gradjansko procesno pravo skripta

49
GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO prof. dr Milorad Živanović školska 2010/2011. godina GPP podijeljeno je na: 1. PARNIČNI POSTUPAK 2. POSEBNI PARNIČNI POSTUPCI: A. Postupak za smetanje posjeda, B. Postupak za izdavanje platnog naloga, C. Postupak u bračnim sporovima, D. Postupak u privrednim sporovima i E. Postupak za objavljivanje ispravke informacije. 3. VANPARNIČNI POSTUPCI: A. Ostavinski postupak, B. Postupak za proglašenje nestalog lica za umrlo i dokazivanje smrti, C. Postupak za davanje dozvole za stupanje u brak, D. Postupak za lišenje poslovne sposobnosti, E. Postupak amortizacije isprava, F. Postupak za uređenje međa i G. Postupak za razvrgnuće suvlasničke zajednice. 4. IZVRŠNO PROCESNO PRAVO: A. Izvršni postupak i B. Postupak obezbeđenja. Parnični postupak i posebni parnični postupci regulisani su Zakonom o parničnom postupku od 1976. god. (SFRJ), vanparnični postupci regulisani su Zakonom o vanparničnom postupku BiH od 1989. god.,a izvršno procesno pravo regulisano je zakonom o izvršnom postupku od 1978. god. (SFRJ). PARNIČNI POSTUPAK NAČELA PARNIČNOG POSTUPKA 1

Upload: slaven-jugovic

Post on 08-Nov-2015

252 views

Category:

Documents


26 download

DESCRIPTION

skripta

TRANSCRIPT

GRAANSKO PROCESNO PRAVOprof. dr Milorad ivanovi

kolska 2010/2011. godina

GPP podijeljeno je na:

1. PARNINI POSTUPAK2. POSEBNI PARNINI POSTUPCI:

A. Postupak za smetanje posjeda,

B. Postupak za izdavanje platnog naloga,

C. Postupak u branim sporovima,

D. Postupak u privrednim sporovima i

E. Postupak za objavljivanje ispravke informacije.

3. VANPARNINI POSTUPCI:

A. Ostavinski postupak,

B. Postupak za proglaenje nestalog lica za umrlo i dokazivanje smrti,

C. Postupak za davanje dozvole za stupanje u brak,

D. Postupak za lienje poslovne sposobnosti,

E. Postupak amortizacije isprava,

F. Postupak za ureenje mea i

G. Postupak za razvrgnue suvlasnike zajednice.

4. IZVRNO PROCESNO PRAVO:

A. Izvrni postupak i

B. Postupak obezbeenja.

Parnini postupak i posebni parnini postupci regulisani su Zakonom o parninom postupku od 1976. god. (SFRJ), vanparnini postupci regulisani su Zakonom o vanparninom postupku BiH od 1989. god.,a izvrno procesno pravo regulisano je zakonom o izvrnom postupku od 1978. god. (SFRJ).

PARNINI POSTUPAKNAELA PARNINOG POSTUPKANaelo dispozicije i oficijelnosti

To je najvanije naelo parninog postupka,a znai da u parninom posupku dolazi do izraaja volja stranaka. Stranke utiu na tok parninog postupka. Naelo dispozicije u parnici ogleda se u sljedeem:A) u pokretanju parninog postupka: parnini postupak se nikada ne pokree po slubenoj dunosti, ve uvijek na inicijativu stranaka, tj. podnoenjem tube sudu. Poznata je maksima: Nemo iudex sine actor Nema parnice bez tuioca.

B) u disponiranju tubenim zahtjevom. Tako npr. tuilac moe da se odrekne tubenog zahtjeva, a tueni moe da prizna tubeni zahtjev. Stranke, takoe, mogu sklopiti sudsko poravnanje. Od pravila da je naelo dispozicije najvanije naelo postoji izuzetak u branim i paternitetskim sporovima i sporovima iz autorskog prava gdje se primjenjuje naelo oficijelnosi.

Naelo kontradiktornosti

Ono znai da se svakoj stranci mora omoguiti da iznese svoje miljenje o tvrdnjama i prijedlozima suprotne stranke. Jednostavnije govorei, ono znai da se predsuda ne moe donijeti, a da se tuenom nije pruila mogunost da se brani. Maksima audiatur et altera pars - treba sasluati i drugu stranu.*U naem pravu postoje samo dva izuzetka gdje nije udovoljeno naelu kontradiktornosti, a to su: a) kod postupka izdavanja platnog naloga sud donosi odluku, a da nije pruio ansu tuenom da se brani, b) u izvrnom postupku sud donosi rjeenje o izvrenju, a da nije pruio mogunost duniku da se brani.

Postavlja se pitanje u sluaju kada je tueni potpuno pasivan ili jo tanije reeno kada uti: prema jednima smatra se da ako uti on priznaje navode tuioca (poznato u narodu:ko uti smatra se da priznaje), dok prema drugima je obrnuto: ko uti smatra se da negira navode tuioca. U prvom sluaju radi se o principu afirmativne litiskontestacije, a u drugom o principu negativne litiskontestacije. Kod nas je usvojena negativna litiskontestacija. Od principa negativne litiskontestacije postoji jedan izuzetak, a to je donoenje presude zbog izostanka gdje je primjenjen afirmativni princip.

PRESUDA ZBOG PROPUTANJA

Da bi se mogla donijeti presuda zbog proputanja njeno podnoenje mora biti prijedlog tuioca odnosno mora da bude navedena u tubi. Tuilac takoe predlae da sud donese tubu zbog proputanja ako tueni ne odgovara na tubu.

Uslovi za donoenje presude zbog izostanka:

1. Da je predloeno u tubi a ne kasnije

2. Da tueni nije odgovorio na tubu u roku od 30 dana

3. Da je tuenom blagovremeno uruen poziv za raspravu. Smatra se da je tueni uredno pozvan ako mu je poziv uruen osam dana prije roita. Ako je poziv uruen npr. pet dana prije roita tada je povrijeeno naelo kontradiktornosti, jer tuenom nije omogueno da se pripremi za odbranu. To predstavlja apsolutno bitnu povredu odredaba parninog postupka zbog koje se mogu ulagati redovni i vanredni pravni lijekovi,4. Da tubeni zahtjev proizilazi iz injenica koje su navedene u tubi. Tako npr. tuilac u tubi navodi da u posjedu dri pokretnu stvar dvije godine, a u tubenom zahtjevu zahtjkeva da mu sud na toj stvari dosudi pravo svojine koje je on stekao putem odraja. U ovom primjeru tubeni zahtjev ne proizilazi iz injenica jer je redovni odraj za pokretne stvari tri godine pa sudne moe donijeti presudu zbog izostanka,

5. Da dokazi odgovarju injenicama, npr. u injenicama se navodi ugovor o zakupu, a kao dokaz navodi se ugovor o kupoprodaji,

6. presuda zbog izostanka moe se donijeti samo u sporovima gdje vrjedi naelo dispozicije, a to znai da se ne moe donijeti u branim i paternitetskim sporovima i sporovima iz autorskog prava,

7. presuda zbog izostanka nikada se ne donosi ex officio ve je potreban prijedlog tuioca.

Potrebno je naglasiti da je kod presude zbog izostanka udovoljeno naelu kontradiktornosti jer je tuenom pruena mogunost da se brani, a druga je stvar to je on ostao pasivan.

Raspravno i istrano naelo

U svom radikalnom obliku znai da ako je teret podnoenja injenica i dokaza na strani stranaka, onda je to raspravno naelo, a ako je na strani suda onda je to istrano naelo.

Ovo naelo tie se premise minor tj. injenica i dokaza koja se podvodi pod premisu maior tj. materijalno-pravnih normi. Premisa minor se utvruje izvoenjem, dokazivanjem, a premisa maior se utvruje tumaenjem pravnih normi. Ova radnja suda kojom on donosi sudsku odluku zove se sudski silogizam.

U naem pravu nema raspodjele tereta dokazivanja, jer prema ZPP stranke su dune da sudu prezentiraju sve injenice i dokaze. U naem pozitivnom pravu raspravno i istrano naelo primjenjeno je na sljedei nain:

Procesna graa se sastoji iz dva dijela:

1. injenice: a) u onim sporovima gdje stranke mogu disponirati predmetom spora primjenjeno je raspravno naelo (to je veina sprorova),

b) u sporovima gdje stranke ne mogu disponirati predmetom spora (brani i paternitetski sporovi i sporovi iz autorskog prava) primjenjuje se istrano naelo.

2. dokazi: uvijek je u primjeni istano naelo.

U sporu za naknadu tete ili za povraaj stvari-kod injenica je raspravno naelo, a kod dokaza istrano naelo. U branim i paternitetskim sporovima i kod autorskog prava uvijek je u primjeni istrano naelo.

Sutina ovog naela sastoji se u vezanosti suda za injenice i dokaze koje ponude stranke. Prema tome ne radi se o raspodjeli tereta podnoenja injenica i dokaza nego samo o vezanosti suda. To znai, ako je sud vezan za injenice i dokaze (moe ih uzeti u obzir) koje ponude stranke, onda je to raspravno naelo, a ako nije vezano onda je to istrano naelo. Tako npr. u branim i paternitetskim sporovima i sporovima iz autorskog prava stranke mogu ponuditi injenice i dokaze ali sud za njih nije vezan i moe sam po slubenoj dunosti prikupljati injenice i dokaze.

Kod prikupljanja injenica i dokaza sud ima aktivnu ulogu i to u dva nivoa:

1.kada se radi o raspravnom naelu on inicira stranke da podnose injenice i dokaze (tu je uloga suda neto manja),

2.kod istrnog naela uloga suda je najaktivnija jer on sam po slubenoj dunosti prikuplja injenice i dokaze.Naelo slobodne ocjene dokaza

Ono znai da prilikom donoenja sudske odluke sud uzima u obzir rezultate cjelokupnog raspravljanja kao i da cijeni sve dokaze zajedno i svaki dokaz pojedinano.

Dokazna sredstva su svjedok, uviaj, vjetak, isprave i sasluanje stranaka.

Kod nas ne postoji rang dokaznih sredstava tj. da je jedno dokazno sredstvo jae od drugog dokaznog sredstva, ali ipak se uzima da je javna isprava najjae dokazno sredstvo, a svjedok najslabije. Takoe, ni broj upotrebljenih dokaznih sredstava nema nikkvog znaaja jer jedno upotrebljeno dokazno sredstvo moe da bude jae od deset drugih. Javna isprava je isprava koju izdaje organ dravne vlasti u okviru svoje djelatnosti.

Suprotno ovom naelu je naelo legalne ocjene dokaza gdje postoji rang dokaznih sredstava i gdje se pojedina dokazna sredstva mogu upotrebiti samo u odreenim stadijumima postupka. Premda govorimo o naelu slobodne ocjene dokaza sud mora objektivizirati ovo naelo na taj nain to je obavezan da u obrazloenju presude navede razloge zbog kojih je nekom dokaznom sredstvu poklonio vee povjerenje. Ako sud ne ispuni ovu obavezu to predstavlja apsolutno bitnu povredu postupka zbog ega su dozvoljeni redovi i vanredni pravni lijekovi.

Naelo zabrane zloupotrebe procesnih prava

Ovo naelo prelo je u procesno pravo iz materijalnog prava. Ono znai da stranka u procesu koristi svoja prava protivno cilju zbog koga su ona i ustanovljeno. Pravo se ne vrijea nego se samo zloupotrebljava. Tako npr. ako dunik duguje povjeriocu 1000 KM povjerilac umjesto da podigne jednu tubu na 1000 km on moe da izvri zloupotrebu na taj nain to e podii deset tubi po 100 KM.Zloupotreba se moe vriti i prevarnim radnjama. Tako npr. tuilac kae tuenom da ne dolazi na roite jer e tuilac povui tubu, meutim, tuilac doe na roite i poto nema tuenog on predloi donoenje presude zbog izostanka.Najea zloupotreba vri se putem ustanove benefitium novorum (iznoenje novih injenica i dokaza). Stranka zloupotrebljava svoje pravo i ne iznosi sve injenice i dokaze u prvostepenom postupku ve ih naknadno iznosi u albenom postupku. Sud e uzeti u obzir i te injenice i dokaze iako je izvrena zloupotreba procesnog prava, a jedina sankcija bie to je stranka duna da nadoknadi trokove postupka bez obzira na ishod parnce.Ovdje je zakon dozvolio zloupotrebu u cilju naela ekonominosti i naela materijalne istine. Ta dva naela su jaa od naela zloupotrebe procesnog prava.Za razliku od iznoenja novih injenica i dokaza u albi gdje se ne trai savjesnost stranaka, kod vanrednog pravnog lijeka ponavljanja postupka mogu se iznositi nove injenice i dokazi ali pod uslovom da je stranka bila savjesna tj. da ranije nije znala za te injenice i dokaze.

Zakon o parninom postupku nema sankcije za zloupotrebu procesnog prava osim navedene naknade trokova. Teite zatite je na prevenciji tj. sud treba da vodi brigu da do zloupotrebe uopte i ne doe.

Naelo materijalne istine

Slabije je izraeno u parninom postupku u odnosu na krivino procesno pravo. U parninom postupku sud nita ne preduzima ex officio nego samo na inicijativu stranaka. Sud sudi po naelu DA MICHI FACTUM DABO TIBI IUS ( daj mi injenice dau ti pravo). Stranke dakle moraju imati zastuupnike na sudu ( advokate). Stranke bi trebale da preduzmu svaku radnju a ako ne uspiju tada bi sud morao da reaguje. Stranke imaju postulacionu sposobnost tj. mogu same sebe da zastupaju u postupku. Kod nas postoji sluaj nunog punomoja a on se zove javnipravobranilac koji po slubenoj dunosti zastupa optinu sa drugim subjektima to znai da se gradonaelnik nee pojaviti na parnici.

NADLENOST SUDOVADijeli se na apsolutnu i relativnu nadlenost. Apsolutnom nadlenou vri se razgranienje nadlenosti izmeu sudova i drugih organa van sudskog sistema. Relativnom nadlenou vri se razgranienje nadlenosti u okviru sudskog sistema.

Postoje tri vrste relativne nadlenosti:

1. stvarna nadlenost, a to je nadlenost suda u prvom stepenu. Kod nas su svi graansko-pravni sporovi stavljeni u nadlenost osnovnog suda, a jedini izuzetak su sporovi iz autorskog prava koji su u prvostepenoj nadlenosti Okrunog suda, U prvom stepenu sudi sudija pojedinac za sve graansko pravne sporove, porodine sprove, parnini, vanparnini postupak, krivini postupak ( za KD kazne od 10 g zatvora), prekrajni sud, smetanje posjeda itd.2. funkcionalna nadlenost je nadlenost po pravnim lijekovima gdje je u funkciji naelo devolutivnosti tj. odluuje vii sud, u drugom stepenu sudi vjee od trojice sudija.3. mjesna nadlenost se dijeli na optu mjesnu nadlenost i posebne mjesne nadlenosti:

a) opta mjesna nadlenost odreuje se prema prebivalitu tuenog. Prebivalite se odreuje prema dva elementa: corpusu i animusu. Corpus znai da se fiziki ivi u nekom mjestu, a animus je volja da se negdje stalno ivi. Od pravila odreivanja mjesne nadlenosti prema prebivalitu tuenog postoje dva izuzetka gdje se mjesna nadlenost odreuje prema prebivalitu tuioca, a to su:

kada je tuilac maloljetno lice i kada tuilac podnosi tubu za naknadu tete koja je posljedica teke tjelesne povrede ili smrti lica.

b) posebne mjesne nadlenosti su:

iskljuiva mjesna nadlenost kojom se opta mjesna nadlenost ikljuuje nadlenou suda na ijoj teritoriji se nalaze nekretnine (forum rei sitae),

izabrana (elektivna) mjesna nadlenost gdje tuilac ima pravo izbora izmeu suda opte mjesne nadlenosti i onog suda koji je zakonom odreen (trai se vezna okolnost) npr. Ako kupimo TV EI Ni koji je neispravan u RK Boska tuba se moe podnijeti u Banjaluci i Niu. Ili kod naknade tete tuba se moe podnijeti tamo gdje je teta uinjena ili u prebivalitu tuenog.

pomona mjesna nadlenost gdje nadlenost odreuje vii sud ako prema svim ovim navedenim nadlenostima nije mogue odrediti nadlenost suda.

PROCESNE PRETPOSTAVKE

ZPP ne govori o procesnim pretpostavkama nego jednostavno kae smetnje za dalji tok postupka. Jednostavnije reeno to su uslovi bez kojih nije mogue voditi postupak.

Dijele se na opte i posebne procesne pretpostavke. Opte moraju da budu ispunjene u svim postupcima, a posebne samo u posebnim postupcima ili u pojedinim stadijumima parninog postupka. Tako npr. kod podizanja tube za smetanje posjeda posebna procesna pretpostavka su rokovi u kojima se ta tuba mora podnijeti (subjektivni rok 30 dana i objektivni 1 godinu). Kod dokumentarnog platnog naloga posebna procesna pretpostavka je da je platni nalog zapravo tuba snabdjevena dospjelom isplatom (mjenica, ek, faktura). U parninom postupku posebna procesna pretpostavka je rok za ulaganje albe (15 dana).

Opte procesne pretpostavke tiu se:

1. suda, a to su stvarna, mjesna i funkcionalna nadlenost,

2. stranaka (stranaka i parnina sposobnost) ,

3. predmeta spora (pozitivne i negativne pretpostavke). Pozitivne moraju postojati, a negativne ne smiju postojati. Pozitivna je postojanje pravnog interesa tuioca i da se ne radi o naturalnoj obligaciji. Negaativne su res iudicata, tj. da je u tom sporu ve pravnosnano presueno i lis pendens tj. postojanje parnice, da se izmeu istih stranaka o istom predmetu spora ne mogu istovremeno voditi dvije parnice,

4. da je tuba uredna.

Ne postoji rang procesnih pretpostavki ali e sud ipak prioritetno voditi rauna o svojoj nadlenosti. Neke procesne pretpostavke se mogu ispraviti, a neke ne mogu. Tako npr. stranaka i parnina sposobnost moe se ispraviti, dok se nadlenost sudova ne moe ispraviti.

Na procesne pretpostavke sud pazi po slubenoj dunosti i u njihovom nedostatku sud odbacuje tubu kao nedoputenu. U ovom sluaju se primjenjuje ZPP, tj. procesno pravo. Suprotno je odbijanje tubenog zahtjeva kao neosnovanog, gdje sud vodi postupak i meritorno odluuje primjenjujui materijalno pravo (ZOO, ZOSPO...).

VEZANOST PARNINOG SUDA ODLUKOM KRIVINOG SUDA

Postavlja se pitanje kada je parnini sud vezan odlukom krivinog suda. Tu postoje 3 situacije:

1. kada je istom radnjom uinjeno i krivino djelo, a i nastupila je graansko-pravna posljedica (teta). Oteeni ima dvije mogunosti: a) moe naknadu tete traiti u krivinom postupku adhezionim zahtjevom. Ako postupi na ovaj nain krivini sud moe zahtjev usvojiti ili uputiti stranku na parnicu. Krivini sud ne moe zahtjev odbiti jer krivini postupak nije redovan put pravne zatite za naknadu tete,

b) najee oteeni naknadu tete trai u parnici. U tom sluaju parnini sud je uvijek vezan za oduujuu krivinu presudu dok za oslobaajuu nije vezan. Ato je zbog toga to je graansko-pravna odgovornost ira od krivine. U graanskom pravu odgovara se i za umiljaj i nehat, a u krivinom pravu najee samo za umiljaj. Zbog toga se moe desiti da neko nije odgovoran krivino, a da odgovara za naknadu tete.

2. u sluaju kada se u parninom postupku pojavi prethodno pitanje o kome je odluivao krivini sud. Tako npr. kao prehtodno pitanje moe se pojaviti odgovornost nasljednika za uinjeno krivino djelo prema ostaviocu. U svim ovim sluajevima sud je uvijek vezan odlukom krivinog suda bez obzira da li se radi o oslobaajuoj ili oduujuoj presudi.

3. u odreenim sluajevima kada krivina presuda samim svojim postojanjem proizvodi gralansko-pravnu posljedicu. Npr. ako je brani drug osunjn na kaznu zatvora od 6 mjeseci drugi brani drug ima pravo na razvod braka.

UMEA I GLAVNI INTERVENIJENT

Umea je tree lice koje stupa u tuu parnicu na strani jedne od stranaka u cilju kontrolisanja te stranke kako vodi postupak i pomaganja stranci jer ako ona izgubi parnicu prema treem licu tj.umeau raa se regresno pravo. Npr. ako radnik Pravnog fakulteta priini studentu tetu student ne moe tuiti radnika ve Pravni fakultet. U ovoj parnici radnik ima pravni interes da stupi u parnicu na strani Pravnog fakulteta, jer ako Pravni fakultet izgubi parnicu imae regresni zahtjev prema radniku.Za uee umeaa u parnici potrebna su dva uslova: 1. postojanje parnice i 2. pravni interes umeaa.

Ako je umeau bilo omogueno da uestvuje u parnici onda presuda koja bude donesena ima dejstvo prema umeau. To je tzv. Intervencijsko dejstvo presude. Ovo dejstvo presude razlikuje se od obine pravnosnanosti po tome to ima pravno dejstvo prema treem licu i to se ovo dejstvo odnosi i na obrazloenje presude.

Ako je treem licu bilo omogueno da uestvuje u postupku u parnici po kasnijem regresnom zahtjevu ne moe da stavlja prigovore ni injenine ni pravne prirode, jer je ve uestvovao u postupku.

Za razliku od obinog umeaa glavni intervenijent kao tree lice ne stupa u tuu parnicu ve osniva novu, npr. vodi se parnica izmeu lica A i B za povraaj stvari. Lice C kao glavni intervenijent podnosi tubu i protiv lica A i lica B i tako osniva novu parnicu. Tubu upravlja prema licu A da je lice C vlasnik, a prema licu B da mu preda stvar. U toj novoj parnici lice A i B su jedinstveni suparniari i ova parnica ima prejudicijarni znaaj u odnosu na prethodnu parnicu.

UTICAJ MATERIJALNOG PRAVA NA PROCESNO PRAVO

1. materijalno pravo najee je regulisano dispozitivnim normama pa je zbog toga osnovno naelo parninog postupka naelo dispozicije,

2. najvanija uloga materijalnog prava ogleda se u donoenju sudske odluke gdje sud odluuje primjenom materijalnog prava tj. podvodei injenice pod materijalno pravnu normu,

3. institut umeaa vue porijeklo iz materijalnog prava iz instituta regresnog zahtjeva,

4. stranaka i parnina sposobnost se odreuju po pravnoj i poslovnoj sposobnosti,

5. stvarna nadlenost odreena je materijalnim pravom.

PRETHODNO PITANJE

Prethodno pitanje je pitanje koje se javlja u parninom postupku i od ijeg rjeavanja zavisi odluka o glavnoj stvari. Sud ne moe da odluuje o predmetu spora dok prethodno ne odlui o prethodnom pitanju. Prehtodno pitanje otvara tueni na taj nain to negira postojanje prava ili pravnog odnosa (ugovor). Tako npr. tuilac je pokrenuo parnini postupak u kojem trai da mu tueni vrati stvar iz ugovora o zakupu jer je rok zakupa istekao. Tueni otvara prethodno pitanje negirajui da izmeu njega i tuioca postoji ugovor o zakupu. Da bi sud odluio o povraaju stvari mora prethodno da utvrdi da li postoji ugovor o zakupu.

Prethodno pitanje je uvijek pravnog karaktera, a nikada injeninog. Odluku o prethodnom pitanju sud unosi u obrazloenje presude i zbog toga ta odluka nije obuhvaena pravnosnanou presude. Kada tueni otvori prethodno pitanje tuilac moe da ostane pasivan i u tom sluaju sud postupa na gore izneseni nain. Meutim, tuilac moe o otvorenom prethodnom pitanju da podigne incidentni (prejudicijelni) zahtjev za utvrenje. U tom sluaju o prethodnom pitanju sud e odluivati sa dejstvom pravnosnanosti jer odluuje o tubenom zahtjevu tuioca. U ovom sluaju odluka o prethodnom pitanju ulazi u dispozitiv presude i obuhvaena je pravnosnanou.

Tueni umjesto obinog otvaranja prethodnog pitanja moe da podigne prejudicijelnu protivtubu pa i u ovom sluaju sud odluuje sa dejstvom pravnosnanosti i odluku o prejudicijelnoj protivtubi unosi u dispozitiv presude. Sve ove varijante odluivanja o prethodnom pitanju izraz su naela dispozicije u parninom postupku.

ZASTUPNITVO

Zastupnik u parninom postupku preduzima parnine radnje za zastupanog sa pravnim dejstvom kao da ih je zastupani sam preduzeo.

Prema nainu nastanka postoje tri vrste zastupnitva:

1. zakonsko zastupnitvo je kada roditelji zastupaju svoju maloljetnu djecu. Roditelji mogu preduzimati sve parnine radnje koje se tiu redovnog poslovanja a kada su u pitanju vanredni pravni poslovi kao npr. raspolaganje djejom imovinom tada zakonski zastupnik mora da ima posebna ovlatenja organa starateljstva,

2. ugovorno zastupnitvo (zastupnitvo po punomoju). Kod zakonskog zastupnitva zastupnik zastupa poslovno nesposobna lica dok kod ugovornog zastupnitva punomonik zastupa poslovno sposobno lice. Postoje dve vrste punomoi: a) parnina punomo za voenje parnice i b) posebna punomo za pojedine parnine radnje.

Punomonik moe biti svako poslovno sposobno lice. *to se tie obima ovlaenja mogli bismo navesti etiri vrste punomonika u sluaju da su dobili parninu punomo:

A) obini punomonik ima poslovnu sposobnost. On moe preduzimati sve parnine radnje osim onih koje su dispozitivne a to znai onih radnji kojima se okonava parnini postupak sklapanje sudskog poravnanja, povlaenje tube, odricanje od tubenog zahtjeva, priznanje tubenog zahtjeva... Obian punomonik ne moe biti zast6upnik ni u parnicama ija vrijednost prelazi 5000 KM.

B) punomonik koji je zavrio pravni fakultet ima potpuno identina ovlatenja kao i obini punomonik,

C) punomonik koji je zavrio Pravni fakultet i poloio pravosudni ispit. Razlikuje se od obinog punomonika samo po tome to moe da zastupa u parnicama preko 5000 KM,

D) advokat kao punomonik moe da preduzima sve parnine radnje pa i one dispozitivne. To zato to se on profesionalno bavi zastupanjem. Ostali punomonici za dispozitivne radnje moraju traiti posebnu parninu punomo.Nedostaci u zastupanju predstavljaju apsolutno bitnu povredu parninog postupka zbog koje mogu da se uloe svi redovni i vanredni pravni lijekovi, a zbog nedostataka u zastupanju moe se uloiti vanredni pravni lijek ponavljanje postupka i po isteku objektivnog roka od pet godina.

3.zastupanje pravnih lica (statutarno zastupanje). Ovdje se radi o zastupanju preduzea od strane direktora. Svoja ovlatenja direktor izvlai iz statuta preduzea. esto se deava da direktor svoja ovlatenja putem punomoi prenosi na nekog radnika koji je najee pravnik. Direktor, takoe, moe preduzimati sve parnine radnje osim onih dispozitivnih za koje mu je potrebna saglasnost Upravnog odbora.

Postoji posebna vrsta zastupnitva kada javni pravobranilac zastupa Skuptinu optine u imovinsko-pravnim sporovima. Sporno je da li je on punomonik ili zakonski zastupnik ali je preovladalo shvatanje da je on ipak zakonski zastupnik jer je u obavezi da po zakonu zastupa Skuptinu optine u svim imovinsko-pravnim sporovima.

TUBE U PARNINOM POSTUPKU

Tuba je procesna radnja kojom tuilac trai zatitu za svoje povrijeeno pravo (kondemnatorna tuba) ili ugroeno pravo (deklerativna tuba). Podnoenjem tube sudu pokree se parnini postupak. Materijalno-pravna posljedica podnoenja tube sudu je da prestaju tei rokovi kako prekluzivni tako i rokovi zastarjelosti. Najvanija procesna posljedica je da sud prema momentu podnoelja tube odreuje svoju nadlenost.

Dostavljanjem tube tuenom nastaje parnica kao pravni odnos i od tog momenta nije dozvoljena litispendencija (parnica izmeu istih lica o istom predmetu spora). Nastajanjem parnice kao novog odnosa omoguava uee umeaa i glavnog intervenijenta. Materijalno-pravna posljedica je da se od momenta dostavljanja tube tuenom savjesni posjednik smatra nesavjesnim ako izgubi parnicu.Podnoenjem tube sudu pokree se parnini postupak, a dostavljanjem tube tuenom nastaje parnica kao pravni odnos.

SASTAV TUBE

1. oznaka suda, stranaka i predmeta spora,

2. injenini pravni osnov tube,

3. dokazi za navedene injenice,

4. tubeni zahtjev koji je najvaniji dio tube i o kojem sud meritorno odluuje usvajajui ga ili odbijajui zahtjev,

5. potpis tuioca.

Tuba treba da sadri i vrijednost predmeta spora u sluaju da tubeni zahtjev ne glasi na novano potraivanje. Vrijednost predmeta spora je bitna jer se prema njoj odreuje sastav vijea tj. da li e suditi pojedinac ili vijee, te odreivanje sudskih taksi i mogunost ulaganja revizije.Paricioni rok je rok za dobrovoljno izvrenje (...sve pod prijetnjom prinudnog izvrenja u roku od 15 dana). On se poklapa sa rokom za ulaganje albe ali to nisu isti rokovi. Taj rok nije potrebno navoditi u tubi ali se navodi iz psiholokih razloga.Pravni osnov tube tuilac nije obavezan navoditi u tubi a i ako ga navede sud za njega nije vezan. Pravni osnov je pravna kvalifikacija, npr. o kom se ugovoru radi.Treba naglasiti da je prema naelu dispozicije sud vezan za obim i sadrinu tubenog zahtjeva i ne moe ii ni mimo ni preko njega, ali moe ii ispod obima tubenog zahtjeva. Tako npr. Ako tubeni zahtjev glasi na 1000 KM pa sud utvrdi da tueni duguje tuiocu 1500 KM sud moe dosuditi samo 1000 KM. Moe ii i ispod pa ako utvrdi da tueni duguje 800 KM moe dosuditi 800 KM. to se tie sadraja sud ne moe umjesto novca dosuditi povraaj stvari.

VRSTE TUBI*Prema cilju zatite dijele se na:

1. kondemnatorne ili tube za osudu na inidbu,

2. deklerativne ili tube za utvrenje i

3. konstitutivne ili preobraajne.

Sve tube imaju istu formu.KONDEMNATORNE tube (dosuujue). Ova vrsta tube je upravljena na ostvarenje, od strane tuioca, postavljenog tubenog zahtjeva. Tubeni zahtjev kod ovih tubi uvijek je upravljen na neku radnju, trpljenje ili proputanje. Presudom koju sud donosi na osnovu kondemnatorne tube se utvruje pravo tuioca prema tuenom i istovremeno nareuje tuenom da ispuni obavezu na koju je upravljen tubeni zahtjev. Ako tueni ne ispuni dobrovoljno obavezu iz odluke, tuilac ima mogunost da u izvrnom postupku ostvari prinudno izvrenje. DEKLARATORNE tube (utvrujue) su tube u kojima je tubeni zahtjev upravljen na utvrivanje postojanja ili nepostojanja odreenog prava ili pravnog odnosa. Obzirom na ovaj kriterij (postojanje ili nepostojanje) tuba moe biti tuba pozitivnog ili negativnog utvrenja.

KONSTITUTIVNE (preobraajne) tube su tube u kojima je tubeni zahtjev upravljen na ostvarenje odreene pravne promjene. Ovom tubom tuilac trai od suda da donese presudu kojom se stvara nova pravna situacija, preinakom ili ukidanjem postojeeg pravnog odnosa. Karakter konstitutivne tube npr.imaju tuba za razvod ili za ponitenje braka, PREINAENJE TUBE

Postoje dvije vrste preinaenja tube: A. objektivno koje se tiu tubenog zahtjeva i B. subjektivno koje se tie tuenog.A.Postoje tri vrste objektivnog preinaenja1. preinaenje promjenom istovjetnosti tubenog zahtjeva. To je pravo preinaenje kad tuilac sa jedne prave posljedice prelazi na drugu. Tako npr. tuilac prvobitnim zahtjevom trai ispunjenje ugovora, a onda preinauje tubu traei u zahtjevu da raskine ugovor.2. kada se ve postojeem tubenom zahtjevu doda novi tubeni zahtjev. Tako npr. tuilac prvim zahtjevom trai najamninu iz ugovora o zakupu stana, a poto je zaboravio da trai zakupninu i za garau postojeem zahtjevu za zakupninu stana dodaje i zahtjev za zakupninu garae,

3. novo preinaenje postavljanjem novog tubenog zahtjeva. Ono je najee posljedica inflacionih kretanja zbog kojih tuilac poveava svoj tubeni zahtjev. To je najee kod naplate tete i kod obaveze zakonskog izdravanja.Promjena injeninog osnova tube kao i pravnog osnova tube nije preinaenje kao ni smanjenje tubenog zahtjeva. Preinaenje je mogue sve do zakljuenja glavne rasprave, a od momenta uputanja tuenog u predmet spora za objektivno preinaenje je potreban i njegov pristanak.Subjektivno preinaenje se tie tuenog a u sutini se radi o pogrenoj pasivnoj stvarnoj legitimaciji. Jednostavno tuilac je tuio pogreno lice. U praksi je subjektivno preinaenje vrlo rijetko jer da bi do njega dolo potrebna je saglasnost sva tri lica: tuioca, tuenog i treeg lica koje treba da supi umjesto tuenog.Promjena u linosti tuioca nije subjektivno preinaenje.

Stvarna legitimacija

... je za razliku od procesne legitimacije pojam materijalnog prava i odgovara na pitanje ko je povjerilac, a ko tueni kroz materijalno pitanje. Potpuno je normalno da parnini postupak moe pokrenuti samo povjerilac jer je samo on aktivno stvarno legitimisan. Ko ima stvarnu taj ima i procesnu legitimaciju dok obrnuto neko moe da ima procesnu legitimaciju a da nema stvarnu legitimaciju. To je sluaj sa javnim tuiocem, javnim pravobraniocem i organom starateljstva. Oni nisu nikakvi uesnici iz materijalno-pravnog odnosa tj. nisu nikakvi povjerioci i dunici ali im zakon ipak omoguava da u odreenim sluajevima uestvuju u parninom postupku i da pokrenu taj postupak.

Od pravila da ko ima stvarnu ima i procesnu legitimaciju postoji izuzetak a to je kod procesno pravne sukcesije - lice C moe: 1. da eka da se okona postupak izmeu lica A i B pa tek onda da podnese tubu 2. stupi na mjeso lica A ali mora imati pristanak sva tri lica.

Stvarna legitimacija nije procesna pretpostavka i u njenom nedostatku, poto se tie materijalnog prava, sud odbija tubeni zahtjev kao neosnovan.

Suprotno stvarnoj legitimaciji je procesna legitimacija koja jeste procesna pretpostavka i u njenom nedostatku sud odbacuje tubu kao nedoputenu.

Prema tome procesna legitimacija je pojam procesnog prava, dok je stvarna legitimacija pojam materijalnog prava.

VRSTE PRESUDA

Presudom sud odluuje o zahtjevu koji se tie glavne stvari i sporednih traenja. Ako postoji vie zahtjeva, sud e o svim tim zahtjevima odluiti jednom presudom.Najvanija podjela je adekvatna tubama: kondemnatorne, deklerativne i konstitutivne presude.Postoji i djelimina i dopunska presuda. Djeliminom presudom sud odluuje o jednom tubenom zahtjevu koji je sazrio za odluivanje u sluaju kada tuba ima vie tubenih zahtjeva meutim ako je postavljen jedan tubeni zahtjev pa je samo dio tog zahtjeva sazrio za odluivanje tada sud odluuje o tom dijelu tubenog zahtjeva.. Dopunsku presudu sud donosi kada je propustio da odlui o svim tubenim zahtjevima iako je trebao da odlui o cijelom tubenom zahtjevu.

Postoji i tzv. nepostojea presuda, a radi se o tome da je presudu donio nenadlean organ tj. Presudu uopte nije donio sud (npr. arbitrana odluka za Brko).

Meupresuda: sud je donosi u komplikovanijim sporovima a to su najee sporovi za naknadu tete. Meupresuda se donosi iz razloga ekonominosti, a cilj joj je da se parnini postupak prekine i da sud uopte ne odluuje o naknadi tete. Meupresudu sud moe donijeti kada tueni negira: 1. osnov tubenog zahtjeva i 2. visinu tubenog zahtjeva.Naime, tueni istie da nije odgovoran za nastalu tetu, a ako kako je odgovoran teta nije te visine ve je manja. Kod osnova tubenog zahtjeva radi se o krivici, tj. odgovornosti dunika. Sud moe da postupi na nekoliko naina:

1.ako kod suda preovlauje miljenje da je tueni kriv za nastalu tetu onda e sud donijeti konanu presudu, jer ako bi donio meupresudu on bi odugovlaio postupak,

2.isto tako ako je sud miljenja da tueni nije odgovoran za nastalu tetu on e, takoe, donijeti konanu presudu,

3.sud e donijeti meupresudu kada nije dovoljno siguran u krivicu tuenog ali kod suda preovlauje miljenje da tueni nije odgovoran za tetu. Ovo zbog toga to meupresuda moe biti samo pozitivno-pravnog karaktera a to znai da je tueni odgovoran za tetu. Kada sud donese meupresudu tueni, poto je odgovoran, ulae albu Viem sudu. Tu postoje dvije situacije: a) ako vii sud sadrajno donese istu odluku kao i prvostepeni sud, tj. da je tueni odgovora, tada meupresuda nije postigla svoj cilj jer e se morati odluivati o visini tete. Umjesto da se afirmie naelo ekonominosti dolazi do produenja postupka i b) meupresuda ima samo svrhu u sluaju kada drugostepeni sud donese sadrajno drugaiju odluku u odnosu na prvostepeni sud tj. da tueni nije kriv. Postupak se prekida i ne odluuje se o teti.

Presuda na osnovu priznanja tuenog zahtjevaAko tueni do zakljuenja glavne rasprave prizna tubeni zahtjev, sud e bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom usvaja tubeni zahtjev .Sud donosi presudu na osnovu priznanja Ova se presuda moe pobijati i to zbog povrede parninog postupka i mana volje.

Presuda na osnovu odricanja tubenog zahtjeva

Ako se tuilac do zakljuenja glavne rasprave odrekne tubenog zahtjeva, sud e bez daljeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tubeni zahtjev. Za odricanje od tubenog zahtjeva nije potreban pristanak tuenog. I ova presuda se moe pobijati.

KUMULACIJA (SPAJANJE) TUBENIH ZAHTJEVA

Postoje dvije vrste kumulacije (spajanja) tubenih zahtjeva:

1.istodobna kumulacija (kumulativno spajanje) tubenih zahtjeva postoji kada tuilac trai da svi tubeni zahtjevi budu usvojeni. Ova kumulacija najee potie iz jednog ivotnog dogaaja. Npr.saobraajna nezgoda gdje oteeni trai naknadu za pretrpljenje bolove i strah, za smanjenu optu ivotnu i radnu sposobnost, za izgubljenu zaradu, za trokove lijeenja, za trokove opravke vozila. Ovi tubeni zahtjevi su vezani veznikom "i" tako da e sud odluivati o njima svima jer su spojeni kumulativno.

Postoji i istodobna kumulacija koja potie iz razliitih ivotnih dogaaja. Npr. plaanje cijene iz dva razliita kupoprodajna ugovora. Ona se praktikuje kada injenino stanje nije sporno ili se upotrebljavaju ista dokazna sredstva.

2.eventualna kumulacija (eventualno spajanje) tubenih zahtjeva tuilac vezuje dva ili vie zahtjeva tako da sud usvoji drugi (eventualni, pomoni), tubeni zahtjev ako se prvi (glavni) pokae kao neosnovan. Redoslijed zahtjeva mora biti u tubi odreen tako da Sud tano zna o emu e odluivati, tj. prvo e odluivati o prvom tubenom zahtjevu, a ako se on pokae neosnovanim odluivae o drugom tubenom zahtjevu. Npr. tuilac trai povraaj stvari jednim tubenim zahtjevom, a za sluaj da je stvar unitena trai, drugim tubenim zahtjevom, naknadu tete.

Ovi zahtjevi moraju biti zasnovani na istom dogaaju ili nizu dogaaja koji ine cjelinu, a Sud mora biti stvarno i mjesno nadlean za svaki zahtjev i mora se raditi o istoj vrsti postupka. Ukoliko usvoji prvi zahtjev Sud, u presudi, konstatuje da parnica u pogledu eventualnog zahtjeva prestaje da tee pravnosnanou presude, a ako je prvi zahtjev neosnovan sud istom presudom odluuje i o (drugom) pomonom.

Nisu kumulacije tubenog zahtjeva sljedei instituti:

1. alternativno vezivanje (spajanje) tubenog zahtjeva znai da su dva ili vie zahtjeva spojeni tubom kojom se predlae da Sud usvoji jedan, bilo koji, to nije posao Suda da pravi izbor.

Od ove alternativnog spajanja tubenog zahtjeva treba razlikovati sluaj kada tueni duguje alternativne inidbe u jednom tubenom zahtjevu. Ako je pravo izbora na tuiocu on e se prije tube opredijeliti za koju e inidbu podnijeti tubu. Ako je pravo izbora na tuenom tuilac e alternativne inidbe staviti u jedan tubeni zahtjev,

2. procesna facultas alternativa (alternativno ovlaenje) tuenog postoji kada tuilac predloi sudu, u tubi ili kasnije do zakljuenja glavne rasprave, da e se smatrati namirenim ako mu tueni umjesto predaje stvari (nenovane inidbe) isplati odreeni iznos novca. Npr. tuilac je upravio zahtjev na predaju bicikla od tuenog ali on izjavi da e prihvatiti da mu tueni isplati vrijednost te stvari. Tako e tuilac postupiti kada mu nije stalo do stvari.

REDOVNI I VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

Redovni pravni lijek je alba i ulae se protiv nepravnosnanih sudskih odluka, a vanredni protiv pravnosnanih (revizija, i ponavljanje postupka).

alba je devolutivan pravni lijek jer o njoj odluuje vii sud, prekluzivan jer se ulae u roku od 30 dana i suspenzivan jer zaustavlja izvrenje. Odgovor na albu je 8 dana, a dopuna albe 8 dana.

alba se uvijek podnosi prvostepenom sudu koji je donio odluku. Prvostepeni sud odluuje o doputenosti, blagovremenosti albe i da li je izjavljena od ovlatenog lica. Ako je blagovremena, dozvoljena i izjavljena od ovlatenog lica prvostepeni sud albu sa svim spisima dostavlja viem sudu.*Razlozi ulaganja albe su:

1.zbog bitnih povreda parninog postupka,

2.nepravilno i nepotpuno utvrenog injeninog stanja i

3.pogrene primjene materijalnog prava.

Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati zbog povrede odredaba parninog postupka ili zbog toga to je izjava o priznanju, odnosno o odricanju data u zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare.1. Povrede parninog postupka:Povreda odredaba parninog postupka postoji ako sud u toku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo od uticaja na donoenje zakonite i pravilne presude.2. Nepravilno ili nepotpuno utvreno injenino stanje

Nepravilno utvreno injenino stanje postoji kada je sud uzeo da je injenica istinita, a ona nije i obratno. Do nepravilno utvrenog injeninog stanja dolazi kada sud nesavjesno sprovede postupak.

Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji kada sud nije utvrdio sve pravno relevantne injenice. Do toga najee dolazi zbog pogrene pravne kvalifikacije suda. Tako,npr. Sud je mislio da se radi o ugovoru o djelu pa je prikupljao injenice za ugovor o djelu, a u stvari se radi o ugovoru o kupoprodaju.

3. Pogrena primjena materijalnog prava

Ovdje se radi o pogrenom tumaenju materijalnog prava i najee dolazi do dvije greke: a. Da sud injenino stanje podvede pod pogrenu normu materijalnog prava i b. Da je sud podveo pod dobru normu ali je tu normu pogreno protumaio, npr. norma glasi: zabranjeno je ii lijevom stranom ceste. Podvodei injenino stanje pod ovu normu sud je pogreno protumaio, primjenjujui analogiju, da je zabranjeno ii i desnom stranom ceste. Na pogrenu primjenu sud pazi po slubenoj dunosti. alba je ustavna kategorija i uproena je toliko da je moe izjaviti i obini graanin koji nema veze sa pravom. Da bi bila uredna dovoljno je navesti samo jednu injenicu, a to je broj presude i potpis alioca. To je zbog toga to sud pazi po slubenoj dunosti na apsolutnu povredu parninog postupka i na pogrenu primjenu materijalnog prava.

ODLUKE DRUGOSTEPENOG SUDA PO ALBIDrugostepeni sud moe donijeti 3 vrste odluka a to su:

A Moe da ukine presudu i vrati je prvostepenom sudu na ponovno suenje iz 4 razloga

1. Ako je presuda na osnovu priznanja i odricanja donesena protivno zakonu ukida se rjeenjem2. Ako je sud donio odluku bez glavne resprave

3. Ako je povrijeeno naelo kontradiktornosti

4. Ako je u donoenju odluke uestvovao sudija koji je po zakonu trebao biti izuzet.

B Drugo stepeni sud moe da potvrdi prvostepenu odluku presudom u parnici sud meritorno odluuje presudom, a u svim drugim sluajevima rjeenjem.

C Da preinai odluku prvostepenog suda jer se smatra da drugostepeni sud bolje poznaje zakn i to preinaenje se vri presudom.

VANREDNI PRAVNI LIJEKOVIVanredni pravni lijek se ulae protiv pravosnanih sudskih odluka, a pravosnanost znai :u materijalnom smislu pravosnanost znai da se izmeu istih stranaka po istom predmetu vie ne moe voditi postupak, a dve parnice su iste kada su iste i stranke i predmet spora.U formalnom smislu pravosnanost znai da se ne moe uloiti redovan pravni lijek.REVIZIJA je vanredni pravni lijek koji je dvostruko ogranien:

1. moe se uloiti samo protiv pravnosnanih odluka drugostepenog suda, a to znai da je prethodno bila uloena alba (to je princip nepreskakanja pravnih lijekova),

2. moe se uloiti samo u imovinsko-pravnim sporovima ija vrijednost prelazi 8.000 KM i u privrednim sporovima 15.000 KM.

Revizija je uvijek dozvoljena u sporovima zakonskog izdravanja i sporovima zakonskog prava. Karakteristike revizije su:

a) prekluzivna (ulae se u roku od 30 dana),

b) nesuspenzivna i

c) devolutivan.

O reviziji odluuje Vrhovni sud RS.

*Razlozi ulaganja revizije su: - bitne povrede parninog postupka i - pogrene primjene materijalnog prava (apsolutno bitne u prvom i drugom stepenu, a relativno bitne samo u drugom stepenu).

PRIJEDLOG ZA PONAVLJANJE POSTUPKATo je vanredni pravni lijek koji se ulae i protiv prvostepenihi i protiv drugostepenih sudskih odluka. On je ogranieni pravni lijek jer se ulae pod odreenim uslovima. tj. razlozima. On je dvostrani pravni lijek jer se alje drugoj strain na odgovor a rok je 8 dana.*Razlozi ulaganja su:1. Zbog najteih povreda parninog postupka ( povreda naela kontradiktornosti i nedostatci u zastupanju)

2. beneficium novotarum iznoenje novih injenica i dokaza trai se savjesnost stranke koja ih iznosi.

3. Ako je bilo koji od uesnika u postupku uino KD i ako postoji pravosnana odluka krivinog suda ( npr. lani iskaz svjedoka isl.)Rokovi ponavljanja postupka subjektivni rok od 30 dana i objektivan od 5 godina.Izuzetno se moe podnijeti i mimo objektivnog roka od 5 g. iz dva razloga:

a) povrede naela kontradiktornosti

b) nedostatka stranake i parnine sposobnosti tj. nedostataka u zastupanju.

Za ove postupke sudi sudija pojedinac.PARNINE RADNJE

Mogu biti parnine radnje stranaka i parnine radnje suda (upravljanje postupkom).

I Parnine radnje stranaka

Parnine radnje stranaka nisu posljedica njihove dunosti: preduzimanjem parnine radnje stranka ne ispunjava neku svoju obavezu prema suprotnoj strani ili sudu. Meutim, stranke u praksi redovno preduzimaju parnine radnje zbog svog interesa jer neaktivnost jedne poveava izglede druge, aktivne stranke.

Parnine radnje definiemo kao svako spoljanje ponaanje stranaka zasnovano na njihovoj slobodnoj volji koje je ureeno procesnim pravom kako u pogledul njihovih pretpostavki tako i u pogledu njihovih dejstava. Tako npr. nisu procesne radnje ugovor o mjesnoj nadlenosti, ugovor o arbitrai. Suprotno tome iste procesne radnje su npr. prigovor zastarjelosti, prigovor istovremenog ispunjenja.Vrste parninih radnji stranaka:

I Parnine radnje stranaka od posrednog uticaja na postupak (opozive):

1.prijedlozi npr. tuba:a.stvarni se tiu odluke o predmetu spora npr. prijedlog tuenog da se tubeni zahtjev odbije,

b. procesni se tiu procesa, npr. odgaanje roita, povraaj u preanje stanje (nedoputen predlog se odbacuje , a neosnovan odbija),

2. tvrdnje:

a. injenine (injenini osnov tube) i

b.. pravne posljedice (materijalnopravna ili procesnopravna posljedica koja proistie iz injenica ).

3. ponuda dokaza

II Parnine radnje stranaka od neposrednog uticaja na postupak (neopozive):

povlaenje tube, odricanje od tubenog zahtjeva, priznanje tubenog zahtjeva, odricanje i odustanak od pravnog lijeka,... opoziv do zakljuenja glavne rasprave.

*Parnine radnje mogu biti:

1.usmene (na roitu) i

2.pismene (podnesci).

*Roita mogu biti obavezna i fakultativna.

- Obavezna su: roite za glavnu raspravu i povraaj u preanje stanje.

- Fakultativno su: pripremno roite i uee umeaa.

POVRAAJ U PREANJE STANJE (Restitutio in integrum)

Ukoliko stranka propusti, iz opravdanih razloga, da preduzme neku radnju (npr. ne ispravi ili dopuni tubu u odreenom roku) moe traiti od suda da joj omogui preduzimanje te radnje putem povraaja u preanje stanje.

*Uslovi za povraaj u preanje stanje:

1.da je nastupila prekluzija,

2.razlog proputanja mora biti opravdan (nepredvidljiv ili neotklonjiv dogaaj),

3.da je podnijet u roku od 15 dana (subjektivni rok) i 3 mjeseca (objektivni rok).

II Parnine radnje suda

*Parnine radnje suda su:

1.odluivanje (presude i rjeenja),

2.upravljanje parnicom (formalno upravljanje: zakazivanje i odlaganje roita, upuivanje poziva, odreivanje sudskih rokova, odravanje reda, ispitivanje procesnih pretpostavki,... materijalno upravljanje: na glavnoj raspravi pripremanje dokazne grae u svrhu utvrivanja injeninog stanja.),

3.dostavljanje (podnesaka, odluka, poziva; dostavljanje se vri preko pote, ovlaenog pravnog lica registrovanog za vrenje poslova dostavljanja ili preko ovlaenog slubenog lica suda. Razlikuje se dostavljanje fizikim od dostavljanja pravnim licima.),

4.sastavljanje zapisnika (zapisnik je pismena konstatacija o radnjama suda i stranaka koje su preduzete na roitu; zapisnik o vijeanju i glasanju gdje se konstatuje tok glasanja i sadrina donesene odluke.),

5.priprema i izvoenje dokaza.RAZLIKE IZMEU PROCESNE RADNJE I MATERIJALNO-PRAVNE IZJAVE VOLJE1.potpuno su drugi pojmovi stranake i parnine sposobnosti od pravne i poslovne sposobnosti,

2.funkcionalna razlika:procesna radnja je upravljena na pokretanje, odvijanje i okonanje parninog postupka. Materijalno-pravna izjava volje je upravljena na zasnivanje, izmjenu ili prestanak graansko-pravnog odnosa,

3.parnina radnja je jednostrana, a materijalno-pravna izjava volje moe biti i jednostrana i dvostrana,

4.parnina radnja ne moe biti pod uslovom, nalogom i rokom za razliku od materijalno-pravne izjave volje koja moe,

5.nepravilna parnina radnja se ne ponitava ve se ponovo izvodi, dok protivzakonita materijalno-pravna izjava volje se ponitava (apsolutno i relativno nitave izjave volje).

DOKAZIVANJE

Dokazivanje predstavlja djelatnost uoblienu procesnim normama, u kojoj uestvuje sud, stranke i ostali uesnici u postupku, a koja obuhvata prikupljanje dokaza, izvoenje dokaza i ocjenu dokaza. Djelatnost dokazivanja obuhvata i utvrivanje injenica koje su predmet dokazivanja. Kao procesna djelatnost, dokazivanje obuhvata slijedee elemente:1.predmet dokazivanja,

2.teret dokazivanja,

3.sredstva dokazivanja (svjedok, vjetak, uviaj, isprava i sasluanje stranaka),

4.obezbjeenje dokaza i

5.izvoenje dokaza.

PREDMET DOKAZIVANjA

Predmet dokazivanja su pravno prelevantne injenice i dokazuju se samo sporne injenice tj. one koje stranke jedna drugoj negiraju. Ne dokazuju se sljedee injenice:

1.optepoznate injenice, ili notorne - Notorne injenice su injenice koje su poznate irem krugu ljudi, pa time i sudu pred kojim takve injenice mogu da se pojave kao pravno relevantne. Obiljeje opepoznate injenice ima svaka ona injenica koja je poznata ljudima, u vrijeme i mjestu gdje se obavlja suenje.2.priznate ienjnice, a priznata je ona injenica koja stranci ne ide u prilog odnosno samo ona koja ide u prilog suprotnoj stranci. (u branim i paternitetskim sporovima i sporovima iz autorskog prava se dokazuju). Priznanje injenice se moe opozvati ali to opozivanje nema apsolutno dejstvo jer e sud ocjenjivati to priznanje i odluie hoe li ga usvojiti ili nee,

3.pravne norme (iura novit curia sud poznaje pravo),

4.pretpostavljene injenice gdje se iz poznatih injenica zakljuuje da su priznate, npr. dijete roeno u braku smatra se da potie od oca,

5.privatno znanje sudije nije predmet dokazivanja ako to njegovo saznanje potie iz nekog prethodnog postupka .TERET DOKAZIVANjA

U naem pravu pravila o teretu dokazivanja nemaju neki veliki znaaj jer prema Zakonu o parninom postupku obje stranke su obavezne da sudu podnesu injenice i dokaze pa zbog toga Zakon i ne regulie pravila o teretu dokazivanja. Teorija je izgradila sljedee pravilo: 1. opte pravilo je ko neto tvrdi mora to i da dokae, 2. tuilac dokazuje injenicu nastanka prava jer mu ide u prilog, 3. promjenu i prestanak dokazuje tueni jer mu ide u prilog.

SREDSTVA DOKAZIVANJA

Sredstva dokazivanja su:1. SVJEDOKDaje iskaz tj. svoje opaanje o injenicama kojnj su se desile u prolosti. Za svjedoenje je dovoljna pravna sposobnost fizikog lica to znai da i maloljetno lice moe biti svjedok. Svjedok daje iskaz usmeno i ako ima vie svjedoka oni se sasluavaju odvojeno. Ako su razliita svjedoenja o jednoj injenici od strane dva ili vie svjedoka sud moe pristupiti i suoenju svjedoka. Obaveza svjedoenja obuhvata: 1. odazivanje pozivu, 2. davanje iskaza, 3. ako sud zahtjeva da se poloi zakletva i 4. da govori istinu jer lano svjedoenje predstavlja krivino djelo. Na zahtjev suda jedan ili dva svjedoka mogu da poloe zakletvu. Maloljetna lica ne polau zakletvu. Institut zakletve je fakultativnog karaktera i sud mu pristupa kada misli da e zakletva imati pozitivnog uticaja na svjedoka da govori istinu. Postoje dvije vrste zakletve: 1. promisoran koja se daje prije svjedoenja i 2. asertorna poslije svjedoenja. Kod nas je u primjeni asertorna. Ako se svjedok ne odazove pozivu za svjedoenje sud ga moe kazniti od 100 - 1.000 KM. ako ova kazna ne postigne cilj moe mu se izrei kazna zatvora do 15 dana.Osloboeni su od svjedoenja lica koja su u svojoj profesionalnoj djelatnosti saznala za odreenu injenicu (ljekar, advokat).Oslobaanje davanja odgovora na pojedina pitanja ima svjedok ako bi tim odgovorom izloio sebe, branog druga i bliskog srodnika po krvi i tazbini znatnijoj materijalnoj teti i sramoti.

2. VJETAK je struno lice koje o odreenim spornim injenicama daje svoje miljenje. Moe biti vie vjetaka, a vjetaenje mogu vriti posebne ustanove. Vjetak je zamjenjiv i prema njemu se ne mogu primjenjivati sankcije. 3.UVIAJ je neposredno opaanje suda o injenicama u sadanjosti. To se vri putem ljudskih ula (vida, sluha, ukusa). Najbolji nain prikupljanja dokaza. Faze uviaja su: istraivaka, statika i dinamika. Sastavlja se zapisnik o uviaju koji ne smije da sadri subjektivne stavove, miljenja i zapaanja uesniika uviaja.4.ISPRAVEDijele se na javne i privatne. Veu dokaznu snagu imaju javne isprave koje su izdate od nadlenog organa u okviru njegove djelatnosti. Tako npr. ako fakultet izda potvrdu u vezi sa svojom djelatnou to je javna isprava,a ako izda ispravu o kupovini namjetaja to nije javna isprava. U postupku javne isprave spadaju u najjae dokazno sredstvo za razliku od svjedoka koje je najslabije dokazno sredstvo. Postoje i isprave ad solemnitatem i ad probationem.

5.SASLUANJE stranaka je dokazno sredstvo koje se najee primjenjuje kada nema drugih dokaznih sredstava i moe se sasluati i jedna i druga strana. Sasluanje stranaka treba razlikovati od davanja informativnog iskaza stranke. Takoe u toku sasaluanja moe doi i do suoenja stranaka ukoliko im se iskazi o istom injeninom stanju razlikuju.OBEZBJEENJE DOKAZA

Sud pribjegava obezbjeenju dokaza kad postoji opasnost da e se dokaz oteano izvesti ili da e biti potpuno onemogueno. Tako npr. ako je svjedok bolestan mogu se i ranije izvesti dokazi-prije glavne rasprave. Obezbjeenje dokaza vri Osnovni sud a ako se postupak vodi pred nekim viim sudom onda obezbjeenje vri taj sud. IZVOENJE DOKAZA

*Vri se u 4 faze:

1. ponuda dokaza od strane stranaka,

2. odluivanje vijea o tome koji dokazi e se izvesti i to rjeenjem,

3 samo izvoenje dokaza,

4. ocjena dokaza koje sud unosi u obrazloenje presude.

PARNINI TROKOVI

Oni obuhvataju sudske takse, naknade advokatu, putne trokove, dnevnice, itd. Osnovno je pravilo da prethodno svaka stranka snosi svoje trokove, a konaan teret snoenja trokova snosi ona stranka koja je izgubila parnicu-snosi i svoje trokove i trokove suprotne setrane.

Trokovi javnog tuioca i javnog pravobranioca padaju na teret drave, odnosno suda.

Nae pravo poznaje i tzv. siromako pravo gdje se stranka moe osloboditi trokova postupka ako bi plaanjem tih trokova ugrozila njen minimum egzistencije.

POSEBNI PARNINI POSTUPCIPrimjenjuju se za sve posebne postupke a alba je 15 dana, tu spadaju :Postupak za smetanje posjeda, postupak za izdavanje platnog naloga, postupak u privrednim sporovima, postupak u sporovima male vrijednosti i arbitrani postupak.

POSTUPAK ZA SMETANJE POSJEDA

Posjed je fakat a ne pravo. Svaki posjednik uiva pravnu zatitu bez obzira da li ima pravo na posjed ili ne. Cilj posesornog postupka je da vlasnik bre doe do svoje stvari i da se sprijei samovlasno oduzimanje stvari.

*Vrste posjeda su: a) posredni i neposredni. Neposredni je onaj kad posjednik dri stvar u rukama. Tako npr. kada vlasnik da stvar u zakup zakupoprimac ima neposredni posjed, a zakupodavac posredni. I posredni i neposredni posjed uiva zatitu,

b) posjed stvari i posjed prava. Posjed stvari ima onaj koji se prema stvari ponaa kao vlasnik, a posjed prava ima onaj koji se prema stvari ponaa kao da ima neko ue pravo od prava svojine (npr. plodouivalac, zakupac. Na zakon o osnovinim svojinsko pravnim odnosima poznaje samo jedan sluaj posjeda prava, a to je posjed prava stvarne slubenosti.

*Zatita posjeda ostvaruje se putem tube:

1.interdictum retinende possesionis (tuba za smetanje posjeda) i

2.interdictum recuperande possesionis (tuba za povraaj posjeda).

Prva je najee na nepokretnim stvarima, a druga na pokretnim.Jedno od najeih je verbalno smetanje posjeda, a ono postoji kada jedno lice zabrani drugom licu prelaz preko zemnjita. Ove posesorne tube podnose se u subjektivnom roku od 30 dana i u objektivnom roku od 1 godine. U ovom postupku sud utvuje samo injenice i to dvije vrste injenica:1. injenicu poslednjeg mirnog posjeda i 2. injenicu nastalog smetanja.

Sud donosi odluku u obliku rjeenja u kome donosi zabranu daljnjeg smetanja i povraaj u preanje stanje.

alba protiv rjeenja ulae se u roku od 15 dana. Ako bi stranka propustila rokove ili ako bi izgubila posesornu parnicu to jo uvijek ne znai da je izgubila stvar. Stranci uvijek ostaje na raspolaganju podnoenje vlasnikih tubi gdje rokovi ne zastarijevaju.POSTUPAK IZDAVANJA PLATNOG NALOGA

To je brz i efikasan postupak u kome je predmet samo novano potraivanje. Postoje dvije vrste platnog naloga: 1.dokumentarni tj. onaj koji je snabdjeven vjerodostojnom ispravom i

2. nedokumentarni.

Zakon o parninom postupku ne daje definiciju vjerodostojne isprave ve kao primjer navodi da su to faktura (raun), mjenica i ek. Mi bismo ipak mogli definisati vjerodostojnu ispravu kao isprave koje u pravnom prometu uivaju odreeni stepen povjerenja (tu spadaju i javne isprave i privatne isprave ovjerene od nadlenog organa) u pravnom prometu.

Kod postupka izdavanja platnog naloga nema naela kontradiktornosti jer sud donosi odluku u obliku rjeenja (a koja se zove platni nalog), a da nije pruio mogunost tuenom da se brani. *U naem pravu postoji samo dva sluaja kada nema naela kontradiktornosti: 1. platni nalog i 2. donoenje rjeenja u postupku izvrenja. Ovaj nedostatak korigovan je na taj nain to tueni protiv platnog naloga moe uloiti prigovor u roku od 8 dana. Pravna dejstva prigovora su da sud bez uputanja u osnovanost prigovora zakazuje roite za glavnu raspravu, a to znai da se ovaj poseban postupak za izdavanje platnog naloga pretvara u redovan parnini postupak.

Dokumentarni platni nalog je iznad 800 KM, a nedokumentarni je ispod 800 KM i ne mora biti snabdjeven vjerodostojnom ispravom, s tim da se moe izdati sasmo protiv glavnog dunika.

POSTUPAK U PRIVREDNIM SPOROVIMA

Odreuje se prema tri kriterijuma:

1. personalni kriterijum gdje obje stranke moraju biti dravno-pravna lica, pa tako npr. privredni spor je izmeu Pravnog fakulteta i banke,

2. kauzalni kriterijum (po predmetu). To su svi pomorski sporovi i sporovi na unutranjim vodama ali ne sporovi u vezi sa putnicima (bez obzira ko su stranke u postupku),

3. mjeoviti kriterijum to su sporovi izmeu domaih dravno-pravnih lica i inostranog fizikog ili pravnog lica.

Postupak se pokree momentom predaje tube sudu. Kad se dostavi tuba tuitelju poinje parnica. U postupku kroz parnicu rjeava se spor.

POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI

To su sporovi u kojima se tubeni zahtjev odnosi na potraivanje u novcu koji ne prelaz iznos od 3000 KM*Zakon o parninom postupku navodi tri primjera sporova male prijednosti: 1. gdje je u tubenom zahtjevu oznaen novani iznos do 3000 km2. sporovi u kojima predmet tubenog zahtjeva nije novani iznos, ve predaja pokretne stvari ija vrijednost, koju je tuilac u tubi naveo, ne prelazi iznos 3000 km3. procesna facultas alternativa kada tuilac umjesto predaje stvari izjavi da e se smatrati namirenim ako mu tueni isplati odreenu sumu novca do 3000 kmAko tuilac povea tubeni zahtjev onda ovaj postupak prerasta u redovan parnini postupak i obratno ako tuilac smanji iznos redovan postupak se pretvara u poseban postupak.Ako tuilac ne doe na prvo roite, a uredno je pozvan smatrae se da je:

1. povukao tubu, osim ako se tueni na tom roitu ne upusti u raspravljanje (stranke ne mogu dovesti do mirovanja postupka),

2. u zapisnik sa rasprave unose se samo najbitniji elementi: priznanje tubenog zahtjeva, odricanje od tubenog zahtjeva, bitna sadrina izvedenih dokaza, odluke protiv kojih je dozvoljena posebna alba,...3. sud odmah po zaknjuenju glavne rasprave objavljuje presudu, a prepis pismeno izraene presude dostavlja samo onoj stranci koja nije bila prisutna,

4. alba se izjavljuje u roku od 15 dana i moe se izjaviti samo zbog:

a) apsolutno bitnih povreda parninog postupka i

b) nepravilne primjene materijalnog prava. U albi se ne mogu iznositi nove injenice i novi dokazi (benefitiu novorum).

ARBITRANI POSTUPAK (POSTUPAK PRED IZABRANIM SUDOM)*Osnovne karakteristike arbitrae su:

1.broj arbitara odreuju stranke; odnosno sudiju i broj sudija mora biti neparan, moe biti i jedan sudija.2.to je nedravni oblik sudovanja;3.stranke derogiraju nadlenost redovnih sudova i povjeravaju spor arbitrai. To znai da je za taj spor nadlean redovni sud ali ga stranke izvlae i povjeravaju arbitrai. Postoji i dravna arbitraa ali se u svim ovim sluajevima ne radi o pravim arbitraama ve o administrativnim organima jer za rjeavanje navedenih sporova i nije nadlean redovni sud;4.arbitraa se moe ugovoriti samo za sporove gdje vrijedi naelo dispozicije. Ne moe i branim i paternitetskim sporovima i sporovima iz autorskog prava.5. Stranke odreuju procesno pravo po kojem e se voditi postupak.

6. Stranke se mogu dogovoriti da se odluka arbitrae ne moe pobijati pred arbitraom vieg stepena.*Osnivanje arbitrae: 1. arbitranom klauzulom u materijalno-pravnim ugovorima, npr. kupimo knjige u Boski pa u sluaju buduih sporova iz ugovora nadlena je arbitraa u Banja Luci; na ovaj nain osniva se arbitraa za budue sporove, 2. arbitranim ugovorom koji je procesnog karaktera gdje se arbitraa osniva za ve nastale sporove.

Odluka arbitrae moe se pobijati pred redovnim sudom koji bi inae bio nadlean da arbitraa nije ugovorena i to u subjektivnom roku od 30 dana i objektivnom roku od 1 godine. Odluka se moe pobijati iz svih razloga zbog kojih se moe uloiti vanredni pravni lijek, ponavljanje postupka u subjektivnom roku od 30 dana i objektivnom roku od 5 godina.

POSTUPAK U BRANIM SPOROVIMAOvdje spadaju:A) SPOROVI ZA RAZVOD BRAKA.

Brak se moe razvesti na 3 naina:

1. tubom,

2.zajednikim prijedlogom i

3. sporazumom.

Ako se brak razvodi tubom i zajednikim prijedlogom obavezan je pokuaj mirenja branih drugova pred organom starateljstva. Brak se razvodi po sporazumu samo ako brani drugovi nemaju maloljetne djece. Postupak je kratak jer nema prikupljanja injenica i izvoenja dokaza. Ako postoje maloljetna djeca onda je brak mogue razvesti samo tubom i zajednikim prijedlogom (u ova dva sluaja vodi se postupak gdje se prikupljaju injenice i izvode dokazi). Prema Porodinom zakonu BiH samo su dva razloga za razvod braka: 1. teko poremeeni brani odnosi i 2. nestalost branog druga dvije godine.

B) POSTUPAK ZA PONITAJ BRAKA.

Ovdje se radi o apsolutno i relativno nitavim brakovima, tj. gdje se brak ponitava zbog:

a) branih smetnji (branost, srodstvo i umobolnost: apsolutna nitavost i maloljetstvo i mane volje-zabluda i prevara: relativna nitavost). Zahtjev za ponitaj ne zastarijeva kod apsolutno nitavih brakova, dok je za ponitaj relativno nitavih brakova rok 1 godina;b) branih zabrana (usvojenje i starateljstvo).C) UTVRIVANJE DA BRAK POSTOJI ILI NE POSTOJI

Nepostojei brakovi su takvi koji nisu ni nastali jer im nedostaje jedan od uslova za zakljuenje braka. Ovi brakovi se ne ponitavaju nego se samo utvruje tubom za utvrenje da brak nije ni nastao. Uslovi: 1. saglasnost volja,

2.suprotnost polova i

3.propisana forma.

*Karakteristike branih sporova su:

1.iskljuena je javnost,

2.nema dispozicije stranaka, tj. nema odricanja od tubenog zahtjeva, nema priznanja tubenog zahtjeva, nema sudskog poravnanja, nema presude zbog izostanka, svako odricanje od tubenog zahtjeva ima dejstvo povlaenja tube jer ako bi postojalo odricianje onda bi brani drugovi vjeito bili okovani u braku,

3.sud vodi postupak po slubenoj dunosti i nije vezan za prijedloge stranaka. Stranke mogu podnijeti prijedloge, injenice i dokaze ali sud nije vezan za njih,

4.sud rjeava i sporedni zahtjev o izdravanju i vaspitanju maloljetne djece,

5.odluka o razvodu braka ima konstitutivno dejstvo i samom svojom pravnosnanou pravi promjenu u materijalno-pravnom odnosu, tj. brak se smatra razvedenim.

Sporno je pitanje vanrednih pravnih lijekova radi specifinosti branih sporova. Npr. odluka je pravnosnana, ne moe se pobijati vanrednim pravnim lijekovima jer se ne postie cilj spora.

POSTUPAK OBJAVLJIVANJA ISPRAVKE INFORMACIJE

Moe se desiti da u sredstvima javnog informisanja bude objavljena netana informacija. Zainteresovano lice se moe obratiti tom javnom glasilu da se u sljedeem izdanju izvri ispravka. Ako sredstvo javnog glasila ne izvri ispravku zainteresovano lice moe podnijeti tubu Okrunom sudu u roku od 30 dana i traiti od suda da obavee sredstvo javnog informisanja na ispravku. Pasivno je legitimisan glavni i odgovorni urednik.

VANPARNINI POSTUPCI

U Republici Srpskoj primjenjuje se Zakon o vanparninom postupku 2009 god.*Osnovne karakteristike vanparninog postupka su:

1.za razliku od parninog posupka koji se pokree po naelu dispozicije vanparnini postupci pokreu se i po naelu dispozicije i po naelu oficijelnosti. Tako npr. ostavinski postupak se pokree po naelu oficijelnosti, a po naelu dispozicije postupak za razvrgnue suvlasnike zajednice i za ustanovljavanje mea. U vanparninom postupku postoje osobenosti i kod drugih naela, kao npr. vie je izraeno naelo materijalne istine, naelo pismenosi, a manje naelo kontradiktornosti i javnosti.

2.parnini postupak je dvostranki za razliku od vanparninog gdje moe da se pojavi jedna, dvije ili vie stranki kao npr. jednu stranku imamao kod proglaenja nestalog lica za umrlo, dvije kod ureenja mea, a vie stranaka u ostavinskom postupku. Stranke se u vanparnici zovu predlagai i protupredlagai,a postupak se pokree prijedlogom,

3.alba u parninom postupku je devolutivan, prekluzivan i suspenzivan pravni lijek. U vanparninom postupku alba ima iste ove karakteristike ali izuzetno moe da ima i obratne karakteristike: remonstativnost, neprekluzivnost, i nesuspenzivnost pod uslovom da rjeenjem koje se napada albom nisu konstituisana prava treih lica,

4.odluka u vanparninom postupku se zove rjeenje, a u parninom je presuda.

Bilo je pokuaja da se u teoriji izvri razgranienje izmeu parninog i vanparninog postupka pa tako npr. prema teoriji spora parnicu prati spor dok nesporne stvari spadaju u vanparnini postupak. Meutim, to nije tano jer se parnica moe voditi i kad nema spora npr. dunik ne negira obaveze ali nema novaca da ih ispuni. Prema teoriji deklarisanja i konstituisanja navodi se da su u parnici odluke konstitutivne,a u vanparnici deklerativne. Ni to nije tano jer u parnici postoje deklerativne tube i deklerativne presude.

Kriterij za razgranienje vanparninog i parninog postupka je legislativan, zakonski i zakonodavac prema naelu svrsishodnosti odreuje koji su postupci vanparnini bez ikakvog dodatnog kriterijuma.

OSTAVINSKI POSTUPAK

Pokree se po naelu oficijelnosti dostavljanjem smrtovnice sudu. Ostavinski postupak se ne vodi u 3 sluaja: 1. kada ostavilac nije imao nikakve imovine, 2. kada je imovina toliko male vrijednosti da se ne mogu pokriti trokovi postupka i 3. kada je ostavilac imao samo pokretne stvari, a niko od nasljednika ne trai da se vodi ostavinski postupak.

Nesporna pravna pitalja rjeava sam ostavinski sud, a kada se pojavi spor o injenicama onda se stranke upuuju na parnicu. Tako npr. spor o sastavu zaostavtine, spor o veliini nasljednog udjela. U ovom sluau parnini postupak se javlja kao korektiv ostavinskom postupku. Parnini postupak moe se pojaviti i kao dopunski postupak kada se poslije zavrenog ostavinskog postupka pojave npr. nova lica kao potencijalni nasljednici (pojavi se vanbrano dijete). Poslije zavrenog ostavinskog postupka lica koja su nezadovoljna odlukom ostavinskog suda mogu pokrenuti parnini postupak tubom koja se zove hereditas petitio u kojoj tvrde da njima pripadaju odreeni dijelovi zaostavtine i u tubi, takoe, trae da im se predaju ti dijelovi.

U ostavinskom postupku odreuje se sastav zaostavtine, ko su zakonski ili testamentarni nasljednici, odreivanje koliko je ko od nasljednika dobio, vri se uraunavanje poklona ili legata u nasljedni dio, kao i smanjenje poklona i legata zbog povrede nunog dijela.

Nasljednika izjava o prihvatanju nasljea nije potrebna jer nasljee po sili zakona prelazi na nasljednike. Negativna izjava o odricanju od nasljea je potrebna. Nasljedna izjava ne moe biti opozvana niti moe biti pod uslovom ili rokom.

Nasljednici svoja prava mogu ostvariti u subjektivnom roku od 1 godine i objektivnom roku od 10 godina prema savjesnom draocu ili 20 godina prema nesavjesnom draocu. Nuni nasljednici mogu svoja prava ostvarivati u roku od 3 godine.

Odluka ostavinskog suda je deklerativnog karaktera. alba se moe uloiti iz istih razloga kao u parninom postupku. Od vanrednih pravnih lijekova postoji samo zahtjev za zatitu zakonitosti.

POSTUPAK AMORTIZACIJE ISPRAVE

Moe se desitit da isprave budu izgubljene pa da ne bi dolo do njihove zloupotrebe vri se ponitaj tih isprava. Odluka vanparninog suda zamjenjuje te isprave sve dok nadleni organ licu ne izda nove isprave.

POSTUPAK UREENJA MEA

*Mee se ureuju po tri principa: 1. po principu jaeg prava - jae pravo ima onaj koji je pribavio nekretninu teretnim pravnim poslom,

2. po pravu posljednjeg mirnog posjeda i

3. ako ni to nije mogue onda se odreuje po principu pravinosti.POSTUPAK ZA DAVANJE DOZVOLE ZA STUPANJE U BRAK

Mogue je da lice sa navrenih 16 godina pokrene postupak za davanje dozvole za stupanje u brak. U tom postupku se trae iskazi i maloljetnika i njihovih roditelja.

Zakon o vanparninom postupku Srbije decidno navodi da oba budua brana druga mogu biti maloljetni i u tom sluaju trae putem zajednikih prijedloga davanje dozvole za stupanje u brak. Na zakon nema takve odredbe pa nije jasno da bi oba budua brana druga mogla biti maloljetna ili samo jedno.

Osnovno to sud treba da utvrdi je da je maloljetno lice fiziki i psihiki zrelo za branu zajednicu.

Davanjem dozvole i zaknjuenjem braka maloljetno lice stie punu poslovnu sposobnost koju zadrava i ako brak bude eventualno kasnije razveden.

POSTUPAK ZA ZADRAVANJE U USTANOVI ZA LIJEENJE DUEVNO BOLESNIH LICA

U praksi je bilo dosta pojava da se duevno bolesnim licima uskrauju prava koja im pripadaju. Tako npr. ne dozvoljava im se da zasnuju radni odnos, da izau na ispit... Meutim, ovdje se radi o povredi osnovnog ustavnog naela integriteta linosti jer poslovna sposobnost kao osnovni preduslov za obavljanje svih pravnih poslova moe biti oduzeta samo pravnosnanom odlukom vanparninog suda. Nije dovoljno da je neko lice lijeeno kao duevni bolesnik i da ima ljekarsku potvrdu. To se ne smije odraziti na njegovu poslovnu sposobnost.

PRODUENJE I PRESTANAK RODITELJSKOG PRAVA

I pored punoljetstva djeteta nad djecom moe biti produeno roditeljsko pravo. Najee se tu radi o duevnoj zaostalosti djece. Slian ovom postupku je i postupak za lienje ili ogranienje sposobnosti punoljetnih lica kojima se zbog duevne bolesti potpuno ili djelimino oduzima poslovna sposobnost. Tu se obino radi o duevnim bolsestima kao to su iozofrenija, tei oblik razliitih psihoza i zavisno od stepena te bolesti poslovna sposobnost se oduzima ili potpuno ili djelimino. Sutina ovih bolesti je da su punoljetna lica na nivou uzrasta idiota, debila i imbecila tj. djece izmeu 4 i 14 godina.IZVRNO PROCESNO PRAVOZakonom o izvrnom postupku dvije oblasti:1. postupak izvrenja i

2. postupak obezbjeenja.

Izvrni postupak je postupak u kojem se na prinudan nain dovodi u sklad faktiko sa pravnim stanjem. Ovaj postupak je izuzetno vaan jer u njemu dolazi do ostvarenja prava. Izvrni postupak je samostalan postupak a argumenti za to su: 1. poslije parninog postupka ne mora uvijek da slijedi izvrni postupak. Prvo dunik moe dobrovoljno da ispuni svoju obavezu (kada se radi o kondemnatornoj presudi), a deklerativna i konstitutivna ionako nisu izvrne,

2. izvrnom postupku ne mora da prethodi neki drugi postupak pa tako npr. izvrni postupak se moe pokrenuti na osnovu vjerodostojne isprave,

3. u izvrnom postupku samo sprovodi ve utvreno pravo iz parninog postupka,

4. poloaj dunika mnogo je tei u izvrnom postupku jer je ve pravnosnano utvreno da je on dunik,

5. za razliku od drugih postupaka samo izvrni postupak ima naelo socijalnosti, a ono znai zatitu dunika.RAZLIKA IZMEU IZVRNOG I STEAJNOG POSTUPKA

1.izvrni postupak ima opti karakter i primjenjuje se na sve subjekte prava a i na preduzea, dok se steajni postupak primjenjuje samo na preduzea i to supsidijarno ako ne moe da se primjeni izvrni postupak,

2.u izvrnom postupku potraivanje mora da bude dospjelo, dok u steajnom postupku ne mora jer se u steajnom postupku sva nedospjela potraivanja smatraju dospjelim,

3.u izvrnom postupku postoji izvrenje radi ostvarenja novanih potraivanja i ostvarenja nenovanih potraivanja, a u steajnom postupku postoji samo izvrenje radi ostvarenja novanih potraivanja 4.u izvrnom postupku primjenjuje se tzv. Individualno izvrenje, a u steajnom postupku tzv. Generino izvrenje gdje izvrenju potpada cjelokupna imovina steajnog dunika.

NAELA IZVRNOG POSTUPKA

NAELO DISPOZICIJE I OFICIJELNOSTI

U pravilu izvrni postupak se pokree po naelu dispozicije i to podnoenjem prijedloga za izvrenje Osnovnom sudu. Izuzetno izvrni postupak se moe pokrenuti i po naelu oficijelnosti i to samo u sluaju kada se radi o novanim potraivanjima koja potiu iz krivinog, upravnog i parninog postupka.

NAELO SUDSKOG UPRAVLJANJA POSTUPKOM

Postupak se pokree po naelu dispozicije ali daljim tokom postupka upravlja sud. Sud je obavezan da strogo potuje zakon tj. princip formalnog legaliteta jer se u izvrnom postupku direktno zadire u imovinu dunika,

NAELO EKONOMINOSTI

Izvrni postupak je hitan a to se najbolje vidi po tome to sud donosi rjeenje o izvrenju bez naela kontradiktornosti tj. nije pruio ansu duniku da se brani. Naelo ekonominosti postoji u sluaju kada vie povjerilaca ima vie potraivanja prema jednom duniku na istim predmetima i istim sredstvima za izvrenje. Tada se nee voditi vie postupaka ve e sve biti objedinjeno u jedan postupak.

NAELO SOCIJALNOSTI

Ono predvea apsolutno i relativno izuzee odreenih stvari u izvrnom postupku a koje se takoe ogleda i u prodaji ovih stvari.

Apsolutno izuzee znai da se na odreenim predmetima ne moe nikako sprovesti izvrenje, a relativno da se moe sprovesti izvrenje ali samo do odreenog iznosa.

to se tie prodaje pokretnih stvari na prvom roitu se ne mogu prodati ispod procjenjene vrijednosti a na drugom roitu ispod jedne treine. Nekretnine se na drugom roitu ne mogu prodati ispod dvije treine, a na prvom ispod procjenjene vrijednosti.NADLENOSTI IZVRNOG POSTUPKA

Stvarno je nadlean Osnovni sud, a mjesno onaj sud gdje se nalaze nekretnine i pokretne stvari dunika. Kad je predmet izvrenja novac onda je mjesno nadlean sud prebivalita dunika. to se tie funkcionalne nadlenosti u prvom stepenu je nadlean sudija pojedinac, a u drugom vijee od trijice sudija.

PROCESNE PRETPOSTAVKE U IZVRNOM POSTUPKUMogu biti OPTE i POSEBNEA) Opte - izvrna isprava koja mora biti podobna (povjerilac i dunik, mjesto, vrijeme, sredstvo i predmet izvrenja).

*DEFINICIJA izvrne isprave: To je isprava na osnovu koje se moe pokrenuti izvrni postupak, a jednostavno reeno to je samo kondemnatorna sudska odluka.

- Dijele se na: inostrane i domae. I Za inostrane postoje:

a) opti uslovi, u koje spadaju:

1. da iskljuivo nije nadlean na sud, 2. da je udovoljeno naelu kontradiktornosti, 3. da odluka ima klauzulu pravnosnanosti i izvrnosti i

4. pod uslovom uzajamnosti.

b) posebni uslovi, koji su: 1. da nije protivna ustavnim naelima RS, 2. da nije tuenom bilo onemogueno da uestvuje u postupku - samo pod ovim uslovima inostrana sudska odluka moe biti priznata u posebnom postupku koji se zove deliberacioni (postupak vodi sudija pojedinac Okrunog suda, to znai da inostrana sudska odluka sama po sebi nije izvrna).

II Domae izvrne isprave su:

1.kondemnatorne sudske odluke,

2.poravnanja (kondemnatorna),

3.odluke (krivinog suda i upravnih organa pod uslovom da glase na novano potraivanje i da su potraivanja dospjela),

4.da se odnose izmeu dravno-pravnih lica (preduzea) koja se bave privrednom djelatnou.

Ovdje je bitno naglasiti da prije izvrnog postupka nije potrebno voditi nikakav postupak ve privredni subjekti dok imaju u rukama navedenu ispravu mogu odmah pokrenuti izvrni postupak pa npr. pravni fakultet ima raun da postdiplomci jelingrada nisu platili rate. Pravni fakultet ne moe pokrenuti postupak jer se ne bavi privrednom djelatnou.

B) Posebne su :

1.prijedlog za izvrenje,

2.dospjelost potraivanja,

3.legitimacija stranaka.

*Odluke izvrnog suda mogu biti: 1. rjeenja i 2. zakljuci (upravlja postupkom).

OBUSTAVA IZVRENJA

Iz bilo kojih razloga zbog kojih ne moe doi do izvrenja postupak se obustavlja. Zakon navodi sljedee primjere za obustavljanje:

1.ako povjerilac povue prijedlog za izvrenje,

2.ako je imovina tako male vrijednosti da se ne mogu pokriti trokovi postupka,

3.ako je odluka na osnovu koje je pokrenut izvrni postupak povodom vanrednog pravnog lijeka ukinuta ili preinaena (paralelno se vode dva postupka parnini i izvrni).

4.ako je u izvrnom postupku rjeenje o izvrenju povodom prigovora kao redovnog pravnog lijeka to rjeenje ukinuto ili preinaeno,

5.ako dunik i u ponovnom popisu nema nikakvih pokretnih stvari (nema nikakve imovine).

Do odlaganja izvrenja moe doi na prijedlog dunika, na zahtjev povjerioca i na prijedlog javnog tuioca kada postoje razlozi za ulaganje zahtjeva za zatitu zakonitosti.

Pravila u izvrnom postupku su sljedea:

1.povraaj u preanje stanje mogu je samo u sluaju proputanja roka za ulaganje prigovora i albe,

2.nema revizije i ponavljanja postupka kao vanrednih pravnih lijekova (postoji samo zahtjev za zatitu zakonitostu),

3.prethodne trokove u izvrnom postupku snosi povjerilac, a konane dunik. Zahtjev za naknadu trokova moe se podnijeti u roku od 30 dana od kada se to pravo stekne.

PRAVNI LIJEKOVI

Redovni:

1. prigovor (dunika i treih lica),

2. alba (za trokove postupka ako je stranka nezadovoljna).

Vanredni: zahtjev za zatitu zakonitosti.

Prigovor dunika

*To je osnovi pravni lijek ije su karakteristike:

1.prekluzivnost (u roku od 8 dana),

2.nesuspenzivnost (ne zaustavlja izvrenje),

3.remonstrativnost (odluuje isti sud).

*Razlozi za ulaganje prigovora od strane dunika su:

1.zbog nenadlenosti suda,

2.zbog nedostatka procesnih pretpostavki (kao npr. nedostatak preocesne legitimacije, ako izvrna isprava nema svojstvo izvrne isprave, ako odluka na osnovu koje je pokrenut izvrni postupak nije izvrna),

3.nedostaci u potraivanju (tiu se potraivanja: potraivanje bi moglo biti ispunjeno ili je dolo do otpusta duga),

4.nedostaci u pravnom aktu kao npr. da je odluka na osnovu koje je pokrenut izvrni postupak pvodom vanrednog pravnog lijeka ukinuta ili preinaena,

5.ako je izvrenje predloeno na predmetima koji su apsolutno ili relativno izuzeti od izvrenja.

Prigovor treih lica

Moe se desiti da pri popisu pokretnih stvari kod dunika budu i stvari treih lica. U tom sluaju tree lice ima pravo na prigovor kojim zahtjeva da se izvrenje na tim stvarima proglasi nedoputenim.

Ako povjerilac ostane pasivan ili negira tvrdnje treih lica ona imaju pravo na tzv. izlunu tubu. Pasivno legitimisan je povjerilac ali tuba mora biti usmjerena prema dunikau ako negira pravo treih lica. Ako su tubom obuhvaeni i povjerilac i dunik oni se nalaze u poloaju suparniara.

Ako povjerilac ne negira prava treih lica onda se postupak obustavlja.Tree lice moe imati neko stvarno ili obligaciono pravo na tim stvarima npr. plodouivanje ili da se kod dunika stvar nalazi na osnovu ugovora o zakupu.

alba

Ulae se u roku od 8 dana i o njoj odluuje vii sud ako je stranka nezadovoljna trokovima parninog postupka.

Ako je izvrni postupak pokrenut na osnovu vjerodostojne isprave i ako se protiv rjeenja o izvrenju uloi prigovor sud se nee upustiti u osnovanost prigovora ve e stranke uputiti na parnicu tj. na postupak za izdavanje platnog naloga.

PROTIVIZVRENJE

To je izvrenje koje zahtjeva dunik iz razloga to se povjerilac neosnovano obogatio. Do tog neosnovanog obogaenja najee dolazi u postupku dvostruke isplate, otpusta duga, ako se obaveza ugasila itd.

Moe se traiti u subjektivnom roku od 3 mjeseca i objektivnom roku od 1 godine. Ako se propuste ovi rokovi moe se podnijeti tuba iz neosnovanog obogaenja.

SPROVOENJE IZVRENJA

To su naini sprovoenja izvrenja:

1. izvrenje radi ostvarivanja novanih potraivanja od dunika,

2. izvrenje radi ostvarivanja nenovanih potraivanja (nema sredstava izvrenja).

NOVANA POTRAIVANJA

Razlikuje se predmet od sredstva izvrenja.

Predmet izvrenja- Treba se voditi rauna da li se radi o apsolutnom ili relativnom izuzeu. 1. pokretne stvari - postoji relativno izuzee a to znai da su izuzete pokretne stvari neophodne za ivot dunika (npr. ako ima dvije bunde na jednoj se moe sprovesti izvrenje). Mora se ostaviti ogrev i hrana za 6 mjeseci. Predmeti za obavljanje djelatnosti.Sredstva izvrenja*Za sprovoenje su:1.popis koji ima graansko dejstvo i krivino dejstvo. Graansko je da povjerilac stie zalono pravo, a krivino da dunik ne moe otuiti stvar jer vri krivino djelo,

2.procjena,

3.prodaja: na prvom roitu ne moe ispod procjenjene vrijednosti, a na drugom ispod jedne treine procjenjene vrijednosti. Ako se stvar ne proda na prvom roitu drugo se zakazuje za 30 dana. Prodaja moe biti i putem javnog nadmetanja i sporazumom,

4.namirenje povjerioca.

5.nepokretne stvari pravi se razlika izmeu zemljoradnika i nezemljoradnika. Zemljoradniku ostaje kua, okunica i alat za obavljanje djelatnosti(apsolutno izuzee). Nezemljoradnik nema nikakvog izuzea povjerilac postaje vlasnik kue, a nezemljoradnik ima stanarsko pravo dok se ne snae.*Sredstva izvrenja su:

1.upis u zemljine knjige (povjerilac stie zalono pravo),

2.procjena,

3.prodaja (na prvom roitu ne moe ispod procjenjene vrijednosti, a na drugom u roku od 30 dana, ne moe ispod dvije treine procjenjene vrijednosti),

4.namirenje povjerioca.

Novacto se tie novanog izuzea ono moe biti apsolutno i relativno*Apsolutno izuzee:

1.stipendije studenata,

2.privilegovana potraivanja (zakonska obaveza izdravanja, naknada tete za gubitak ili umanjenje radne sposobnosti, naknada tete za gubitak obaveze izdravanja zbog smrti davaoca izdravanja),

3.primanja po osnovu ordenja i medalja,

4.primanja vojnika na odsluenju vojnog roka,

5.dnevnice,

6.djeji dodatak i socijalna pomo,

7.primanja zatvorenika od rada.

*Relativno izuzee:

1.plata (do jedne treine, a ako je zagarantovan LD do jedne etvrtine),

2.penzija.

*Sredstva izvrenja

Sud ima dvije radnje: 1. zabranu - vri se blokiranje (statuskvo), zabranjuje se trojni odnos, 2. prenos: radi naplate i umjesto isplate (asocira na cesiju). - Radi naplate: izvrni dunik (Pravni fakultet) je prenio ovlaenja na izvrnog povjerioca (radnika fakulteta), da se obrati duniku (Vladi) ali i izvrnom duniku iako je prenio ovlaenja da se moe obratiti duniku. To znai da izvrni dunik ne ispada iz trougla, a to znai da postoje dva povjerioca i jedan dunik. U ovom sluaju povjerilac se nee smatrati namirenim dok se stvarno ne namiri. - Umjesto isplate: pravno dejsto isplate sastoji se u tome da se povjerilac smatra namirenim bez obzrira da li e se stvarno i namiriti.

Dravna svojina

*Apsolutno izuzee: javno dobro, rudna blaga, dobra za vojsku.*Relativna izuzea: preduzea- do odreenog iznosa (zgrade, osnovna i obrtna sredstva ono to je neophodno za prostu reprodukciju: minimum egzistencije).

*Sredstva izvrenja za zgrade ista su kao za nekretnine, a za osnovna i obrtna sredstva isto kao za pokretne stvari.

IZVRENJE RADI OSTVARENJA NENOVANIH POTRAIVANJA

Nema sredstava izvrenja ni naela socijalnosti. To je svako potraivanje koje ne glasi na novac.

1. pokretne stvari - individualno odreene stvari i neodreene generike stvari.

Izvrenje individualno odreene stvari se sprovodi na taj nain to sudski izvrni organi od dunika ili treeg lica uzimaju tu stvar i predaju je povjeriocu. Poto se radi o individualno odreenoj stlvari u sluaju da je ona propala onda dolazi do novanog namirenja povjerioca po procjenjenoj vrijednosti stvari. Kod generikih stvari potraivanje se sprovodi na isti nain tj. oduzimanjem pokretnih stvari od dunika ili treih lica i predaja povjeriocu. Meutim, ovdje, ako je stvar propala, onda se izvrenje sprovodi na taj nain da povjerilac nabavi tu stvar od tree osobe jer je to mogue poto se radi o generinoj stvari. Prethodno je dunik obavezan da poloi kod suda novani iznos za nabavku te stvari.

2. nepokretne stvari

Izvrenje se sprovodi se tako to se nekretnina uz pomo sudskih izvrnih organa oslobaa lica i stvari i predaje u posjed povjeriocu. Mogue je da dunik izbjegava da prihvati predaju te stvari i u tom sluaju pokretne stvari se ostavljaju kod treih lica, a trokove uvanja snosi dunik.

3. izvrenje zamjenjive i nezamjenjive inidbe

Zamjenjiva inidba je ona inidba koju umjesto dunika moe da izvri i tree lice. Izvrenje se sprovodi na taj nain da tree lice, na teret dunika, izvrava tu inidbu. Npr. dunik je u obavezi da pokosi travu ispred Pravnog fakulteta. Tada povjerilac angauje tree lice koje e to uraditi, a trokove e snositi dunik.

Nezamjenjiva inidba je ona koja je strogo vezana za linost dunika i nju ne moe da izvri tree lice ve samo dunik. Tako npr. dunik je u obavezi da nacrta sliku, napravi kip... Izvrenje se sprovodi novanim kanjavanjem. Uz novano kanjavanje dunika moe doi do naknade tete.

Jedna varijanta nezamjenjive inidbe je i povraaj radnika na posao kad postoji pravnosnana sudska odluka da je preduzee obavezno da vrati radnika na posao. Meutim, direktor nee da izvri odluku, a to izvrenje nije mogue sprovesti na prinudan nain. U ovom sluaju ide se na novano kanjavanje i direktora i preduzea. Direktor sa kanjava sa 10.000, a preduzee sa 20.000 din. to ini po Zakonu o prekrajima. U sluaju da se radnik opet ne vrati na posao ide se na duplo: 20.000 i 40.000 din. Tako se najvie ide do desetostrukog iznosa. To je graansko-pravna odgovornost. Direktor odgovara i disciplinski i krivino. Radnik ima pravo na lini dohodak u iznosu koji bi imao da je radio, a takoe, i pravo na naknadu tete koju je eventualno pretrpio. Pored ovih zakonskih sredstava u izvrnom postupku ide se i politikim putem vri se pritisak na direktora da izvri odluku suda.

4. davanje izjave volje

Sprovodi se putem fikcije, a to znai da se pravnosnanou sudske odluke smatra da je dunik dao izjavu volje. Npr. davanje izjave za zakljuenje ugovora, davanje izjave za upis u zemljine knjige.

POSTUPAK OBEZBEENJA

Moe se desiti da ponaanjem dunika postoji mogunost da se povjerilac ne moe nikako namiriti ili da se oteano namiri. Tako npr. dunik moe sakriti svoju imovinu. Zbog toga izvrno procesno pravo predvia mjere obezbeenja u cilju namirenja povjerioca. *Postoje tri vrste mjera obezbjeenja u cilju namirenja povjerioca:

1. zalono pravo na nekretninama - Slui za obezbjeenje samo novanih potraivanja. Ova mjera se preduzima iz razloga to ovim upisom u zemljine knjige zalonog prava na nekretninama dunika povjerilac moe da se namiri i ako dunik otui nekretninu treem licu. Taj upis ima stvarno-pravni karakter apsolutnog prava i djeluje prema svim treim licima,

2. prethodne mjere - Za njihovo preduzimanje potrebni su sljedei uslovi: a) novano potraivanje povjerioca, b) sudska odluka koja nije pravnosnana, c) vjerovatnost potraivanja, d) povjerilac stie zalono pravo.

3. privremene mjere - Slue za: a) obezbjeenje novanih i nenovanih potraivanja, b) mogu se preduzeti i prije parninog postupka i u toku parnice i u toku izvrnog postupka, c) povjerilac preduzimanjem privremenih mjera stie samo faktiko obezbjeenje, d) subsidijarnog su karaktera, a to znai da se mogu primjerniti samo ako ne postoje uslovi za prethodne mjere.

*Razlika izmeu prethodnih i privremenih mjera je:

1. prethodne mjere slue za obezbjeenje samo novanih potraivanja povjerioca, a privremene za obezbjeenje i novanih i nenovanih potraivanja povjerioca,

2. uslovi za primjenu su stroiji kod prethodnih mjera jer je potrebno da postoji sudska odluka koja nije postala pravnosnana dok se privremene mjere mogu preduzimati prije parnice, u toku parnice i u toku izvrnog postupka,

3. prethodnim mjerama povjerilac stie zalono pravo na stvarima, a privremenim mjerama samo faktiko obezbjeenje,

4. privremene mjere mogu se primjeniti samo ako ne postoje uslovi za primjenu prethodnih mjera.

Karakter obezbjeenja ima i institut jemstva koje je regulisano Zakonom o obligacionim odnosima pa tako npr. ako kod privremenih mjera povjerilac ne moe da dokae svoje potraivanje, a ne moe da uini ni vjerovatnim da e se oteano namiriti ili da se nee nikako namiriti Zakon predvia da povjerilac mora da poloi jemstvo da bi sud mogao odluivati o privremenim mjerama. Jemstvo se polae jer postoji mogunost da preduzimanjem privremenih mjera kao npr. zabrana raspolaganja stvarima, moe da nastupi teta za dunika. Jednostavno reeno nema sudske odluke, ne moe dokazati ni uiniti to potraivanje vjerovatnim pa se zato i polae jemstvo.

S A D R A J :

1.naela parninog postupka,

2.nadlenost suda,

3.procesne pretpostavke,

4.vezanost parninog suda odlukom krivinog suda,

5.umea i glavni intervenijent,

6.uticaj materijalnog prava na procesno,

7.prethodno pitanje u parninom postupku,

8.zastupnitvo,

9.tube u parninom postupku,

10.sastav tube,

11.vrste tubi,

12.preinaenje tube,

13.vrste presuda,

14.kumulacija tubenog zahtjeva,

15.alba,

16.revizija, zahtjev za zatitu zakonitosti i ponavljanje postupka,

17.postupak za smetanje posjeda,

18.postupak izdavanja platnog naloga,

19.postupak u privrednim sporovima,

20.postupak u sporovima male vrijednosti,

21.postupak pred izabranim sudom,

22.postupak u branim sporovima,

23.postupak za objavljivanje ispravke informacije,

24.parnine radnje,

25.predmet dokazivanja,

26.teret dokazivanja,

27.sredstva dokazivanja,

28.obezbjeenje dokaza,

29.izvoenje dokaza,

30.parnini trokovi,

31.karakteristike vanparninog postupka,

32.ostavinski postupak,

33.postupak amortizacije isprave,

34.postupak ureenja mea,

35.postupak za davanje dozvole za stupanje u brak,

36.postupak za zadravanje u ustanovi za lijeenje duevno bolesnih lica,

37.postupak za poroduenje i prestanak roditeljskog prava,

38.izvrni postupak,

39.naela izvrnog postupka,

40.procesne pretpostavke u izvrnom postupku,

41.obustava izvrenja,

42.pravni lijekovi u izvrnom postupku,

43.sprovoenje izvrenja,

44.postupak obezbjeenja.Caught-SkippingThe-Break-UpPast-Your-CurfewMy-Daughters-FriendA-Show-Of-FaithLessons-In-AnalLet us teash you

The-Final-TouchesAfter-School-SnackSomething to look atPAGE 32