uini biti e na to prisiljen nudom, on sam moe prevladati nedostatak volje i slabosti veine, inei ih korisnim lanovima naroda i drave. Disciplina je duhovni stav. Zakon i zapovijed rade kroz nju na dobrobit svih. Svako slabljenje discipline poetak je sloma. Svatko mora osigurati da se on sam kao i ovjek koji se nalazi kraj njega ponaaju na disciplinirani nain.

8

Dunost

Dunost je teka rije dok ju netko ne iskusi. Dunost je ugodna rije kada ju netko iskusi. Dunost je trebao bih koje osjea u sebi. Dunost je ono to obitelj, ljudi i drava od tebe zahtijevaju. Izvravajui dunost ne znai biti kontroliran kao na uzdi koja kontrolira konja, ve znai initi to sa zadovoljstvom, bez obzira koliko teko bilo. Domovina je nastala iz dunosti koju su obavljali nai oevi i djedovi. S dunou svi doprinosimo izgradnji sadanje drave i budunosti pojedinca kao i cjeline. Dunost moe znaiti i rtvu, rtvu vlastitog ivota. Tvoj narod moe od tebe zahtijevati to ti je dano. Ali to znai zahtijevati? Drava, domovina je u tvojim grudima. Ti to zahtijeva sam od sebe, a put najvie dunosti je put najvee sree, i onda kada vodi u smrt. Pravda dolazi iz dunosti koja je ispunjena. Nema druge pravde u nacionalsocijalistikoj dravi, jednako kao to nema place bez rada. Sto je dunost vea, vea je i pravda. Onaj koji najvie uini za Njemaku ima najvee pravo voditi Njemaku i odreivati njenu sudbinu. To je voda Reicha, a drugi ga slijede odgovarajue dunosti koju ispunjavaju. Radnik na ulici moe stajati vie na ljestvici od vladinog ministra, ako je bolje obavljao svoju dunost. Potpuno ispunjavanje neije dunosti trai se od svih nas. Tko e ekati zapovijed da se neto uini? Onaj koji svoju dunost obavlja svojevoljno, taj ovjek je slobodan, a ne rob.

ast

ivi od asti, a ne od kruha. Samo robovi vjeruju da za ivot trebaju samo hranu i pie. Slobodan ovjek zna da je osnovno to treba ast. Tvoja ast je tvoje stajanje uz drugove i sugraane. Jednako kao i stajanje uz samoga sebe. Biti astan znai biti hrabar. Biti astan znai biti nesebian i odan. Biti astan znai kontrolirati sebe. Onaj koji uini velike stvari za svoju domovinu je astan. ast ne dolazi iz novca ili vrijednosti. Ali onaj koji stvara nove vrijednosti ili neto drugo svojim duhom ili rukama time moe zasluiti ast. Takoer je asno biti sin nekoga koji je uinio mnogo za svoj narod i domovinu. Ali sin nije vrijedan te asti ako ju iznova ne zasluuje. Naslijeena ast ne traje zauvijek, ve uvijek zahtijeva rad i borbu. ast je poput krune. Onaj koji ne eli ivjeti i ponaa se kao kralj gubi ju i izgubio ju je, iako ju jo nosi na glavi. Ne moe svatko uzeti ast drugoga. Uvreda djeaka ne moe neijoj asti nanijeti zlo. Ali onaj koji prihvaa uvredu na kukaviki nain ast gubi prije drugih. Ne odgovaramo isprve ako nas se uvrijedi. Zato su ovdje mone voe i suci. Ali ako te netko udari vrati mu, ako te netko opali po licu vrati mu. Jer za nas nacionalsocijaliste u Njemakoj danas je samo jedna ast, jedan koncept asti. Ne postoji vie odreeni koncept asti za pojedine klase. Nacionalsocijalizam nam je svima dao novi opi osjeaj za ast. Znamo to. Onaj koji ga nema nije slobodan, rob je. Najmanje vaan radnik danas moe biti slobodan i astan, a napredni poslovni ovjek rob. To je novi zakon, koji ast daje samo hrabrima, nesebinima, odanima, onima koji se kontroliraju, onima koji za Njemaku cine sve to mogu. Put ka asti otvoren je svakom Nijemcu.

Odanost (vjernost)

Odanost je sveta rije. Izgovaraj ju rijetko. Mora se uzimati zdravo za gotovo kao zrak koji diemo. Sto postoji, postoji zbog odanosti. Ako ovo to postoji prestane biti odano prestati e i postojati. To trga veze koje dre sve zajedno. Rastrojiti e prijateljstva; rastrojiti e vodstvo; rastrojiti e ast; rastrojiti e zakon; rastrojiti e vojsku; rastrojiti e dravu;

9

rastrojiti e sve to postoji. Njemaka je 1918. doivjela slom jer je na mjesto odanosti stupila nelojalnost. Iz podzemlja se nanovo uzdigla odanost. Sada se temelji na odanosti koja mora biti jaca od destruktivnih sila svijeta. Prijatelju, to je odanost? Odanost je da se nikada, nikada ne okrene od ideala kojima si se zakleo. Nacionalsocijalizam ih je podignuo visoko tako da ive u tebi i nastave ivjeti u tebi i u grobu. To je tvoja prva i najdublja odanost. I da si vjeran svojoj domovini, zvanoj Njemaka. Otkada je njezina zemlja omoguila tvoju krv, pripadati e joj zauvijek. Trea tvrdnja o tvojoj odanosti je slijediti Fhrera u lijepim i runim danima. Bolje je za tebe slijediti ga uvijek u tamu i bijedu nego da tvoja odanost ikada izblijedi. etvrto, duguje odanost svojim drugovima. Uvijek e im pomagati u nudi i opasnosti. On bi uvijek trebao znati da moe doi k tebi, da se na tebe moe potpuno osloniti, kao da ste fizika braca. Sigfried i Hagen su bili odani. Siegfried, sjajni junak, snano se borio za svog kralja. Njegov ivot je bio radost, slavljenje i pobjeda. Ljubav i odanost su ga pratile, kao da ga nose na svojim rukama. Hagen je prevario Siegfrieda ne jer je kukavika ubojica, ve prije jer je Siegfried zapravo htio da se krivnja baci na njega. ast kralja je bila u pitanju. Siegfried je morao umrijeti. Ali Hagen je krivnju preuzeo na sebe. Njegova odanost kralju bila je vea od njegovog vlastitog prikaza. Preuzeo je prokletstvo ubijenog na sebe i bio vei od svega i bio je odan. Njemaki ratnik odano je slijedio svog plemia i nije se vratio kuci bez njega. Vitezovi su odano slijedili svoje gospodare i careve. Najbolji pruski sinovi sluili su odano svom kralju, i tada kada su bili bolji od njega. Nisu sluili njemu kao osobi ve kruni koju je nosio. Milijuni koji su umrli u svjetskom ratu odano su slijedili svoje vode. U odanosti su legli s njima kao u prsten mrtvih diljem Njemake. U odanosti svi slijedimo Fhrera i njegovu zastavu. Ruka svakoga drati e zastavu do smrti, zastavu koja Njemaku vodi u novi ivot. Odanost iskazujemo i u svakodnevnom ivotu. Jo jednom, u ljudsku rije se mogue pouzdati. Obeanja moraju biti odrana i biti e. Mi ne trebamo rukovanje ili prisegu. Svatko moe ovisiti o naoj rijei, jer smo odani. Njemaka je zemlja odanosti. Ona prebiva u njenim nepreglednim umama. Ona prebiva u njenim vitezovima i vojnicima. Opet je u nama. Naa ast je odanost. Tko eli biti neastan medu hrabrima i junacima?

Sloboda

Ne postoji sloboda u Njemakoj koja nekomu doputa da ini to god eli, i nee je biti, jer bi tako Njemaka prestala postojati. Sloboda ne znai iskoritavati druge, krasti od njih, bez snoenja posljedica. Sloboda ne znai ivjeti onako kako si netko poeli. Niti znai ouvanje ivota kukavilukom. Sloboda znai izabrati slijeenje puta kojega dunost zahtijeva. Drugi su robovi samih sebe. On je slobodan ovjek: uspravan i ponosan, gospodar svega to bi ga moglo poraziti, najbolji u naciji, nositelj drave. Uzdigao se. On obavlja svoju dunost dok se drugi zabavljaju. Ali njegova ga dunost uzdie iznad njegovog malog ega i ini ga slobodnim. Negdje u sredini vruega ljeta izvor u selu presui. Dan i no netko naporno radi kako bi prokopao novi izvor. Nitko to nije naredio. Ali za njega je to bila lijepa dunost da nae vodu za ene i djecu i prijatelje. Drugi ini to eli. Netko je slobodan ovjek u napornom poslu kojeg je odluio obavljati. Drugi je rob svojih elja i strasti. On je vucibatina koja u krmi govori da je ovjek roen slobodan i moe raditi to eli. Onaj koji misli samo na sebe je rob i vezan; onaj koji misli na druge je gospodar i slobodan.

10

Vjera

Znanje je neto to se moe mjeriti razumom. Znanje samo ne znai nita i mrtvo je. elja koju moe ispuniti se zove nada. Nada se moe svesti na nita. Ali vjera nikada, jer vjera je snaga. Vjera dolazi iz tvojih najdubljih osjeaja. To je ono znanje za koje ne postoji razumno objanjenje. U vjeri dua trai dio svjetskog poretka. Ima osjeaj o tome to bi trebalo biti, i kroz njene oi trai dio puta kojim bi trebala i mogla ii. Zna da e ako ode tim putem ispuniti boju zapovijed i da e sudjelovati u velikom radu koji je nemjerljiv i neobjanjiv. Jer vjera ovo vidi i moe to uiniti jer je to vie od ljudske snage. Dio je to velike moi koja ispunjava sav ivot i sve svjetove. U vjeri osoba hoda sa sigurnou mjeseara. Tko mu moe odoljeti, jer on slijedi put vie volje. On e uspjeti ako vjeruje. Nijedna ruka dignuta protiv njega nee ga skrenuti s njegovog puta. Metak namijenjen njemu nee ga pogoditi sve dok ne zavri svoj put, dok ne skrene s njega. Tisue ne razumiju osobu koja vjeruje jer njihove due ne vide. Ali to uvjerenima znai miljenje drugih, zato bi oni koji vide marili o miljenju slijepih, zato bi oni koji su postali jaki marili za miljenje slabih. Put vjere je put svega velikog. Adolf Hitler je proao put kojim ga je vodila sudbina. On je bio ispunjen s njom i vjerovao to nijedan razum razumnoga nije mogao vidjeti. Put vjere je ispred svih nas. Iako to nije put slave i asti, to je ipak put dunosti i najvee sree. Nai to znai osvojiti dio vjene snage koja pomie svjetove. S obzirom da je vjera snaga, moe uiniti ono to se ini nemoguim. Ona je temelj svakog djela. Nitko ne moe uiniti nita bez vjere. Nitko ne moe ak ni preskoiti jarak, a da u to ne vjeruje. Najvie i najvanije u osobi nije znanje i razumijevanje ve njegova vjera. Sve je vrijedno onoliko koliko i vjera koju ima. Ovaj novi Reich zapoet je vjerom. Prvi stranaki skup nakon preuzimanja vlasti je nazvan Pobjeda vjere (Der Sieg des Glaubens). Rastao je i postao velik vjerom. Vie nije rastao iz vjere jednog ovjeka, ve vjerom svih nas, i roen je snagom svih. Prisutno je bilo vie od ljudske snage. Jao onima koji ne vjeruju. Oni nisu na strani kreativne ve destruktivne snage. Oni su razarai Reicha. Ipak, vjera je jaa od svih drugih sila koje na ovom svijetu mogu postojati.

Sudbina

Ne vjerujemo u slijepu sudbinu koja vodi ljude kroz njihove ivote. Ne vjerujemo da nas boji aneli tite u svakom koraku kojeg uinimo i da nas tite od propasti. Ali vjerujemo u boju volju koja daje smisao svakom stvorenom ivotu. Svaki ivot ima svoju odreenu svrhu i znaenje. Netko to moe nazivati savjeu ili nekako drugaije. Ali to postoji. Vjerojatno znamo ispravni put. Samo trebamo pitati. Glas u nama daje nam odgovor, i govori o bojoj volji koja nam pokazuje put kojim bi trebali ii. Taj put je naa sudbina. Svatko ima jedan ispravan put. Ako e ga slijediti to e nekoga usreiti najvie to je mogue, iako to bio put koji donosi samo bijedu i muku. Svaki put koji odvlaci od znaenja i svrhe ivota je smrt i grijeh. I ako se taj put inio ugodnim, grijeiti e svaki dan svoga ivota. Ali ima slobodu odluiti kojim e putem krenuti. Tobom ne vlada nikakva slijepa sudbina. Idi svojim putem. Ako slijedi zakon u svom srcu, to je put do tvog boga. To je put koji dolazi iz vjenosti i odlazi u vjenost; u cijelom svijetu nikada nema kraja, samo transformacije. Nema ni smrti koja nije poetak. Sve je dio enormnog plana svjetova, kojega si i ti dio ako trai svoj put. Sve se razvija. Stvaralaka radost ivi u svima, jer na poslu pripada stvaraocima. Nema raja uitaka i blagoslovljenosti. Ali rad i ivot se izmjenjuju u vjenom obliku, bilo u tijelu ili duhovnoj sferi. Oni koji su pali za ideju o bogu i narod i domovina su takvi nastavite raditi za to. Oni su postali dio due i snaga svog naroda. Oni su nastavili raditi i rasti. U realnosti su oni s nama kao nae bolje misli. Zato svako stvorenje igra svoju ulogu, duhom i tijelom, u

11

velikom planu svjetova. Upravo je bog, vjena mudrost i uzvieni osjeaj toga izvan razumljivog. Kada se pomiri i krene svojim putem, to e takoer biti u tebi. Razumi svoj dio i uini to moe, i to god ti se dogodi biti e sretan. Nosi dobro u svom vlastitom srcu. Prevladao si smrt, i ako umre, ivjeti e dalje kao dio vjene snage koja konstantno radi i stvara. Tvoja sudbina je put koji ti je pokazan. Sam e odluiti hoe li ga slijediti i hoe li ispuniti svoj zadatak.

Roenje i smrt Roenje i smrt je jednako; to su dvije strane jednih vrata. Ulazak u jednu sobu uvijek

znai izlaz iz druge. Ovisno u kojoj smo sobi, moemo reci ulaz ili izlaz, ivot ili smrt. Onaj tko to shvaa, smrt ga ne zastrauje. Ali onaj koji nije iao ispravnim putem u ivotu i grijeio je vidjeti e svoju krivnju u smrti. Ali nakon smrti nema muilita, pakla. Prosudba i kazna su subjektivni. Zapostavljeni posao moe biti nadoknaen samo dvostrukim radom. To e jo jednom biti vlastiti izbor, raditi ususret svjetskom planu ili biti tomu neprijatelj. To je jedina smrt koja postoji, postati destruktivna, a ne konstruktivna sila, a ova smrt nije fizika. To je tvoj vlastiti izbor, odluiti na ijoj si strani, na bojoj ili, da upotrijebim stari izraz, na vrajoj. Ono to mi nazivamo roenjem i smru su samo vrata izmeu dva svijeta. Ne postoji roenje ni smrt, samo promjena, i moemo s povjerenjem proi kroz ta vrata, jer svi su svjetovi stvoreni jednom rukom.

Priroda

Ono boansko je mono u svim stvorenjima. Ono ne prebiva u zaprekama koje izgrauju ljudi. Mogu svjedoiti njihovoj volji, ali bog je u svemu ivuem. Nai preci ili bi u umu nai ili odati poast bogu. Pozdravljali su njegovo svjetlo ustajui se ujutro. To im je znailo vie od svjetiljke u neijoj ruci. Stajali su na vrhovima planina jer je njegovo najvee djelo, zvjezdano nebo tamo bilo najblie, neprekriveno kamenim krovom. Veliki izvor tekui iz planine bio je stvarniji i blii bogu no ista to moe potei iz boce koju dri ljudska ruka. Tko se usuuje rei da nisu bili blizu ivuem bogu? Drugi ljudi mogu traiti utoiste u kamenim zidovima svojih gradova ili traiti svoga boga u peinama. Pravi Nijemac sa svetim strahom Boga osjea u ivotu stvaranja. Moli se Bogu odajui mu poast za njegova velika djela. Tko se usuuje rei da nam je Bog blii u tome to su ljudska bia izgradila? Vjera u nae oeve ostaje snana. Jo danas Nijemac luta svojom zemljom i dirnut je ljepotom zemlje koju mu je Bog dao. Vrhovi njegovih planina daju slobodu. Usred mora osjea vjenost. Voda koja tee njemu je slika vjene promjene. On titi umu i drvo i grmlje kao da su to njegovi drugovi. Voli ivotinje koje su u drugim zemljama muene i proganjane. Ono to je njemu dio njegove okoline, negdje drugdje je to samo posjedovanje. On u svemu vidi i potuje boje stvorenje, u svetoj zemlji, lutajuem vjetru, treperavom plamenu, gdje je promjena vjena. Zauvijek stojimo na vrhovima i maemo bakljama osjeajui velianstveno i neizbjeno. Tko nas se usuuje grditi ako su nam oi otvorene?

initi neto zbog toga samoga

Nikada ne bi trebao initi neto zbog novca, radije jer to vrijedi raditi zbog toga samoga. Da li je njemaki vojnik ikada otiao u rat zbog novca? Uinio je to zbog domovine. Onaj koji nam govori da bi trebali biti dobri i poboni jer na novac zavodi i odvraa od boga.

12

On je vraji odvjetnik, i kada nam obeava nebo. Bog je u dobromu koje inimo, ali nije na nebu koje emo uivati cijelu vjenost. Njemaki je initi neto samo zbog toga to inimo. Takvo neto je uvijek bilo prva i najvia sluba bogu u Njemakoj, i takvo e ostati dok god je nae nacije i svijeta da nas upozori.

Red

Svijet je nastao kada se red pojavio. Postojat e onoliko dugo koliko i red. Ono e dosei svoj vrhunac. Nijemac ima dar stvaranja reda, reda ivljenja, bilo u obliku tvornice, vojske ili drave. Red u kojemu svatko ima svoje mjesto i zadatak, u kojemu sve tee glatko zajedno kao da je jedno. Sposobnost Nijemaca da stvaraju red vidljiva je i u malim stvarima, u preciznosti. Iskazuje se u njemakom domu, koji nikomu nije jednak po istoi i redu. Ono se iskazuje u strojevima, u aparatima koji rade tako precizno da su neusporedivi sa ostalima u svijetu. Iskazuje se u njemakom vojniku, ija su oruja besprijekorna, ijim izmama ne nedostaje ni jedna zakovica. Iskazuje se u SA-ovcu ili Hitlerovoj mladei, iji je ranac ili ormari savreno organiziran i odravan. To je uvijek prepoznatljiva njemaka osobina. Rezultati uvijek ovise o malim stvarima. Vrijedan stroj je beskoristan kada jedan djeli nije potpuno ispravan. Strojnica o kojoj mnogo toga ovisi podbaci zato to je zrnce pijeska upalo u njenu cijev. Reda mora biti da bi bilo uspjeha, jer svaki uspjeh poinje redom. To je istina za svaki pojedini dio ivota, kao i za njegovu cjelinu.

Potenje

U tebi ne bi trebalo biti nita lano! idov je nepoten. Takav je roen i oduvijek je bio vjeran prijevari. Tvoje lice ne lae, tvoje rijei su istinite, tvoja djela su jasna i mogu odgovarati svima. Ti nee rei niti jednu rije o svom drugu koju mu ne moe rei u lice. Ako to uini unititi e zajednicu i povrijediti svoju ast i ast drugih. Time postaje neastan. Ne bi pomislio na kradu tuih 10 feninga. Kako je to trivijalno u usporedbi s kradom asti nekoga tko to ni ne shvaa, tko se ne moe braniti. U usporedbi s tim lopova se stavi za to u zatvor, napravio je mali prekraj. Vlasnitva su manje vrijednosti od asti. Lopov ima vie asti od onoga koji klevee. Prvi zahtjev asti je da se ast drugih smatra njihovom najveom vrijednou. Drugi zahtjev asti je da se vlasnitvo drugoga potuje, koje je zasluio radom. Prva zapovijed asti je da se tuda ast smatra najveom imovinom. Druga zapovijed asti je da drugi potuje vlasnitvo drugih, koje su zasluili tekim radom i industrijom. U Njemakoj opet mora biti tako da se vrata preko noi mogu ostaviti nezakljuana. Mora biti tako da se svaki izgubljeni djeli vlasnitva vrati, i da se nepoznatim graanima moe povjeriti neiji novac ili vrijednosti. elimo povratiti ast seljaka. Trebalo bi biti kao to jo je na sjeveru, gdje neija kua i zemlja moe ostati nezakljuana, jer tamo nema nepotenja. Mora se stati na kraj svom nepotenom ponaanju. Trebalo bi se iupati iz svih nas. Trebala bi nastati nova generacija u Njemakoj, potena rijeju i djelom, jer ast je svakom potrebna vie no sam ivot. I jao onomu koji zgrijei protiv nje.

13

Vlasnitvo

U nacionalsocijalistikoj dravi vie nema vlasnitva s kojim pojedinac moe raditi to god eli. Ne postoji neogranieno pravo vlasnitva, samo pravo koje se steklo kako bi se upravljalo na dobro cjeline. Vlasnitvo je posudba. Naravno da se moe koristiti, ali samo u interesu cjeline. Seljak ima polje. Pripada njemu. I trebalo bi pripadati njemu, jer su ga njegovi preci orali, na njemu se muili. Pripada njemu dok god ga ore tako da na njemu raste hrana i za druge. Ali polje mu se mora oduzeti ako ga zapusti jer je prelijen da bi ga obraivao. Kua! Zato Nijemac ne bi imao kuu, dom za svoju djecu. Stan u gradu je oduzeo komadi domovine Nijemcima. Njegova vlastita kua i vrt daju mu opet komadi Njemake, na to on i ima pravo. Ali to nije nezasluen dar. Vlasnitvo mora biti zaslueno radom rukama i umom. Ambiciozni i radini kolonist u novo osvojenoj zemlji poorati e vie zemlje za sebe i svoju djecu nego za druge. Nije li to od njega nepravedno? On ne uzgaja itarice samo za sebe ve i za druge. to on uzgaja njegovo je vlasnitvo. Ali onaj koji putem izdaje i varke posjeduje ono to su stvorili umovi i ruke drugih je lopov i varalica. On je poput varalice i idova koji, ne stvorivi sami nita, pohlepno ive od onoga to drugima ukradu putem korumpirane pravde. Eliminirati takve u Njemakoj je najvii zakon. Nekada su Njemake ume bile osloboene od vukova. Na isti nain Njemaka mora biti osloboena od onih koji su gori i snaniji od vukova.

Zakon i pravda

Bolje je da pojedinac pati pod zakonom nego da zakona nema. Zakon poraava proizvoljnost jer su zakonu svi isti. ovjeanstvu nije doputeno da provodi najviu pravdu. Ali zakon daje pojedini sud o mjeri pravde i kazne. Pravda vie ne poiva na onome to pojedinac misli ve na onome to misli cjelina. To je sluaj kada narod ima svoj zakon a ne onaj drugih ljudi. Drava se temelji na pravdi. Nepravda ju unitava. Drava bez pravde igralite je za gusare i razbojnike. Seljak, radnik i graanin trebaju zakon koji e tititi njihov rad. Zakon titi ast, ivot, brak, vlasnitva, sve one stvari koje elimo i moramo imati za osnivanje drave. Sud, u potpunosti neovisan, pokazuje pravdu. Policajac nije predstavnik nekog svojevoljnog reda, ve onoga koji narod smatra dobrim ili loim. Nijedna rtva nije prevelika za pravdu. "Bolje je da je moj sin umro nego da je pravda na svijetu nestala," rekao je jednom veliki pruski kralj. Mi elimo da jo jednom u Njemakoj zavlada pravda, ta velika, nepisana pravda koja nam je pripala naom krvlju. Trebao bi postojati zakon u Njemakoj da bi se svi toj pravdi trebali pokoravati. Pravda nije neto to slui pojedincu, nego neto to slui narodu. To je najvii zakon nacionalsocijalizma, kojemu se svi trebaju pokloniti.

Izgradnja ivota

ivot poinje u mladosti. Svoju najviu toku dostie u eni ili mukarcu. U starosti tone kao sunce. Na ivot se mora gledati kao na cjelinu, kao na prirodni proces koji je usavravan u svakom trenutku. Nema nita loe u mladosti ili staroj dobi. Mladost je mladost a starost je starost, ni loe ni dobro, jednostavno prirodno. Mladost je nada, zrelost postajanje. Mladost znai mogunost dobrog ivota i velikih djela. Ako netko u mladosti vidi znakove nastajanja loeg i beskorisnog ivota to je najgora sramota, jer je najvei dar potraen. Mladost nema cilj ostati mladom ve postati mukarcem ili enom. U mukarcu je hrabrost i

14

snaga, ozbiljnost i iskustvo. ivot slijedi svoj put ka velikim djelima. Za mukarca jednako kao za enu. Nakon to se velika bitka zavrila, kada se teak dio posla obavio, ljudi su se okrenuli ka sebi i okolini. Tijelo i dua su pokazali to su, gdje pripadaju, snazi koja gradi ili onoj koja rui. Vremena se mijenjaju. Nestrpljivost mladosti, snaga mukarca slabe. Velika vizija dolazi, jasna spoznaja o vrijednom i beskorisnom na ovom svijetu. Nakon to se osoba borila u dobroj borbi, njegov posljednji utisak je najbolji, jer otkriva veliinu njegovog ivota. Otkriva sve, potrebe i muke, borbe i radosti, i odraz svijeta koji nadolazi. To osjetimo kada vidimo mrtvaku masku Friedericha Velikog. Da li je tamo lice koje nam govori elokventije? Onaj koji se borio u takvoj bitci zasluuje ast u starosti. Nemogunost potivanja starijeg je nemogunost potivanja samog ivota. Bismarck kae "Dao sam cijelog sebe u slubu za domovinu". Tko ne bi trebao odati poast onima koji su ostarjeli i potroili sebe u takvu svrhu. Ili elimo odavati poast onima koji kau: "Izbjegavao sam slubu za domovinu?" Svaki period ivota je dobar: mladost puna nade, zrelost u vrhuncu snage, starost ispunjena au. Nita ne zasluuje veu ast no ono to je vee od nas!

Prijevod:

Posjetite nas na internetu

NSDAP/AO NOVA EUROPA DER STRMER

I PREUZMITE BESPLATNE NACIONALSOCIJALISTIKEPUBLIKACIJE NA HRVATSKOM JEZIKU