1GlasGrada - 650 - petak 1. 9. 2017.

2 GlasGrada - 650 - petak 1.9. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA Mišljenja, stavovi i gledišta objavljena u rubrici Pisma čitatelja i reagiranja nisu stav Uredništva.Uredništvo pridržava pravo kraćenja i opreme tekstova. Rukopisi i fotografije se ne vraćaju.

PISMO S LOPUDA

Tko je od strane Mjesnog odbora i za čije interese dao suglasnost za izgradnju?Tko je od strane Mjesnog odbora i za čije interese dao suglasnost za izgradnju?Tko je od strane Mjesnog odbora i za čije interese dao suglasnost za izgradnju?Tko je od strane Mjesnog odbora i za čije interese dao suglasnost za izgradnju?Tko je od strane Mjesnog odbora i za čije interese dao suglasnost za izgradnju?Mještani Lopuda rekli jasno NE trafostanici na samome dječjem igralištu, pokraj osnovne škole i vrtića

Lopud, 28. kolovoza 2017. -Zabrinuti roditelji s djecom ok-upili su se na jedinom dječjemigralištu na otoku Lopudu, pr-vog dana izgradnje kontejner-ske trafostanice, pozivajućiHEP i Grad Dubrovnik dasmjesta zaustavi daljnje ra-dove i nađu alternativno mjes-to za izgradnju nove trafostan-ice. Naime, navedenu trafos-tanicu, HEP, uz odobrenjeGrada Dubrovnika, gradi usrcu mjesta, na pristaništu, nadječjem igralištu, svega neko-liko metara od osnovne školei vrtića.Mještani su šokirani ovakvomodlukom ponajviše zbog čin-jenice da je prije svega nekoli-ko godina skupljeno 80 pot-pisa, čime je više od polovicemještana jasno izrazila protiv-ljenje izgradnji kontejnerske trafostanice.Upravo zbog sakupljenih potpisa, izgradn-ja navedene trafostanice je tada obustavl-jena. Roditelji se pitaju zašto se u među-vremenu nije pronašlo bolje rješenje.Pozivajući Grad da djecu stavi na prvo mjes-to i zaštiti od potencijalno opasnog zračen-ja, roditelji su najavili ponovno prikupljanjepotpisa i slanje dopisa kojim mole sastanakna kojem bi se pokušalo naći adekvatnorješenje. Naime, prije postavljanja konte-jnerske trafostanice, HEP je najavljivaogradnju trafostanice ispod ceste uz brojnezaštite od zračenja, čime bi se očuvalozdravlje djece, a ne bi se vizualno nagrdioni sam ulaz u lopudsku luku, kojim svakod-nevno prolazi na tisuće turista.U prilogu detaljna izjava Iva Mihajlovića, ocai djeda s Lopuda, koji iznosi svoje viđenjeove situacije:U svezi današnjeg okupljanja roditelja s dje-com na dječjem igralištu na otoku Lopudu,a po pitanju izgradnje kontejnerske trafos-

tanice od strane HEP-a, želim Vas izvijestitisljedeće:Dokumentacija po kojom je izdana građ-evinska dozvola za izgradnju navedenogobjekta je upitna jer Mjesni odbor Lopud usvom punom sastavu ne postoji već višegodina pa je pitanje tko je od stane Mjes-nog odbora i za čije interese dao suglas-nost za izgradnju navedene trafostanice nadječjem igralištu.Prema prvim informacijama koje su kružilena otoku, trafostanica je trebala biti izgrađe-na u putu tako da nije bila vidljiva niotkudai sa svim zaštitama od eventualnog zračenjajer se nalazi 20 metara zračne linije od os-novne škole i dječjeg vrtića, a direktno nadječjem igralištu Lopud. Kada se na Lopududoznalo da postoji mogućnost da će se ra-diti trafostanica, kakva se danas počinjeraditi (kontejnerska), na otoku Lopudu suskupljeni potpisi protiv izgradnje takvogobjekta. Što radi štetnosti za zdravlje djece,to i radi samog izgleda jer je to mjesto vrataLopuda. U prijevodu, svaki putnik koji seiskrca na otok Lopud mora proći uz tutrafostanicu jer se nalazi na samomepristaništu.Pozivanje na dozvolu Mjesnog odboraLopud je dvojbeno jer Mjesni odbor ne pos-toji već više godina, nego pojedinci koristepečat i svoj potpis, što je kriminalno ikažnjivo djelo. Samim time što su mještaniotoka Lopuda zatražili da se ne postavljakontejnerska trafostanica na tu lokaciju,poništava sve odluke Mjesnoga odboraLopud, tj. pojedinaca koji su potpisali u imeMjesnoga odbora Lopud. Bilo bi dobro dapostojeća državna tijela provjere tko je izašto i pod kojim uslovima potpisao doz-volu za izgradnju takve trafostanice jer miobični građani ne možemo za sada doćini do toga imena ni do datuma ni do zapis-

nika sa toga dvojbenog sas-tanka Mjesnog odbora Lopudna kojemu je donesena ta vrlovažna odluka. Ako je pojedi-nac koji ima pečat, bez sas-tanka Mjesnog odbora i bezvođenja zapisnika, izdao su-glasnost, onda je građevins-ka dozvola nevažeća jer u njojima kriminalnih elemenata.Kako je trafostanica premaprvim idejama trebala biti uko-pana u put, postavlja se pitan-je zašto je ona prebačena ujeftiniju varijantu, tj. u konte-jnersku trafostanicu. Ako su,kojim slučajem, u međuvre-menu postavljene vodovodnei kanalizacijske cijevi u putgdje je trebala trafostanica biti,uz malo veće materijalnetroškove ti cjevovodi bi semogli izmaknuti na način da

ne smetaju.U doba kada se počelo razgovarati onavedenoj trafostanici, a kako ona najvišetreba za opskrbu strujom kompleksa Sa-mostana na Lopudu, bilo je naznaka da jedugoročna koncesionarka tog kompleksagrofica Von Habsburg dozvolila postavljanjenavedene trafostanice unutar kompleksa,te ponudila i plaćeni prijevoz helikopterompostrojenja na potrebnu lokaciju. Zašto jeto netko odbio, mi ne znamo.Činjenica je da smo najveću potrošnju upovijesti HEP-a doživjeli ovo ljeto, što supostojeće trafostanice izvrsno izdržale, pato dokazuje da uopće nema nikakve hitnostiza izgradnju toga postrojenja za postojećepotrošače. Nešto što je potpuno neopros-tivo i pametnoj glavi nezamislivo je da se upunoj turističkoj sezoni na otoku Lopududozvoljava izgradnja takvog objekta 10 met-ara od hotela, 2 metra od ugostiteljskog ob-jekta i na samoj obali gdje se u vrijeme kadsu dozvoljeni radovi (od 9 do 14 sati) krećenajviše turista i izletnika do crkve Sv. Marijei do Jadrolinije, pošte i mjenjačnice, tj. vrlovažnih objekata na otoku Lopudu. Ne zna-mo da li Ministarstvo turizma RH i Vlada RHpodržava ovakve radove u turističkim mjes-tima u srcu sezone jer na taj način pila granuna kojoj sjedi. Pitam se tko će sljedeće go-dine doći na Lopud, kad zna da mu mikse-ta za beton od nekoliko tona vrti i praši podprozorom.Sve ovo ukazuje na to da izgradnja ovetrafostanice ima dublje korijene i da se onamora na svaki način u kratkom vremenuzavršiti jer je to netko ranije sigurno dobrokaparisao.Ovaj dopis s pratećim fotografijama bit ćedostavljen svim nadležnim ministarstvima iDORH-u.

Sve za Lopud, Ivo Mihajlović

3GlasGrada - 650 - petak 1. 9. 2017.

ODGOVORNOST I VRIJEDNOSTI

Naličje „zaslužene“ mirovineNaličje „zaslužene“ mirovineNaličje „zaslužene“ mirovineNaličje „zaslužene“ mirovineNaličje „zaslužene“ mirovineKad bi se analizirala korisnost rada nekerukovodeće osobe dok je bila „aktivna“nisam siguran da je svatko zaslužio izraz„zaslužena“ mirovina (penzija), tj. nakon štoje ispunila određene uvjete za odlazak umirovinuU naslovu naveo sam jedan uobičajeni izraz o kojemću malo raspraviti, zato i jest u navodnicima, tekritičkog razmišljanja za raspravu. Ima li uvijek za sveosobe koje pođu u mirovinu istu „vrijednost“. (O priv-ilegiranim mirovinama hrvatskih političara neće bitiriječi u ovom tekstu, iako su nepravedno nagrađenipolitičari koji su u Saboru, u prvim godinama posto-janja hrvatske države, proveli „jedan školski sat i ve-liki odmor“)Nebrojeno puta smo čuli ili pročitali kako je nekaosoba nakon 35-40 godina radnog staža pošla u„zasluženu“ mirovinu ili po naški u penziju. To je samodjelomično točno, jer postoji značajna razlika između„običnog“ radnika (nebitno gdje je radio) koji je„crnčio“ i osobe koja je obnašala dugi niz godinaneku dužnost na rukovodećem mjestu u poduzeću,ustanovi ili slično. Kad bi se analizirao korisnost radaneke rukovodeće osobe dok je bio ili bila „aktivna“,nisam siguran, da je svatko zaslužio izraz „zaslužena“mirovina (penzija), tj. nakon što je ispunio-la odre-đene uvjete za odlazak u mirovinu. Objašnjenje mo-

joj tvrdnji da nije svatko pošao u„zasluženu“ mirovinu, već samo umirovinu, trebalo bi vidjeti ili poznavatirezultate rada konkretne osobe, dokje bio (bila) na rukovodećem položaju.U današnje vrijeme, pretpostavljam dasu ljudi svjesni, koje su to osobe (kojejoš rade) na dobro plaćenom položaju,koji „traži“ malo ili nimalo (fizičkog iliumnog) rada ili odgovornosti. To sezove „sinekura“. Kad nešto „zabrljaju“razlozi su uglavnom objektivne, a nesubjektivne prirode. Posao gube rad-nici, a ne rukovodioci. Možda zatomalo ili nimalo „rade“ (da ne pogr-iješe!) sve do penzije. Najčešće sedolazi na takav „odgovorni“ (bez odgo-vornosti) položaj uz „blagoslov“stranačke poslušnosti i/ili lokalnog„gazde“, ali katkada i uspješnog„snalaženja“ u stranačkim igrama i ko-mbinacijama.Kad se tijekom radnog staža osobe„XY“, odnosno njenog (njegovog) ruk-ovođenja može bez imalo dileme reći,da je to bila pogrešna osoba napogrešnom mjestu, jer nije ostavila ni-kakav rezultat vrijedan spomena, ondatakva osoba zasigurno nije pošla u„zasluženu“ mirovinu bez obzira na

dužinu (ne)radnog staža.Treba li uopće takvu osobu zadržati uradnom odnosu i na odgovornompoložaju kad ne pokazuje nikakvu inici-jativu, nema ideja, nezainteresirana zabilo kakav prijedlog, bez obzira sa kojestrane (djelatnosti) dolazi? Jed-nostavno rečeno, štetna je zapoduzeće, ustanovu, odnosno radni-ke u kojoj ima rukovodeću ulogu.Zaštićena stranačkom podrškom, do-bro „uhljebljena“, bez ikakve odgovor-nosti, jer nitko ozbiljno ne kontroliranjegov/njezin rad, može mirno dočekati„zasluženu“ mirovinu. Za takve osobe,trebalo bi primijeniti jedno vojno pravi-lo, tj. sankciju, (koje bi se primjenjivaloi u civilnom životu) a to je „nečasni ot-pust“ i poslati je u mirovinu po hitnojodluci (ako ima uvjete) ili joj dati iz-vanredan otkaz bez otpremnine,odnosno na Zavod za zapošljavanje.Brzo bi se odgovorni naučili odgovor-nosti i radu pogotovo u ustanovamakoje su na državnim „jaslama“, odlokalne do državne razine. Uvjeren samda bi zajednica u kojoj živimo bilakudikamo bolja, a pravna država poste-peno bi postala učinkovitija za općedobro svih građana. Damir Račić

VIDICI HRVATSTVA

Ščepati za riječŠčepati za riječŠčepati za riječŠčepati za riječŠčepati za riječStoga, gospodo Aussies& Kiwies, najmanje štonama u Hrvatskoj danastreba su ove vaše ničimi ni od koga sputavanečistokrvne ustaškeaboridžinske vaginarice,da nas, infiltrirane uraznorazne vigilarice,uče hrvatstvu i katolištvuRaspalili i ove Velike Gospeočevi (nad)biskupi drža(votvor)ne Crkve u Hrvata usvojim homilijama po nagom-ilanim negativnostima u društ-vu, od demografske katastro-fe preko ekonomskog egzo-dusa do pošasti malodušnostipa i beznađa u Hrvata, i okriv-ili za to svakoga (političara),osim, dakako, sebe i svoju crk-vu i njoj bliske udruge. Jedn-om od tih političara, bivšempredsjedniku države dr.Ivu Jo-sipoviću, omaklo se da u rea-giranju na jednu od tih prop-ovijedi i to baš onu koju je na-jizravnije prenosiladržav(otvor)na Hrvatska (de-boto katolička) televizija ustvr-di da „Hrvatska nije katoličkadžamahirija“. Ta u osnovi is-tinita negativna odrednica to-liko je razbjesnila australskog,iz vidika hrvatstva, aboridžina

Vincenta Johna Batarela, da je, prepoznajući u njojgovor mržnje, u ime svoje hrvatokatoličkim čovjekol-jubljem nadahnute udruge Vigilare, zaprijetiotužbom mrzitelju Josipoviću. Josipovićeva nasljed-nica, aktualna nam predsjednica, notorna KGK,umjesto da ljetnu stanku koristi na primjer zapripremu svoga doktorata, žrtvuje svoj više negozasluženi odmor za općenarodne i državne inter-ese obilazeći uzduž i poprijeko Australiju i NoviZeland. I pri tome, kao što izgleda, uspješno es-kivira klubove tamošnjih hrvatskih ustaškihaboridžina urešene poprsjima, reljefima ili slikamadr.Ante Pavelića i odgovarajućim ustaškim znak-ovljem, grbovljem i pozdravljem. Baš one kluboveu krilu kojih je ideološki stasao gori rečeni VincentJohn (hrvatski: Vice Džon).Koliko znam, ni australska ni novozelandska državane bi gledale blagonaklono na možebitne nacis-tičke ili fašističke udruge, simbole ili pristaše nasvom teritoriju. Pa se pitam, zar stvarno Hrvatsku iHrvate, kojih tamo nije zanemariv broj, smatrajutoliko beznačajnim odnosno bezopasnim da ni nji-hovu verziju nacifašizma ne drže dostojnomangažmana svojih represivnih aparata. Bilo bipreuzetno očekivati od aktualne hadezeove pred-sjednice da, okupirana prevažnim državničkimposlovima poput otkrivanja spomen ploča u častvlastitom posjetu tamošnjim hrvatokatoličkim žup-ama, još i na to skrene pažnju svojim australskimodnosno novozelandskim kolegama, pa ću ja (opetja!) morati iskoristiti činjenicu da se Glas Gradapomno prati i na najmanjem i nama najudaljenijemkontinentu. Pa zamoliti gospodu australskog i no-vozelandskog premijera i njihove vlade, da se, na-kon što su kako-tako uredili odnose s potomcimatamošnjih prastanovnika, pozabave malo s(klero)ustaštvom svojih hrvatskih aboridžina, kojeovi ni od koga sputani neometano i masovnodemonstriraju. Neće im to biti osobito teško, jer se

mahom radi o plačipizdicama koje će čim ih se malopritisne poskidati Pavelićeve slike i ostale ustaškefetiše i kleti se da su bezuvjetno odani australskojdemokraciji i da odlučno osuđuju svaki oblik totali-tarizma. Dakle, kako komunizam i socijalizam, takoi nacionalsocijalizam i fašizam. Tu ih treba ščepatiza riječ i dati im do znanja da je dosta bilo dosadaš-nje zajeb..., pardon, tolerancije, jer da su australskaodnosno novozelandska ministarstva vanjskihposlova i odnosne tajne službe u konzultaciji svodećim povjesničarima dvadesetog stoljećanapokon spoznali da je ustaštvo (bilo) jedan od na-jokrutnijih i najidiotskijih oblika nacifašizma, pa daprema tome, kao što je nezamislivo za modernuaustralsku demokraciju javno veličanje Hitlera ili na-cističke svastike ili „sieg – heila“, ubuduće isto vrije-di i za Pavelića i za „za-dom-spremni“. Treba impojasniti da mi u matici imamo dovoljno problemas neoustaštvom koje također gotovo neometanobuja kroz proteklih kvarat stoljeća hrvatske neovis-nosti. A to neoustaštvo, pak, da je jedna od rijetkihjoš koliko-toliko preživjelih pozitivnih civilizacijskihtečevina koje smo mi hrvatski aboridžini baštinili odkomunističke SFRJ i Socijalističke Republike Hr-vatske, a ogleda se u tome da naši današnji domaćipravaši, domobrani i ostale neoustaške pičkice nem-aju muda javno se deklarirati kao ustaše i vješatibaš Pavelićeve slike po svojim glavnim stanovima.Stoga, gospodo Aussies & Kiwies, najmanje štonama u Hrvatskoj danas treba su ove vaše ničim ini od koga sputavane čistokrvne ustaškeaboridžinske vaginarice, da nas, infiltrirane uraznorazne vigilarice, uče hrvatstvu i katolištvu.

Darko Kaciga DubrovčaninP.S. Ceterum censeo... uostalom mislim da trebaukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima koji ne pre-bivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turizma; 3), amostu preko Rijeke dubrovačke vratiti njegovo čas-no, izvorno ime – Most Dubrovnik.

4 GlasGrada - 650 - petak 1.9. 2017.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAPISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJAHEP

Obavijest kupcima na otoku LopuduObavijest kupcima na otoku LopuduObavijest kupcima na otoku LopuduObavijest kupcima na otoku LopuduObavijest kupcima na otoku LopuduDana 28. kolovoza 2017. HEP-ODS d.o.o. Elektrojug Dubrovnikzapočeo je s radovima na izgrad-nji trafostanice 10(20)/0,4 kVLopud 2 na otoku Lopudu,sukladno pravomoćnoj građ-evinskoj dozvoli od 5. lipnja2017.Razlog izgradnje nove trafostan-ice je značajno povećanje po-trošnje električne energije i veli-ko opterećenja postojeće mrežena otoku Lopudu tijekom ljetnograzdoblja. S obzirom da je pos-tojeća trafostanica 10(20)/0,4 kVLopud pri kraju svog životnogvijeka, potrebno je u što kraćemroku izgraditi, opremiti i pustiti upogon novu trafostanicu, koja ćepovećati kvalitetu opskrbe elek-tričnom energijom naselja Lopudte omogućiti priključenje novihkupaca i povećanje priključnesnage postojećih kupaca.Za vrijeme izgradnje nove trans-formatorske stanice, nužno jeprivremeno zatvaranje dječjeg

igrališta, koje će nakon završet-ka radova biti vraćeno u funkci-ju, pri čemu će Grad Dubrovnikobnoviti dotrajale elemente ig-rališta.Radovi će se izvoditi svakogadana osim nedjelje i blagdana urazdoblju od 9 do 14 sati. Pred-viđeno trajanje građevinskih ra-dova na izgradnji nove trafostan-ice Lopud 2 je 30 dana, počevšiod ponedjeljka 28. kolovoza.Nakon dovršetka građevinskihradova slijede radovi na montažiopreme, ispitivanju i puštanju uprobni pogon trafostanice.S obzirom da je još uvijek u tijekuturistička sezona, vlasnike turis-tičkih i ugostiteljskih objekata tesve mještane Lopuda molimo zarazumijevanje zbog povećanerazine buke i podizanja prašineuslijed rada građevinskih stroje-va, te povremeno otežane pro-hodnosti u okolini gradilišta zbogpotrebe dovoza i odvoza građ-evinskog materijala i opreme.

POMOR RIBE U MARINI SLANO (2)

Napravit će se nužne izmjeneNapravit će se nužne izmjeneNapravit će se nužne izmjeneNapravit će se nužne izmjeneNapravit će se nužne izmjeneNažalost, ove godine sušno razdoblje doseglo je graniceelementarne nepogode te je posljedično i mala lagunapresušila jer nema dotoka vode iz potoka te je određenibroj riba koje su ostale u laguni uginuoU Vašem cijenjenom tiskanomizdanju Glasa Grada objavljenje apel udruge Eko centar u vezisušenja lagune unutar ACI ma-rine Veljko Barbieri u Slanom.Ljubazno Vas molimo da objav-ite i odgovor od strane ACI ma-rine Veljko Barbieri u Slanom:U slanskoj ACI marini „VeljkoBarbieri“ koja je otvorena u kolo-vozu prošle godine ističu kakosu od strane gosta često imaliupite što se događa u laguni sobzirom da se stvarala gustazelena površina algi. Zatraženoje mišljenje dubrovačkog Insti-tuta za more i priobalje te je snjihove strane utvrđeno da se ulaguni zbog miješanja slatke islane vode razvilo prirodnostanište koje pogoduje razvojualgi a posljedično i riba. U ACImarini Veljko Barbieri nakontoga postavljena je i informativ-na ploča koja objašnjava poja-vu. Preventivno, prema naput-ku Instituta, a kako bi se izbjeg-lo da u slučaju suše dođe dougibanja ribe, ugrađena je i bra-na koja dozvoljava cirkulacijuvode ali koja za normalnih suš-

nih razdoblja ne dozvoljava rib-ama ulaz u lagunu. Nažalost,ove godine sušno razdobljedoseglo je granice elementarnenepogode te je posljedično imala laguna presušila jer nemadotoka vode iz potoka te jeodređeni broj riba koje su os-tale u laguni uginuo. Iako se neradi o zaštićenoj vrsti, iz ACImarine u Slanom odmah suponovno kontaktirali Institut zamore i priobalje i zamolili za nji-hova inspekcija izađe na izvidte predloži dodatna rješenja.Svakako će se napraviti nužneizmjene kako bi se situacijakvalitetno riješila. „Moram na-pomenuti da je prema riječimalokalnog stanovništva ovdjeoduvijek bio problem sa sušen-jem dijela terena i ugibanjemriba no s obzirom da je sve biloprekriveno šašem, nije bilo vidl-jivo ali je miris bio uvijekneugodan. Danas kada je tajcijeli dio očišćen i uređen, nasreću možemo reagirati.“ - izjav-ila je direktorica ACI marine Vel-jko Barbieri u Slanom.

Gracia Krainer

BEZ DODATAKA

U skladu, hladu i jadu (moderne)U skladu, hladu i jadu (moderne)U skladu, hladu i jadu (moderne)U skladu, hladu i jadu (moderne)U skladu, hladu i jadu (moderne)držićevskedržićevskedržićevskedržićevskedržićevskePoznata je ona držićevska: “U se, na se i poda se”. Moguće ju jesvrsishodno i prigodno univerzalno rodonastavljajuće i baštino-prodavajuće modificirati: “Poda se, poda(j) se i p(r)oda(j) s(v)e”.

Đivo Bašić

ZA NEKOGA NOVCA IMA, ZA NEKOGA NEMA

Pa ljudi opametite se više!Pa ljudi opametite se više!Pa ljudi opametite se više!Pa ljudi opametite se više!Pa ljudi opametite se više!Nije samo porez na nekretnine problem, svi porezi subesramna krađa tuđeg novcaProsječni radnik u Hrvatskojtijekom radnog vijeka uplati višeod 1,5 milijuna kuna zaobavezno zdravstveno i mirovin-sko osiguranje, a sve uslugekoje tijekom života iskoristi udržavnom zdravstvu, i koje morajoš dodatno platiti, ne vrijedeukupno ni 100.000 kuna(prosjek).To se vrlo lako možeprovjeriti. A novca za bolesnudjecu nema. O životima djecese odlučuje na principu eci peci pec a ima novca za privilegi-rane mirovine radno sposobnimljudima. Gdje je onda sav no-vac od silnih poreza zbog kojihgrađani i poduzetnici propada-ju?Pa logično je. Ljudi su po prirodilakomi. Ogromne količine nov-ca vrijednih građana I poduzet-nika se slijevaju u proračun. Inaravno kad čovjek (političar)ima pristup tolikim količinamanovca najprije će namiriti sebebesramno puno, zatim kupitiglasove dijeleći ogromne miro-vine radno sposobnim ljudima iogromne plaće za izmišljenaradna mjesta u državnoj upravii tek onda možda nešto maloraji. Pa ljudi opametite se više!Mnoga tijela državne i lokalne

regionalne samouprave trebaukinuti dok tok novca iz proraču-na treba biti transparentan. Inakon toga sve poreze kojikažnjavaju rad (porez nadohodak, porez na dobit), osimpdva koji terete krajnjeg potro-šača, treba ukinuti skupa sainim parafiskalnim nametima!I ne dajte da vam korumpiranimediji, kojima država plaća dapropagiraju uvođenje inih pore-za, ispiru mozak. Kao stručnjakza međunarodne odnose na-pominjem da se mediji čestokoriste kao sredstvo očuvanjarežima. U Hrvatskoj je ogromanbroj medija subvencioniran oddržave. Zbog toga se nemojteiznenaditi kako svako maloizlaze članci i reportaže gdjekvasi ekonomski stručnjacipropagiraju korist od mnogihporeza sa kojima nas političaridodatno žele opteretiti da mogufinancirati svoja nepotrebna rad-na mjesta. Narod je nositelj su-vereniteta, uvijek se toga sjetite,i svim legalnim sredstvima setreba boriti da se Hrvatima vratiosnovno ljudsko pravo a to jeDA MOGU KONAČNO ŽIVJE-TO OD VLASTITOG RADA IPOSLA. M.D.

5GlasGrada - 650 - petak 1. 9. 2017.

E: tele5marketing@gmail.comT: 020 358 980 F: 020 311 992mARKETIN

ČELIČNE ZASTAVE

Agnieszka se pita što to Kolinda pričaAgnieszka se pita što to Kolinda pričaAgnieszka se pita što to Kolinda pričaAgnieszka se pita što to Kolinda pričaAgnieszka se pita što to Kolinda priča„A ona kuća na plaži“, pita Agnieszka. „To vam je kućanašeg Čigića iz sela, koju je napravio još u socijalizmu kaopoljoprivrednik seljak koji je bio izuzetno vrijedan, marljiv iradišan, kao i cijela njegova obitelj. Danas se u toj kući,koja je uređena za turističku djelatnost, nalazi 11apartmana“

prestanka cijelo ljeto, turu za turom, iz dana u dan.“Agnieszka je sve pomno slušala – Naš poljski seljak u ko-munizmu nije imao te mogućnosti. On, naš poljski seljak,rolnik, nije mogao proizvedenim samostalno raspolagati kaovaš. Poljski rolnik je sve što proizvede morao predavati PGR-u Panstwowe Gospodarstvo Rolne. A upravitelje PGR-a tije postavljala partija. Nekim „čudom“ upravitelji su ti bili onikoji nisu voljeli raditi. Tako su lijenčine vladali radišnima,upravljajući onim što su vrijedni rolnici proizveli. To je bioapsurd komunističke poljske poljoprivrede.Agnieszki i Tomeku sam objasnio da je to nama poznato,jer su po sličnom principu funkcionirale neposredno pozavršetku II. svjetskog rata SRZ Seljačke radne zadruge uJugoslaviji. No nakon razlaza sa Staljinom u nas je taj mod-el napušten, uvedeno je radničko samoupravljanje, a sred-inom 60-tih i elementi tržišnog gospodarstva, što je jugo-slavensku (hrvatsku) privredu potpuno udaljilo od zemaljakomunističkog bloka, istovremeno omogućivši najviše stoperasta DBP u povijesti ovih prostora i do 15 %. Osnivanjempokreta Nesvrstanih, u odnosu na dva postojeća bloka,Jugoslavija se potpuno „otresla“ od zemalja komunističkogsvijeta koje je od ostatka svijeta dijelila „Željezna zavjesa“.Jugoslavija, a time i Hrvatska, je predvodila zemlje, njih oko120, koje nisu pripadale ni komunističkom Istoku, ni kapi-talističkom Zapadu.Sve je to omogućilo da braća Šumani i ostali naši poljo-privrednici mogu slobodno raspolagati proizvodima i aku-mulacijom, a što poljski rolnik i seljaci iz ostalih zemaljaiza Željezne zavjese nisu mogli.Sada Agnieszki već ništa nije bilo jasno. „Pa jeste li vi bilikomunistička zemlja?“Savez komunista je bio jedina stranka, ali smo u društvurazvijali sustav samoupravljanja. Za razliku od vas iz komu-nističkih zemalja koji ste razvijali striktno plansku državnuprivredu, mi od Privredne reforme 1965. godine imamo el-emente tržišnog zapadnog gospodarstva. To vam je neštoslično kao današnja razlika između Kine kojom vlada Ko-munistička partija ali razvija tržišno gospodarstvo i Sjever-ne Koreje u kojoj je sve podržavljeno.Tadašnju Jugoslaviju nisu držali komunističkom zemljomni na istoku ni na zapadu. Kada sam 1978. godine išao naapsolventsko putovanje u Moskvu na aerodromu su nasdočekale dvije pasoške kontrole. Mi, putnici iz Jugoslavije,nismo išli na pasošku kontrolu sa onima iz komunističkihzemalja, već sa Amerikancima, Nijemcima, Francuzima, En-glezima i ostalima iz zapadnog svijeta.„Sve ovo znači da vi i niste bili iza Zelezne Kurtyne – Žel-jezne zavjese!“, komentirala je Agnieszka.„Naravno da nismo. Jer Željezna zavjesa je dijelila Europukako bi spriječila utjecaj i prodor kulture potrošačkog za-pada na istočne zemlje. S druge strane trebala je spriječitibijeg stanovnika sa istoka na zapad. Za razliku od vas izkomunističkih zemalja mi smo u Jugoslaviji (Hrvatskoj) imaliRock n Roll, od Drage Mlinarca do Azre i Štulića. Toga kodvas, naravno, nije moglo biti.Uto je stigla Ksenija i servirala kavu. Sada će krenuti nekedruge priče.No, Agnieszka je nestrpljiva, želi još nešto reći.„A zašto tada vaša predsjednica Kolinda ide po Poljskoj ipriča da ste i vi bili iza Željezne zavjese?“

Vedran Sršen, www.tacno.net

Uvijek kada Agnieszka i Tomek,poljski turisti iz Warszawe, dođuu Blace na Ušću Neretve,provesti tjedan ili dva naJadranu, bude uzbudljivo, zan-imljivo, emocionalno i prepunopriča o svemu što se dogodilood prošlog viđenja u proteklihgodinu dana. Podsjećam ih naneugodnosti koje je u Poljskojdoživio hrvatski redatelj europ-skog ugleda Oliver Frljić, a oniukazuju na konzervatizam Ka-toličke crkve i posvemašnuklerikalizaciju poljskog društva.Budući su liberalno demokrat-skih pogleda, bez ostatka nedovode u pitanje pravo na um-jetničke slobode redatelja Oliv-era Frljića.Agnieszka i Tomek su vrlo dragii simpatični ljudi koji Hrvatskudoživljavaju i osjećaju kao svojudrugu domovinu, čemu je pri-donijela, pored onoga štozovemo slavenskom dušom, jez-ična sličnost, katolička tradicijai moja priča o tome kako smomi Hrvati došli u svoju današnjudomovinu iz Bijele Hrvatske uokolici Krakowa. Tamo i danaspostoje istovjetni nazivi naseljakao kod nas u Hrvatskoj, odJamnice do mnogih drugih. Dokispija svoju omiljenu „kar-lovačku“ Tomek se šali kako žališto i on nije bio među njima.Agnieszka i ja uživamo uz čašuplavca malog, Postupa, kojeg sudonijeli sa jučerašnjeg izleta naPelješac, Pelješac kojeg pro-matramo sa tarace ispred apart-mana iz ugodnih ležaljki. Takoopušteni sa čašom u ruci, onineizmjerno žale što nisu prije petgodina kupili kuću u Blacama,kao što su učinili neki njihovi su-narodnjaci. Sada bi dolazili usvoj dom u Blacama. No, tako-va nakana ih nije nikada napus-tila te se stalno raspitivaju o

kućama, a ja im objašnjavamono što znam o onim kućama zakoje pokazuju interes.„A ona kuća na plaži“, pita Ag-nieszka.„To vam je kuća našeg Čigića izsela, koju je napravio još u soci-jalizmu kao poljoprivrednik sel-jak koji je bio izuzetno vrijedan,marljiv i radišan, kao i cijela nje-gova obitelj. Danas se u toj kući,koja je uređena za turističkudjelatnost, nalazi 11 apartmana“.Gotovo ne vjerujući što čuju, daje hrvatski seljak u socijalizmumogao zaraditi toliko da sagra-di nešto takvo, u glas su gotovoviknuli:„Takvo je nešto u Poljskoj biloapsolutno nemoguće da izgradipoljski seljak, bez obzira kolikomarljiv bio i kako i koliko radio.Vedrane, da li je to istina?“„Pa naravno da je istina“, objaš-njavam im. Kod nas je to bilo i tekako moguće, ako nisi žalio tru-da. Takvih kao Čigić bio je velikbroj u ovoj dolini, u svakom seluuz Neretvu nekolicina njih kojase isticala radom i sposobnošću,te umijećem da ono što su proiz-veli i prodaju. Sve su to odredabili izuzetno vrijedni, radišni iuzorni obiteljski ljudi, od braćeŠuman iz Komina, Mare Mark-ove i Bartulovića iz Blaca, Bilade,Dorića i Grginovaca sa Trna, svedo našeg Čigića i mnogihdrugih. Iza svega je stajao velikirad i sposobnost da proizvede-no i prodaš. Prije par dana sreosam baš Čigića koji mi kaže.„Pored sveg voća i povrća kojesam uzgojio, zasadio sam i dvijetisuće loza stolnoga grožđa. Svesam to prodavao sa broda poplažama Brača, najviše na Bolu.Trebalo je ustati u 2 sata izaponoći i voziti se brodom doBola šest i pol sati. I tako bez

6 GlasGrada - 650 - petak 1.9. 2017.

GRADONAČELNIK DUBROVNIKA MATO FRANKOVIĆ PISAO KROVNOMUDRUŽENJU CRUISE INDUSTRIJE:

Čvrsto stojimo pri postavkama o manjemČvrsto stojimo pri postavkama o manjemČvrsto stojimo pri postavkama o manjemČvrsto stojimo pri postavkama o manjemČvrsto stojimo pri postavkama o manjembroju istovremenih dolazaka brodovabroju istovremenih dolazaka brodovabroju istovremenih dolazaka brodovabroju istovremenih dolazaka brodovabroju istovremenih dolazaka brodova

SA SINDIKATOM JVP DUBROVAČKI VATROGASCI

Započeli pregovori o novom kolektivnom ugovoruZapočeli pregovori o novom kolektivnom ugovoruZapočeli pregovori o novom kolektivnom ugovoruZapočeli pregovori o novom kolektivnom ugovoruZapočeli pregovori o novom kolektivnom ugovoruInicijalni sastanak s pred-stavnicima sindikata Jav-ne vatrogasne postrojbeDubrovački vatrogasciodržali su 25.kolovozagradonačelnik Grada Du-brovnika Mato Franković,privremena pročelnicaUO za poslove gra-donačelnika MarijetaHladilo i pravna savjetni-ca Anita Korda.Predstavnici sindikataGoran Komlenac, AntunRadin i Nikša Svetac up-oznali su gradonačelnikai njegove suradnice s for-malnim prijedlozima du-

Sukladno ovotjednim najavama, gra-donačelnik Grada Dubrovnika MatoFranković uputio je službeni dopisudruženju Cruise Lines InternationalAssociation (CLIA), krovnoj organiza-ciji cruise industrije na temu dolaza-ka brodova na kružnim putovanjimau sezonama 2018. i 2019. godine.Gradonačelnik Franković u dopisunavodi da se Grad Dubrovnik nalazina svojevrsnoj prekretnici kada je riječo našoj najistaknutijoj privrednoj gra-ni. - „Uz turističke brojke koje smopriželjkivali, kao gradonačelnik i izab-rani predstavnik građana, moramvoditi računa o tome da gradska up-rava poduzme sve korake kako bis-mo uz neometano odvijanje privrednedjelatnosti očuvali ovaj grad duge

povijesti, iznimne baštine te bogatogkulturnog naslijeđa za buduće gen-eracije i za sve naše posjetitelje, jer uzprirodne ljepote, blagu klimu i gas-tronomiju, upravo je povijesnonaslijeđe glavni privlačni faktor nakojem temeljimo našu ukupnu po-nudu“, navodi u dopisu. Kao važanrazlog mijenjana politike upravljanjadestinacijom gradonačelnik Frankovićističe doživljaj Dubrovnika. - „Ne sum-njam da ste dobro upoznati s činjeni-com da je povijesna jezgra Grada,zaštićena od strane UNESCO-a još od1979. godine, prostorno ograničena ida veliki broj posjetitelja koji se u jed-nom trenutku nađe unutar zidina, a štoje tijekom glavne turističke sezonečesto slučaj, ne osigurava najbolji

doživljaj grada nikome od njih, bez obzira na način njiho-va dolaska ili oblik turističkog aranžmana“, stoji dalje udopisu CLIA-i. - „Naša intencija je pružanje veće kvaliteteusluge koja u ovim trenutcima s obzirom na broj istovre-menih boravaka gostiju na kružnim putovanjima u Du-brovniku prelazi razinu mogućnosti pružanja kvalitetneusluge. Stoga pažljivije planiranje rasporeda dnevnog ti-canja brodova u Dubrovniku bi trebao biti naš zajedničkicilj. Grad Dubrovnik čvrsto stoji pri postavkama kako nis-mo u mogućnosti primiti više od 4.000 putnika s brodovana kružnim putovanjima istovremeno. No, ostajemo naraspolaganju za pružanje usluga u svim ostalim slobod-nim terminima“, obrazlaže gradonačelnik te dodaje kakoGrad Dubrovnik kroz projekt „Respect the City“ želi podićisvijest svim posjetiteljima, ali i onima koji naš Grad nudekao turističku ponudu, da upravo očuvanje kulturno-pov-ijesne baštine uz podizanje kvalitete pružene usluge tre-ba biti zajednički cilj svih uključenih strana. Dopisomudruženju Cruise Lines International Association, gra-donačelnik poziva na suradnju na stvaranju Dubrovnikakao cruise destinacije izvrsnosti te izražava nadu da ćeCLIA kao krovna organizacija na ovom polju poduzetipotrebne aktivnosti među svojim članicama kako bi sebroj istovremenih dolazaka brodova u grad Dubrovnik svena prihvatljivih 4.000 posjetitelja.

brovačkih vatrogasaca koji će se, nakonšto stručne službe Grada Dubrovnikaispitaju sve pojedinosti i provedu procesusklađivanja s važećim pravnim okvirom,ugraditi u novi kolektivni ugovor čime ćese konačno stječi uvjeti za izjednačavan-je primanja vatrogasaca s plaćama u up-ravnim tijelima Grada Dubrovnika.Gradonačelnik Franković ponovio jekako je kvalitetan kolektivni ugovor s JVPDubrovački vatrogasci nužan jer da pri-manja vatrogasaca trebaju korespondi-rati s iznimno opasnim poslom koji obav-ljaju.Naveo je kako je cilj gradske uprave štoprije provesti sve potrebne radnje, zavr-šiti proces pregovaranja i potpisati spo-razum.Nedostajuća sredstva, kazao je gra-donačelnik Franković, planirat će se urebalansu proračuna.

OTVOREN NOVI GRANIČNI PRIJELAZ NA IVANICI

Franković odbio fotografiranjeFranković odbio fotografiranjeFranković odbio fotografiranjeFranković odbio fotografiranjeFranković odbio fotografiranjes dogradonačelnikom Trebinjas dogradonačelnikom Trebinjas dogradonačelnikom Trebinjas dogradonačelnikom Trebinjas dogradonačelnikom TrebinjaNa Ivanici je u utorak, 29.kolovoza, otvoren novi graničniprijelaz između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Na ot-varanju je između ostalih bio i gradonačelnik Dubrovni-ka Mato Franković koji se odbio fotografirati sa zamjeni-

kom gradonačelnika Trebinja Mirkom Ćurićem, jer smatra da bi aktualnagradska uprava Trebinja, ukoliko želi normalizaciju odnosa prije svega tre-bala uputiti ispriku Dubrovčanima zbog agresije na Grad 1991.Franković je tom prigodom rekao da nije dovoljna samo dobra volja zasuradnju koju su dužnosnici Trebinja iskazali ranije prema Dubrovniku,dodajući da se “prije toga potrebno ispričati građanima grada Dubrovnika,majkama koje su izgubili sinove, obiteljima koje su izgubile djecu i djecikoja su ostali bez roditelja”. “U tom trenutku kada ta isprika uslijedi, kao štoje uslijedila iz Crne Gore, Grad Dubrovnik je spreman surađivati u budućnosti

sa Trebinjem. Dok se to ne dogodi, mi nismo spremni surađ-ivati, niti ćemo s onima koji se nisu ispričali zbog onog što suučinili našem Gradu”, rekao je Franković na graničnom prelazuIvanica. Odgovarajući na pitanje da li smatra da bi se i Du-brovčani trebali ispričati Trebinju, on je rekao da ne vidi razlogzašto bi to činili. “Zašto bismo se mi iz Dubrovnika trebali ispriča-vati Trebinju? Je li zbog toga što smo branili svoje kuće, do-move, je li zato?”, rekao je vidno uznemiren, dodajući kako vojs-ka Hrvatske nije nikada nije napadala bilo koga, niti je ulazila ubilo čije domove, već je, kako je naveo, časno čuvala obiteljskekuće i obranila ih. Franković je rekao da se ne želi fotografiratisa zamjenikom gradonačelnika Trebinja Mirkom Ćurićem, okren-uo je glavu i udaljio se. Novoizgrađeni granični prelaz Ivanicana području općine Ravno u Hercegovini je u utorak, 29.kolo-voza, svečano otvoren. dubrovniknet team

7GlasGrada - 650 - petak 1. 9. 2017.

8 GlasGrada - 650 - petak 1.9. 2017.

GRADONAČELNIK SA STANARIMA BUNIĆEVE POLJANE

O izvođenju glazbe na javnim površinamaO izvođenju glazbe na javnim površinamaO izvođenju glazbe na javnim površinamaO izvođenju glazbe na javnim površinamaO izvođenju glazbe na javnim površinama

SASTANAK S TURISTIČKIM VODIČIMA

Novi Zakon o pružanju usluga u turizmuNovi Zakon o pružanju usluga u turizmuNovi Zakon o pružanju usluga u turizmuNovi Zakon o pružanju usluga u turizmuNovi Zakon o pružanju usluga u turizmuZakon o pružanju usluga u turizmu, kazao je državni tajnikFrano Matušić, višestruko će štititi licencirane domaće vodičeod nelojalne i često nestručne konkurencije

Novi Zakon o pružanju usluga uturizmu bio je tema sastanka gra-donačelnika Grada DubrovnikaMata Frankovića, zamjenice gra-donačelnika Jelke Tepšić idržavnog tajnika u Ministarstvu tur-izma Frana Matušića s predstavnici-ma Društva turističkih vodiča Du-brovnik i srodnih strukovnih udru-ga, održanog 25.kolovoza.Nakon medijskih kritika upućenihod strane Društva turističkih vodičaDubrovnik o prijedlogu novog za-kona, gradonačelnik Franković je u

dogovoru s državnim tajnikom Ma-tušićem sazvao radni sastanak s du-brovačkim vodičima kako bi serazjasnile sve nedoumice koje su sepojavile.Državni tajnik Matušić ovom je pril-ikom predstavnicima vodiča detal-jno obrazložio prijedlog zakona kojiće između ostalog regulirati djelat-nost turističkih vodiča. Kako je po-jasnio, Zakon o pružanju usluga uturizmu u potpunosti će zaštititivodičku struku.„Zaštićeni lokaliteti i dalje će uključi-

vati javne prostore i sva kulturna dobra te prirodnu baštinu,a pritom je važno naglasiti da će sama udruženja vodiča ukoordinaciji s Turističkom zajednicom Dubrovačko-neret-vanske županije predlagati popis zaštićenih lokaliteta unašoj županiji na osnovu kojih će resorni ministar donijetinovi Pravilnik o zaštićenim lokalitetima“, rekao je.Zakon o pružanju usluga u turizmu, kazao je državni tajnikMatušić, višestruko će štititi licencirane domaće vodiče odnelojalne i često nestručne konkurencije. U tom smislu,vodičima koji dolaze s inozemnih tržišta neće se kao dosada dozvoljavati obavljanje djelatnosti na zaštićenimlokalitetima, bez da prođu jednako formalno obrazovanjepoput domaćih vodiča. Nadalje, uvjeti obrazovanja za ovustruku značajno će se postrožiti i uskladiti s europskimnormama od 600 sati.Nadalje, trenutnim zakonskim okvirom propisano je daobavljanje inspekcijskih poslova provodi carina, što je jošjedna nelogičnost koja će se ispraviti novim prijedlogomzakona tako da će se ova služba vratiti pod nadležnostMinistarstva turizma.

Podsjetimo, još krajem srpnja gradonačelnik MatoFranković službeno se obratio ministru turizma GarijuCappelliju i ravnatelju Carinske uprave Hrvoju Čoviću.Od ministra turizma gradonačelnik je zatražio da senovim zakonom u potpunosti zaštiti dignitet struke tur-ističkih vodiča ističući „kako je Dubrovnik UNESCO-vazaštićena cjelina, te kao i drugi takvi lokaliteti u Hrvatskoj,zaslužuje visoku razinu interpretacije svoje povijesti, kul-ture i tradicije.“„Zbog toga što se sve češćim nelegalnim gospodar-skim aktivnostima vođenja organiziranih turističkih sk-upina od strane inozemnih državljana, koji ne posjedu-ju valjane dozvole za obavljanje djelatnosti na teritorijuRepublike Hrvatske, ugrožava posao dubrovačkihvodiča“, gradonačelnik je do stupanja na snagu novogzakonskog okvira od Carinske uprave zatražio temel-jitiji i stroži nadzor nad obavljanjem djelatnosti turističkogvođenja.Prijedlog Zakona o pružanju usluga u turizmu uskoroće se naći na sjednici Vlade, nakon čega ide u redovnuprocedure u Hrvatski sabor.

Gradonačelnik Grada DubrovnikaMato Franković primio je 28.kolo-voza predstavnike građana koji živena području Bunićeve poljane skojima je razgovarao o trenutnojsituaciji na Poljani vezanoj uz radugostiteljskih objekata.Stanari Bunićeve poljane gra-donačelniku su iznijeli problemekoje tijekom turističke sezone sva-

kodnevno imaju s glasnom glazbomkoja se iz ugostiteljskim objekataemitira, često i izvan vremena prop-isanog gradskom odlukom, a što seposebno odnosi na „TroubadourHard Jazz Cafe“.Gradonačelnik Franković je kazaokako je emitiranje odnosno izvođen-je glazbe na javnim površinama mo-guće u periodu od 18:00 do 23:30

sati te je iznio stav kako će svi oni objekti koji se nepridržavaju navedenih uvjeta biti sankcionirani, a kao na-jveću kaznu naveo je oduzimanje korištenja javne površ-ine na razdoblje jedne godine. Jednako će se postupiti i svlasnicima onih objekata koji s emitiranjem glazbe na jav-noj površini prestaju u 23:30 sati, ali nastavljaju u unutarn-jim prostorima i to sa zvučnim kutijama okrenutim premajavnom prostoru.Gradonačelnik Franković ponovio je kako odvijanje gos-podarskih aktivnosti unutar povijesne jezgre ne smije bitinauštrb razine kvalitete života građana, a upravo postiza-nju optimalne ravnoteže između turizma i svakodnevnogživota u budućem razdoblju posvetit će znatnu pažnju.

ŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKAŽUPA DUBROVAČKA

OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA

I ove godine subvencioniranjeI ove godine subvencioniranjeI ove godine subvencioniranjeI ove godine subvencioniranjeI ove godine subvencioniranjepokazne karte učenicimapokazne karte učenicimapokazne karte učenicimapokazne karte učenicimapokazne karte učenicimaU svrhu ostvarivanja prava na subvencioniranje troško-va prijevoza učenicima osnovnih škola koji nastavu po-hađaju na području Grada Dubrovnika, za školsku god-inu 2017/2018 potrebno je u Općinu dostaviti potvrdu oredovnom upisu kao i presliku osobne iskaznice, pu-tovnice ili uvjerenja o prebivalištu.Na ovaj će način svim osnovnoškolcima s područja Župe

dubrovačke bit omogućena kupnja povoljnije mjesečne pokazne karte uiznosu od 50% ukupne cijene, odnosno 100 kuna.Srednjoškolski učenički pokazi nastavit će se subvencionirati prema prošlo-godišnjem modelu, a na temelju dostavljene potvrde o redovnom školovan-ju Javnom gradskom prijevozu Libertas. U subvenciji prijevoza srednjošk-olaca Općina sudjeluje na način da plaća 25% ukupne cijene mjesečnepokazne karte, dok Ministarstvo znanosti i obrazovanja sudjeluje sa 75%subvencije.Učenici Osnovne škole Župa dubrovačka koji na izvannastavne aktivnostiodlaze u Dubrovnik, mjesečne karte od 100 kuna mogu izvaditi na šalterimaJGP Libertas uz predočenje potvrde o redovnom upisu u osnovnu školuŽupa dubrovačka i potvrde izvannastavne aktivnosti.

9GlasGrada - 650 - petak 1. 9. 2017.

10 GlasGrada - 650 - petak 1.9. 2017.

NA PODRUČJU GRADA DUBROVNIKA

U pripremi niz infrastrukturnih ulaganja HEP-aU pripremi niz infrastrukturnih ulaganja HEP-aU pripremi niz infrastrukturnih ulaganja HEP-aU pripremi niz infrastrukturnih ulaganja HEP-aU pripremi niz infrastrukturnih ulaganja HEP-aInfrastrukturni projekti koje Hrvatska elektroprivreda provodi na području Grada Du-brovnika bili su tema sastanka gradonačelnika Mata Frankovića s direktorom Elek-trojuga Dubrovnik Zvonimirom Matagom, održanim 25.kolovoza. Direktor HEP-a ODS- Elektrojuga Dubrovnik upoznao je gradonačelnika spojedinostima plana ulaganja u unapređenje dis-tribucijske mreže Dubrovnika. Jedna od posljednjih in-vesticija, vrijedna pola milijuna kuna jest ona u TS Sve-ta Klara. Postrojenje smješteno u ulici Za Rokom, tre-nutno je u probnoj fazi rada, a dugoročno će osiguratiurednu opskrbu električnom energijom čitavog područjapovijesne jezgre. Prva sljedeća investicija bit će trafos-tanica na otoku Lopudu, a slijede i radovi na novim pos-trojenjima u Orašcu, na Svetom Jakovu i GornjemKonalu. Gradonačelnik Franković pozdravio je sva in-frastrukturna ulaganja u distribucijsku mrežu na grad-skom području koja će povećati stabilnost u napajanju

električnom energijom s obzirom na povećanepotrebe korisnika uslijed rasta privrednih ak-tivnosti. Zbog koordinacije aktivnosti Elektroju-ga i Vodovoda Dubrovnik na ovim projektimasastanku je nazočio i predsjednik Uprave ovegradske komunalne tvrtke Lukša Matušić.

UOČI POČETKA ŠKOLSKE GODINE

Gradonačelnik održao kolegij s ravnateljicama osnovnih školaGradonačelnik održao kolegij s ravnateljicama osnovnih školaGradonačelnik održao kolegij s ravnateljicama osnovnih školaGradonačelnik održao kolegij s ravnateljicama osnovnih školaGradonačelnik održao kolegij s ravnateljicama osnovnih školaGradonačelnik Franković podsjetio je da Grad Dubrovnik, iako je osnivač srednjih škola Dubrovačko-neretvanskažupanija, uvodi i program sufinanciranja udžbenika srednjoškolcima u ukupnom iznosu do 1.000 kuna uzpredočenje računa

Kolegij ravnateljica osnovnihškola Grada Dubrovnikaodržan je u utorak, 29.kolo-voza u Maloj vijećnici uprisutnosti gradonačelnikaMata Frankovića, zamjenicegradonačelnika Jelke Tepšići privremenog pročelnika UOza obrazovanje, sport, soci-jalnu skrb i civilno društvoMiha Katičića. Dnevni redkolegija uključivao je šesttočaka, a među njima iz-vješća o početku školskegodine kao i o postupkupodjele besplatnihudžbenika osnovnoškolci-ma.Nova školska godina počin-je u ponedjeljak, 4. rujna, anastavu će u šest osnovnihškola kojima je osnivač Grad Dubrovnik po-hađati ukupno 3420 učenica i učenika, štoje 85 učenika više nego u prošloj pedagošk-oj godini. U školske klupe prvi put će sjesti452 učenika, također više nego lani kadaje bilo 406 „prvašića“.Ravnateljice osnovnih škola detaljno su iz-vijestile o trenutnom stanju broja učenika uškolama koje vode te od drugim detaljima inovostima za predstojeću školsku godinu.Primjerice, tri osnovne škole početkom nas-tave prelaze na sustav e-dnevnika: OŠ La-pad, OŠ Marina Držića i OŠ MarinaGetaldića, dok OŠ Mokošica taj sustav ko-risti već dvije godine.Gradonačelnik Mato Franković uvodno sezahvalio ravnateljicama na uspješnojprovedbi mjere dodjele besplatnihudžbenika svim dubrovačkim osnovnošk-olcima, što je zadaća koja dodatno op-terećuje djelatnike škola. Naime, do krajatjedna udžbenici će se razdijeliti svimučenicima. Za nabavu udžbenika iz pro-računa Grada Dubrovnika u ovoj godini izd-

vojeno je 1.5 milijuna kuna.Gradonačelnik je poručio kako je cilj kroznaredno četverogodišnje razdoblje uvestijednosmjensku nastavu u svim osnovnimškolama. Rekao je kako se na dnevnogredu nadolazeće sjednice nalazi Prijedlogrješenja o sklapanju Ugovora s Du-brovačkom biskupijom o davanju nekret-nine na korištenje bez plaćanja naknade zazgradu u Ulici Ilije Sarake za potrebe Os-novne škole Marina Getaldića. Grad Du-brovnik će u idućoj godini, očekivano uožujku, krenuti u investiciju dogradnje PŠMontovjerna, izvijestio je gradonačelnik, au programu rada ove gradske uprave je inadogradnja Osnove škole Mokošica, čijeće projektiranje započeti u 2018. godini.Završetkom navedenih investicija u potpun-osti će se ispuniti preduvjeti za uvođenjenastave u jednoj smjeni u svim školama.Gradonačelnik Franković podsjetio je daGrad Dubrovnik, iako je osnivač srednjihškola Dubrovačko-neretvanska županija,uvodi i program sufinanciranja udžbenika

srednjoškolcima u ukupnomiznosu do 1.000 kuna uz pre-dočenje računa.Zamjenica gradonačelnikaJelka Tepšić predstavila jeedukativne radionice zaučenike osnovnih škola upodručju glazne i du-brovačkog govora koje će seprovoditi uz financijsku pot-pore zaklade Kaboga. Radi-onica radnog naziva “Sluša-onica M.U.Z.A. (Muzika.Umjetnost. Znanje. Ak-tivnost)”, čiji su nositelji Du-brovački simfonijski orkestarte autorica i voditeljica pro-jekta, pijanistica IvanaJelača, namijenjena jeučenicima 7. i 8. razreda ,dok je “Radionica Du-

brovačkog govora” namijenjena učenicima5. i 6. razreda. Nositelj tog projekta su Du-brovačke knjižnice u suradnji s KazalištemMarina Držića.Na kolegiju se razgovaralo i o programimaizvan standarda koji se provode u osnovnimškolama te o projektu „Školska shema“ ukoji su ove godine uključene četiri škole.Broj učenika po školama:OŠ Marina Držića 570Prvašića 70OŠ Lapad 895Prvašića 113OŠ Antuna Masle 169Prvašića 34OŠ Ivana Gundulića 813Prvašića 109OŠ Mokošica 674Prvašića 84OŠ Marina Getaldića 299Prvašića 42Ukupno: 3420 (u prošloj školskoj godiniukupno učenika 3335)Prvašića: 452 (lani bilo 406)

11GlasGrada - 650 - petak 1. 9. 2017.

ZA 2.265 KORISNIKA SOCIJALNOG PROGRAMA

Grad Dubrovnik uplatio potporeGrad Dubrovnik uplatio potporeGrad Dubrovnik uplatio potporeGrad Dubrovnik uplatio potporeGrad Dubrovnik uplatio potporeSukladno Mjerama Socijalnog programa za 2017., GradDubrovnik uplatio je potpore za mjere i oblike socijalneskrbi za 2.265 korisnika u ukupnom iznosu od 831.437,00kuna. Mjesečni mirovinski dodatak od 200 kuna primilo je1.253 umirovljenika, za što je ukupno odobreno 263.500,00kuna. Korisnicima zajamčene minimalne naknade, koji os-tvaruju pravo na subvenciju za troškove stanovanja, njih159, uplaćeno je 83.477,00 kuna.

Programom subvencioniranja najma stana mladima obuhvaćeno je 65korisnika, kojima se isplatilo 39.800,00 kuna, dok se za 163 subvencijenajma stana osobama slabijeg imovnog stanja isplatilo 199.700,00 kuna.Stariji od 65 godina bez mirovine i drugih primanja primili su dodatak od300 kuna. Za 283 potpore odobreno je 84.900,00 kuna.Dar za novorođeno dijete uplatio se na račune 27 obitelji u ukupnomiznosu od 78.500,00 kuna.Osobnu invalidninu u iznosu od 200 kuna primilo je 300 korisnika, a uku-pno je isplaćeno 63.400,00 kuna.Isplaćeno je i 15 jednokratnih socijalnih pomoći u ukupnom iznosu od18.160,00 kuna.

VELEPOSLANIK REPUBLIKE KOREJEU HRVATSKOJ NA PRIJEMU KODGRADONAČELNIKA FRANKOVIĆA

Jačanje suradnjeJačanje suradnjeJačanje suradnjeJačanje suradnjeJačanje suradnjeGradonačelnik Grada DubrovnikaMato Franković primio je 25.kolovo-za veleposlanika Republike Koreje uRepublici Hrvatskoj Njegovu ekselen-cije Won-sup Parka s kojim je razgo-varao o mogućnostima unapređenjaturističke suradnje. između Dubrovni-ka i Republike Koreje.Veleposlanik Won-sup Park iskoristioje priliku kako bi gradonačelnikuFrankoviću i njegovom timu čestitaona pobjedi i preuzimanju vodećefunkcije u Gradu ističući kako mu ovo

nije prvi posjet Gradu Dubrovniku te da se nadanastavku suradnje, ali i pokretanju zajedničkihprojekata. Gradonačelnik Franković istaknuoje kako Republika Koreja značajno tržište skojim Grad Dubrovnik želi ostvariti prijateljske iposlovne odnose, a posebno ako se uzme uobzir da je posljednjih godina primjetan po-rast broja gostiju iz Republike Koreje.Tijekom prijema, veleposlanik Park iskazao ježelju korejske strane za dodatnim ulaganjimau razvoj i proširenje turističke ponude u Du-brovniku i Hrvatskoj, ali i zajedničkom djelo-vanju na promociji Dubrovnika u RepubliciKoreji. Gradonačelnik Franković pozdravio jeiskaz interesa za suradnjom i ulaganjima napodručju turizma te drugim aktivnostima čiji jecilj jačanje već dobre suradnje između Du-brovnika i Republike Koreje.

29.8.2017

Zamjenica Tepšić u obilasku vrtića IzviđačZamjenica Tepšić u obilasku vrtića IzviđačZamjenica Tepšić u obilasku vrtića IzviđačZamjenica Tepšić u obilasku vrtića IzviđačZamjenica Tepšić u obilasku vrtića IzviđačZamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić u pratnjiprivremenog pročelnika Upravnog odjela za obrazo-vanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo MihaKatičića i ravnateljice Dječjih vrtića Dubrovnik BojeMilan Mustać obišla je 29.kolovoza vrtić Izviđač naPilama kako bi se upoznala s uvjetima u kojima radi idjeluje ovaj vrtić.Dječji vrtić Izviđač broji oko 130 djece raspoređenih usedam skupina od čega su tri grupe za djecu jasličkoguzrasta, a o kojima brine 14 odgajateljica.Sukladno odgojno-obrazovnoj vertikali Grada Du-brovnika u nadolazećem razdoblju očekuje sedovršetak projekta kojim bi se cjelokupni prostor vrtićakandidirao na projekt energetske obnove, a koji će sefinancirati iz Fonda za zaštitu okoliša.Prilikom obilaska vrtića Izviđač, zamjenica Tepšić na-javila je posjete i drugim dječjim vrtićima kojima jeosnivač Grad Dubrovnik, a sve u cilju boljeg upozna-vanja s radom, ali i uvjetima u kojima djeluju dječjivrtići na području Grada.

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU

Dr. art. Dr. art. Dr. art. Dr. art. Dr. art. KKKKKristina Kojan Golužaristina Kojan Golužaristina Kojan Golužaristina Kojan Golužaristina Kojan Golužanagrađena očitovanjem o izvrsnostinagrađena očitovanjem o izvrsnostinagrađena očitovanjem o izvrsnostinagrađena očitovanjem o izvrsnostinagrađena očitovanjem o izvrsnosti

Dr. art. Kristina Kojan Goluža, docentica na Odjelu za umjetnost irestauraciju Sveučilišta u Dubrovniku, smjeru keramike, nagrađe-na je očitovanjem o izvrsnosti na 4. hrvatskom triennaleu keram-ike koji je otvoren u subotu, 26. kolovoza, u Muzeju grada Rijeke.

Triennale keramike međunarodna je izložba umjetničkekeramike koja se održava od 2008., a ove godine prem-ijerno je organizirana u Rijeci. Na izložbi su predstavlje-na djela 24 umjetnika čije je radove birao međunarodnižiri priznatih stručnjaka. Dr. art. Kojan Goluži, inače sudi-onici brojnih izložbi u zemlji i inozemstvu, ovo nije prvosudjelovanje i priznanje na spomenutoj međunarodnojizložbi. Godine 2008., na 1. hrvatskom triennalu keram-ike osvaja Zlatnu plaketu za mladog umjetnika za svojizlagački rad. Inače, Kojan Goluža dobitnica je i posebnenagrade Salona Mladih, Domitalia 2010. Neprekidnimradom i profesionalnim usavršavanjem u područjukeramike, aktivno doprinosi popularizaciji ovoga umjet-ničkog medija.

Sandra Buratović MaštrapaUred za odnose s javnostima

12 GlasGrada - 650 - petak 1.9. 2017.

DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJADUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

ZATVORENE 68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE

Nazočili i župan i zamjenicaNazočili i župan i zamjenicaNazočili i župan i zamjenicaNazočili i župan i zamjenicaNazočili i župan i zamjenicažupanažupanažupanažupanažupanaŽupan Nikola Dobroslavić i zamjenica župana Žaklina Mare-vić nazočili su svečanosti zatvaranja 68. Dubrovačkih ljetnihigara, koja je tradicionalno održana ispred crkve svetoga Vla-ha. Tradicionalnom gala koncertu, kojem je prethodila dodje-la nagrada Orlando, nazočili su i ministrica kulture Nina Obul-jen Koržinek, državni tajnik za turizam Frano Matušić, gra-donačelnik Dubrovnika Mato Franković i brojni drugi uzvanici.Na koncertu je nastupio Simfonijski orkestar Hrvatske radio-televizije, a pod ravnanjem talijanskog dirigenta Alberta Vero-nesija te uz podršku prošlogodišnjeg dobitnika nagrade Or-lando, ruskog violinista Alekseya Semenenka. Himnu svetogaVlaha, tijekom koje je spuštena zastava Libertas i zatvorenoovogodišne izdanje Dubrovačkih ljetnih igara, izvela je sop-ranistica Dubravka Šeparović Mušović.

TURISTIČKO VIJEĆE

Novi direktor Glavnog ureda HTZ-a na sjedniciNovi direktor Glavnog ureda HTZ-a na sjedniciNovi direktor Glavnog ureda HTZ-a na sjedniciNovi direktor Glavnog ureda HTZ-a na sjedniciNovi direktor Glavnog ureda HTZ-a na sjedniciNa sjednici se razgovaralo o stanju u turizmu u Dubrovačko-neretvanskojžupaniji, izvrsnim rezultatima, ali i problemima koji se evidentiraju tenačinima na koje se misle razriješiti

ZAMJENICA ŽUPANA NA ZAVRŠNOJ KONFERENCIJI ZA MEDIJE LJETNIH IGARA

Čestitke na kvalitetno odrađenom programuČestitke na kvalitetno odrađenom programuČestitke na kvalitetno odrađenom programuČestitke na kvalitetno odrađenom programuČestitke na kvalitetno odrađenom programuZamjenica župana Žaklina Marević nazočila je konferenciji za medije povodom zat-varanja 68. Dubrovačkihljetnih igara. Konferencijiodržanoj u atriju palačeSponza nazočili su, uz or-ganizatore, i pomoćnicaministrice kulture RH IvaHraste Sočo, gra-donačelnik Grada Du-brovnika Mato Frankovićte glavni ravnatelj HRT-aKazimir Bačić. U svomobraćanju zamjenica žup-ana je cijelom vodstvu Du-brovačkih ljetnih igara čes-titala na izuzetno kvalitet-no odrađenom programukoji je značajno obogatio

Sjednici Turističkog vijeća Dubrovačko-neretvanske županije, kojoj je predsjedaožupan Nikola Dobroslavić, nazočili su inovi direktor Glavnog ureda HTZ-a Kristi-jan Staničić te državni tajnik za turizamFrano Matušić, zamjenica gradonačelni-ka Dubrovnika Jelka Tepšić, zamjenikžupana Joško Cebalo i pročelnik Žup-anijskog upravnog odjela za turizam Ivo

Klaić. Na sjednici je bilo riječi o trenutn-om stanju turizma u Dubrovačko-neret-vanskoj županiji, odnosno o izvrsnim re-zultatima i novim projektima koji su uplanu, a prije svega u cilju produljenja se-zone. Također, govorilo se i o izazovimas kojima se tijekom turističke sezone sus-reću dionici u turizmu Dubrovačko-neret-vanske županije i turisti te o načinima na

koji se isti mogu zajed-nički riješiti. Župan Niko-la Dobroslavić je istakn-uo kako svi sudioniciTurističkog vijeća izuzet-no cijene što je novidirektor Glavnog uredaHTZ-a za svoj prvi radniposjet izabrao upravonašu županiju, koja je iove godine nastavila svrhunskim turističkim re-

zultatima.„Na sjednici smo razgovarali o stanju u turizmuu Dubrovačko-neretvanskoj županiji, izvrsnimrezultatima, ali i problemima koje evidentira-mo te načinima na koje ih mislimo razriješiti.Prije svega, radi se o pitanju prometne pove-zanosti Zračne luke i Dubrovnika, ali i Orebića,Korčule i Neretve sa središtem županije. Jošjedan od izazova su gužve na granicama, pose-bice prema Crnoj Gori, za što smo zajedničkidogovorili da ćemo nastojati smanjiti čekanjena najmanju moguću mjeru.“, rekao je Župan.Dodao je i kako je dana puna potpora izgrad-nji Kongresnog centra te kako je bilo riječi i opovećanju broja zračnih linija i izvan glavne tur-ističke sezone, a što će značajno pridonijetiočuvanju ovako sjajnih turističkih rezultata iodržanja “Dubrovnik rivijere” najboljom hr-vatskom turističkom destinacijom.Direktor Glavnog ureda HTZ-a istaknuo je daje “Dubrovnik rivijera”, a posebno sam Du-brovnik, perjanica hrvatskog turizma te da jestoga odabrao Dubrovnik za početak obilaskahrvatskih destinacija. Naglasio je spremnostHTZ -a na suradnju sa lokalnim zajednicama isvim dionicima na rješavanju svih pitanja važnihza daljnji razvoj turizma u ovoj destinaciji.

kulturnu ponudu grada, ali i županije. “Vjerujem dasu posjetitelji svih festivalskih izvedbi uživali u cjelok-upnom dramskom i glazbenom programu i da jesvatko mogao pronaći nešto što ga zanima”, reklaje zamjenica Marević te poželjela puno uspjeha upripremi sljedećih Igara. Da Dubrovačke ljetne igreobogaćuju Dubrovnik rekla je i pomoćnica minis-trice kulture Iva Hraste Sočo, naglasivši kako jebudućnost Igara u izvrsnom sadržaju, suradnji sdrugim kulturnim institucijama iz Hrvatske i svijeta,ali i u prožimanju suvremenog scenskog izričaja sbogatom kulturnom tradicijom Dubrovnika. Poh-valne riječi organizatorima uputio je i gradonačelnikDubrovnika Mato Franković, pri čemu je istaknuoda su ovogodišnje Ljetne igre za njega jedne odnajljepših, najdražih, najbogatijih, najplodonosnijih,najdubrovačkijih i najhrvatskijih. V.d. intendantaMladen Tarbuk i ravnateljica Ivana MedoBogdanović na konferenciji su se osvrnuli na pro-gramske i financijske rezultate, koji su više negozadovoljavajući.

13GlasGrada - 650 - petak 1. 9. 2017.

MARCO POLO “PUT SVILE – PUT DIJALOGA”

Zamjenik župana na otvaranjuZamjenik župana na otvaranjuZamjenik župana na otvaranjuZamjenik župana na otvaranjuZamjenik župana na otvaranjuMeđunarodnog festivalaMeđunarodnog festivalaMeđunarodnog festivalaMeđunarodnog festivalaMeđunarodnog festivala

Zamjenik župana Joško Cebalo nazočio je svečanom otvaran-ju Međunarodnog festivala Marco Polo “Put svile – put dijaloga”koji je, pod pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RHKolinde Grabar-Kitarović i Ministarstva kulture RH, a uz podrškuGrada Korčule i Turističke zajednice Grada, otvoren u Korčuli.Festival je otvorio saborski zastupnik i izaslanik PredsjedniceRH Branko Bačić, koji je organizatoru zahvalio na ovoj inicijativijer tako Korčula postaje mjesto susreta filmskih, glazbenih ilikovnih umjetnika s diplomatima iz njihovih zemalja, a s ciljemrazumijevanja važnosti kulture dijaloga i prožimanja različitogkao osnovnog preduvjeta postizanja globalnog mira.U ime domaćina nazočnima se obratio gradonačelnik KorčuleAndrija Fabris, a svečanom otvaranju su, uz brojne uzvanike,nazočili i državni tajnik za turizam Frano Matušić te direktorGlavnog ureda HTZ-a Kristijan Staničić.Festival traje do nedjelje 27. rujna, a osim projekcijadugometražnih filmova, koje su za sve posjetitelje besplatne,bit će održan i okrugli stol te deset panel diskusija veleposlan-ika zemalja koje sudjeluju na festivalu.

KORČULA

‘’Marco Polo put svile - put dijaloga’’‘’Marco Polo put svile - put dijaloga’’‘’Marco Polo put svile - put dijaloga’’‘’Marco Polo put svile - put dijaloga’’‘’Marco Polo put svile - put dijaloga’’

Međunarodni festival ‘’MarcoPolo put svile - put dijaloga’’otvoren je 23. kolovoza u prepun-om Ljetnom kinu na otoku Korču-li. Kako je prilikom otvaranja re-kao izaslanik predsjednice Re-publike Hratske Kolinde Grabar– Kitarović, Branko Bačić: ‘’Na-kon 8 stoljeća i Marca Pola, Ko-rčula i ovaj festival ponovno supovezani kroz put svile i put di-jaloga.’’ Otvorenju su prisustvov-ali i direktor Hrvatske turističkezajednice g. Kristijan Staničić,kao i direktor Turskog kulturnogcentra Yunus Emre u Hrvatskoj,g. Nurullah Yavaș, te ambasadoridržava Azerbejdžana, Kine, In-dije, Indonezije, Irana, Kazah-stana, Koreje, Ruske Federacije,Turske Republike i Katara. Svimanazočnima prigodno se obratio igradonačelnik grada KorčuleAndrija Fabris.Iranski veleposlanik uime svih njihistaknuo je da je put dijaloga putmira i jedini put koji u ovom tre-nutku trebamo. Program ovogo-dišnjeg festivala proširen je, teosim samih filmskih produkcijapublika će moći uživati i u raznimizložbama te glazbenimdogađanjima. Tako je Ana Ruc-ner na jedinstven način glazbeno

i filmski predstavila Hrvatsku.Upriličen je i prijem u gradskojviječnici grada Korčule na kojemse osim gradonačelnika gradaKorčule Andrije Fabrisa nazočni-ma obratio i direktor Hrvatske Tur-ističke zajednice.Direktor i utemeljitelj festivala IgorPrižmić, najavio je proširenje pro-gramskog sadržaja.Izložba katarske umjetnice AmalAl AathemU sklopu međunarodnog festiva-la ‘’Marco Polo Put svile - put di-jaloga’’, 25.kolovoza je na Korčuli,u nazočnosti gradonačelnika gra-da Koručule Andrije i njezine ek-scelencije HE Moza Bint NasserBin Ahmed Ali Al-Thani, velepo-slanice Katara u Republici Hr-vatskoj te brojnih drugih uzvani-ka, otvorena je izložba katarskeumjetnice Amal Al Aathem ugalerijskom prostoru Crkve Gos-pojne na Korčuli. Ovo je prvasamostalna izložba jednog katar-skog umjetnika u Hrvatskoj.Riječ je o Amal Al Aathem, jednojod najistaknutijih i proaktivnihkatarskih umjetnica, njezin ugledi značaj mjere se na međunarod-noj razini obzirom da ima izložbediljem svijeta te je kao umjetnicas pravim glasom i porukom os-vojila ugled na međunarodnojrazini. S odličnim okom za detal-je bavi se temama žena na po-dručju Bliskog Istoka u današnjevrijeme.Izložba je bila otvorena do 30.kolovoza. Ovo je povijesni tre-nutak na kulturnoj sceni budućida se do sada nije organizirala nitijedna samostalna izložba katar-skog umjetnika.

ZAMJENIK ŽUPANA NA OBILJEŽAVANJU DANA OPĆINE NEUM

Gradnja dobrosusjedskih odnosaGradnja dobrosusjedskih odnosaGradnja dobrosusjedskih odnosaGradnja dobrosusjedskih odnosaGradnja dobrosusjedskih odnosaZamjenik župana Joško Cebalonazočio je svečanoj sjedniciOpćine Neum, kojom je obilježenDan Općine i blagdan nebeskezaštitnice Gospe od zdravlja. Usvom pozdravnom govoru,zamjenik Cebalo je svim žiteljimaopćine Neum čestitao njihov dan, a općinskom vodstvu na uspješnoprovedenim projektima u proteklom razdoblju. “Sve nas u Dubrovač-ko-neretvanskoj županiji vesele vaši uspješno realizirani projekti kojipodižu kvalitetu života svih žitelja, ali i posjetitelja Neuma. Siguransam da ćemo nastaviti graditi dobrosusjedske odnose, a u Dubrovač-ko-neretvanskoj županiji ćete uvijek imati partnera.”, rekao je zamjenikžupana.

Sjednici su nazočili brojni visoki uzvanici; saborski zastupnik u Hrvatskom saboru Branko Bačić,potpredsjednik Zastupničkog doma Parlamenta FBiH Mladen Bošković, ministri u Vladi HNŽ, pred-stavnici susjednih općina i gradova iz Hrvatske i BiH te predstavnici 113. Šibenske brigade.

14 GlasGrada - 650 - petak 1.9. 2017.

HRAST i DUNEA

Suradnja agencijaSuradnja agencijaSuradnja agencijaSuradnja agencijaSuradnja agencijaPredstavnici Razvojne agencijeDubrovačko-neretvanske županijeDUNEA-e sastali su se s IvanomAmbrošem, savjetnikom za region-alni razvoj i strateško planiranje izAgencije za razvoj Vukovarsko-sr-ijemske županije. Bila je to prigo-da za razmjenu iskustava i razgo-voru o mogućnostima budućesuradnje.Naime, Agencija za razvoj Vuko-varsko-srijemske županije HRASTd. o. o. provodi projekt Transna-cionalna suradnja s ciljem transfor-macije znanja u utržive proizvode iusluge za održivo dunavsko društ-vo budućnosti ”Made in Danube”.Projekt je prijavljen, odobren i finan-ciran u okviru programa InterregDunav, a u njega je uključeno 18

REZULTATI SEDMOG ISPITIVANJA KAKVOĆE MORA NA PODRUČJU DNŽ

Uzorci mora na svim plažamaUzorci mora na svim plažamaUzorci mora na svim plažamaUzorci mora na svim plažamaUzorci mora na svim plažamaodgovarali uvjetima Uredbeodgovarali uvjetima Uredbeodgovarali uvjetima Uredbeodgovarali uvjetima Uredbeodgovarali uvjetima UredbeZavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije obavio jesedmo redovno ispitivanje mora na 116 plaža u razdoblju od 14. do 22.kolovoza. Uzorci mora na svim plažama odgovarali su uvjetima Uredbe okakvoći mora za kupanje (Narodne novine broj 73/08). Od ukupno 116plaža, more na 114 plaža ocijenjeno je kao more izvrsne kakvoće. Naplaži Broce u Stonu more je bilo dobre kakvoće, dok je more na plažiKobaš u Stonu bilo zadovoljavajuće kakvoće.

partnera iz 10 zemalja. U okviru projektnihaktivnosti predviđeni su posjeti poduzetnici-ma, javnoj upravi i znanstveno-istraživačkiminstitucijama, a u cilju povezivanja znan-stveno-istraživačkih kapaciteta s potrebamagospodarstva i prijave novih razvojnih iistraživačkih projekata. Tako su iznesena iiskustva DUNEA-e, koja ima u tijeku projektCEKOM-u za agrume, čiji je cilj povezivanjeznanosti i gospodarstva. Isto tako, ispunjenje i upitnik, u cilju ostvarivanja konkretnogrezultata projekta - ugovora o suradnji na raz-vojnim i istraživačkim projektima između gos-podarstva i znanosti. Na sastanku je istak-nuto kako je prošle godine na Godišnjemforumu EU strategije za dunavsku regiju uBratislavi Agencija HRAST potpisala sa Stein-beis fondacijom Memorandum o razumijevanjuza ulazak u DTC mrežu (Danube Transfer Cen-tre Network) i to kao ulazna točka za Hrvatsku.DTC mreža okuplja respektabilna sveučilišta,fakultete i urede za transfer tehnologije na po-dručju dunavske regije u sinergiji s EEN, a za

područje Dubrovačko-neretvanske županije utom je smislu posebno zanimljiva tema sinergijeprojekata Interreg Dunav i Interreg ADRION. IvanAmbroš predstavio je aktivnosti i projekte DTCmreže, kako bi se vidjele mogućnosti budućesuradnje u okviru projekta.

Detaljniji podaci dostupni su javnosti na web stranicamaMinistarstva zaštite okoliša i energetike i Zavoda za javnozdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije. Tako se naadresama www.izor.hr/kakvoca/ ili www.zzjzdnz.hr/ moguvidjeti ocjene kakvoće prikazane obojanim kružnim sim-bolima i to plavim (izvrsna), zelenim (dobra), žutim(zadovoljavajuća) i crvenim (nezadovoljavajuća) na Goo-gle maps podlogama, kao i brojne popratne informacije(npr. temperature zraka i mora, slanost, smjer vjetra). Re-zultati utvrđivanja kakvoće mora upisuju se u bazu poda-taka odmah nakon završetka analize.

DUNEA

Predstavljeno vizualno rješenje i komunikacijskaPredstavljeno vizualno rješenje i komunikacijskaPredstavljeno vizualno rješenje i komunikacijskaPredstavljeno vizualno rješenje i komunikacijskaPredstavljeno vizualno rješenje i komunikacijskastrategija projekta ‘’Putovima prošlosti’’strategija projekta ‘’Putovima prošlosti’’strategija projekta ‘’Putovima prošlosti’’strategija projekta ‘’Putovima prošlosti’’strategija projekta ‘’Putovima prošlosti’’

ja te dostupnost sadržaja digitalnim putem.Lokacije se nalaze na otoku Korčuli, Mljetui Dubrovačkom primorju.Pobliže, riječ je o obnovi Palače Ismaeli -Gabrielis u samom Gradu Korčuli čiji pros-tori već danas služe kao muzej, potomizgradnji novog Muzej zlata i srebra u mjes-tu Smokvica, rekonstrukciji tzv. Austrijskogputa na Mljetu i formiranje tematske stazeBabino polje te obnovi župne kuće u Slan-om i prenamjeni u Zavičajnu kuća Du-brovačkog primorja.

Na sastanku u Stonu predstavljena je zavr-šna radna verzija vizualnog identiteta i ko-munikacijska strategija projekta ‘’Ruralnapoučna, kulturno-etnografska turističkaatrakcija’’, za čije je idejno rješenjezadužena riječka tvrtka Prospekt.Naime, riječ je o deveteročlanom dizajner-skom timu javnosti od ranije poznatom kaotvorcu novog vizualnog rješenja Grada Du-brovnika i Turističke zajednice DNŽ. Tak-ođer je izabrano i novo tržišno ime budućegturističkog proizvoda koji će proizaći iz ovogprojekta - ‘’Putovima prošlosti’’, ujedno inovo ime kojim će se projekt ubuduće ko-municirati u javnosti.Dobivši natječaj raspisan od strane žup-anijske Turističke zajednice, mladi Riječaniiskoristili su pojedine simbole i boje kojeponajbolje ciljanim skupinama, u ovomslučaju turistima, ali i domaćem stanovništ-vu, objašnjavaju lokacije kulturnih dobaraobuhvaćene projektom te njihov sadržaj.Podsjetimo, ‘’Putovima prošlosti’’ je projektčiji je cilj stvaranje integralne kulturno-tur-ističke destinacije koja uključuje pojedinaruralna i udaljena područja županije pove-zana u jedinstveni turistički proizvod.Nositelj projekta je Dubrovačko-neretvan-ska je županija, provedbu koordinira Re-gionalna razvojna agencija DUNEA, a broji

ukupno 12 partnera te je težak 32,6 miliju-na kuna, od čega 85 posto čine bespovrat-na EU sredstva u iznosu od 27,7 milijunakuna, osigurana iz Operativnog programa‘’Konkurentnost i kohezija’’.Obuhvaća četiri lokacije koje će, osim pre-namjene i obnove, ovim dobiti pogodnostbesplatnog pristupa internetu za posjetitel-

15GlasGrada - 650 - petak 1. 9. 2017.

16 GlasGrada - 650 - petak 1.9. 2017.

TREĆI “MARIJANSKI ZAVJET ZA DOMOVINU”

Misa zahvalnica u dubrovačkoj katedraliMisa zahvalnica u dubrovačkoj katedraliMisa zahvalnica u dubrovačkoj katedraliMisa zahvalnica u dubrovačkoj katedraliMisa zahvalnica u dubrovačkoj katedraliHodočasnici na svom putu povezuju Marijina svetišta od istokado juga Hrvatske te mole za boljitak domovineMisnim slavljem u dubrovačkoj kat-edrali Gospe Velike u četvrtak, 24.kolovoza, završio je ovogodišnjihodočasnički put koji je išao od Os-ijeka do Dubrovnika „Marijanski zav-jet za Domovinu“. U katedrali misuje predvodio dubrovački biskupmons. Mate Uzinić, a među du-brovačkim svećenicima koncelebr-irali su i svećenici koji su pratilidijelom puta hodočasnike p.

Stjepan Horvat i p. Tomislav Rukav-ina. „Marijanski zavjet za Domovinu“svoj hod je započeo u Osijeku 10.lipnja, s tri priključne rute, a tijekomputa sudjelovalo je preko 1100hodočasnika. Na područje Du-brovačke biskupije oko 75 hodočas-nika stiglo je u ponedjeljak, 21. kolo-voza.„Dođi i vidi“U propovijedi je biskup Uzinić na-pomenuo okupljenim hodočasnici-ma i vjernicima kako hodočašće imasmisla samo ako se putem pronađei susretne Isusa. Osvrnuo se i naevanđelje dana (Iv 1, 45-51) u kojemse prikazuje Natanaelov rast u pozi-vu, od sumnjivca opterećenog pre-drasudama i pitanjima, prekoobraćenja u susretu i razgovoru sIsusom, do obećanja konačne pro-slave. Kazao je i kako ovaj hodočas-nički put, kao i svaki drugi, ima smis-la samo ako taj put, kao Natanaelovput, možda preko sumnji i pitanja tepreko vlastitog korigiranja i usklađi-vanja s Božjom voljom vodi premaIsusu. Odnosno kako ovaj put zasve hodočasnike treba biti pretvoren

u onaj Filipov poziv Natanaelu „đođii vidi“, kako bi se mogli susreti s Isu-som i rasti s njime u vjeri.Dodao je i kako je među brojnimhodočasnicima jedini put dug pre-ko 1700 kilometara prešao u cijelostiMirko Balov, umirovljenik iz Šiben-ske biskupije, te mu ovim putem natome i čestitao i istaknuo ga kaoprimjer kako je uz Gospodina svemoguće.

Tri cilja hodočašćaBiskup Uzinić je istaknuo i tri ciljahodočašća prema organizatorima„Marijanskog zavjeta za Domovinu“:promoviranje pobožnosti premaBlaženoj Djevici Mariji, povezivanjemlađe generacije s veteranima izDomovinskog rata i dijeljenjeiskustava, upoznavanje vlastite Do-movine. Za prvi cilj je kazao kako jeBDM bila iznimno važna hrvatskomnarodu kroz njegovu povijest čemusvjedoče i brojna svetišta. Na-pomenuo je kako se od njenogzagovora nije odustajalo ni unajtežim trenutcima Domovinskograta kada su vojnici nosili krunicuoko vrata, a svi drugi molili tu kru-nicu za mir i slobodu. Istaknuo je ikako nam Marija osim zagovorniceuvijek treba biti i ona koja će nampokazivati na Isusa i govorit „đođi ividi“. Za drugi cilj je rekao kako jevažno da stariji prenesu mlađimaonu važnost življenja za domovinu,ono biti „istinski Izraelci“, odnosnokako je mons. Uzinić objasnio oku-pljenima istinski Hrvati i istinski ka-tolici zapravo „da se isplati biti, što

god da jesmo, oni u kojima nema prijevare, oni koji suspremni, kao i Natanael, sebe ispravljati i prilagođavatiIsusu i njegovom planu spasenja za sve“. Govoreći otrećem cilju kazao je kako je osim upoznavanja raznih kra-jeva domovine bitno i upoznavanje ljudi, osobito ljudi kojisu zadužili našu domovinu kroz povijest, branitelja, sveta-ca i blaženika. Naglasio je kako su hodočasnici tomeposebno pridonijeli zaustavljajući se kod spomen obilježjapalim braniteljima i na glas čitajući njihova imena.Na kraju propovijedi je biskup Uzinić izrazio nadu da suse svi hodočasnici, uz onaj poziv „đođi i vidi“, uspjelipribližiti spomenutim ciljevima, ali i onom konačnom kadaćemo zajedno gledati „otvoreno nebo i anđele Božje gdjeuzlaze i silaze nad Sina Čovječjega“.Na kraju misnog slavlja hodočasniku Balovu biskup jeuručio prigodan poklon. Također je na kraju okupljene

pozdravio kate-dralni župnik donStanko Lasić kojiuputio zahvaluZoranu Joviću kojije bio zadužen zaorganiziranje posl-jednje etapehodočašća. Nakonzavršnog blagoslo-va katedralom se izsveg glasa zaorilazahvalna pjesma„Te Deum“ ali i hr-vatska himna.H o d o č a s n i c izajedno s bisk-upom i ostalimsvećenicima na-pravili su zajed-ničku fotografijuispred dubrovačkekatedrale.„Marijanski zavjetza domovinu“ jehodočašće koje seu ljetnim mjeseci-

ma organizira u Hrvatskoj, a u jednoj dionici prolazi i krozHercegovinu. Hodočasnici na svom putu povezuju Mariji-na svetišta od istoka do juga Hrvatske te mole za boljitakdomovine. Hodočašće je organizirano treću godinu zaredom. Organizatori poručuju kako im se tijekom putapridružio znatan broj ljudi ali i zahvaljuju svima onima kojisu im na bilo koji način pomogli, bilo smještajem, okrje-pom ili lijepom riječi.Dolasku hodočasnika u Dubrovačku biskupiju prethodilaje i svečana premijera dokumentarnog filma „Marijanskizavjet za Domovinu“ koja je održana u kinu „Slavica“ 16.kolovoza u organizaciji bratovštine „Marijanski zavjet zaDomovinu“.

Nikša Sentić

DON DAMIR STOJIĆ PREDVODIO DUHOVNU OBNOVU UKATEDRALI

Poniznost se mjeri zajedništvomPoniznost se mjeri zajedništvomPoniznost se mjeri zajedništvomPoniznost se mjeri zajedništvomPoniznost se mjeri zajedništvomNakon održane duhovne obnove u župi Presvetog Trojst-va Gruda, salezijanac don Damir Stojić upotpunio je svojeposlanje boravka u Dubrovniku održavši duhovnu obno-vu u katedrali u utorak, 22. kolovoza. Duhovna obnovazapočela je krunicom i slavljenjem koje je predvodila ka-tolička molitvena zajednica „Effatha“ iz Dubrovnika. Us-lijedio je nagovor, misa i klanjanje Presvetom OltarskomSakramentu. Misu je predvodio salezijanac Stojić a kon-celebrirao je duhovnik molitvene zajednice „Effatha“ donMarin Lučić. I. Mazavac

17GlasGrada - 650 - petak 1. 9. 2017.

U SAMOSTANSKOJ CRKVI SV. KRIŽA U GRUŽU

Šestorica dominikanacaŠestorica dominikanacaŠestorica dominikanacaŠestorica dominikanacaŠestorica dominikanacapoložila svoje prve zavjetepoložila svoje prve zavjetepoložila svoje prve zavjetepoložila svoje prve zavjetepoložila svoje prve zavjeteU samostanskoj crkvi Sv. Križa u Gružu, u subotu26. kolovoza, tijekom večernje svete mise, kakoprenosi portal dominikanci.hr, na ruke provincijalaHrvatske dominikanske provincije NavještenjaBlažene Djevice Marije, fr. Slavka Sliškovića, braćaSaša Stjepan Bukvić, Ivica Augustin Debelić, KarloLuka Kvesić, Mladen Matej Protić, Josip Širić i Mar-io Ilija Udovičić položila su svoje prve redovničkezavjete na tri godine. Nakon što su kandidati izrazilispremnost da polože zavjete, provincijal je u pri-godnoj propovijedi pojasnio smisao i narav ovogčina. “Zavjeti su znak raspoloživosti za Boga. Oninisu negativno odricanje nego pozitivno predanjeu ljubavi.” O njima je progovorio u smislu izboraizmeđu svijeta i njegovih dobara te Boga i njegovaKraljevstva. Po njima se nasljeduje Isusa koji je os-obno ostavio dom i zavičaj te izabrao malu grupu,pozvavši ih da učine isto i slijede ga kao učenici.“Isus nije naložio svima da tako čine, ali od sva-koga čovjeka očekuje temeljitu odluku o tome našto će vezati svoje srce – na Boga ili ovaj svijet!” Na

primjeru misnih čitanjao Moapki Ruti te farize-jima i pismoznancimana koje upozoravaIsus, provincijal jeprogovorio o redovništ-vu kao darivanju izkojega se rađa RiječBožja, a prestaje farize-jsko kalkuliranje i se-bično zatvaranje usebe, koje ne donosiplodove za život vječ-ni. Pri kraju propovijediprovincijal je istaknuosvoju radost što šestor-ica braće daruju god-ine svoga života Redu,ali i odgovornost zapovjereni dar, kako bismo svi rasli u životui omogućili rađanje Riječi Božje u ovomesvijetu. Na misi su koncelebrirala braća do-minikanci i župnici dvojice od braće zav-jetovanika, vlč. Ivica Berdik, župnik župeBotinec, i vlč. Josip Jelić, župnik i čuvarSvetišta sv. Leopolda Bogdana Mandića

u Maglaju, a liturgijsko pjevanje animiraoje zbor župe sv. Križa u Gružu, pod ravnan-jem gospođe Marije Brčić. Nakon misnogslavlja nastavljeno je zajedničko druženjes obiteljima i prijateljima zavjetovanika.

ARHIV DUBROVAČKE BISKUPIJE

Restauriran portret biskupa VodopićaRestauriran portret biskupa VodopićaRestauriran portret biskupa VodopićaRestauriran portret biskupa VodopićaRestauriran portret biskupa Vodopićamenzija kartonskog paspartua zbog njegove izrazite higroskop-nosti. Topivost tinti na kartuši paspartua onemogućila je tretmanena bazi vode i uklanjanje nekvalitetnog kartona podloge.Značajni provedeni postupci uključivali su odvajanje crteža odkartonskog paspartua i mehaničko uklanjanje nataloženih nečis-toća te štetnog materijala – ostatke jakih sintetičkih ljepila i raznikiseli papir loše kvalitete koji je uzrokovao kemijsku i fizičku degra-daciju umjetnine. Japanski i europski papir odgovarajuće gra-mature korišten je za izradu zakrpi na nedostajućim dijelovima ikonsolidaciju poderotine na crtežu. Za dno paspartua izradila seodgovarajuća zamjena, umjesto prije korišene ljepenke, od pHneutralnog materijala, na koji su zatim zalijepljene izvorne pa-pirne trake.Postupak neutralizacije papirnog i kartonskog nositelja crteža ipaspartua izvršio se Bookkeeper® sredstvom za neutralizaciju

koji koristi magnezijev oksid bez prisutnosti vode. Ovo jeomogućilo njegovo korištenje na materijalu gdje poveća-na vlaga nije poželjna.Papir za zakrpe nakon ljepljenja trebalo je tonirati kako bivizualno odgovarao originalnom nositelju, bilo da se radi opapiru crteža, kartonu ili papirnim trakama. U ovu svrhukorištene su suhe pastele, akvarel i Cretacolor Monolithmekane grafitne olovke. Nakon toniranja i retuša slijedilo jeprešanje umjetnine i ponovno postavljanje crteža na pas-partu. Kartonska ploča od pH neutralnog materijala izrađe-na je i montirana na naličje paspartua, te služi kao potporai zaštita crtežu od budućeg oštećenja.Biskup Mato Vodopić rođen je u Dubrovniku 13. prosinca

1816. godine. U Zadru je pohađao studij bogoslovije, a zasvećenika je bio zaređen u biskupskoj kapelici 22. studenog 1840.godine. Kao kapelan i župnik, djelovao je u Smokovljanima, Ošl-jemu, Grudi, te na koncu u župi sv. Mihajla u Gružu. Uz župničkuslužbu, 1879. godine biskup Ivan Zaffron imenovao ga je i kanon-ikom Stolnog kaptola u Dubrovniku. Smrću biskupa Zaffrona1881. godine, biskupska stolica ostale je ispražnjena. Papa LeonXIII. imenovao je 3. srpnja 1882. godine, kanonika Vodopićanovim dubrovačkim biskupom. Svečano je ustoličen u du-brovačkoj katedrali 3. rujna iste godine, a službu je vršio sve dosvoje smrti 13. ožujka 1893. godine. Amaterski se bavio priro-doslovljem, a objavljivao je i pjesme i kraće pripovijesti. Najpoznati-ja su mu djela Đenevrija (nedovršena), Marija Konavoka(nedovršena), Tužna Jele (1868.) i Na doborskijem razvalinam(1881.). Upravo je prošle godine, 13. prosinca, misom zadušni-com i prigodnim predavanjem „Vodopić propovijeda“, dr. sc.Slavice Stojan, obilježena 200. obljetnica njegova rođenja.

A.K./N.C.

Nakon nešto više od godinu i poldana restauratorskih radova, 24.srpnja, u Arhiv Dubrovačke bisk-upije vraćen je portet blagopo-kojnog dubrovačkog biskupamons. Mata Vodopića. Nastao jekao poklon svećenstva Du-brovačke biskupije svome Ordi-nariju, povodom njegovepedesete obljetnice svećeničkogređenja 25. studenog 1890. god-ine. Portret je grafički crtež, radJosipa Mohra, tadašnjegprofesora crtanja u du-brovačkoj Preparandiji.Sam portret zalijepljen je un-utar ovalnog otvora paspar-tua, u čijem donjem dijeluslike stoji natpis koji svjedočio proslavi biskupovasvećeničkog jubileja. Kaoalegorija postojanog hrasta,iz te ploče proizlazi osamgrana, na kojima su upisanaimena devedestorice dari-vatelja, svećenika Dubrovačkebiskupije. S lijeve strane popisanisu kanonici Stolnog kaptola u Du-brovniku, gradski kler, svećeniciDubrovačkog i Konavoskog de-nakata, dok su s desne stranepopisani kanonici Zbornog kap-tola u Korčuli, te svećenici Ston-skog, Pelješkog i Korčulanskogdekanata.Nepoznato je gdje se portret ču-vao sve do početka Domovin-skog rata 1991. godine, kad jezbog opasnosti od uništenja po-hranjen u kući u Kovačkoj ulici uDubrovniku. Nažalost, tamo jeostao zaboravljen, te je svijetlodana ponovno ugledao tek 2010.

godine, kada je prenesen i smješ-ten u Arhiv Dubrovačke biskupije.Zbog neodgovarajuće pohrane,uvjetovane ratnim okolnostima,portret je pretrpio mehanička i bio-loška oštećenja koja su zahtijevalarestauraciju.U suradnji Arhiva Dubrovačke bisk-upije s djelatnicima Odjela za um-jetnost i restauraciju Sveučilišta uDubrovniku, stručnom suradnicomSanjom Serhatlić, dipl. konz-res. i

asistenticom Tanjom Dujakovićmag. art. konz-res., studenti Odje-la odrađivali su praksu na ar-hivskom gradivu Biskupije. Tomprilikom je apsolventica NikolinaCvitanović za temu svog diplom-skog rada izabrala upravo konzer-vaciju i restauraciju portreta bisku-pa Vodopića. Diplomski rad jenapravljen i obranjen pod men-torstvom doc. dr. sc. SandreUskoković i stručne suradnice Ser-hatlić.Tijekom procesa restauracije na-jveći izazov predstavljale su dimen-zije djela (112.4 x 89.4 cm), neu-traliziranje vrlo niske pH vrijednostimaterijala i reguliranje promjena di-

18 GlasGrada - 650 - petak 1.9. 2017.

UZ 700. OBLJETNICU LJEKARNE MALE BRAĆE

Pokušaj nacionalizacije ljekarnePokušaj nacionalizacije ljekarnePokušaj nacionalizacije ljekarnePokušaj nacionalizacije ljekarnePokušaj nacionalizacije ljekarneFranjevci samostanaMale braće vodili suljekarnu u Dubrovnikuduže od šest stoljeća.Održali su se na tomposlu, iako su tokomvremena morali svlada-vati različite poteškoćekoje su se pojavljivale.Veliki broj ljekarnika,zahvaljujući tradiciji inesebičnom prenošen-ju znanja i umijeća sgeneracije na generaci-ju, specijaliziralo se dote mjere da se za nekeod njih s pravom govor-ilo da su glasoviti ljekar-nici. Nad ljekarnom jemeđutim upravu preuzela Narodna Republika Hrvatska1947. godine, kada je franjevcima oduzela „ovlaštenje za

držanje realne ljekarne“.Nakon toga Narodna apoteka br.4 Dubrovnik sklapala je sa samo-stanom ugovor prema kojem muje plaćala simboličnu mjesečnunajamninu za korištenje ljekarne.Državi to očito nije bilo dosta, paje N. O. Općine – odjel za finan-cije u Dubrovniku 23. studenog1960. Komisiji za nacionalizacijuuputio zahtjev za utvrđivanje na-cionalizacije apoteke i laboratori-ja. A prijava radi utvrđivanja nacio-nalizacije, kako u tom dokumentunavodi Savo Kotur V.d. načelnik-a, podnesena je 12. lipnja 1959.Protiv tog zahtjeva samostan je 10.prosinca 1960. podnio prigovor, ukojem se ističe kako je riječ o „je-dinstvenoj i nerazdvojnoj građ-evinskoj cjelini u okviru samo-stana, da nije moguće izvršiti izo-liranje rečenih prostorija“. Narod-ni odbor općine Dubrovnik je zato

17. siječnja 1961. Komisiji za na-cionalizaciju poslao izjavu o pov-lačenju zahtjeva za nacionalizaci-jom prostorija ljekarne. Isti odborobavijestio je 10. ožujka 1961. Nar-odnu apoteku Dubrovnik, kako sezahtjev za nacionalizacijom nećepodnositi, te da se zakupnina plaćasamostanu. Tako je propaopokušaj nacionalizacije ljekarne, paje Narodna apoteka Dubrovnik idalje plaćala samostanu na-jamninu. S uspostavom Hrvatskedržave 1991., uhodani uzajamniodnosi između samostana iZdravstvene ustanove ljekarna „Du-brovnik“ jednostavno su nastavlje-ni onako kako su naslijeđeni po ak-tima bivše države. Napravljen jesamo novi ugovor o iznajmljivanjuprostora i opreme ljekarne. Svakegodine ugovor se produžuje potpi-sivanjem novog aneksa ugovora.

Fra Stipe Nosić

UZ EUROPSKI DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE SVIHTOTALITARNIH I AUTORITARNIH REŽIMA

Tribina o padru PericiTribina o padru PericiTribina o padru PericiTribina o padru PericiTribina o padru PericiPovodom obilježavanja Europskog danasjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnihrežima u utorak, 22. kolovoza, u dvorani sv. Iva-na Pavla II. u Dubrovniku održana je javna trib-ina na temu „Nekažnjeni zločini komunizma,padre Petar Perica – mučenik s Dakse (omage)“.Na tribini je govorio dr. sc. Ivo Banac, profesorna Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a nazočn-ima su se obratili i gradonačelnik DubrovnikaMato Franković, pisac knjige o padru Perici isus-ovac dr. Roko Prkačin, autor umjetničke slike„Padre Perica“ Damir Kukavica, članica obiteljipadra Perice Terezija Jadreško, te moderatortribine Željko Kulišić, predsjednik Udruge rat-nih veterana Hrvatski domobran Dubrovnik kojaje ove godine organizirala tribinu.Dr. Banac je podsjetio na rečenicu padra Pericekoju je on izrekao svojoj subraći kad su gapartizani odvodili iz dubrovačkog sjemeništa1944. godine: „Ne zaboravite na me“. „Akoveć ne možemo zadovoljiti pravdu kad je riječo njegovim ubojicama onda mu barem dug-ujemo, ne samo pamćenje, nego i vjeru unjegov zagovor“, kazao je predavač te ob-jasnio opasnost od toga da žrtve još jednompostanu „instrumentarij za postizanje poli-tičkih ciljeva“.Podsjetio je na vrijeme komunizma i nekedogađaje kojima je ilustrirao kakav strah jevladao među ljudima do samog kraja togrežima što nove generacije odrasle udemokraciji ne mogu razumjeti. „Mnoštvo jerazloga zašto ne smijemo zaboraviti dug žrt-vama, posebno onima koje nisu nikad suds-

ki rehabilitirani, čije ubojice, među koji-ma je nemali broj živih, nikad nisu pro-cesuirani čak ni prozvani. To je ključnarazlika između počinitelja raznih ustaškihzločina, koje je gonila i komunistička idemokratska vlast, dok komunističkezločine nitko nije gonio.“Objašnjavajući opasnost zaborava citiraoje jednog povjesničara iz 18. stoljeća kojikaže kako je povijest „ono čega se sa-dašnjost želi sjećati kad je riječ o prošlos-ti“. Dodao je i kako je povijest prostormoći. Onaj tko drži vlast određuje što ćese pamtiti, a počinitelj se ne želi sjećativlastitih zločina, kazao je te naveo kakose komunistička vlast nije željela sjećatini Bleiburga ni Dakse, niti isusovca PetraPerice i drugih mučenika tog vremena.Istaknuo je i da hrvatsko društvo ni na-kon demokratske tranzicije nije raščisti-lo s komunističkom prošlošću, te zakl-

jučio: „Tražite istinu o svakom trenutkunaše recentne povijesti, ne dozvolite damrak prekrije zločine. Neka vam ne budeneugodno tražiti zločince ma kako stari inemoćni bili. Ne dopustite da se komu-nistički arhivi ponovo zatvore. Poslušajteriječi padra Perice: ‘Ne zaboravite na me’.“Petar Perica rođen je 1881. godine u Ko-tišini kraj Makarske, a ubijen je 24. listo-pada 1944. na otočiću Daksi kraj Du-brovnika. Isusovcem je postao 1901. go-dine, kao redovnik bio je na službama uZagrebu, Travniku, Splitu, Šibeniku i Du-brovniku. Bio je, uz ostalo, duhovnik ka-toličke mladeži u katoličkim pokretima,bavio se brigom za najugroženije slojevedruštva, a široj javnosti je poznat kaopisac pjesama „Do nebesa nek se ori“ i„Rajska Djevo, Kraljice Hrvata“. Partizanisu ga uhitili u nedjelju, 22. listopada 1944.godine u dubrovačkom sjemeništu te je,zajedno sa osam drugih svećenika i sdrugim dubrovačkim istaknutim građan-ima, ubijen bez suđenja na otoku Dak-si. Minutom šutnje odana je počast svimstradalima, a na kraju su okupljeni natribini zapjevali pjesmu padra Perice „Ra-jska Djevo, kraljice Hrvata“. U glazben-om dijelu programa sudjelovali su Slo-bodan Begić, violina, Tomislav Žerovnik,gitara, i tenor Mirjan Bukmir. Tribini sunazočili i predsjednik Gradskog vijećaMarko Potrebica, pročelnica žup-anijskog Upravnog odjela za međugen-eracijsku solidarnost, branitelje i obiteljNina Skurić, kao i predstavnici branitel-jskih udruga i drugih srodnih udruga.

Angelina Tadić

U BISKUPIJSKOM SVETIŠTU GOSPE OD MILOSRĐA

Blagdan Male GospeBlagdan Male GospeBlagdan Male GospeBlagdan Male GospeBlagdan Male GospeBlagdan Male Gospe svečano će se proslaviti u Bisk-upijskom svetištu Gospe od Milosrđa u petak, 8. ruj-na. Svečano koncelebrirano misno slavlje u 19 satipredvodit će dubrovački biskup mons. Mate Uzinić.

Mise će na blagdan biti kroz jutro svakog punog sata u 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10 i 11sati.Proslavi blagdana prethodi i devetnica od srijede, 30. kolovoza, do četvrtka, 7.rujna, tijekom koje će u 18.30 sati biti krunica i Gospine litanije te misa u 19 sati.Mise će predvoditi franjevci Hercegovačke provincije Uznesenja Blažene DjeviceMarije. Prva tri dana devetnicu će predvoditi fra Zvonimir Pavičić, sljedeća dvafra Perica Ostojić, te posljednja četiri dana dr. fra Ivan Dugandžić.

19GlasGrada - 650 - petak 1. 9. 2017.

U SUSRET DOLASKU NERASPADNUTOG TIJELA SV. LEOPOLDA U DUBROVNIK

Zašto kao katolici častimo „kosti“?Zašto kao katolici častimo „kosti“?Zašto kao katolici častimo „kosti“?Zašto kao katolici častimo „kosti“?Zašto kao katolici častimo „kosti“?Neraspadnuto tijelo sv. LeopoldaBogdana Mandića, zaštitnika Du-brovačko-neretvanske županije čuvase u Padovi. U Godini milosrđa prene-seno je najprije u Rim, a u travnju proš-le godine stiglo je i u Zagreb. Malo jetko slutio da će ta milost biti tako skoroponovno iskazana i južnim krajevimaLijepe naše. Svečevo tijelo uskoro stiženajprije u Boku Kotorsku, rodni muHerceg Novi, a potom i u Dubrovnikpa dalje uz hrvatsku obalu Jadrana.Zar se nije dovoljno moliti i u mislimaprisjećati tog svetačkog lika, nego jepotrebno iskazivati pobožnost njego-vu mrtvom tijelu? Takva se pitanja čes-to mogu čuti, poglavito od onih koji nisupraktični vjernici. A i za onim praktičnimvjernicima, dobro je i korisno, osvježitisvoju vjeru znanjem. Pitanje je dakle,suštinsko - je li štovanje relikvija, posm-rtnih ostataka svetaca, vrsta idolopok-lonstva?Najlakše je reći – sasvim jasno – ne.No, iza tog ‘ne’ puno toga stoji. Moći ilirelikvije su opipljivi predmeti koji se re-ligiozno štuju radi veze sa svetom os-obom, a predstavljaju poveznicu snekim svecem - svjedokom i uzorom.Crkva se u prvim stoljećima protivilaprijenosu kostiju i komadanju ostata-ka svetaca pa se umjesto toga onimakoji su tražili nešto dodirljivo slalo pred-mete koji su bili u dodiru s grobom sve-ca. To je najčešće bio komad tkanine,koji bi prenoćio na grobu, ili pak vosakili ulje iz uljanice koje je gorjelo blizugrobova. Takvo nešto postoji i danas.

Običaj čuvanja i čašćenja moći razviose od poštovanja mučenika, iako je jošMojsije iskazivao čast kostima praocaJosipa, Abrahamova praunuka. Odsamih početaka kršćanstva, vjernici susmatrali čašćenje moći načinom da se

približe svetima i tako stvore bliže veze s Bogom.Kako bilježi Petar Marija Radelj, papa Pio IV., bivšidubrovački nadbiskup, propisao je 13. studenoga1564. za cijelu Crkvu službeni obrazac vjer-oispovijesti (Tridentski sažetak vjerovanja). U nje-mu se ističe i rečenica: „Čvrsto držim da… trebačastiti i zazivati svece koji s Kristom kraljuju… i danjihove moći treba častiti.” Eto i jasne poveznice sDubrovnikom.No, zašto baš ostatci mrtvih tijela zaslužuju tolikočast, pitat će se i nakon ovih riječi, još uvijek, mno-gi. Ako je Crkva tijelo Kristovo koje ima mnogo udo-va, nisu li svi ljudi, a osobito oni koji su sveto živjeli,upravo jedan od udova Kristovih? Ako je svako ljud-sko tijelo hram Duha Svetoga, nije li to najodličnijeprikazano u tijelu svetaca u kojima je Duh Gospod-nji prebivao te u njima, i po njima, vidno djelovao?I među crkvenim ocima bilo je neslaganja i raspraveo ovom pitanju. Čak je i sveti Toma o tome govoriokao o ‘zabludi pogana’. U razmatranje treba uzetiono što piše sveti Jeronim: „Mi ne obožavamo nimoći mučenika, ni sunce, ni mjesec, ni anđele; tobi bilo idolopoklonstvo. No, častimo moći mučeni-ka i obožavamo Onoga čiji su oni mučenici. Poš-tujemo sluge da se čast slugama prelije Gospoda-ru.’’ Imajući to naumu, iščezava bojazan o pogan-stvu kroz idolopoklonstvo mrtvim ljudima.Ostaci tijela, ili čitava tijela kako je slučaj sa svetimLeopoldom, a slično je i s još jednim kapucinom -svetim Pijom iz Pietrelcine, ne štuju se zbog tijelasamih, već zbog duše koja je bila u njima. Dušekoja je prepoznala da je njezin početak i svršetak uSvevišnjem. A svako tijelo, neka se ne zaboravi, imauskrsnuti u posljednji dan i ponovno se sjediniti sbesmrtnom dušom.Uz molitvu ‘Mekšaj ćudi kamene, zagrij grudi ledene’ostaje nada da su ove riječi dodirnule pokoje srce.E da bi sva srca osjetila Božji poziv svjedočiti svijetuNjegovu blizinu. Zahvala ide Petru Mariji Radelju,teologu, arhivistu, prevoditelju i uredniku koji seovom temom bavio i svojim radom uvelike olakšaonastanak i ovog teksta. Sve na veću slavu Božju!

Skori pohod neraspadnu-tog tijela svetog LeopoldaBogdana Mandića čast jeza ove krajeve, ali na nekinačin, i ostvarenje želje sa-mog sveca koji se na os-obit način čuje u SvetištuGospe od Milosrđa. On je,naime, kada je 1917. tali-janska vlada zatražila dauzme talijanskodržavljanstvo, na zahtjevodgovorio: ‘’Ne, krv nijevoda!’’. Kasnije je svojedomoljublje potvrdio kadaje rekao: ‘’Iz Padove nemogu pobjeći, hoće meovdje, ali ja sam kao pticau krletki, moje je srceuvijek tamo prekomora’’. U ovaj dan, Le-opoldov narod koji stanuje‘preko mora’ željno gaočekuje, priređujući do-brodošlicu njegovim zem-nim ostacima uz nadu daće njegovu narodu prisut-nost svjedočkih mu kosti-ju dati novu snagu i polet.

Mislav Ćimić

20 GlasGrada - 650 - petak 1.9. 2017.

Priredio:Damir Račić

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX.STOLJEĆA

Godine 2018. - 200 godina odGodine 2018. - 200 godina odGodine 2018. - 200 godina odGodine 2018. - 200 godina odGodine 2018. - 200 godina odposjeta Franja I.posjeta Franja I.posjeta Franja I.posjeta Franja I.posjeta Franja I.Ne mogu shvatiti vodiče, da je njima važnije rećituristima o „običaju“ skakanja na maskeron kojise nalazi pri dnu zida crkve Male Braće, negoposjetiti navedene humanitarne ustanove i crkvusv. Roka, zatim Dom Marina Držića, teeventualno posjetiti žitnicu Rupe i Etnografskimuzej. Možda je tomu glavni razlog što su vodiči

ograničeni vremenom ili nešto drugo?

Sasvim je razumljivo (i uobiča-jeno) da vodiči stranim gostimatijekom obilaska Grada predstav-ljaju im najznamenitija zdanja imuzeje dubrovačke povijesnebaštine. Međutim, postoje i onakoja su također značajna, ali se odstrane vodiča zanemaruju ili „ig-noriraju“. Veoma rijetko neke sedržavne ustanove za vrijeme Re-publike pokazuju gostima koje senalaze unutar zidina, iako su upovijesti Dubrovačke Republikeimala značajnu humanitarnu ul-ogu, kao npr. Domus Christi, Na-hodište ali i crkvicu sv. Roka suklesanim „športskom“ informaci-jom o igranju nogometa u Du-brovniku krajem XVI. stoljeća. Tak-ođer je zanimljivo reći turistima dasu jedino članovi bratstva sv. Rokaimali nezahvalnu ulogu da pratedo stratišta osuđenika na smrt. (Usrednjovjekovnoj Firenzi prvi putse spominje novi šport sa loptomkoji se „udara“ nogama) Ne mogushvatiti vodiče, da je njima važnijereći turistima o „običaju“ skakan-ja na maskeron koji se nalazi pridnu zida crkve Male Braće, negoposjetiti navedene humanitarneustanove i crkvu sv. Roka, zatimDom Marina Držića, te eventual-no posjetiti žitnicu Rupe i Etnograf-ski muzej. Možda je tomu glavnirazlog što su vodiči ograničeni vre-menom ili nešto drugo? Kad se„nema“ vremena za obilazakznačajnih dubrovačkih povijesnihznamenitosti „in situ“, tj. koji senalaze unutar zidina, onda semože pretpostaviti da se stranci„kljukaju“ (kao učenici u osnovnimi srednjim školama) manje važnimpodatcima, umjesto da se jed-nostavno i jasno predstavi nas-tanak, ustroj i kratka povijest Du-brovačke Republike. Većina turis-ta čim se ukrcaju na „kruzer“ zab-oravit će i najosnovnije podatke oonome što su čuli, vidjeli i posjetili.Ne mogu se prisjetiti da je ijedan(dubrovački) vodič, davno prije ilinakon Domovinskog rata zastaoispred sadašnje prodavaonicekravata (kod Katedrale) i ukazao,barem turistima njemačkog govor-nog područja, a pogotovo Austri-

jancima na jednu kamenu ploču(nažalost, s teško uočljivim latin-skim tekstom) koja se nalazi pov-iše vrata navedene prodavaonice.U izvornom obliku, u urezanom lat-inskom tekstu (mogu se međuslovima zapaziti male rupice u ka-menu) nalazila su se odlivena iučvršćena olovna slova, pa je tekstnekada bio veoma uočljiv. Kada suolovna slova uklonjena (izbijena izsvog „ležišta“) iz urezanih slova ukamenu nije mi poznato. Osobnomogu pretpostaviti, najvjerojatnijeposlije II. svjetskog rata, ali moždai ranije, npr poslije I. svjetskog ratakad su raskinute političke veze sAustro-Ugarskom? Citiram pr-ijevod latinskog teksta na hrvatskijezik iz knjige autorice TamareGović: „Epigrafski spomenici u Du-brovniku“.„Austrijskom caru Franji I. (1768-1835 – nap. D.R.) i Karolini, uzviše-noj supruzi, najboljim i najmilostiv-ijim vladarima, jer su u ovoj kućiboravili deset dana, kuća Gozzetakvim gostima oplemenjena i uz-veličana za vječni spomen potoma-ka, godine 1818.“ (Pretpostavljam,da je vlasnik palače Gozze misliona potomke obitelji Gozze! – kom.D.R.). Naravno, da je plemićkaobitelj Gozze svoga gosta također„plave krvi“ i još uz to samog aus-trijskog cara nazvala „najboljim inajmilostivijim vladarima“ me-đutim, i car i njegov ministar Met-ternich (1773-1859), koji je bio min-istar vanjskih poslova (vješt i be-skrupulozan diplomat) od 1809do1848. god; isticali su se kao pro-tivnici svake političke promjene ičuvari principa autoriteta i bezuv-jetne pokornosti podanika. To jedovodilo do progona i do us-postavljanja prave tiranije.Kako je dočekan austrijski carFranjo I. može se saznati iz knjige„Dubrovačke slike i prilike“ JosipaBerse. Citiram najzanimljivijedjelove teksta.... „Car stiže jutrom 24. svibnja1818. ravno iz Stona. Na Pilama,pod velikim slavolukom, navrhkojega je grdna orlušina širila svo-ja pokroviteljska krila, dočeka ganačelnik. U gradu kuće (su)

iskićene sagovima, festonima (vijencima od cvijeća igrančica – nap. D.R.), natpisima, natpisi su mahom nalatinskom jeziku, a sastavili si ih Brnja Zamanja, Frano iUrban Appendini, Vlaho Stulli, „Fratar Gluhi“ i drugi. Predvratima Gozzine kuće, određene vladaru za stanovan-je, poklonile su mu se vlasti. Navečer stiže carica lađ-icom iz Koločepa u Gruž, iz Gruža u nosiljci u grad.Sutradan izađe pred cara dubrovački patricijat in cor-pore (svi skupa, u cijelosti), predvodi ga stari Niko Poz-za, koji, pokazujući na muklu četu svojih drugova, rečevladaru na talijanskom jeziku. „Veličanstvo! Nije boja-zan i ufanje, nego vjera i odgoj, naslijeđeni od našihpredaka, koji nas vode pred Vaše Veličanstvo.“ Na teriječi car se nešto uzbuni, pa odgovori: „Gospodo, viste pametni, vaša će me djeca slušati.“ Prkos se krio uriječima dostojanstvenog vlastelina, opomena u riječi-ma cara Franja. (...) Nabrzo zatim dubrovačke vladikedođu, da se prikažu; caru ih predstavi grofica Giorgi,žena Mihova, carica predstavi vladike grofica MarijaGhetaldi-Gondola, sestra Dživa Natali. Vladari su bili vrloljubazni sa vlastelom, a kako s njima, tako i sa svakimbez razlike.Da dođu u dodir s građanstvom, oni obilaze i pregle-davaju cijeli grad. Gledajuć s vrh(a) Lovrijenca pravilnograđeni Dubrovnik, njegove visoke i tvrde zidove i kule,reče car: „Vidi se, da su grad podigli ljudi, koji su praviočevi svoga zavičaja“. Carica pozivlje na ručak dvan-aest djevojčica s Pelješca, da se divi njihovoj nošnji,danas na žalost pometnutoj; u Gospi su svečane službeBožje za carevo zdravlje; piaristi pozivlju Franja I. i su-prugu mu na literalnu akademiji; neki Pavo Radić u imetrgovačkog staleža pušta s Place balon.“ (...)Treba znati iskoristiti ovaj posjet austrijskog cara Fran-je I. Dubrovniku 1818. godine. Sljedeće godine navrša-va se 200 godina od posjete austrijskog cara i njegovesupruge, pa bi bilo turistički vrlo poželjno, da se na nekinačin obilježi i sačuva od zaborava ovaj povijesnidogađaj. Po mom mišljenju, najodgovarajući način (uzsuglasnost Konzervatorskog zavoda Dubrovnik) profileslova urezani u kamenu obojiti odgovarajućom nijan-som sive ili žute („zlatne“) boje kako bi cjelokupni tekstdošao do izražaja, odnosno postao uočljiv. Na turis-tičkim vodičima je da daju objašnjenje značenje togateksta (u neposrednoj blizini Kneževog dvora), i kakosam već naveo pogotovo austrijskim turistima.Zanimljivih povijesnih detalja ili kurioziteta ima bezbrojali oni pripadaju u „grupu“ duhovna baština, kojih imatako-reći na svakom kantunu, a pogotovo u javnim isakralnim objektima. Osim već navedenog gornjegprimjera, evo jednog kratkog natpisa za kojeg rijetkotko zna, a gdje sigurno neće kročiti noga vodiča sa tur-istima. U jednoj gradskoj krivudavoj uličici s nazivom„Grbava“ s dvije strane jedne jednokatnice nad ulaznimvratima (s južne strane) nalazi se sljedeći latinski tekst:SI.DEUS.PRO.ME.QUIS CONTRA ME („Ako je Bog zamene, tko je protiv mene?). Na istočnoj strani iste kuće,po meni je još zanimljiviji latinski natpis iako je kraći.Prvi stih Psalma glasi: NON NOBIS DOMINE NON NO-BIS („Ne nama, Gospodine, ne nama“.) Iako nijenaveden drugi stih istog Psalma veoma je značajan, aon glasi: SED NOMINI TUO DA GLORIAM („Nego im-enu svome slavu daj“.). Zanimljivost oba stiha je u tome,što su vitezovi Hrama („Templari“) ovaj Psalam izgo-varali uoči bitaka sa „nevjernicima“ u Svetoj zemlji, tj.tijekom križarskih vojni. Jesu li se žitelji s dubrovačkogpodručja bez obzira na stalež priključivali križarima ilihospitalcima, vjerojatno o tome nećemo nikad saznati.Možda su i postojali kakvi zapisi, ali isti su uništeni upožaru mnogih javnih i privatnih knjižnica poslije potre-sa, jer su sluge već upalile vatru u kaminima, a onda sevatra proširila i uništila sve što je moglo gorjeti.

37GlasGrada - 650 - petak 1. 9. 2017.

Priredio: Nikša Violić

LOPUDSKA BAŠTINA

Ljetnikovac ZamanjeLjetnikovac ZamanjeLjetnikovac ZamanjeLjetnikovac ZamanjeLjetnikovac ZamanjeLjetnikovac Zamanje smješten jeizmeđu ladanjske kuće Miha Pracata icrkve sv. Nikole iz 1482.g., neposred-no uz morsku obalu. Visoka jednokat-nica većih dimenzija. U privatnom jevlasništvu, davno je napušten i krov seurušio. Na pročelju prizemlja je trojevrata iznad kojih su otvori što je rijet-kost kod dubrovačkog ladanja. Nakatu zid glavne sale bio je u 18.st. os-likan. Rad je nepoznatog slikara. Zbogurušenog krovišta ove zidne slike duginiz godina bile su izložene raznim kli-matskim utjecajima. Potom taj zid salena kojem se nalazio oslik je srušen, apritom su uništene i zidne slike. Sazapadne strane je prizemna gospodar-ska kuća već davno bez krovišta iobrasla u gusto žbunje i visoku travu.Sa sjeverne strane je zapušten i zarast-ao vrt ograđen ogradnim zidom. Dan-as je ovaj ljetnikovac u oronulom i za-puštenom stanju. Zapadni fasadni zidje cijelom površinom obrastao u gustibršljan sve do visine krovišta. Jjetnik-ovac očekuje investitora koji će gaobnoviti. Prilikom mog vođenja turistaElafitima, uključeno i Lopud, primije-tio sam čuđenje turista da ovolika zgra-da neposredno uz morsku obalu, stršioronulo i zapušteno, a neki su i fo-tografirali ovo oronulo ladanje.Perivoj Đorđić - MayneriProstrani perivoj Đorđić - Mayneri ute-meljen je u drugoj polovini 19.st. Nalazise u središnjem dijelu naselja Lopud,

neposredno uz obalu. Nastao je kao neo-maniristički perivoj, spoj tradicionalnih eleme-nata i engleskog romantičnog vrtnog stila.Podijeljen je u dvije cjeline, južnu i sjevernu, apovršine je oko 13 000 metara četvornih, odčega prednji dio zaprema oko 3600 m.četvornih. Ovaj perivoj spada među najvećeotočke parkove u Hrvatskoj. Perivoj kupuje1886.g. barun August Mayneri iz Venecije kojeje oženio djevojku iz obitelji Đorđić. Uređujega prema planu i nacrtu grofa, Baldazara Bas-segli – Gozze iz Trstenoga, koji je za perivojpoklonio 60 sadnica raznog drveća iz svogperivoja u Trstenome. Ovaj prostrani komple-ks perivoja utemeljen je na prostoru bivših vi-nograda i maslinika starog ljetnikovca obiteljiĐorđić. Taj ljetnikovac i onaj Zamanjin, bio jemeđu najbogatijima na Lopudu. Uz ljetniko-vac se nalazila veća terasa. Na ulazu u ovajperivoj je monumentalno, kameno stubištekoje silazi k moru. Na vrhu stubišta, sa objedvije strane su dvije kamene skulpture lavovai dvije terase – vidikovci sa kojih se pružapogled na čitavu uvalu Lopuda. Kroz perivojvodi duga šetnica. U vrtu je kameni stol s ka-menom klupom. U parku je , sa njegove južnestrane su ostaci starog ljetnikovca Đorđića,na čijem zidu je kameni grb i gotički prozori.Perivoj krase šetnice, a obiluje zelenilom, sup-tropskom vegetacijom, ezgotičnim biljem idrvećem mediteranskih stabala i raslinja. Ras-tu aloje, palme, borovi. Po sredini prednjegdijela perivoja je kamena fontana s okruglimbazenom u kojem plivaju crvene ribice. Do-miniraju dvije tristogodišnje pinije koje suposadili starosjedioci otoka i stari, visoki višestoljetni borovi i čempresi. Kameni luk krozkoji se ulazi u stražnji - sjeverni dio perivoja,prekriven je morskim školjkama i komadići-

ma modrog, marunskogstakla iz Venecije, a što jebaruna Mayneria podsjeća-lo na njegovu Veneciju.Stražnji, sjeverni dio perivo-ja poznat je po kamenimstatutama, njih četiri, natemu četiri godišnja doba.Postavljene su na kamenimstupovima - postamentima.Uokolo je obilje drveća lovor-ike, agruma, bambusa – trstike. Po želji baru-na Mayneria, po sredini ovog malog vrta un-utar kamenih statua, slovima izvedenim odsivog santolina pisalo je ( u prijevodu:“ Ovdjeje meni najbolje“). Ljeti je ovaj tekst biouokviren bordurom mirisnog cvijeća raznihboja. Po svojim obilježjima i karakteristikama,ovaj perivoj je među najznačajnijim perivoji-ma iz 19. st. na Jadranskoj obali, a po površ-ini najveći park na hrvatskim otocima. Unukposljednjeg dubrovačkog kneza, carski ko-mornik Sabo Đorđić u ovom perivoju dočekaoje i ugostio nadvojvodu Maksimilijana Hasbur-škog, brata austrijskog cara Frana Josipa i nje-govu suprugu, belgijsku princezu madamŠarlot, prilikom njihova obilaska otoka Lopu-da, a prije njihova odlaska za Meksiko. Perivojje od 1996.g. registriran kao kulturni spomenikparkovne arhitekture i pod zaštitom je države.Nažalost, vandali su 2011.gdine u vrtu polo-mili kamene kolone - stupove, kante za smećei postavljene putokaze. Posjećena su i dvaogromna i visoka bora. Danas se ovaj perivojodržava i njeguje, a posjećuju ga i obilaze broj-ni izletnici gdje uživaju u obilju zelenila i hla-dovine i danas onoliko potrebnim mirom i tiš-inom prirode koje ovaj perivoj pruža i ponosje Lopuđana.

NA PULSKOM FESTIVALU

Uspješni nastup Vesne Miletić i Ivane Marije VidovićUspješni nastup Vesne Miletić i Ivane Marije VidovićUspješni nastup Vesne Miletić i Ivane Marije VidovićUspješni nastup Vesne Miletić i Ivane Marije VidovićUspješni nastup Vesne Miletić i Ivane Marije VidovićDvije Dubrovkinje, nekoć profesorica Vesna Miletić i učenica Ivana Marija Vidović,danas kolegice i prijateljice združile su se u pijanistički duo četveroručno i izveledjela Mendelssohna, Dvoraka, Schuberta, Schumanna, Ramovša, Satieja

Kada se udružeemocije, želja, talent,predani rad, uzajamnopoštovanje, neizmjernaljubav prema glazbi tedugo poznanstvo kojeseže u dane odrastan-ja i obrazovanja u Du-brovniku na školi LukeSorkočevića, onda us-pjeh ne može izostati.Tako se u subotu 26.kolovoza na središn-jem trgu u Puli naprelijepom Pulskom fo-rumu pred stotinamaprisutnih zaključila jošjedna, druga po reduedicija Međunarodnogfestivala klasičneglazbe pod umjetničkim ravnanjem orguljaš-ice i osnivačice festivala, Puležanke AndrejeMilohanić koja festival vodi s velikim entuzi-jazmom i trudom. Organizator festivala je Istar-ski Kulturni Sabor (IKS) kojem je Milohanić i

predsjednica. Festivalse održava pod visokimpokroviteljstvom GradaPule. Bio je to glazbenimaraton na rekli bi s pra-vom, višem ilipatricijskom platou Rim-skog foruma u Puli kojije združio čak sedamzemalja kroz svojglazbeni izričaj. DvijeDubrovkinje, nekoć pro-fesorica Vesna Miletić iučenica Ivana Marija Vi-dović, danas kolegice iprijateljice združile su seu pijanistički duo četver-oručno i izvele djelaMendelssohna, Dvora-ka, Schuberta, Schu-

manna, Ramovša, Satieja. Za kraj, uz burniaplauz brojne publike dodale su dodatak An-dante iz 3.simfonije Luke Sorkočevića u uredbiB.Vlaheka te tako odale počast svom Dubrovni-ku ali i Umjetničkoj školi gdje su se prije više

od 20 godina u učionici broj 20družile uz glazbu u svojstvu profe-sorice i učenice. I dok je jedan odnajstarijih hrvatskih trgova Pulski Fo-rum, u svoj svojoj raskoši blistao skrasnom pozornicom, odličnim klavi-rom i instrumentima, a ono najvažnijes vrsnim glazbenicima koji su se svistopili u jednu fenomenalnu glazbe-nu obitelj, Augustov hram građenizmeđu 4. i 14. godine i drevni ko-mpleks prekrasnih građevina trgakoji svjedoči zavidnu povijest još odosnutka rimske kolonije Pole, zračioje neopisivom ljepotom koja šutkeveć više od dva milenija svjedoči onepresušnim vrijednostima našebogate i burne povijesti.Zadovoljstvo nije krila ni umjetničkadirektorica festivala izjavivši:Ima li divnije veze od one neraskidiveizmeđu profesorice i učenice! Pravaje sreća biti okružen ljudima koji pre-poznaju ideju i koji čine sve što je unjihovoj moći da i drugi vide kako jeto kad kreativna mašta čini čarobnosvašta! Osjećaj je toliko velik da nestane ni u najmoćniju riječ svijeta!Vidimo se dogodine još bolji,kreativniji i inovativniji!

Foto: Nenad Šimunić

38 GlasGrada - 650 - petak 1.9. 2017.

EKO OMBLIĆI

Uz dane galebovaUz dane galebovaUz dane galebovaUz dane galebovaUz dane galebovaU danima posvećenim galebovima, od 30.kolovoza do 6. rujna 2017., Eko Omblići ćeposjetiti stanište galeba klaukavca naotočiću Supetru preko puta Cavtata, a ublizini otočića Mrkan i Bobara. Na otočićuEko Omblići i djeca Grada će imati nekoli-ko likovnih i edukativnih radionica a svekako bi se upoznali sa ovom zaštićenomvrstom galeba. Voditeljica projekta

Jadranka Šimunović

PREKRASNA LJETNA VEČER UZ THE FRAJLE

Još jedan sjajan koncert u sklopu Ljeta u ValamaruJoš jedan sjajan koncert u sklopu Ljeta u ValamaruJoš jedan sjajan koncert u sklopu Ljeta u ValamaruJoš jedan sjajan koncert u sklopu Ljeta u ValamaruJoš jedan sjajan koncert u sklopu Ljeta u Valamaru

Talentirane, posebne i očaravajuće The Frajle 25. kolovoza su u sklopu Ljeta u Valamaruodržale koncert pod zvjezdanim nebom terase hotela Valamar Dubrovnik President 5*.Unaprijed rasprodani koncert potvrdio je da se radilo o večeri za pamćenje.

Odnosi s javnošću Valamar Riviera d.d.

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA

Nova sezonaNova sezonaNova sezonaNova sezonaNova sezona

Kazalište Marina Držića u novu sezonu2017. / 2018. ulazi s izvedbama uspješnice“Orfej sluša radio” autorice Pavlice BajsićBrazzoduro. Predstava radiofonijskog teatraigrat će na magičnoj tvrđavi Bokar, točnije2. / 4. / 5. / 6. / 8. / 9. rujna s početkom u21h. Sve izvedbe su ograničenog brojamjesta zbog specifične lokacije. Glavneuloge u predstavi igraju Frano Mašković iMarija Šegvić, a Orfej u produkciji KMD-auspješno spaja mit, ars akustiku i radio-foniju, modernu tehnologiju, video pro-jekcije i prije svega klasičan teatar koji seodigrava u ambijentu čarobnih dubrovačkihzidina i katakombi koje kriju mnoštvo tajni.Na istoj lokaciji tvrđave Bokar 7. rujna ćese održati koncert kantautorica LovelyQuinces (Dunja Ercegović) i Luce (LucijaĆustić) s početkom u 21h. Lovely Quincesjavnosti se predstavila 2012. godine prvimsinglom “Wrong House” i odmah privuklamnoštvo interesa publike i kritike. Do dan-as je objavila EP “No room for us” te prvidio planiranog albuma koji je nazvan “Meetme in Moscow part1”. Luce u goste dolaziu tijeku promocije aktualnog singla “Vraćamse”, koji ujedno najavljuje prvi dugosvira-jući album te se planira objaviti krajem 2017.Prije svih najavljenih događanja u kazališn-om foyeru se 26. kolovoza otvorila izložbamlade umjetnice Antonije Bilić. Slike iz cik-lusa nazvanog”Hommage Dobriši Ce-sariću” mogu se pogledati sve do 9. rujnaza radnog vremena blagajne KMD-a. Sug-estivna izložba potaknut će vas da se pris-jetite Cesarićevog pjesničkog opusa, stalnihmotiva iz njegove lirike, iz kojih izvire au-tentičnost doživljaja i istinitost.

KAMP SOLITUDO

RundekRundekRundekRundekRundekCargo TrioCargo TrioCargo TrioCargo TrioCargo TrioGlazbeni sastavRundek Cargo Trioovog će petka nastu-piti na zvjezdanoj po-zornici kampa Solitu-do s početkom u 21sat. Uz Darka Runde-ka, njegovog liderakoji je i jedan od na-jpopularnijih glazbe-nika s prostora bivšeJugoslavije, Trio činei violinistica Izabel temultiinstrumentalistDušan Vranić.

UDRUGA NAJBOLJI U BAŠTINI I DUBROVAČKI MUZEJI

Međunarodni skup “The Best in Heritage”Međunarodni skup “The Best in Heritage”Međunarodni skup “The Best in Heritage”Međunarodni skup “The Best in Heritage”Međunarodni skup “The Best in Heritage”Udruga Najbolji u baštini i Dubrovački muzeji organiziraju službenu tiskovnu konferencijumeđunarodnog, godišnjeg skupa “The Best in Heritage”, koji će se po šesnaesti putaodržati krajem rujna u Dubrovniku. Tiskovna konferencija počinje u petak, 1.9. u 11 sati, udvorani Ragusina u Kneževom dvoru. Nakon konferencije slijedi otvaranje izložbe plakatavezane uz skup, koja će biti izložena u atriju Muzeja kroz čitav rujan.

39GlasGrada - 650 - petak 1. 9. 2017.

Piše: MarijaĐanović

PRIPOVIJES NA DUBROVAČKU

Storija oStorija oStorija oStorija oStorija obokarićubokarićubokarićubokarićubokarićuKad je majka dospjela ukomin izbečila se idešepitala od muke. Imalaje što viđetS balustrade na skalama ariva-la je djeci rijet da budu dobradok se vrati iz butige. Drito jepošla po frešku fecu, muku, cukar i mlijeko daumijesi fugace i ispriga krostule za festu.Pored nje su pasale imađinane gospođe s Pločaimparadane s kapelinima ko da su izišle iz figu-rina. Pune grandeca, imađinane u sebe gledalesu na nju ko na grezu joku i jadnicu. Smetala sujoj njihova ginjetanja, ali se nije vele ozirala. Kupi-la je spenzu i vratila se doma.„Liberajte se od mene, vrag vam mahače odni-jo“, govorila je Stane. Blagodarna, voljela je do-bro brijeme dijelit sa svojom djecom i imala jeza har susjedi, koja se nije impačala u tuđe pos-le.Pomakla je kucalo na vratima da najavi dolazak.Nitko se nije oglasio pa ni najstariji Maro. Fidalase da su se zaigrali pa ne čuju. Zato brijeme ukominu vladala je velika konfuzijon. Najmlađi jesjedo na tovjelici i izlempan kričo u sve glase koda ga deru. Kako i neće? Na glavi se lučido sivilimeni bokarić. Inkaštro mu se do ušiju. Insomakad se malac htio popišat, hudoba Maro izvrn-uo je bokarić i nabio mu ga na glavu. Bokarić jesjedo malome na glavi ko najljepši klobuk.Kad je majka dospjela u komin izbečila se idešepitala od muke. Imala je što viđet. Znala jeko je to ofabriko, ali bilo je važnije molat bokarićs glave. Uzela je limicu i pokušala razdvojit lim,ali sve je bilo uzalud. Maru je u prolazu oflimalaprdeljusku, a ostale sotokucine oklapila po škini.Sjetila se oljere s uljem. Skonfuzionana izlila jeperfin ulje malome iznad uši, ali i to je bilo uza-lud.„Što imam činit?“ pitala se Stane. „Koga daištem, koja pegula me toka?“Ondar se sjetila Keke u susjedstvu i poslala Marapo nju. Kad je Keka ugledala malog sparala je usmijehu: „Pođ s vragom! Bogme si smiješan.“„Ustavi suze, Stane, utaži plač. Toka u tihoći naćstarog limara.“Na prešu vezala je malcu bijeli turban oko glavei sa Stanom i malim izišla vanka.Na ulici hi je prvo trefio meštar od skule: „Ha,ha, sinko, ili je brijeme od maškarate ili nekemalahne komedije?“ „Para ko da ćete festižat,“peto je meštar Keki.„Gledaj svoja posla, vrag ti dušu uzeo.“ Meštarzašuti i svrati u prvu oštariju, usahoše mu ustaod smijeha.„Šutnja je rajska stvar. Mir Božji s tobom,“ do-baci mu Keka.„Đe ćete?“ upita Franka Stanu. „Imamo opravitveličak poso,“ odvrati Keka.„Rekla sam ja da djecu trba muštrat inače ćenam mularija zagorčat život,“ podmontala jeFranka Stani. Nagnula se nad maštelu i nastavi-la prat robu.Na koncu je limar alavia prepilo lim i digo bokarićmalcu s glave. I sve bi lišo prošlo da malomenijesu uši otekle ko u magarca.I tako je finula storija o bokariću.

Bucove pjesme s okusom soli, Dan meda...Bucove pjesme s okusom soli, Dan meda...Bucove pjesme s okusom soli, Dan meda...Bucove pjesme s okusom soli, Dan meda...Bucove pjesme s okusom soli, Dan meda...Trećeg dana održavanjaFestivala soli u SolaniSton koncert jeo pedese-toj obljetnici svog umjet-ničkog djelovanja održaoBuco Pende, uz pratećugrupu Sigma. Romantikai nostalgija u prvom dije-lu koncerta uz omiljeneBucove autorskeskladbe, te evergreeni irock -standardi u drugomdijelu koncerta , sve to uzanimljivom prostoruSolane bili su odličan ra-zlog za uživanje publike.Zabalalo se zapjevalo iizvođače na kraju isprati-lo oduševljenim pl-jeskom. Djelić atmosferedonosimo u galeriji. U sr-ijedu, 30. kolovoza pok-rovitelj programa Festiva-la soli u Stonu je Turistička zajednica općine Dubrovačko primorje. Pod nazivom“Dan meda” predstavili su se primorski medari, a sve je začinio program KlapeStaglin i KUD-a Lirica iz Slanoga.

PRVI FESTIVAL SOLI U SOLANI STON

Početak uz vino i jazzPočetak uz vino i jazzPočetak uz vino i jazzPočetak uz vino i jazzPočetak uz vino i jazzPod pokroviteljstvom Općine Ston, TZopćine Ston, Dubrovačko-neretvanskežupanije, TZ Dubrovačko-neretvanskežupanije i sponzora, te u suorganizacijidubrovačke Udruge Amorette te SolaneSton i Vila Korune 27.kolovoza je otvorenprvi Festival soli koji će se održavati dopetka, 1. rujna u Solani Ston. Nakonobraćanja vlasnika Solane Sveta Pejića,načelnika Općine Ston Vedrana Antu-nice te Ksenije Matić iz tvrtke Event LabDubrovnik, održao se program pod na-zivom „Vino, sol i jazz“ na kojem su pos-jetitelji imali priliku uživati u lokalnim vin-ima uz stručno vodstvo certificiranihsommeliera, a sve to popraćeno jazz in-terpretacijama Maje Grgić i IgoraVlahušića.U suradnji s tvrtkom Event Lab Du-brovnik predstavljena su 4 tipična žup-anijska vina - rukatac (maraština), po-šip, malvasija i plavac mali. Certificirani

dubrovački sommelieri Siniša Lasan, Ks-enija Matić, Ana Bitanga Jukić i FraneKovač gostima, su objašnjavali poseb-nosti svakog vina, njihovo porijeklo, okus,kao i sve karakteristike pojedine sorte.Kod sljubljivanja hrane i vina, sol imaizrazito važnu ulogu. Poznato je kako sepercepcija vina u ustima mijenja ovisnoo namirnici koja se s njim sljubljuje, ob-jasnili su sommelieri.Jazz večer u opuštenoj atmosferi uz ka-pljicu dobrog vina, kamenice, Stonskutortu kao i druge lokalne specijalitete up-otpunjena je glazbenim dijelom koji supriredili sjajni duo Maja Grgić i IgorVlahušić izvodeći klasike i suvremenepjesme u jazz verzijama. Vino i jazz poka-zali su se kao odlična kombinacija započetak nove priče koju uza se vezujeFestival soli. Već ove prve večeri okupiose veliki broj posjetitelja - kako domaćih,tako i inozemnih.Slani Festival je 28.kolovoza donio DanMarina Držića - pod pokroviteljstvomDoma Marina Držića Dubrovnik u čijoj je

organizaciji Aster kulturnodruštvo izvelo lutkarskupredstavu Skup. Veliki Vidrabio je, naime, zaposlen kaopisar u Solani davne 1553.godine te u povodu 450.obljetnice njegove smrtiDoma Marina Držića poklo-nio je ovu predstavu posje-titeljima Solane Ston. Ovajprogram donio je i nastavakradionica u Solani za onenajmlađe.Podsjetimo, ulaznica zaprograme Festivala soli uStonu iznosi simboličnih 10kuna, a svaki posjetiteljdobije vrećicu od 250 gstonske soli na poklon.

40 GlasGrada - 650 - petak 1.9. 2017.

mali OGLASINEKRETNINE

(ponuda/potražnja)

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOMDO 12:00 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta ujednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen).Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686 383,www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA.

Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobeFIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište. Prilikompredaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, uprotivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni,neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

Za detaljne informacijeoglasa u okviru nazoviteLibertas Inženjering na

091 612 8097, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

AGENCIJA

ZA PROMET

NEKRETNINAMA

+385 (0) 091 321 02 44+385 (0) 91 117 05 77

www.dubrovnik-market ing.comdubrovnik.marketing.plus@gmail.com

DUBROVNIK MARKETING PLUS d.o.o.

za nekretnine i konzalting,Dubrovnik, Dr. A. Starčevića 20,

OIB 50808276243

Šipčine, AKCIJA MJESECA uređenidvosobni stan ispod ceste, s parkingmjestom, 163.000 eura

Gruž, SNIŽENA CIJENA dvosobni stan6 kat neboder,pogled na more 112.000eura

Batala, dvoiposobni stan, 3.kat, nasamoj obali u Lapadu, 195.000 eura

Dom zdravlja 4 sobni stan, pogodnoza turizam, 104m2

Rožat luksuzna novogradnja, dvoetažnistan 90m2, vrt 97m2, 2 parkinga ugaraži 265.000 eura

IZUZETNA PRILIKA,Nuncijata zemljište560m2, lokacijska dozvola 260.000eura

Sustjepan, izuzetna prilika kamenakuća sa vrtom za adaptaciju, 159.000eura

PRILIKA POVOLJNO kod Hotele Adrie,kat kuće 90 m2, taraca, vrt, 210.000eura

SAVRŠENA PRILIKA Rožat zemljište saprojektima 900m2 samo 139.000 eura

NOVO ORAŠAC ispod magistrale Kućai omirine sa građevnim zemljištem.

SUPER PONUDA VRBICA poviše mag-istrale 2.300m2 građevnozemljište,lijepi pogled 135 eura/1m2, ili310.000 eura

NOVO U PONUDI ŽUPA ,Čelopeci,građevno zemljište 800m2 uz cestusamo 135.000 eura

POVOLJNO Zaton uz cestu građevnozemljište za turističke namjene 3.300m2po 170 eura/1m2

NOVO BRSEČINE građevno zemljištepoviše magistrale 840m2, voda, struja,asfaltni put lijepi pogled 118.000 eura

Trsteno građevno zemljište, ispodceste kod crkve, 1.100m2 samo105.000 eura

JEFTINO ,Kupari zemljište za kuću splaćenom dozvolom, 105.000 eura

POVOLJNO Orašac kuća za obnovu sazemljištem,pogled na more ,110.000eura

IZUZETNA PRILIKA Lozica kuća sazemljištem i privatnom plažom ,520.000eura

SNIŽENO,Vrbica lijepa kuća sa vrtomod mora 50m, 270.000 eura

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite senajboljima u Gradu

POVOLJAN STAN U MOKOŠICI /64m2, visokoprizemlje s terasom, ure-dan i održavan, otvoren pogled /109.000 eura

APARTMAN U NOVOGRADNJI /112m2, lođa s pogledom na more,parking mjesto, Župa Dubrovačka /212.800 eura (popust na gotovinu)

NAJBOLJA KUPNJA / 97m2, mala iprekrasna vila s velikom terasom uDubrovačkom Primorju / 375.000 eura

MALI STAN ZA MALE NOVCE / Proda-jemo potpuno namješteni 1.5 sobnistan na 1.katu novije stambene zgradena Orašcu, balkon s pogledom namore, parking, sprema / 77.900 eura

PRILIKA / U našoj ekskluzivnoj ponudimala ruševna kuća (79m2) s velikimzemljištem (1000m2), u srcu Kalamote/ 79.000 eura

PRODAJEMO KUĆU NA AUTOBUSN-OM KOLODVORU / U našoj eksk-luzivnoj ponudi kuća nasuprot autobus-nog kolodvora idealna za turističkoiznajmljivanje, 115m2 stambenog pros-tora i terasa / 330.000 eura

RENOVIRAN STAN U HLADNICI / Na-domak Vojnovića, 3 spavaće sobe,dnevni boravak s terasom, dvije etaže,4.kat / 210.000 eura

MALI STAN U MOKOŠICI / 34m2, ren-ovirani stan s dvije sobe i balkonom uzgradi s liftom, 2. kat / 75.000 eura

PRODAJETE NEKRETNINU / Dopus-tite profesionalcima da rade za Vas

ZA SIGURNOG KUPCA TRAŽIMO VE-LIKI STAN U ZLATNOM POTOKU / Cca120m2, blizina glavne ceste, niži katovi

TRAŽIMO KUĆU U SLANOME DO

IVANICA HITNO PRODAJEM kuću rohbau, 250m2 s dvorištem, 42.000 eura

Potražujemo građ. zemljišta, omirine,kuće, stanove na Dubrovačkom po-dručju,Agencija DMPDr.A.Stračevića 20, 020550 888,0913210244, 0911170577,

www.dubrovnikrealestate.info

Kupujem kuću ili stan u Dubrovniku iliokolici. Trazim kuću za stanovanje unajam u okolici Dubrovnika. 095 3586335.

Prodaje se dvosobni stan 70m2 u No-voj Mokošici, useljiv, dvoetažni, mo-gućnost renoviranja u dva manja. 091725 4885 (zvati nakon 16.00).

Dvoje studenata traže jednosoban stanna području Lapada za vrijeme aka-demske godine. 099 723 9600.

Iznajmljujem sobu u Gružu za 2 osobe(samo spavanje) u blizini Robne kućeSrđ. 098 968 2455, tel.020/ 419 331.

Prodajem poljoprivredno zemljište 6300m2 na Šipanu (Suđurađ) . 098 968 2455

Građevinsko zemljište u blizini zračneluke veličine 3000 m2 mijenjam zastambenu nekretninu. 091 937 4727.+

Iznajmljujem stan i apartman na Grudi.791 204 ili 098 959 5949.

VOZILAProdaje se Renault Twingo, 2005.g.,udaren. 098 200 332.

PLOVILAProdajem plastičnu pasaru 3,3 m tipkvarnerplastika. 099 618 6497.

POSAOUređujem vrtove i đardine, dipl.ing.agr.098 958 1993

Vršimo tapeciranje unutrašnjosti krovaautomobila. 098 957 6052

KAMENOKLESAR-Izrada grobnica,spomenika, vaze, klupice, skaline,ograde, kolone, pila. 091 728 5208.

Dubinsko-kemijsko čišćenje tapiciran-og namještaja: kutne garniture, fotelje,kauči, stolice, autosjedala, unutrašnjostplovila itd... Dolazimo na Vašu adresuna području grada i okolice. 095 3993059.

Čišćenje đardina, okućnica prostora, temanja pituravanja, povoljno. 098 9312558.

Vrtlarske i slične radove obavljam. 091937 4727.

250.000 EURA / Za konkretnog kupca,uređena ili za adaptaciju, pogled namore, osiguran parking

TRAŽIMO MALI STAN U LAPADU / Zasigurnog kupca tražimo stan od 40-50m2 na prostoru Uvale, Semafora iVojnovića

TRAŽIMO GARSONJERE NA PODRUČ-JU GRADA / Zbog povećanog interesakupaca, potražujemo manje stanove do30-40m2 na širem području Grada

VEĆI STAN U PRIZEMLJU NA PODRUČ-JU LAPADA, PJACE, MONTOVJERNE /Siguran kupac, poželjna terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO KUĆE ILI STANOVEU STAROJ GRADSKOJ JEZGRICAVTAT / poželjan pogled na more,terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO MANJU GRAĐEVINSKUPARCELU U RIJECI DUBROVAČKOJ / Zakonkretnog kupca, cca. 500m2 za gradn-ju obiteljske kuće, ispod magistrale

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMANA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Ure-đene ili za adaptaciju, poželjan vrt iliterasa

HITNO TRAŽIMO MANJE STANOVENA PODRUČJU MOKOŠICE / Velikabaza kupaca

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVEUNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređeneili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEM-LJIŠTE / Za gradnju stambene zgradena području Grada, Mokošice ili Župe,1000m2091 612 8097, 020 356 020 iliwww. libertasinzenjering.hr

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šip-čine, Lapad, Mokošica, Župa, 091 3210244, 091 1170 577 www.dubrovnik-marketing.com

41GlasGrada - 650 - petak 1. 9. 2017.

Izrađujemo i montiramo žaluzine,trakaste zavjese, rolo i duo rolo zavjese,rolo komarnike, panel zavjese. Zatvar-amo balkone roletama.Vršimo ugrad-nju i servis roleta. 091 1472 794 , 020201 131 ili na mail: gkrizmanic@gmail.com.

RAZNOProdajem KŠK - Holštajn bijelu kobilu,ujahanu, školovanu, s muškim ždrebe-tom starim 4 mjeseca + opremu za ja-hanje. 098 906 6021.

Prodaje se peć „Gorenje“ za centralnogrijanje, kuhanje i pečenje, dva sobnaradijatora i jedan za kupaonu, cirkular-nu pumpu ľ cola, ekspanzionu posudu

ULICAMA MOGA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA,OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA:

T:020 358 980, T/F:020 311 992 tele5marketing@gmail.com

50 l., kompletnu zapornu armaturu zapeă i radijator. 6500 kn. 098 595 051

Prodajem domaći česan, kapulu, jutiku,bobicu. Pogodnost za umirovljenike,dostava na adresu. 099 636 7101.

Gorenje bojler od 80 litara nekorištenprodajem 20% ispod cijene.

Kupujem stare razglednice Dubrovni-ka, Pelješca, Mljeta i Konavala. 091 7316034.

Prodaje se plastični badanj 1000 litara,2 rostfrajne bačve po 185 litara, žetak1000 litara, 2 demižane po 50 litara. 091588 3456

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ I MINISTRICA OBULJEN KORŽINEK

Obilazak budućih prostoraObilazak budućih prostoraObilazak budućih prostoraObilazak budućih prostoraObilazak budućih prostoraDržavnog arhiva u DubrovnikuDržavnog arhiva u DubrovnikuDržavnog arhiva u DubrovnikuDržavnog arhiva u DubrovnikuDržavnog arhiva u Dubrovniku

Prostore bivše vo-jarne u Gružu, gdjebi trajni dom trebaopronaći Državni ar-hiv u Dubrovniku,obišli su 25.kolovo-za GradonačelnikGrada DubrovnikaMato Franković,zamjenica gra-donačelnika Jelka

Tepšić i ministrica kul-ture Nina ObuljenKoržinek sa suradnici-ma. Prilikom obilaska,ministrica ObuljenKoržinek kazala jekako s obzirom na in-tenzitet i napredak ra-dova očekuje dacjelokupni prostoruskoro bude stavljen ufunkciju, ali i kako će se

preseljenjem Državnog arhiva iz Sponze zadovoljiti svi suvremenistandardi arhivske struke od prikupljanja do čuvanja arhivskegrađe. Gradonačelnik Franković i ministrica Obuljen razgovaralisu i o mogućnostima razvijanja prostora Sponze kao prezent-acijskog i povijesnog arhiva.

42 GlasGrada - 650 - petak 1.9. 2017.

68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE

68. Dubrovačke ljetne igre u brojkama68. Dubrovačke ljetne igre u brojkama68. Dubrovačke ljetne igre u brojkama68. Dubrovačke ljetne igre u brojkama68. Dubrovačke ljetne igre u brojkama u Gradu u SponziAntun Masle: Riječi boje i boja riječi - ljuske vida i prividau istoj oniričkoj bajci u atriju palače Sponza povodom 50.obljetnice smrti umjetnikaJagoda Buić: Scherzo s otpada u crkvici svetog Stjepana uPustijerniAljoša Rebolj: Isklesano vrijeme - kazališni opus TomažaPandura u Hrvatskoj u atriju palače Sponza· Tri programa u sklopu Pisci i pjesnici na Igrama prema kon-ceptu Mani Gotovac i pod motom “Ljubav je najugroženijapojava u suvremenom svijetu”:Stare ljubavi - hrvatski pjesnici u interpretaciji Tereze KesovijeDrago Glamuzina: EverestElena Ferrante: Genijalna prijateljica· Predstavljanje knjige Darka Lukića Uvod u primijenjenokazalište: Čije je kazalište? u suradnji s Art radionicom Laz-areti· Predstavljanje knjige Don Stanka Lasića Župnikovi zapisii sjećanjapovodom pedeset godina svećeništva katedralnog župnikadon Stanka Lasića· Predstavljanje knjige Ivice Kunčevića Redateljske bilješkeu izdanju Hrvatskog centar ITI· Predstavljanje monografije Nagrada Orlando - 40 godina uizdanju Hrvatske radiotelevizijeUlazniceCijene ulaznica za 68. Dubrovačke ljetne igre kretale su se urasponu od 75 do 650 kn. Dubrovačke ljetne igre su i ovegodine osigurale 30% popusta na ulaznice za sve programestanovnicima grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanskežupanije te povoljne dramske i glazbene paket popuste. Kup-njom Mastercard® i Maestro® karticama kupci su ostvarivali10% popusta, dok im je kupnja u iznosu od preko 500 knMastercard® i Maestro® karticama donosila voucher za 30%popusta na suvenire.PublikaPrograme 68. Dubrovačkih ljetnih igara vidjelo je približno60.000 posjetitelja. Od 1. srpnja do 24. kolovoza službenaweb stranica Igara www.dubrovnik-festival.hr zabilježila je popriznatoj metodologiji Google Analytics gotovo 50.000 jedin-stvenih posjetitelja iz zemalja sa svih kontinenata svijeta međukojima najviše iz Hrvatske, UK-a, SAD-a, Njemačke, Italije,Francuske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Španjolske i Slov-enije. Dubrovačke ljetne igre publika je redovno pratila i pre-ko društvenih mreža: Facebook, Instagram, Twitter.PressBroj održanih press konferencija: 5Broj poslanih obavijesti za medije: 116Za praćenje Igara akreditiralo se 223 predstavnika medija odčega 117 domaćih novinara, 42 domaća fotografa i snimatel-ja te 19 novinara i snimatelja iz inozemnih redakcija.Igre su pratili brojni mediji te je u domaćim i stranim tiskovina-ma objavljeno više od 520napisa o Igrama, a na news portalima i društvenim mrežamaviše od 3100. Festival je značajan medijski prostor dobio i nanacionalnim televizijskim postajama i lokalnoj televiziji (ukup-no oko 120 priloga).Sponzori, suradnje i struktura proračunaDubrovačke ljetne Igre kao jedna od najprominentnijih kul-turnih ustanova u Hrvatskoj te prestižni europski festival ost-varuje sjajne poslovne rezultate s renomiranim domaćim kuća-ma:Croatia osiguranje, Ford (službeno vozilo 68. Dubrovačkihljetnih igara), Gulliver Travel, Croatia Airlines, Viva voda, HEP,hotelske kuće: ALH, Hilton, Pucić Palace, Valamar, Kazbek,More, Park te Clara Stones, Xenia Design, Kraš - Bajadera,Lenovo, Restoran 360 i dva nova: Mastercard i Tele2.Dubrovačke ljetne igre primile su i vrijedne donacije Zračneluke Dubrovnik, OTP banke, Atlantske plovidbe i drugih.

Gotovo 2000 umjetnika izdesetak zemalja svijeta (VelikeBritanije, Rusije, Mađarske, Ukra-jine, Srbije, Slovenije, Italije, Fran-cuske...)16 scenskih prostora: atrijKneževa dvora, atrij palače Spon-za, igralište pod Minčetom, ispredcrkve sv. Vlaha, ispred Sponze,klaustar Male braće, Lazareti, ljet-no kino Jadran, Ljevaonica podMinčetom, klaustar Benediktin-skog samostana na otoku Lokru-mu, park Gradac, park Umjetničkeškole, crkvica svetog Stjepana uPustijerni, taraca tvrđave Revelin,tvrđava Lovrjenac, Umjetničkagalerija Dubrovnik.Ukupno 72 programske izvedbe(uključujući Svečano otvaranje) odčega:23 dramske19 glazbenih3 operne3 plesne4 folklorne7 filmskih11 popratnih68. Igre su održale 16 besplatnihprograma.Zbog nepovoljnih vremenskih uv-jeta otkazane su dvije izvedbe:balet Labuđe jezero u izvedbi Bele-ta Hrvatskog narodnog kazalištau Zagrebu u parku Gradac te jed-na od ukupno tri izvedbe Kafetar-ije u režiji Vinka Brešana i izvedbiFestvalskog dramskog ansamblaispred palače Sponza.Klavirski recital Lukáša Vondráče-ka otkazan je zbog bolesti umjet-nika, dok je koncert Korejskogkomornog orkestra otkazan zbogtehničnih razloga, u sklopu otka-zivanja cijele europske turneje.DramaU dramskom dijelu programapremijerno su prikazana 2 naslo-va:· Gospoda Glembajevi Mirosla-va Krleže u režiji Zlatka Svibena iizvedbi Festivalskog dramskogansambla u taraci Umjetničkegalerije Dubrovnik (1 generalnaproba, 5 izvedbi);· Marin Držić – Viktorija od nepr-ijatelja prema dramaturškom kon-ceptu Hrvoja Ivankovića u režijiIvice Boban i izvedbi Festivalskogdramskog ansambla u parku Um-jetničke škole (1 generalna proba,4 izvedbe).Reprizirana su 2 dramska naslo-va:· Kafetarija Carla Goldonija u režijiVinka Brešana i izvedbi Festival-skog dramskog ansambla ispred

Sponze (2 izvedbe, 1 otkazanazbog kiše);· Othello Williama Shakespeareau režiji Ivice Boban i izvedbi Festi-valskog dramskog ansambla naLovrjencu (4 izvedbe).Program je sadržavao 4 dramskagostovanja:· Hinkemann Zagrebačkog kaza-lišta mladih u režiji Igora Vuka Tor-bice na taraci tvrđave Revelin (1izvedba);· Tri zime Tene Štivičić u režiji Iv-ice Buljana i produkciji HNK uZagrebu (2 izvedbe);· Grad sjena Studentskog teatraLero u režiji i dramatizaciji DavoraMojaša (2 izvedbe);· Skup Marina Držića u režiji IviceKunčevića i produkciji KazalištaMarina Držića (1 izvedba);OperaTri premijerne izvedbe opereGeorg F. Händel: Orlando podumjetničkim vodstvom DavidaBatesa i u režiji Jánosa Szikore uklaustru Benediktinskog samo-stana na otoku Lokrumu.GlazbaUkupno je održano 19 koncerata.Nastupili su orkestri, komorni sas-tavi i solisti pokazavši vještinu umnogim stilovima i izvodeći razno-like glazbene žanrove. Drugu god-inu za redom realiziran je programpod nazivom U susret budućnostikoji je predstavio dva mlada virtuo-za, dobitnike prestižnih međunar-odnih glazbenih nagrada, dok jeklavirski recital lanjskog pobjedni-ka Natjecanja Queen ElisabethLukáša Vondráčeka bio otkazanzbog bolesti umjetnika.Balet/ples· Labuđe jezero Petra I. Čajk-ovskoga u koreografiji i režijiVladimira Malakhova i produkcijiBaleta HNK u Zagrebu· Ptice prema konceptu i u ko-reografiji Edwarda Cluga, a uprodukciji Bitef teatra & Novi tvrđa-va teatar i u izvedbi Bitef DanceCompanyjaFolklor· Folklorni ansambl LINĐO – 4tradicionalne izvedbe na taracitvrđave RevelinFilmski program· 7 filmskih projekcija u ljetnomkinu Jadran, od čega 5 s Pulskogfilmskog festivala

Popratni program· Četiri izložbe:Nikolina Šimunović: Jedno ljeto

43GlasGrada - 650 - petak 1. 9. 2017.

Tekst i foto: DLJI

DODJELOM ORLANDA I GALA KONCERTOM ZATVORENE 68. IGRE

Ozren Grabarić i Kvartet 4 gitareOzren Grabarić i Kvartet 4 gitareOzren Grabarić i Kvartet 4 gitareOzren Grabarić i Kvartet 4 gitareOzren Grabarić i Kvartet 4 gitare

ODRAZ NAJBOLJIH U OVIH 40 GODINA

Grand prix OrlandoGrand prix OrlandoGrand prix OrlandoGrand prix OrlandoGrand prix OrlandoJošku JuvančićuJošku JuvančićuJošku JuvančićuJošku JuvančićuJošku JuvančićuObljetnička monografija Nagrada Orlando- 40 godina predstavljena je 24. kolovoza uatriju palače Sponza, a na oduševljenje svihprisutnih, posebnom Grand prix nagradomOrlando na 68. Dubrovačkim ljetnim igra-ma, ovom je prilikom, „za poseban, veliki,neprocjenjiv doprinos festivalu nagrađenakazališna duša ovog Grada, redatelj JoškoJuvančić“.Hrvatska radiotelevizija ovom monografijomobilježava punih 40 godina neprekinutogapostojanja nagrade Orlando na jednom odnajstarijih i najistaknutijih europskih kul-turnih festivala, nagrade koja je postala in-stitucija kojom se slave najbolja umjetnič-ka postignuća u dramskom i glazbenomprogramu Dubrovačkih ljetnih igara.Monografija je objavljena u nakladi Hrvatskeradiotelevizije pod uredništvom Zorana Mi-hajlovića dok su suradnici i autori tekstovaizdanja Hrvoje Ivanković, Željka Turčinovići Sanda Vojković koji su i predstavilimonografiju pred dubrovačkom publikom.

68. Dubrovačke ljetne igrezatvorene su gala koncertom idodjelom nagrada Orlando zanajbolja umjetnička ostvarenja udramskom i glazbenom progra-mu, 25. kolovoza ispred crkvesv. Vlaha. Nastupili su Simfonijs-ki orkestar Hrvatske radioteleviz-ije s prošlogodišnjim dobitnikomOrlanda violinistom AleksejemSemenenkom, pod ravnanjemtalijanskog dirigenta AlbertaVeronesija.Nagrada Orlando za najboljeumjetničko ostvarenje uglazbenom programu Igara pri-

pala je 4 gitare, kvartetu kojegčine Zoran Dukić, Petrit Ceku,Tvrtko Sarić i Maroje Brčić, zakoncert održan 30. srpnja uKneževu dvoru, odlučio je ocjen-jivački sud u sastavu DubravkaTomšič, Marija Grazio i FranoĐurović obrazloživši kako su oviizvrsni gitaristi osim sjajne tehni-ke pokazali umijeće vrhunskogzajedničkog muziciranja, a opetje svatko unio ponešto svoje os-obnosti uz zavidno velik dinamič-ki raspon te posebno širok i do-ista bogat raspon boja zvuka.Nagradu je glavni ravnatelj HRT-

Okupljenima, među koji-ma su bili brojni dobitniciOrlanda, obratio se i glav-ni ravnatelj Hrvatske ra-diotelevizije KazimirBačić, naglasivši poveza-nost Grada, Igara i HRT-akoji baštini arhivske sn-imke različitih festivalskihprograma, a sama nagra-da je „odraz najboljih uovih 40 godina“ – zaključi-la je Željka Turčinović.Hrvoje Ivanković ponudioje iscrpnu analizu povijestinagrade, izabravši najza-nimljivije momente, poput činjenice da suIvica Kunčević i Vili Matula jedini koji sunagradu dobili dva puta. Jan Fabre bio jeprvi strani umjetnik koji je dobio Orlanda,za režiju Orgija tolerancije 2009., a ZlatkoSviben jedini koji je dobio nagradu za gos-tujuću predstavu Unterstadt 2013. godine.Knjiga je spomenar kojim se čitatelji moguprisjetiti svih tih sjajnih nagrađenih umjetni-ka i njihovih izvrsnih uloga i dosega.Sanda Vojković govorila je, i pisala, oglazbenom aspektu nagrade uspoređujući

popis nagrađenih s nekomvrstom inventarne liste na-jboljeg što je hrvatska um-jetnost donijela u četiridesetljeća dugom nizu. Ciljje monografije biopribilježiti povijest nagradeonakvu kakva jest, kao bit-ne odrednice festivala i tra-ga povijesti Igara. NagradaOrlando je sastavni diobiografija svih tih umjetni-ka dobitnika, što pokazujekoliko to njima znači te daje to njihova vječna sponas festivalom.

Davor Mojaš sumirao je neke važne činjen-ice o hrvatskoj umjetničkoj, a posebno ka-zališnoj sceni kroz ovo vrijeme. U njego-vom tekstu Ljeta Igara i Orlanda, kojeg jedio i pročitao, s posebnom se nostalgijomprisjetio dodjela nagrade u vili Dubravka, uđardinu Radio Dubrovnika. Podijelio je takoMojaš dio svojih uspomena, o imaginarn-om, zamislivom i stvarnom Orlandovomspomenaru, a nakon njegovog govora,kako je i sam zaključio, nikome „nije bilosvejedno“.

a Kazimir Bačić uručio Maroju Brčiću koji je zahvalio sudu što suprepoznali ljubav i emocije koju su unijeli u svoj nastup. Glazbe-ni sud je također obratio pozornost na hvalevrijedan projekt –operu Orlando Georga Friedricha Händela na otoku Lokrumu,naglasivši zavidnu razinu izvedbe te želju da se i ubuduće naprogramu Igara nađe pokoji sličan projekt. Orlando za najboljeumjetničko ostvarenje u dramskom programu pripao je OzrenuGrabariću za glumačke kreacije u predstavi Marin Držić - Viktor-ija od neprijatelja u režiji Ivice Boban, premijerno prikazanoj 20.kolovoza u parku Umjetničke škole. U obrazloženju ocjenjivačkogsuda, u sastavu Željka Turčinović, Petra Jelača i Davor Mojaš,između ostaloga stoji kako Grabarić virtuoznošću velikog i nadah-nutog glumca u širokom rasponu različitih likova interpretira nji-hove karakterne osobine, ekvilibrira između zahtjevnog du-brovačkog govora i preobrazbe u Držićeva lica te postiže vrhunacglumačkog umijeća pred kojim zastaje dah. Grabarića su pri preu-zimanu nagrade pratile ovacije publike, a on je najprije zahvalioupravo Dubrovčanima što su prihvatili njega, njegove interpret-acije i čitavu predstavu. Podsjetit ćemo i da je noć prije, za pose-

ban, velik i neprocjenjiv doprinos Dubrovačkim ljetnimigrama posebnim priznanjem - Grand Prix Orlandom –nagrađen redateljski bard Joško Juvančić Jupa, kazal-išna duša Grada.Program gala koncerta počeo je nakon dodjele Orlan-da Dubrovačkim impresijama poljskog skladatelja, Lu-domira Michała Rogowskog, suitom u kojoj je nadah-nuto oslikao ljepote grada Dubrovnika i okolice. Pro-gram se nastavio Koncertom za violinu i orkestar u fis-molu, br. 1, op. 14 Henrija Wieniawskog tijekom kojegse Simfonijskom orkestru HRT-a pridružio mladi ukra-jinski violinist Aleksej Semenenko koji je svojom virtuozn-om izvedbom još jednom oduševio festivalsku publikui podsjetio svih zašto je baš on lani dobio Orlanda. Kon-cert je završio izvedbom 1. i 2. suite Edvarda Griega izuglazbljene Ibsenove drame Peer Gynt, koje je orke-star izveo lirski iznijansirano. 68. Dubrovačke ljetne igresimbolično su zatvorene slaganjem festivalske zastaveLibertas koji su nosili dubrovački glumci, članovi Festi-valskog dramskog ansambla uz Himnu svetoga Vlahau sjajnoj izvedbi Dubravke Šeparović Mušović.

44 GlasGrada - 650 - petak 1.9. 2017.

U ZAVRŠNICI 68. IGARA

Sjajna jazz večer uz Zaru McFarlaneSjajna jazz večer uz Zaru McFarlaneSjajna jazz večer uz Zaru McFarlaneSjajna jazz večer uz Zaru McFarlaneSjajna jazz večer uz Zaru McFarlane

68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGRE68. DUBROVAČKE LJETNE IGREGLAZBENIK FILIP MERČEP, 68. DUBROVAČKE LJETNEIGRE, DUBROVNIK

Virtuoz na marimbiVirtuoz na marimbiVirtuoz na marimbiVirtuoz na marimbiVirtuoz na marimbi- Ako pomičeš svoje granice iimaš dozu hrabrosti postatioriginalan, potaknut ćeš ljudena razmišljanje, što ja želim, akolege i prijatelji pomažu –kazao je, uz ostalo, Filip MerčepSve se u tu dubrovačku festivalskuvečer stopilo u čudesnu priču: sred-njevjekovni udarci oznojenih ljevačau utrobi kamene ljepotice, a ondapod vedrim kolovoškim nebom zvuk-ovi udaraljkaškog čuda u okrilju ele-ktroničkih zvukova, da bi se uklopilos monumentalnom Minčetom nazvonku radost okupljenih na koncer-tu Filipa Merčepa i Nicolasa Sinkovića, udaraljke i elektron-ika, pod nazivom projekta DIJALOG. S mladim Filipom, vir-tuozom na marimbi, poveli smo „naš dijalog“ za objašn-jenje ovako genijalnog multimedijalnog projekta.Vrlo neobično bavljenje ovom vrstom instrumenta, ma-rimba, vibrafon, četiri palice?Odustajem od klavira i prepuštam se napornom radu s oviminstrumentom širokog spektra boja za vlastite kreacije, dak-le, za ostvarenje svoje slobode, jer ona je za mene sveopćaenergija. Partita J.S. Bacha BWV 826 u c-molu omogućilami je tu slobodu kreacije na ovom jedinstvenom du-brovačkom koncertu.Dopire li i na koji način glazba vaših instrumenata doslušatelja?Da, svakako, ako pomičeš svoje granice i imaš dozuhrabrosti postati originalan, potaknut ćeš ljude na razmišl-janje, što ja želim, a kolege i prijatelji pomažu.Na dubrovačkom koncertu dogodio se originalan spojudaraljki, elektronike i video projekcije. Jeste li zadovol-jni vašim postignućem?Mislim da sam izašao iz okvira i donio sa svojim suradnici-ma originalnost. Dogodilo se samo jednom, to je i bila ide-ja, izaći iz konzumerizma umjetnosti. Prekrasna lokacijaMinčete je zapravo odredila našu kompoziciju i inspiriralada se okolni zvukovi stope s glazbom i pretvore u našupriču.Video projekciju potpisuje Davorin Erceg, a obliko-vatelj svjetla je Marko Mijatović.Vi ste mlad, svestran glazbenik, otvoren za daljnji rad,gdje, kada?Pokušavam razbiti zasićenost informacijama o instrumen-tu, krenuti od afro-latinsko američke povijesti marimbe dal-je. Nedavno sam vodio seminar za marimbu u Kaštelima.Ponekad nastupam u kvartetu marimba dok sam na 63.Splitskom ljetu nastupio u kombinaciji duo marimba. Želimpodučiti sebe i druge kako zavoljeti to čime se bavim i kakokreirati cijeli život oko toga. Iskustvo sam stjecao i u in-ozemstvu svojim nastupima u Njemačkoj, Austriji, Fran-cuskoj, Belgiji, Sad-u i Švicarskoj u svojstvu asistenta naljetnoj akademiji u Arosi. Već sada mogu najaviti svoj kon-cert početkom 2018. u Švicarskoj.Što poručujete dobronamjernicima vaše čudesneglazbe?Kako postati bolja i kompletnija osoba, postati umjetnik,podsjetiti ljude da su iskonske stvari biti čist i originalan, teda svatko učini provjeru na sebi, dakle, da vjeruje svominstinktu.Ekskluzivan intervju s Filipom Merčepom u lapadskom domuobitelji Merčep vodile Anita Vlašić i Vesna Soko za dvojezič-ni hrvatsko-njemački časopis LIBRA Hrvatskog kulturnogkluba u Švicarskoj.

Ususret završnici 68. Dubrovačkihljetnih igara, u sklopu glazbenogprograma nastupila je britanskajazz pjevačica Zara McFarlane nataraci tvrđave Revelin. Glazbenapratnja pjevačici „nježnog i kristal-no čistog glasa“ bio je pijanist Pe-ter Edwards, a uz njega su nastu-pili i Duncan Eagles koji je sviraotenor saksofon, Max Luthert svira-jući kontrabas, a Sam Jones bub-njeve.Jazz je na Revelinu donio opušte-nu atmosferu u kojoj su uživali broj-ni Dubrovčani i njihovi gosti. Festi-valska publika pokazala je još jed-nom kako voli različite vrste glazbemeđu kojima jazz ima svoje mjes-to. Vrhunska glazbenica i umjetni-ca Zara McFarlane svojim je šar-mom osvojila sve okupljene, a jazzvečer je upotpunila sjajnim inter-pretacijama. Izvela je pjesme Po-lice and Thieves, Angie La La, PlainGold Ring, Love te za kraj OpenHearth i Move. Ovaj koncert bio jedio velike završnice 68. Igara.Ekspresivna i provokativnapjevačica i tekstopisac Zara Mc-Farlane jedna je od najistaknutijihbritanskih ženskih crnih jazz voka-listica. Njezina dva, od kritike izvrs-no prihvaćena, autorska albumadočarala su neobičan glazbenikrajolik kojeg rese brojni glazbeniutjecaji; od Pharoah Sandersovogmoćnog spiritual jazza, do neosou-la, duba i reggaea. Prepoznata kaoautorica lirskih tekstova osvajanagradu Best Jazz MOBO za2014. godinu, nagradu Urban

Music u kategoriji Best Jazz Act za2015. godinu i Jazz FM nagraduza vokalisticu godine 2015. God-ine 2010. McFarlane izdaje EPploču Until Tomorrow, privukavšipozornost Gillesa Petersona, čijadiskografska kuća BrownswoodRecordings potom objavljuje njez-in nešto tradicionalniji debitantskialbum istog naslova, kao i drugi poredu te intenzivnije lirski obojen al-bum If You Knew Her. Mnoge odskladbi Zare McFarlane odišusnagom i dubokom duhovnošćukoja podsjeća na crnački spiritualjazz pokret u Americi sedam-desetih godina dvadesetog stol-jeća. Obdarena nevjerojatnim šar-mom, McFarlaneova vješto spajakompleksnost jazza s dubokom os-jećajnošću, objedinjujući brojneutjecaje od reggaea do pop, folk iblues glazbe. Izdan zajedno svideom u povodu obilježavanja 50.obljetnice jamajčanske neovisnos-ti, njezin album If You Knew Herodmah je postao omiljen međuobožavateljima i slušateljima radi-ja. Njezina najnovija suradnja jeskladba Because We Love It sglazbenom legendom Little LouieVegom na njegovom albumu Star-ring XXVIII, koji je nominiran za na-gradu Grammy. Trenutno radi natrećem studijskom albumu kojegće diskografska kuća BrownswoodRecordings izdati na jesen 2017.godine.Ovaj nastup Zare McFarlane naRevelinu bio je pod pokrovitel-jstvom Mastercarda.

Tekst i foto: DLJI

45GlasGrada - 650 - petak 1. 9. 2017.

FELJTON BROJ 194

Fitness / Bazen / SaunaParna kupelj / Power Plate

Hotel Hilton Imperial - tel: 020 320 389

O gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekataO gradnji turističkih i drugih objekatau Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (16)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (16)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (16)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (16)u Dubrovniku poslije II. svjetskog rata (16)

Lukša Lucianovićwww.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik-turistinfo.com

UvodProfesor dr. Antun Kobašićnapisao je i članak pod na-zivom: „Što i kako se gradi-lo u Dubrovniku poslije II.svjetskog rata“ i objavio gau „Dubrovačkim horizonti-ma“. Članak je vrlo zaniml-

jiv pa sam zato odlučio u dvadesetak nasta-vaka prenijeti sadržaj ovog članka malopreuređenog za ovu priliku i nadopunjen snekim mojim saznanjima na ovu temu. Slije-di zadnji nastavak teksta ovog članka.

Športska dvoranaŠportska dvorana je zamišljena kao polivalent-na zgrada, prostorije koje bi se koristile zašportsku i zabavnu namjenu (razne priredbe)ali i za održavanje javnih skupova - kongresai slično. Zbog te višestrukenamjene, bilo je teškoća s finan-ciranjem gradnje i kasnije u koriš-tenju. Dovršena je 1980. godine,uz relativno duže pripreme i iz-vođenje. Za financiranje su koriš-tena sredstva: Republičke zajed-nice (SIZ), općinskog budžeta, bo-ravišne takse, dio samodoprinosai dotacija poduzeća. Za održa-van-je kongresa dvorana je rijetko ko-rištena (samo jedan veći), a neko-liko puta za javne priredbe i poli-tičke skupove. Ostalo za sportskesvrhe, pri čemu su stalne teškoćes financiranjem - održavanjem.

Nova bolnica - MedicinskicentarNova bolnica - Medicinski centar -jedan od najvećih objekata naovom području, s najdužim trajan-jem izgradnje. Odluka o izgradnjije donesena 1976. godine, kadaje izrađen “Okvirni programsko-projektni zadatak” za bolnicu sa516 bolničkih postelja. Projekt je1977. izradio Mediko-inženjering,Ljubljana, a iste godine su počelipripremni radovi. Te godine je zafinanciranje gradnje uvedenoposebno (stalno) izdvajanje 1,5%dohotka radnih organizacija napodručju Dubrovnika, a potpisni-ci su sva poduzeća. To ostaje je-dini izvor financiranja bolnice do1991. god., premda je projektira-na kao regionalna bolnica i za po-

trebe susjednih općina Korčula, Metković,Ploče. Tek od 1985. s nastavkom izgradnjefinanciranje preuzima Ministarstvo zdravlja. Umeđuvremenu, 1978. godini su bile potaknuteneke promjene u projektu, a slijedeće 1979.dolazi do prekida gradnje u trajanju 22 mjese-ca /zbog “sistemskih” ograničenja/. Prva fazasa 156 bolesničkih postelja je ipak dovršenado 1985 god. i bolnica počela useljenje. Sdrugom fazom gradnje za 360 postelja (pro-jekt redefiniran 1981/82), nastavljeno je 1985.godine, uz kraći zastoj u 1986. god. (zaustav-ljanje “neprivrednih” investicija). U međuvre-menu su traženi i drugi izvori financiranja, alije ostalo na navedenim lokalnim sredstvima.Tijekom 24 godine, koliko je s nekoliko preki-da trajala izgradnja do 2000. godine (a dotadnije dovršena), bilo je mnogo nesporazuma isporenja (najviše o kapacitetima, organizaciji

i rasporedu prostora). U ekipi koja jevodila izgradnju izmijenilo se nekolikoosoba.

Most preko OmbleMost preko Omble je veliki infrastruk-turni objekt, s najdužim trajanjem od os-mišljavanja i prvih pripremnih radova dosadašnje faze izvedbe. Prvi projekt jeponuđen 1963. godine, a kasnije jedorađivan. Nakon brojnih neuspješnihnastojanja da se pristupi gradnji, opći-na 1980. god. formira poduzeće zaizgradnju mosta i osigurava mu mini-malna inicijativna sredstva za pripreme.Dubrovačka poduzeća od 1981. do1991. za financiranje gradnje mosta sol-idarno ustupaju “pasivnu kamatu” nasredstva po računima kod Dubrovačkebanke. Tim sredstvima u 1981. godinipočinje otkup zemljišta za pristupni put,a kasnije i konkretni radovi na pristupn-om putu, sa zapadne i istočne strane.U međuvremenu se traže potencijalnifinancijeri i izvođači. Pregovara se i sa

stranim potencijalnim kred-itorima iz Češke, Mađarskei Italije, ali bez konkretniharanžmana. Takve“pripreme” se produljujusve do 1991. kad su ratomprekinuti radovi. Nastojanjaza nastavak gradnje traju iposlije domovinskog rata,ali je tek 1998. most “ušao”u republički program i s nje-mačkom firmom WalterBahn A.G. sklopljen ugovoro izgradnji konstrukcije mo-sta. Izgradnja konstrukcije jeu toku, a ostvaruje se pre-ma programu republičkihinstitucija.

NAPOMENA: Ovo je krajčlanka pod nazivom: „Što ikako se gradilo u Dubrovni-ku poslije II. svjetskog rata“autora dr. Antuna Kobašićakojeg smo prenijeli u 16nastavaka. Usput napomin-jemo kako će Udruga zaočuvanje tradicije du-brovačkog turizma „Du-brovački izlog“ i organiza-cijski odbor manifestacije„Oni su stvarali dubrovačkiturizam“ slijedeće godineorganizirati sjećanje ipripremiti prigodnu knjigu oAntunu Kobašiću. Tko godželi da se priključi ovoj man-ifestaciji - dobrodošao je.

Slika Lapada: lijevo je danas robna kuća „Tommy“ a desno se ide prema hotelu „Park“

Lapad nekad

46 GlasGrada - 650 - petak 1.9. 2017.

Piše: Božo Benić

Kada je tadašnji voditeljdrame na Dubrovačkimljetnim igrama IvicaKunčević od Hrvoja Ivank-

ovića zatražio da povodom 500. obljetniceDržićeva rođenja osmisli dramaturški kon-cept kojim bi se odala počast najvećem hr-vatskom komediografu, Ivanković jeKunčevićevu kazališnom izazovu odgovorioedukativnim, kritički orijentiranim i dubokoangažiranim pisanim kolažem satkanim odfragmenata Držićevih komedija, pastorala,pjesama, urotničkih pisama i jedine trage-dije “Hekube”, proširivši ga parafrazamadjela drugih autora, te sve to u konačniciuvezavši pod jednu intrigantnu kazališnumisao - “misao poeteurotnika koji svojutopijski plan neispisuje kao nacrt mo-gućeg nego kao sub-verzivnu pjesničku fan-taziju suprotstavljenuvladajućoj društvenoj ietičkoj paradigmi”.Međutim, Ivankovićevtekst “Marin Držić - Vik-torija od neprijatelja”2008. godine ipak nijekazališno zaživio, a svo-ju praizvedbu dočekaoje tek ovoga festival-skog ljeta, i to u prigodiobilježavanja 450. go-dišnjice Držićeve smrti.Režiju i dramaturškuobradu Ivankovićevapredloška pritom je pot-pisala Ivica Boban, kojaje u parku Umjetničkeškole uprizorila takavscenski uradak koji je u mnogočemu zasje-nio dobar dio dramske produkcije Du-brovačkih ljetnih igara posljednjih godina,istaknuvši se ne samo svojom slojevitošćui scenskom zaokruženošću, već ponajprijeinventivnošću u kontekstualizaciji i osuvre-menjivanju Držićeve literarne ostavštine, ašto će zasigurno ostaviti dubok trag u na-cionalnim kazališnim memoarima.“Marin Držić - Viktorija od neprijatelja” veli-ka je predstava, kako po svojoj zavodljivojredateljsko-dramaturškoj koncepciji i glu-mačkim kreacijama, tako još i više po spe-ktru minuciozno razrađenih i višeznačnihformativnih nijansi kojima Boban u duhusebi svojstvene postmodernističke kazal-išne estetike maestralno isprepliće verbalniiskaz, glazbu, ples i scenski pokret. Glavniprotagonist ovoga kazališnog komada jeMarin Držić osobno, kojega publika pratiod njegovih najranijih mladenačkih dana,početaka svećeničke službe i odlaska na

“MARIN DRŽIĆ - VIKTORIJA OD NEPRIJATELJA” - DRUGI PREMIJERNI NASLOV 68. DUBROVAČKIH LJETNIH IGARA

Ivanković, Boban i Grabarić za festivalsku povijestIvanković, Boban i Grabarić za festivalsku povijestIvanković, Boban i Grabarić za festivalsku povijestIvanković, Boban i Grabarić za festivalsku povijestIvanković, Boban i Grabarić za festivalsku povijestIsplesti dinamičnu i scenski raskošnu priču koja vješto koristi sve raspoložive kazališne mogućnostiautorskom dvojcu Ivanković-Boban uvelike je pomogao nadahnut tim suradnika koji je prepoznaonebrojene potencijale parka Umjetničke škole, a koji je kao jedna od najpoznatijih pozornicanajstarijega hrvatskoga glazbeno-scenskog festivala već sam po sebi natopljen silnomumjetničkom energijom

studij u Italiju, pa sve do putovanja u Cari-grad, povratka u Dubrovnik i njegovih naj-plodnijih književnih godina koje su obilježilinastupi s glumačkom družinom. Upravo tinastupi čine dramaturške vrhunce pred-stave, jer Ivanković je u svom tekstu pom-no posložio prizore iz onih Držićevih djelau kojima pisac oštro kritizira svoje suvre-menike, a osobito one koji upravljaju Gra-dom i Republikom.Svi se ti prizori gradacijski razvijaju sve dosamoga kraja kada scenom odjekuju po-tresni stihovi iz “Hekube” u kojoj Držićprogovara o teroru vlasti i moćnika, a Ivank-ović ih vrsno isprepliće s dijelovima urot-ničkih pisama koje je Držić pisao 1566.

godine u Firenci, kada je pokušavao nago-voriti slavnoga toskanskog vladara CosimaMedicija da pomogne zamišljenu akcijurušenja aristokratske vlasti DubrovačkeRepublike.Prizori se tako izmjenjuju jedan za drugimu brzom ritmu, a tek ih povremeno presije-ca doslovna i na trenutke banalna aktual-izacija u kojoj Držić susreće suvremeniDubrovnik, koji se čak ni 450 godina poslijenjegove smrti suštinski nije promijenio, jerdukat je i dalje njegov jedini kralj i car.Isplesti dinamičnu i scenski raskošnu pričukoja vješto koristi sve raspoložive kazališnemogućnosti autorskom dvojcu Ivanković-Boban uvelike je pomogao nadahnut timsuradnika koji je prepoznao nebrojene po-tencijale parka Umjetničke škole, a koji jekao jedna od najpoznatijih pozornica najs-tarijega hrvatskoga glazbeno-scenskog fes-tivala već sam po sebi natopljen silnomumjetničkom energijom.

Međutim, tu je energiju ovoga puta pojačaokolaž crno-bijelih video isječaka koji prika-zuju bogatu Držićevu prošlost na Igrama, akoji se netom prije početka predstaveizmjenjuju na naličju monumentalne ka-mene kulise. Zatim su tu i druge upečatl-jive video projekcije kojima njihov autor IvanLušičić upotpunjuje zbivanja na sceni, dis-kretno prizivajući nepovratno iščezlu atmos-feru sa srednjovjekovnih dubrovačkih uliči-ca i trgova, te kreirajući svojevrsnu posvetuGradu danas zatrpanom isključivo ugostitel-jskim i turističkim sadržajima.Za suptilna scenografska rješenja, kao iatraktivne maske i lutke zaslužan je Miljen-ko Sekulić, dok je Vesna Kolarec pažljivo

nijansiranim svjetlomuspješno pripomoglainscenirati čitavu ple-jadu dramatičnih tre-nutaka. U tom je smis-lu potrebno istaknuti iekspresivnu i suges-tivnu glazbu OzrenaGlasera koju prate ko-reografska rješenja Ni-koline Medak i asisten-ta za scenski pokretJure Radnića, kao i iz-vanredno uvježbanescene mačevanja kojepotpisuje Lovro Buva.Sve u svemu, pravitimski rad čiji je rezul-tat velika ansamblpredstava koja punadva sata prišti en-ergijom - od uprizoren-ja raznovrsnih do-godovština s du-brovačkih ulica u

Držićevoj mladosti do kratkih prizora izTirene, Novele od Stanca, Dunda Maroja,Arkulina, Skupa, Grižule i naposlijetku Hek-ube i urotničkih pisama koje glumci u jed-noj od najdojmljivijih scena bacaju s vrho-va kamenoga zida, dok listove papira počitavom parku raznosi ljetni povjetarac.Pamtljive glumačke kreacije mahom mlađ-ih glumaca i studenata sjajno su podcrtalakostimografska rješenja Doris Kristić, dokje za više-manje odlično ovladavanje du-brovačkim idiomom zaslužan dvojac DorisŠarić Kukuljica i Maro Martinović.Svaki od članova festivalskoga dramskogansambla igra i po nekoliko uloga, no in-terpretativnom se vrsnoćom i omamljujućimbogatstvom glumačkih rješenja, koja suprimjetna ponajprije u pomno osmišljenojmimici i gestama, ističe jedan od ponajbol-jih hrvatskih kazališnih glumaca, Gavellindramski prvak Ozren Grabarić. Grabarić nesamo da istančano ponire u duhovit i za-

47GlasGrada - 650 - petak 1. 9. 2017.

bavan, ali slojevit, prkosan i pr-ijekoran svijet Držićeva teatra i filo-zofije, već gotovo pa šokantnomlakoćom iskače iz jednoga dram-skog lica u drugo, suvereno igra-jući sve ključne likove iz Držićeveliterarne ostavštine, te maestralnointerpretirajući amblematske mon-ologe Negromanta Dugog nosa,Pometa, Stanca, Skupa, Remete/Grižule i Negromanta iz “Arkulina”.Grabariću su pritom važan scens-ki oslonac Maro Martinović, Bran-imir Vidić Flika, Doris Šarić Kukul-jica i Danijel Ljuboja u pamtljiviminterpretacijama drugih Držićevihdramskih lica i dramaturški zamiš-ljenih životnih suputnika, kao imlađa generacija glumaca pred-vođena izvrsnim Romanom Ni-kolićem i Jurom Radnićem, koji-ma pak odlično pariraju MateoVidek i Nika Lasić, te studenti Ak-ademije dramskih umjetnosti, uprvom redu Petra Svrtan i IvanaGulin, a onda i Glorija Dubelj, IvaKraljević, Robert Španić, MarinKlišmanić, Ugo Korani i Josip Bra-kus - svi redom zapaženi kao sati-ri, vile i drugi likovi. Svojim glu-mačkim ostvarenjima opravdali supovjerenje koje im je ukazala Iv-ica Boban, a koja je većini omo-gućila da po prvi put sudjeluje uprocesu kreacije ozbiljne dramskeprodukcije.I konačno, dok glumci na krajupredstave recitiraju ulomke iz pjes-me “Marin Držić ili bujica života”Radovana Ivšića, Ozren Grabarić,tj. Marin Držić, polako se uspinjena vrh kamene kulise gdje zastajepromatrajući Grad s pritajenimsmiješkom na licu, na što mu an-sambl uzvraća dubokim korskimnaklonom kojim se - premda su-više patetično - iznova odajepočast najvećem hrvatskom ko-mediografu i njegovoj hrabrosti, lu-cidnosti i svevremenosti koja i dan-as snažno isijava iz njegovihknjiževnih redaka.Međutim, jednako su tako za ovajimpozantan kazališni uradakdubok naklon zaslužili i HrvojeIvanković i Ivica Boban, koja je naDubrovačkim ljetnim igrama pre-thodno ukupno tri puta postavlja-la Držićeva djela, a koja su se re-dom premetnula u antologijskepredstave - od uspješnice “PlayDržić” iz 1978., do “Hekube” iz1982. i 1991. Usprkos sitnim ne-savršenostima, predstavom“Marin Držić - Viktorija od nepri-jatelja” Boban je trijumfalno nas-tavila svoj veličanstveni držićevskiniz, uprizorivši predstavu koja ubudućnosti itekako zaslužuje istak-nuto mjesto kako na dubrovačkoj,tako i na nacionalnoj kazališnojsceni.

ŠPORTŠPORTŠPORTŠPORTŠPORT

AUTOMOBILIZAM - PH U KARTINGUNoa Kodžaga osigurao drugo mjestoČlan Auto kluba Dubrovnik Racing, devetogodišnji NoaKodžaga, na pretposljednjoj utrci Prvenstva Hrvatske ukartingu (klasa Mini art), koja je održana prošlog vikendana stazi Alberone u Cividaleu (Italija), u obje bodovnevožnje bio je drugi te je tako osigurao drugo mjesto u uku-pnom poretku.

HRVATSKI NOGOMETNI KUPDubrovčani gosti GoriceU 1. kolu Kupa Hrvatske GOŠK Dubrovnik 1919. će (kaojedini predstavnik Dubrovačko neretvanske županije, na-kon poraza blatskog Zmaja u prednatjecanju od Novigra-da 3:0) igrati protiv Gorice, člana Druge hrvatske lige, prošl-ogodišnjeg viceprvaka i sudionika kvalifikacija za popunuPrve hrvatske lige. Utakmica se igra 20. rujna u VelikojGorici. U 1.kolu (šesnaestini finala) još se sastaju: OriolikOriovac - Hajduk Split, Borac Imbriovec - Dinamo, Vrbovec- Rijeka, Nehaj Senj- Osijek, Nedelišće - Inter Zaprešić,Rudeš - Vinogradar, Croatia Đakovo - Istra, Bedem Ivank-ovo - Slaven Belupo, Varaždin - Cibalia, Slavonija Požega- Zadar, Novigrad - Zelina, Sesvete - Split, Zagora Unešić -Šibenik i Croatia Zmijavci - Lokomotiva. I.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA

U 1.kolu Neretva gostuje u ČilipimaNa Plenumu klubova Prve županijske nogometne lige, kojije održan u Stonu, natjecanje u sezoni 2017./18. počinje10. rujna. U ligi će igrati 14 klubova. Uz trinaest klubova,koji su igrali Prvu ŽNL prošle sezone novi član je Neretva izMetkovića, koja je prošle godine isključena iz III. Hrvatskenogometne lige. U 1. kolu, 10. rujna s početkom u 17 sati,igrat će: Konavljanin - Neretva, Slaven - Maestral, ONKMetković - Croatia, Gusar - Župa dubrovačka, OmladinacLastovo - Hajduk 1932., Žrnovo - Orebić i Grk - Jadran 1929.Smokvica.

TENIS - TURNIR U BUDIMPEŠTILucija Ćirić Bagarić u polufinalu singlate finalu parovaLucija Ćirić Bagarić je na turniru drugog ranga iz kalen-dara Europske teniske federacije, u uzrastu do 14 godina,u Budimpešti stigla do polufinala u pojedinačnoj i finala ukonkurenciji parova. U pojedinačnoj konkurenciji je, na-kon tri pobjede, u polufinalu, odigranom prošle subote,izgubila od prve nositeljice Rozalie Gruszczynske iz Pol-jske 2:1 (3:6, 6:4, 6:2), dok je u igri parova s MarijanomMajetić u subotu, 26. kolovoza igrala i finale. Bolje od hr-vatske kombinacije su bile prve nositeljice turnira AdrianaBerankova i Linda Noskova iz Češke, rezultatom 2:0 (6:0,6:3). Inače, do polufinala u singlu Dubrovkinja je došla,nakon što je u 2.kolu pobijedila Angeliku Johannu Fenyvesiz Mađarske sa 2:0 (6:0, 6:1), u 3. Slovakinju Karloinu Sask-ovu 2:1 (2:6, 6:3, 6:1), a u četvrtfinalu je bila bolja od Ukra-jinke Karine Kachur sa 2:0 (6:1, 6:3).

III.HRVATSKA NOGOMETNA LIGAGOŠK Dubrovnik 1919.-Jadran LPPloče 2:2U 1.kolu trećeligaškog nadmetanja, koje je započelo prošlesubote, GOŠK Dubrovnik 1919. i Jadran LP iz Ploča su naLapadu odigrali 2:2 (Vinko Petković 2; Zdenko Jurčević).Zbog viroze većine igrača Neretvanca, odgođen je susretHrvace - Neretvanac. Četvrti županijski trećeligaš BŠK Zmajje izgubio u Zmijavcima od Croatije 2:1. Jedini pogodakza Blaćane postigao je Marin Jelavić. Obilježje prvog kolaje da su prvi favoriti za naslov Split i Zadar kiksali. Splićanisu na svom terenu odigrali s Imotskim 1:1, a Zadar je izgu-bio u Stobreču od Primorca 2:0 Ostali rezultati 1.kola: Pri-morac B - Junak 1:2, Kamen - Zagora 2:1, Val - Urania 0:2.U 2.kolu, u subotu, 2. rujna, igraju: Hrvace - GOŠK Du-brovnik 1919., Jadran LP - Kamen, Zadar - RNK Split, BŠKZmaj - Primorac B, Imotski - Croatia i Zagora - Val. Nedjel-ja, 3. rujna: Neretvanac - Junak, Urania - Primorac 1929.Stobreč. Susreti počinju u 17:30.

ULTIMATE FIGHTMaro Perak izgubio od Nikite KrylovaU svojoj 35.profesionalnoj borbi u Donjecku, Maro Perakje u subotu, 26.kolovoza, izgubio od Ukrajinca 25-godišn-jeg Nikite Krylova. Sudac je meč prekinuo u drugoj rundi.Ovo je, uz dvadeset šest pobjeda, deveti poraz Peraka ukarijeri. Krylov je ostvario svoju 23. pobjedu u dvadesetosam profesionalnih borbi.

TENIS - US OPENPoraz Ane Konjuh u 1.koluNa posljednjem Grand Slamu sezone, US Openu, AnaKonjuh je izgubila u 1.kolu, 28.kolovoza, od 21-godišnjeAshieigh Barty iz Australije, 43. tenisačica svijeta sa 2:1 (4:6,6:0, 6:1).

VATERPOLO - LIGA PRVAKAJug CO u skupini ALiga prvaka ove se godine igra u drugom formatu, dvije suskupine sa po osam ekipa, a najboljih osam (iz svake početiri) će na završni turnir od 7. do 9. lipnja 2018., kojemuje ove godine domaćin talijanski Pro Recco. Jug CO je uskupini A, a u kojoj su Olympiacos iz Pireja, Barceloneta,beogradski Partizan, Dinamo Moskva te Hannover, a preo-stala dva će se znati nakon što se odigraju kvalifikacije. Uskupini B su Szolnoki, PRO Recco, Spandau 04 Berlin,Olympic Nica, Steaua Bukurešt, nizozemski AZC Alphente dva sastava iz kvalifikacija. Početak natjecanja u skupi-nama Lige prvaka je 25. listopada. Raspored:2017.: 1. kolo/ 25.10. Dinamo - Jug CO, 2. kolo / 8.11. JugCO - Partizan, 3.kolo / 29. 11. Hannover - Jug CO, 4.kolo /9.12. Jug CO - Barceloneta, 5.kolo / 20.12. kvalifikant -Jug CO2018.: 6. kolo / 13. 1. Jug CO - kvalifikant, 7. kolo / 24. 1.Olympiacos - Jug CO, 8. kolo / 7. 2. Jug CO - Olympiacos,9. kolo / 28. 2. kvalifikant - Jug CO, 10. kolo / 14. 3. Jug CO- kvalifikant, 11. kolo / 31. 3. Barceloneta - Jug CO, 12.kolo / 18. 4. Jug CO - Hannover, 13. kolo / 28. 4. Partizan -Jug CO, 14. kolo / 9. 5. Jug CO - Dinamo.

48 GlasGrada - 650 - petak 1.9. 2017.

I OVE, ZADNJE LJETNE SUBOTE - RUNOVIĆI OPEN TURNIRNA MALIH BARICA

Spektakl Gružana svih generacijaSpektakl Gružana svih generacijaSpektakl Gružana svih generacijaSpektakl Gružana svih generacijaSpektakl Gružana svih generacijaI ono najvažnije, ovo je humanitarni turnir, skupljenoje čak 1330 kn za Dječji dom Maslina, uz još nekepriloge koje su u svojim saketima donosili dobriGružani, a sve se zbilo kako naglašavaju uz potporudobrih susjedaTradicionalno i ove zadnje subote u kolovozu, uz prepunetribine na malom igralištu Muškog učeničkog doma u Gružuodržan je spektakl Gružana, humanitarni malonogometni turnir‘tri na tri’ na „malih barica“ sad već znan nam kao RunovićiOpen turnir!Ako postoji nešto predivno, osmišljeno i organizirano samoradi druženja, veselja i zabave uz naravno i malo sporta, ondaje to ovaj na izgled mali turnir, ali jedna vesela večer na kojemse okupe mnoge generacije Gružana, kao i njihovih prijatelja.Turnir je najavljen sjajnim video uratkom ekipe „Mane Hastra“kojeg imate na njihovom „fejsu“, a ovo večer krenulo je svelaganim zagrijavanjem negdje kad sunce zađe iza Elafita, aonda se tu okuplja sve živo sa svih strana Gruža. Uz igrače,ovaj put šest ekipa, dolaze i najmlađi, neke nove generacijeGružana, pa mame, tete, none… mnogi prijatelji, ma skupi setu Gružana svih godišta. Pa se priča, smije, malo i navija,

najmanje nerviraoko golova, sluča-jnih ili zalutalih,nema tu faula nigrubih riječi, sve tona kraju završi uzbesplatno „iće ipiće“ za sve, a sveto financiraju svi su-dionici. Uz pomoćdrugih, šef roštiljaredovno je Mario Stanković, a prvo uživaju najmlađi, a tek onda stariji.I da se zna, pobjednik ovog turnira su svi koji na njemu sudjeluju i tovečer dođu na ovo malo igralište. Puno je znanih nam, kao na primjerlegenda Šipčina i Gruža, znani nam Bobo zvani Bobinjo Krkić, koji jedavao malo savjeta jednom od sudionika turnira Maru Kapoviću, moždai o tome kako treba brinuti o svim tim našim športskim objektima.Ovaj ugodan i veseo turnir, pun šale i druženja uvijek raspoloženihGružana, kao i prijašnjih godina organizirala je vesela sportska ekipa‘Mane Hastra’ predvođena ipak „glavnim krivcem“ za sve - BorisomBukvićem. Mane Hastra, naravno šatrom po „gruški“ inače je ekipačiji grb - grafit „‘uljepšava“ ovo popularno domsko igralište, generaci-jama okupljalište Gružana, a uz njih, ukupno je sudjelovalo šest većdobro znanih ekipa sa i te kako znanim sjajnim igračima na „malihbarica“. Ako je to uopće važno, a vjerujte svim sudionicima i nije baštoliko važno, evo - red je ipak spomenuti kako su u finalu baš oni,

organizatori, ekipa „Mane Hastra“pobijedili ekipu „Ponton“ 2 - 1, adalje redom po osvojenom mjestusudjelovale su ekipe „Rekreacijskeudruge Palace“, pa „Pipl mast trastas“ za koju je igrao najstariji, ali sja-jni igrač Dario Glunčić od svih igračazvan „Dedo“, zatim „alanfordovska“ekipa „TNT“, te vječni i sjajni Bobo;Viki i Miro okupljeni u svima znanojekipi sa mnogih malonogometnihturnira zvani „Evo nas opet“. I ononajvažnije, ovo je humanitarni turnir,skupljeno je čak 1330 kn za Dječjidom Maslina, uz još neke prilogekoje su u svojim saketima donosilidobri Gružani, a sve se zbilo kakonaglašavaju uz potporu dobrih sus-jeda. Eto, toliko o ovom spektaklučeljadi Gruža,nečemu što nam takonedostaje u ova naša vremena. Isvaka im čast na tome! B.Nj.

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27

U SKLOPU IZRADE GEODETSKOG PROJKEKTA ZAK.Č. 1956/1 K.O. ZATON U SKLADU SAODREDBAMA ZUP-A POZIVA NOSITELJE PRAVA NASUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJE GRANICA 12RUJNA 2017 U 9:00 SATI NA PREDMETNIMPARCELAMA TE SE MOLE STRANKE DA ISPUNESVOJU OBAVEZU PO ČL. 58 ZAKONA O DRŽAVNOJIZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, A PREDOČENJEELABORATA BIT ĆE OBAVLJENO U PROSTORIJAMAUREDA 15 RUJNA 2017 OD 8:00 DO 8:30 SATI.

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJESTJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27

U SKLOPU IZRADE PARCELACIJSKOG ELABORATAZA K.Č. 1164/1 K.O. ZATON U SKLADU SAODREDBAMA ZUP-A POZIVA NOSITELJE PRAVA NASUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJE GRANICA 12RUJNA 2017 U 10:15 SATI NA PREDMETNIMPARCELAMA TE SE MOLE STRANKE DA ISPUNESVOJU OBAVEZU PO ČL. 58 ZAKONA O DRŽAVNOJIZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA, A PREDOČENJEELABORATA BIT ĆE OBAVLJENO U PROSTORIJAMAUREDA 15 RUJNA 2017 OD 8:00 DO 8:30 SATI.

49GlasGrada - 650 - petak 1. 9. 2017.

NOVOSTI S TRŽIŠTA NEKRETNINA

SubvencioniraniSubvencioniraniSubvencioniraniSubvencioniraniSubvencioniranistambeni kreditistambeni kreditistambeni kreditistambeni kreditistambeni kreditiZakon o subvencioniranju stambe-nih kredita 16. srpnja, osmog dananakon objave u Narodnim novina-ma, stupio je na snagu. Agencijaza pravni promet i posredovanjenekretninama kao nadležna insti-tucija ima zadatak objavljivati no-vosti i javne pozive. Realizacija pro-grama se, prema nekim informaci-jama, očekivala oko 20. kolovoza,no nadležno ministarstvo i APN idalje s posebnim oprezom najavl-juju datume objava o početku sub-vencioniranja kredita u javnim gla-silima i Narodnim novinama. U pro-teklom vremenu, ali i sada velik brojgrađana traži dodatne informacijei detaljnije uvjete prema kojima ćese odobravati subvencije.

APN-ov poziv kreditnim institucija-ma za prikupljanje ponuda za skla-panje ugovora o davanju subven-cioniranih kredita objavljen je 7.kolovoza, a javni poziv putem kojegće se odabrati najpovoljnije bankekoje će sudjelovati u programu jeobjavljen 28. kolovoza i njihov jepopis dostupan na službenim in-ternetskim stranicama Ministarstvagraditeljstva i prostornog uređenjate APN-a.Obzirom na činjenicu kako će sezahtjevi odobravati prema vremenuzaprimanja, a da su sredstva og-raničena (država je za subvencijeu ovoj godini osigurala 17,5 miliju-na kuna) i da se očekuje realizaci-ja najviše 1500 kredita, građani tre-baju reagirati odmah kako bi spočetkom programa bili u potpun-osti spremni. Subvencioniranje ćese odobravati za kupnju kuće ilistana cijena kojega s PDV-om neprelazi 1500 eura po kvadratu. Cije-

na može biti veća, no u tom slučaju razlika sene subvencionira. Ukupan i maksimalni iznoskredita koji se subvencionira je do 100 tisućaeura.U zakonu stoji kako će se zahtjev za subvenci-oniranje stambenog kredita predavati u bankukoja bi potom u roku od osam dana trebaladonijeti odluku ispunjava li podnositelj uvjetete potrebnu dokumentaciju proslijediti APN-u.Agencija bi potom ocijenila zahtjev kao potpunili nepotpun te sukladno tome odlučila odobritisubvenciju koju je dužna dostaviti banci elek-troničkim putem u roku od tri dana od njezinadonošenja.Bitno je naglasiti kako će se subvencioniranjekredita odobravati prema vremenu zaprimanjapotpunog zahtjeva u APN-u, a u slučaju višeistodobno podnesenih zahtjeva, odobrenjezapočinje od zahtjeva s manjim iznosomtraženog kredita. Zahtjevi zaprimljeni prije ob-jave oglasa o početku subvencioniranja nećese razmatrati.Koraci prije samog podnošenja zahtjeva jesu

pronaći odgovarajuću nekretninu i prikupiti svupotrebnu dokumentaciju te sklopiti predugovorili ugovor o kupoprodaji s dovoljno dugimrokom za isplatu cijene u cijelosti. Što se tičeroka isplate kredita on ne smije pritom biti kraćiod 15 godina, a subvencioniranje kredita nećese niti odobravati zakupnju nekretninekoja je sagrađena uokviru POS-a(društveno poticanestanogradnje).Ono što građanemožda ponajvišezanima su uvjeti ve-zani uz kamate.Ovim zakonom nas-toji se olakšati ot-plaćivanje stam-benog kredita prve4 godine u smisluda će država putemAPN-a bankamauplaćivati polaiznosa mjesečne

rate, unaprijed za tekuću kal-endarsku godinu. Zakonomje propisana i najveća efek-tivna kamatna stopa u prvečetiri godine do maksimalnih3,75 posto godišnje, a poisteku prve četiri godine unarednih dvije može bitiuvećana za najviše 10 pos-to. Iznosi kamata razlikujuse od banke do banke teovisno o valuti u kojoj se uz-ima kredit. Primjerice, efek-tivna kamatna stopa najmanja je za kredit u eu-rima kod Hrvatske poštanske banke, dok je istanajmanja za kunski kredit kod Privredne bankeZagreb.Sve navedeno odnosi se na hrvatske državljanekoji nisu stariji od 45 godina te koji u vlasništvunemaju nekretninu, odnosno imaju jednunekretninu koju prodaju radi kupnje veće. Uvjetuključuje i imovinu izvanbračnih partnera,supružnika i neformalnih životnih partnera, a u

slučaju da podnositelj zahtjeva ili net-ko od članova domaćinstva imautvrđeni invaliditet od najmanje 50posto, može se produžiti rok za sub-vencioniranje kredita za godinudana, te za svako rođeno ili pos-vojeno dijete za dvije godine.Potrebna je dokumentacija kakoslijedi: preslik osobne iskaznice,predugovor odnosno ugovor o kupo-prodaji nekretnine za kupnju koje setraži odobravanje kredita, preslikzemljišno-knjižnog izvatka, preslikkata za građenje ili uporabu građe-vine u kojoj se nekretnina nalazi,potvrda Hrvatskoga zavoda za jav-no zdravstvo o upisu u Hrvatskiregistar osoba s invaliditetom, ovjer-enu izjavu da podnositelj zahtjeva(uključujući i bračnoga ili izvanbrač-noga druga, životnoga partnera ili ne-formalnoga životnog partnera) nemau vlasništvu nekretninu ili ima u vlas-ništvu jednu nekretninu koju proda-

je radi kupnje ili gradnje veće nekretnine za po-trebe vlastitoga stanovanja ovjerenu kod javnogbilježnika. Osim toga, nužno je prikupiti i doku-mentaciju koja je potrebna za realizaciju kredi-ta, a koja se razlikuje od banke do banke.

Piše: Goran Pikunić

50 GlasGrada - 650 - petak 1.9. 2017.

EKONOMSKI KONCEPT ODRŽIVOG RAZVOJA: IMPERATIV ARHIVSKE SLUŽBE - NA PRIMJERU PLANA IPROGRAMA RADA DRŽAVNOG ARHIVA U DUBROVNIKU (8)

Piše: Dr. sc. Ivo Orešković,arhivist specijalist

Treba li našem arhivuTreba li našem arhivuTreba li našem arhivuTreba li našem arhivuTreba li našem arhivurestauratorska radionica?restauratorska radionica?restauratorska radionica?restauratorska radionica?restauratorska radionica?Zasigurno se, kad sve ovo vide i čujuTruhelka, Stulli, Šundrica, Lučić, Foretić,Kapović i druga čestita čeljad, što svojimarhivističkim i znanstvenim radom

zadužiše hrvatsku arhivistiku i historiografiju, dobrano okrećuu grobu

spremišta, vodeći računa pri tome o strukturi gradiva iosiguravanju dodatnog slobodnog prostora tj. dužnihmetara za tzv. «žive fondove» ili one koji su još uvijek unastajanju, a dio njihovog gradiva je sukladno zakonupotrebno preuzeti u Arhiv (Grad Dubrovnik, Ureddržavne uprave Dubrovačko – neretvanske županije,sudovi itd.). S obzirom na već viđeno, slobodan samupozoriti arriviste, da se gradivo slaže počevši od na-jgornje police s lijeva na desno sve do kraja reda! Itako soto pa na drugu bandu! Prvo se slože arhivskeknjige fonda, a potom arhivski spisi istoga. Ufam ipakda su naučili. Nijesu valjda i stručni arhivistički ispit,miteći komisiju il’ političkim manevrom, položili s izn-imnim uspjehom!? I da se osvrnem na pitanje restau-ratorske radionice. Zar je normalno da Arhiv koji imanajvrijednije arhivsko gradivo nema restauratorsku ra-dionicu te ga šalje na restauraciju u Split i Zagreb?!Tim više što to čini programskim sredstvima Ministar-stva kulture, a što kasnije navedene ustanove knjižekao vlastiti prihod? O načinu transporta tih dokume-nata bolje je ne govoriti, što se čini u suprotnosti svažećim zakonskim propisima, dakle ne putem ovlaš-tenih tvrtki za transport kulturnih dobara. I na kraju,ograničen prostorom, ukazati ću na najveći problemnašeg Arhiva. Što je s konceptom doživotnog učenja?Na žalost praksa je pokazala da arhivisti u našem Ar-hivu nakon položenog stručnog ispita ne iskazuju ni-kakav interes za daljnji stručni napredak, osim rijetkihslučajeva, unatoč tome što im veće zvanje, bilo stručnobilo znanstveno, zakonom osigurava i veća primanja.Ne postoji interes za odlazak na stručna arhivističkasavjetovanja s ciljem izrade i objavljivanja stručnih ra-dova i održavanja predavanja na istim skupovima.Držim da je to, slobodan sam kazati, sramota za jednuustanovu kao što je naš Arhiv. Isključivo dvije «izgubl-jene crne ovčice ili ti ovna» imaju tu stručnu potrebu.Postavljam pitanje: Da li je krivica za takvo stanje iskl-jučivo na arhivistima? Tvrdim da nije. Ovdje neću ul-aziti u dublju analizu ostalih razloga jer bi to zadiralo unačin rada onih koji su bili ili jesu u ulozi predstavnikaposlodavca, a to mi nije namjera niti cilj. Redovito slanjearhivista i arhivskih tehničara na stručna savjetovanja,razne vrste stručnih radionica, znanstvene skupove iorganizacija stručnih programski ciljano usmjerenihobilazaka drugih arhiva, kako u Republici Hrvatskojtako i u inozemstvu, mora biti sastavni dio redovnedjelatnosti Arhiva. To je jedan od načina motiviranjazaposlenika i provođenja temeljnog segmenatadruštveno odgovornog poslovanja tzv. konceptadoživotnog učenja. Onaj djelatnik koji nije spreman iline želi prihvatiti ovakve standarde rada ne može odgo-voriti novim izazovima struke, njegov rad postaje kra-jnje neučinkovit i potencijalno štetan za ustanovu. Onnije arhivist. On je arrivist. Uhljeb. Što je to? Uhljeb jeosoba čija se životna taktika, ideologija, praksa i evolu-cijski nagon za egzistencijom svodi na nekritički opor-tunizam. Dotična osoba je lojalna centru moći koji jojosigurava egzistenciju, a pri tome djeluje kontra svihplemenitih poriva i ideala, krajnje nagonski, reducira-no na instinkt za preživljavanje i do kraja će stajati uzizvor svoje egzistencije ne mareći da li taj isti izvor un-ištava tuđe živote, institucije društva i države za kojusu drugi ginuli, u konačnici potapa budućnost cijelihgeneracija. Društvo ili obitelj kao temeljna njegova stan-ica, koji nemaju i ne razvijaju ljudski kapital, osuđenisu na propast. Ljudski kapital stvara intelektualni, a onje pak pokretač razvoja. Kakva je sudbina nas arhivis-ta u dubrovačkom arhivu, s obzirom na gore rečeno,zaključite sami. (nastavlja se)

Jednog jutra ušao je arrivist u pri-jamni ured našeg hotela Sponzauznemiren razgovarajući na mobi-tel. Da, svakako, ma ne brinem ja.Da imate pravo. Znam da je to Vašstav u ministarstvu. Naravno da ćubiti ja. Ha, mora bit da je to bilaneka budala! U tom času, dok jevulkanska erupcija njegovih usu-glašenih misli s nepostojećim sug-ovornikom bila na vrhuncu, zazvo-ni mu mobitel na uho. Uh, što jesad ovo? Te mreže?! – učini senevješt, kao da se ama baš ništanije dogodilo. Uvježbana rutinaprofesionalca.I tako on i danas neumorno usu-glašava stavove. Našem arhivu netreba restauratorska radionica! Netrebaju nit’ doktori znanosti?! To jeustanovi kao arhiv nepotreban tro-šak! Njegovoj Visosti, našem arriv-istu broj 1, učinkovitiji su oni štodobro honorirani stvaraju «nazovidjela» isprobanom metodom«Copy and Paste»! Zasigurno se,kad sve ovo vide i čuju Truhelka,Stulli, Šundrica, Lučić, Foretić,Kapović i druga čestita čeljad, štosvojim arhivističkim i znanstvenimradom zadužiše hrvatsku arhivis-tiku i historiografiju, dobranookreću u grobu. Meni se okreće uželucu. Nadmašili smo dosegečuvene grupe TNT. U trenutnoj erivladavine Jeremije meni je suđenobiti Bob Rock! Predmnijevam dabi Njegovoj Visosti ipak više odgo-varalo kad bih preuzeo uloguKlodovika i odlepršao u nep-oznato. Dakako, prije svega, naneko za mene bolje mjesto bivan-ja! Al’ nekako mi se ovo našespremište, hoću rijet sklonište,uvuklo pod kožu. Gusta me.Uostalom gotovo svaki dan para-mo, uz one silne bukete u atriju,baš kao cvjećarnica. I tako oku-pani mirisima činimo facu kako uorganizaciji rada našega arhivasve ide kao po loju. Ja ću ipak ovd-je ukazati samo na neke probleme.Jedan od ključnih problema jenepostojanje korisničke službe.Time su djelatnici koji rade u čita-onici isključivo ti koji zaprimajuzahtjeve istraživača. Sve je višeistraživača i mladih znanstvenika,a čemu je u velike doprinijelo ot-

varanje poslijediplomskog studijana Sveučilištu u Dubrovniku, kojikoriste arhivsko gradivo novijegadoba. Jedan od problema je i rad-no vrijeme. Trebalo bi ga uskladitisa zahtjevima današnjih istraživača.Još uvijek je zadržana praksa iz vre-mena bivše Jugoslavije da čitaoni-ca Arhiva radi i subotom do trinaestsati. Tad je to prije svega bilo zbogpotreba istraživača koji su mahomdolazili iz «Srpske akademije nau-ka i umetnosti» boraveći dobro hon-orirani u ljetnim mjesecima u Du-brovniku i obrađujući spise Du-brovačke Republike. Današnjiistraživači, prije svega polazniciposlijediplomskog studija u Du-brovniku, u jutarnjim satima imajuobveze na svojim radnim mjestimai nisu u mogućnosti tada dolaziti uArhiv, izuzev onih koji nemajuzaposlenje. Evidencije su pokaza-le tko su korisnici gradiva subotomi koliki je njihov broj. Drugom pril-ikom ću iznijeti svoja promišljanjao strukturi istih. Držim da bi trebaloorganizirati rad Arhiva na način daje čitaonica, danas postojeća uPalači Sponzi, a nadam se uskoroi ona u novoj zgradi, na dispozicijikorisnicima čitav radni dan. To bipodrazumijevalo rad dijela zapos-lenika (arhivista i arhivskih teh-ničara) i u poslijepodnevnim sati-ma. Takva je praksa svojevremenodavno postojala u tada Histor-ijskom arhivu u Dubrovniku. Što setiče organizacije rada, kad se zavr-ši objekt novoga Arhiva, potrebnoje organizirati rad po načelu «svirade sve» u postupku preseljenjaarhivskih fondova u novu zgradu.Tako se radilo kad je iz zgrade uulici Cvijete Zuzorić preseljavanaaustrijska uprava u Palaču Sponzuili kad se radilo 2002. godinepremještanje gradiva u prizemljezbog preuređenja arhivskogspremišta Dubrovačke Republike(ugradnja vatrodojavnog sustava,plina FM 200 i novih regala). Prijetoga potrebno je sukladno nacrti-ma arhivskih spremišta u novojzgradi, postojećem gradivu u PalačiSponzi i onom kojega treba preuze-ti od stvaratelja pripremiti detaljantopografski plan smještanja ar-hivskih fondova i zbirki u nova

51GlasGrada - 650 - petak 1. 9. 2017.

PRAVOSLAVNA DUHOVNOSTPiše: Slavko Zorica, protojerej-stavrofor,umirovljeni paroh dubrovački

Isus Hristos - novi AdamIsus Hristos - novi AdamIsus Hristos - novi AdamIsus Hristos - novi AdamIsus Hristos - novi AdamDoketi su, naime, sma-trali da sve što je materi-jalno i tjelesno jeste zlo inedopustivo je da seBog obuče u zlo i greš-no tijelo, da se On sjedi-ni sa prahom zemaljskimPrvostvoreni Adam nijemogao da ispuni pozivkoji je bio postavljen prednjega: da postigneoboženje i povati k Boguvidljivi svijet pomoću du-hovnog i moralnogsavršenstva. Budući da je prekršio zapovijest, ibudućio da je otpao od sladosti raja, zatvorioje sebi put oboženja. Sve što prvi čovjek nijeučinio ispunio je za njega ovaploćeni Bog, Riječkoja je postala tijelo, Gospod Isus Hristos. Onje trenutno put čovjeku, kojim će kasnije on ićiprema njemu Njemu. Ovo je bio put uzdizanjačovjeka, a za Boga to bješe put skromne do-brodušnosti samosnishođenja (k e n o s i s ).Sveti apostol Pavle naziva Hrista «Novi Adam»poredeći ga sa «prvim»: «Prvi čovjek je od zem-lje, zemljan; drugi čovjek je Gospod s neba»(1.Kor 15, 47). Ovaj paralelizam razvija sv. Jo-van Zlatousti, koji naglašava da je Adam pro-totip hrista. «Adam je slika Hrista... kao čovjekonih koji su proizašli iz Njega, mada oni nisujeli s drveta, postao je uzročnik smrti, a hristos,za one koji su rođeni od Njega, mada nisu niš-ta dobro učinili, postao je nosioc pravednosti,koju je On darovao svima nama na krstu.Malo je ljudi prihvatilo drugog Adama ili vjerov-alo u njega kad je sišao na zemlju. OvaploćeniIsus, koji je stradao i vaskrsao, postao je «Jude-jima sablazan, a Jelinima ludost» (1.Kor 1,23).Objavljujući sebe za Sina Božjeg i izjednačava-jući se sa Bogom, Isus je sablaznio Judeje ibio optužen za Bogohulstvo. Za Grke hrišćan-stvo je bilo ludost pošto su Grci razmišljali isagledavali sve logičkim objašnjenjima; nisuimali snage da shvate da Bog strada i umire.Prije mnogo vjekova grčka mudrost sagradilaje hram Bogu nepoznatom (Dap 17, 23). Kakonepoznati, neshvatljivi, svjesni, svemoćni,sveznajući i svudaprisutni Bog može postatismrtni, stradalni, slabi čovjek. Bog koji je rođenod Djeve, Bog koji je povijen u pelene, koji spa-va i koji se hrani mlijekom; sve ovo za Grkeizgleda besmisleno.Čak i među hrišćanima prvih vjekova, tajnaBogočovječnosti objašnjavana je različito. Udrugom vijeku Doketi su učili da je Hristova ljud-ska priroda bila samo prividna; samo je i z g l ed a l o da je On stradao i umro na krstu, jer Bogustvari kao bestrastan uopšte nije mogao dastrada. Doketi su, naime, smatrali da sve što jematerijalno i tjelesno jeste zlo i nedopustivo jeda se Bog obuče u zlo i grešno tijelo, da se Onsjedini sa prahom zemaljskim. Druga krajnostdolazi od Arijanizma koje odbacuje HristovoBožanstvo i svodi Sina Božjeg na nivostvorenog bića. Kako da se krajnosti ponište ikako Crkva da nađe pravo objašnjenje tajneHrista?

NARODNA KNJIŽNICA GRAD

Poetski dar Nihada Mešića dubrovačkoj publiciPoetski dar Nihada Mešića dubrovačkoj publiciPoetski dar Nihada Mešića dubrovačkoj publiciPoetski dar Nihada Mešića dubrovačkoj publiciPoetski dar Nihada Mešića dubrovačkoj publici

Tuzlanski pjesnik Nihad Mešić River pred-stavio je dubrovačkoj publici svoju novuknjigu “Čekajući dogledno vrijeme” učetvrtak, 24. kolovoza, u Čitaonici Nar-odne knjižnice Grad.Uz autora u promociji je sudjelovala i AnjaMarković iz Udruge Bonsai, dok su zaglazbeni dio bili zaduženi članovi GrupeLucido Maro Lozić i Milan Matić. Uz pjes-me iz najnovije zbirke publika je imalapriliku čuti i izbor iz prijašnjih knjiga sposebnim naglaskom na djelo “Četvero-pis vremena” i dijelove koji se odnose naDubrovnik.Urednik izdanja Valerio Orlić naglašava

kako je ova zbirka pjesama: “prepunaživotnog nadahnuća i zgusnutihmetaforičkih slika, emotivnog poetskognaboja gdje se oslikava samoizražavanjeo impresivnosti ljepote života i povezanos-ti čovjeka s prirodom. Pjesnik kao dablaguje svoje riječi, stoga smo počašće-ni primiti poetski dar, kao rijetko pismodragog nam prijatelja”.Ovo je Mešićeva osma samostalna knji-ga koja je u izdanju Hrvatskog književnogdruštva iz Rijeke. Književnu večer orga-nizirale su Dubrovačke knjižnice u surad-nji s Udrugom za razvoj civilnog društvaBonsai i Grupom Lucido. Ana Pendo

TV IZ NEW YORKA

Snimljena emisija o Stjepku MamićuSnimljena emisija o Stjepku MamićuSnimljena emisija o Stjepku MamićuSnimljena emisija o Stjepku MamićuSnimljena emisija o Stjepku Mamiću

TV ekipa iz New Yorka posjetila je 27. kolovoza Art atelier poznatog dubrovačkogslikara i pomorskog kapetana Stjepka Mamića. Došli su zbog snimanja pilot emisijeo našem umjetniku i njegovom radu koji je diljem svijeta poznat po njegovim mor-skim motivima i upečatljivom kolorizmu, nadasve rapsodiji bezbroj prštavih nijansimorskog plaventila na njegovim slikama iz serije Mreža (“Net). Interview je vodio EricWaugh koji je jedan od najpoznatijih i najtraženijih suvremenih slikara iz USA. Waughizmeđu ostalog radi i koloristične potrete brojnih poznatih osoba iz svjetskog showbusiness-a. Marko Kriste, foto: top-event.hr

52 GlasGrada - 650 - petak 1.9. 2017.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

Antifašizam nije jučer, nego i danas i sutraAntifašizam nije jučer, nego i danas i sutraAntifašizam nije jučer, nego i danas i sutraAntifašizam nije jučer, nego i danas i sutraAntifašizam nije jučer, nego i danas i sutraAntifašizam nije samo jučer: NOB-a, povijest, sjećanja, antifašizamje jasan stav i odnos prema pojavnim oblicima fašizma i danas isutra, prema terorizmu, rasizmu, nacionalizmu, eksploataciji,mržnji, netoleranciji, suživotu, drugim i drugačijim i održivomrazvoju u svakom pogledu

Izbornu skupštinu održavamo u vremenustalnih pokušaja revizije povijesti, daljn-jeg lansiranja povijesnih neistina,omalovažavanja i zapostavljanjadostignuća NOB-e i antifašizma te sveagresivnije fašizacije društva. Istovre-meno, prenaglašen je utjecaj crkve udruštvu, naročito među mladima, a ima-mo obrazovanje, koje takvo kakvo jest,za probleme nespremno, zapravo po-goduje tim procesima među mladima. Urazdoblju od oko četrnaest mjeseci odprošle Godišnje skupštine Udruga je os-tala bez svojih 14 preminulih članova, is-tovremeno Udruzi je pristupilo 7 novih čl-anova pa trenutno ima 259 članica i čl-anova. U tom razdoblju održano je 10sjednica Predsjedništva, organizirano je11 obilježavanja povodom obljetnica an-tifašizma i NOB-e u Dubrovniku, ili sud-jelovanje na obilježavanjima u drugim sre-dinama, u našoj ili susjednim zemljama,a na spomen obilježja NOB-i položenasu 23 vijenca ili buketa cvijeća. Organiz-irani su jednodnevni i višednevni izleti u:Lastovo, Šibenik, Sarajevo, Budvu, Ja-blanicu, Zagreb, Kumrovec, Krapinu, Jas-enovac i Tjentište, s ukupno oko 200 izlet-nika i s obilaskom spomen obilježja NOB-i, prirodnih i kulturno povijesnih značajkipojedinih područja. Uz ostvarene brojnekontakte, razmjenu mišljenja o daljnjemdoprinosu očuvanju tekovina NOB-e i an-tifašizma te unapređenju suradnje,svugdje je bio prijateljski doček i ugodanboravak. U prostoru Udruge ostvareno jedeset susreta i druženja, tri projekcije ig-ranih i više projekcija dokumentarnih fil-mova, organizirane su dvije Tribine s gos-tima iz Sarajeva i Podgorice te susretpredstavnika Udruge s pedesetak člano-va danske nevladine organizacijeDemokracija u Europi. Tradicionalno,povodom Dana antifašističke borbe,dodijeljena su tri Posebna priznanja, de-vet Priznanja i sedam Zahvalnica Udrugeantifašista Dubrovnik pojedincima idruštvima za doprinos ostvarivanju pro-grama sjećanja, čuvanja i razvijanjatradicija i tekovina antifašizma i NOB-e teza potporu ostvarenju programa Udrugeantifašista Dubrovnik.Starosna struktura članstva Udruge je uznaku visokog prosjeka starosne dobi.Velika većina članova su umirovljenici,zapravo novi članovi uglavnom dolaze tekpošto steknu uvjete za umirovljenje i toveć mnogo govori o demokraciji, statusui odnosu prema antifašizmu u nas. U pro-teklom razdoblju kroz aktivnosti Komisijeza socijalni rad pokrenuta su dežurstvaza pružanje pravne pomoći članovima upitanjima zdravstvene i socijalne zaštite.U prvoj godini ta vrijedna inicijativa nijezadovoljavajuće iskorištena pa ima jošdosta prostora, jer neznanje i neobaviješ-

tenost često limitira mogućnosti iskorišten-ja onoga na što imamo pravo. I u protek-lom, malo više od jednogodišnjemrazdoblju značajna pažnja pridavana jeobavještavanju članstva i javnosti o tomešto i kako se radi, u svakom pogledu dje-lujući na promicanju antifašizma. Na strani-cama Glasa Grada godišnje se objavi oko150 različitih tekstova, od obavijesti doprikaza, osvrta i kraćih komentara. Medijs-ka blokada i nesklonost antifašizmu drugihtiskanih medija probija se uz portale naInternetu, istaknut je Dubrovnik press por-tal, koji slikom, i riječju prati značajnije ak-tivnosti dubrovačkih antifašista, a sveznačajniji medijski oslonac je portalUdruge antifašista Dubrovnik na Internetu,www.antifa-dubrovnik.hr To je jedan odprvih antifašističkih portala u nas s većdesetak godina djelovanja na potpuno vo-lonterskoj osnovi, a odnedavno je osu-vremenjen pa predstavlja medijski punkts još znatnim mogućnostima i prostoromza nove suradnike, prije svega iz redovačlanova Udruge, naročito mlađih, ali i svihdrugih opredijeljenih za antifašizam kaocivilizacijsku tekovinu.U malo više od jedne godine ostvarenasu dva nova izdanja u biblioteci „Da se nezaboravi“: knjiga autora dr. FrankaMiroševića „Dubrovački kotar u NDH“ Taje knjiga predstavljena u Dubrovniku iZagrebu i značajan je doprinos rasvjetlja-vanju novije povijesti u Dubrovniku i nadubrovačkom području. Suradnjom saŠkolskom knjigom može knjiga se možekupiti u njenim knjižarama u desetak na-jvećih hrvatskih gradova. Veliki doprinosantifašističkog izdavaštvu je i ovogodišn-je izdanje „Tito i Dubrovnik“, tiskano pov-odom 125. godišnjice rođenja Josipa Bro-za Tita, koje je u svakoj sredini do koje jedošlo u zemlji i inozemstvu dobilo samepohvale. Valja istaći da su ti izdavački poth-vati ostvareni skromnim sredstvima, uz ve-liki volonterski angažman. Zahvalnost napotpori i suradnji izražena je autorima, ure-dnicima i recenzentima, vrijednim i susretl-jivim ljudima u dubrovačkoj tiskari „Alfa 2“i potpori i razumijevanju UO za kulturu ibaštinu Grada Dubrovnika, rečeno je, uzostalo u izvještaju o radu, kojeg je Izbornojskupštini Udruge antifašista Dubrovnik,održanoj 26, kolovoza ove godine, pre-dočio Marinko Vlašić, tajnik Udruge.Nažalost, rekao je u svom izlaganju Marin-ko Vlašić, uz zadovoljstvo ostvarenjima biloje gorčine i nezadovoljstva, jer se i prošlei ove godine ponovilo da su sredstva, kojasu Udruzi antifašista Dubrovnik namijen-jena iz Proračuna Grada, prepolovljena uodnosu na sredstva iz prethodne godine.Udruga antifašista Dubrovnik sa cjelogo-dišnjim programom i kontinuiranim radom,jedina je na dubrovačkom području kojase i sustavno bavi njegovanjem sjećanja i

razvijanjem tekovina NOB-e i antifašizma i takva prepolovl-jena sredstva nisu dovoljna ni za podmirivanje polugodišn-jih obaveza. Po kojim kriterijima je Udruzi za ovu godinuodobreno svega 50 tisuća kuna od traženih oko 180 tisućakuna i uz činjenicu da u ostvarenje programa Udruga ulažei oko 120 tisuća kuna sredstava svoga članstva?Zbog takvog ponižavajućeg odnosa UO Grada Dubrovnikaza obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo, smopozvali gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića dauzvrati posjetu Udruzi antifašista Dubrovnik i uključi se uuspostavljanje primjerenijeg sufinanciranja njenih potreba iprograma, a u skladu s njegovim obećanjem, danim pril-ikom susreta s predstavnicima Udruge povodom ovogo-dišnjeg Dana antifašističke borbe, da će ove godine sredst-va Udruzi iz Proračuna Grada biti najmanje kao prošle god-ine i veća te da će doći u posjetu Udruzi. Nažalost, na up-ućeno mu pismo gradonačelnik Dubrovnika Mato Frank-ović se još nije oglasio. Zašto? – to će jasnije pokazatibudućnost, ali već sada možemo istaći da je gradonačelnikMato Franković, povodom Dana državnosti Republike Hr-vatske posjetio grob ustaškog gradonačelnika Dubrovnikaiz doba fašističke okupacije te odobrio oslikavanje zida naulazu u Novu Mokošicu, uz ostale, i simbolom HOS-a sustaškim pozdravom “za dom spremni“. Gradonačelnik stakvim afinitetima teško može imati iskreni odnos s Udrugomantifašista, rekao je Marinko Vlašić.Istaknuo je da u Hrvatskoj desnica ne miruje, a zašto i bikada stalno ima prešutnu podršku nadležnih organa i vlas-ti. Već odavno lansirani fašistički pozdrav iz doba NDH „zadom spremni“ nastoji se pod svaku cijenu legalizirati. Kakoto nije išlo baš lako, po receptu „Trojanskoga konja“ izab-ran je znak HOS-a u kojem je taj ustaški pozdrav sastavnidio. Taj znak udaraju gdje god hoće, čak i u Jasenovcu, itu, po vladajućima u Hrvatskoj, „ništa nije sporno“ jer, kažuvladajući, među njima i dubrovački gradonačelnik, „HOS-ovci su pod tim znakom branili Domovinu“. Čast ratnimbrigadama Hrvatske vojske i doprinosu hrvatskih braniteljau obrani Republike Hrvatske, naročito Dubrovnika i oko-lice, ali je potpuno neprimjereno i izvan zdravog razuma,uvredljivo i krajnje provokativno javno isticanje amblemaHOS-a, čije su postrojbe, istina, pod tim amblemom branileDomovinu, ali je definitivno učinjena velika greška što im jeuopće dozvoljen takav amblem sa zločinačkim ustaškimpozdravom u njemu.Prethodno je već bilo riječi o ne baš zadovoljavajućoj sta-rosnoj strukturi našeg članstva. Nije to neki problem, našičlanovi takvi kakvi jesu, sa svim svojim godinama, najboljisu naši članovi, ali jest problem što su mladi članovi rijet-kost. To ne znači da u Dubrovniku i na dubrovačkom po-dručju nema antifašistički opredijeljenih mladih ljudi, jer njihzasigurno ima, možda su i u većini. Pred Udrugom antifa-šista je najznačajniji zadatak kako osmisliti programe i načineza oživiti interes mladih ljudi za antifašizam i aktivnost uUdruzi.Današnja mladost, unatoč lažima i pokušajima revizije pov-ijesti Drugog svjetskog rata na ovim prostorima zasigurnou većini ima pozitivan stav o našoj antifašističkoj prošlosti,ali je valja shvatiti da je u smislu antifašizma ne interesirajedino Jasenovac, Neretva, Sutjeska, Tito, Kumrovec, nezanimaju ih samo ni ustaše a ni partizani. Mlade ljude, prijesvega, zanimaju jasni vidici u vezi sa životom koji žive dan-as i koji ih očekuje sutra, zanima ih suvremeno obrazovan-je, stabilno zaposlenje s plaćom od koje se može ljudskiživjeti i postepeno rješavati temeljne životne potrebe, prven-stveno stambeno pitanje, zanima ih napredovanje u struci iradu. Jer, antifašizam nije samo jučer: NOB-a, povijest,sjećanja, antifašizam je jasan stav i odnos prema pojavnimoblicima fašizma danas i sutra, prema terorizmu, rasizmu,nacionalizmu, eksploataciji, mržnji, netoleranciji, suživotu,drugim i drugačijim i održivom razvoju u svakom pogledu.Po tim pitanjima mi do sada nismo uspjeli privući mlade iozbiljnije ih zainteresirati našim programima.Na tome nam valja više i studioznije poraditi“ – rekao je, uzostalo, Marinko Vlašić na Izbornoj skupštini Udruge antifa-šista Dubrovnik.

53GlasGrada - 650 - petak 1. 9. 2017.

- dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalistza štitnjaču - ambulanta u petak i subotu, 1. i 2. rujna.- dr. Mario Zambelli, specijalist opće i plastične kirurgije- ambulanta u četvrtak i petak, 7. i 8. rujna.Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolaringologije- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica

- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof. dr. sc. Darko Antičević, specijalist ortopedije,subspecijalist dječje ortopedije- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist,subspecijalist hematolog- dr. Žarko Vrbica, spec. interne medicine, subspecijalist pulmolog- dr. Darko Perović, specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram straniciPOLIKLINIKA MARIN MED

Naručite se u Poliklinici Marin Med na pregled kralježnice kod dr. Darka Perovića

BOLE VAS LEĐA? ZAŠTO TRPITE BOLOVE AKO SE MOŽETE (IZ)LIJEČITI?BOLE VAS LEĐA? ZAŠTO TRPITE BOLOVE AKO SE MOŽETE (IZ)LIJEČITI?BOLE VAS LEĐA? ZAŠTO TRPITE BOLOVE AKO SE MOŽETE (IZ)LIJEČITI?BOLE VAS LEĐA? ZAŠTO TRPITE BOLOVE AKO SE MOŽETE (IZ)LIJEČITI?BOLE VAS LEĐA? ZAŠTO TRPITE BOLOVE AKO SE MOŽETE (IZ)LIJEČITI?Bolesti kralježnice visoko su na ljestvici najčešćih bolesti. Ova vrloneugodna boljka modernog čovjeka osim što stvara velikezdravstvene tegobe za bolesnika, za većinu pacijenata (ali i društ-vo) predstavlja i veliki socijalni problem: troškovi bolovanja, liječenjai rehabilitacije mogu biti vrlo visoki, a vrijeme provedeno izvanradnih aktivnosti dugotrajno. Gotovo da nema čovjeka koji baremjednom nije osjetio bol u leđima. Razvoj lumbalnog sindroma idrugih bolesti vezanih uz lokomotorni sustav najčešće uzrokujesjedeći način života, osobito „sjedeća“ zanimanja poputslužbenika, vozača itd., manjak tjelesne aktivnosti, pretilost... Me-đutim, za znatan dio bolesnika koji pate od bolova u leđima pos-toji i odgovarajuće rješenje u minimalno-invazivnim zahvatima koji

se izvode u Poliklinici Marin Med.Istaknuti zagrebački spinalni kirurg dr. Darko Perović iz Kliničkebolnice Dubrava sa bogatim znanjem i iskustvom u liječenju svihbolesti kralježnice obavlja preglede u Poliklinici Marin Med. Jed-instvenim kirurškim postupcima moguće je riješiti bolna stanjakralježnice. Temeljiti pregled i kvalitetna konzultacija sa liječnikomiznimno su važni, kao i iskustvo u dijagnosticiranju problemaodnosno odgovarajuća preporuka na koji se način riješiti boli uleđima. O svemu tome ovisi i uspješnost zahvata i mogućnostizlječenja. Zakažite svoj termin.

54 GlasGrada - 650 - petak 1.9. 2017.

Piše:Antun Švago

POBJEDNIK TRIBECA FESTIVALA INAJAVA OSMOG KINOOKUSA U SLAVICI

Ne opiri seNe opiri seNe opiri seNe opiri seNe opiri sePobjednik Tribeca festivala, dokumentarac«Ne opiri se» redatelja Craiga Atkinsona, osadašnjosti i budućnosti policijskih snagau SAD-u, prikazan je u srijedu, 30. kolovo-za, u kinu Slavica.Ne opiri se pruža izniman pogled na tre-nutačno stanje stvari u američkimpolicijskim snagama, kao i uvid u njihovubudućnost. Ovaj dobitnik nagrade za na-jbolji dokumentarni film na filmskom festi-valu Tribeca, stavlja gledatelja u središtezbivanja: od vožnje s paravojnim SWAT ti-mom Južne Caroline i policijske obuke kojauči značaju “opravdanog nasilja”, pa sve

do rasprava u Kon-gresu na temu proc-vata ratne opreme upolicijskim odjelimamanjih gradova, dabi se na kraju poza-bavio istraživanjemdo kojih granica ćenovi kontroverzniizumi, kao što supolicijski algoritmi zaprevenciju zločina,dovesti ovu djelat-nost.Prije projekcije filmapublika u Slavici ima-la je priliku saznati više o programu osmog Kinookus Food Film Festivala koji se održavaod 7. do 10. rujna u Stonu.

CVIJEĆE TURIZAM HRVATSKA

Šimine ružeŠimine ružeŠimine ružeŠimine ružeŠimine ružeU prigodi 21. obljetnice (1996.-2017.) CVIJEĆE TURIZAM HR-VATSKA, i ove godine Šime Pel-ajić Brunac, 25. kolovoza,darovao je Dubrovčanima i nji-hovim gostima 1001 ružu. Ružeje darivao na Stradunu.

CAVTAT – OVOGA VIKENDA

Susret klapa “Na me pogled tvoj obrati”Susret klapa “Na me pogled tvoj obrati”Susret klapa “Na me pogled tvoj obrati”Susret klapa “Na me pogled tvoj obrati”Susret klapa “Na me pogled tvoj obrati”Već 18. godinu za redom klapa Ragusavecchia i Turistička zajednica Općine Konavle organizirajuSusret klapa “Na me pogled tvoj obrati” koji će se održati ovaj vikend, 2. i 3. rujna na taraci VilleBanac u Cavtatu s početkom u 20:30. U subotu uživajte u versima klapa Ragusavecchia, Oštro, FALinđo, Korda, Poklisari, Amfora, Kaše i Vokalisti Salone. Gosti večeri su Vlaho Baule te Jelica i Marin-ka. U nedjelju večer na istom mjestu i u isto vrijeme uživajte u koncertu Vokalista Salone. Pokroviteljimanifestacije su TZ općine Konavle, Županija Dubrovačko-neretvanska i Općina Konavle. Ulazak naobje večeri je besplatan.

MATO MALI I PERO NJIOV

Bremena brez brendzeDrača i obajene međe kolo vodu. Bremena su brez brendze, sa svije te banda šamarajusvojijem istinama i interesima, malo se ko boji Onega Gore, pa je lašje guzici vengosavjesti. Guzica ide i naprijed brez srama, a savjes ne more ni nase brez srama

S nama vakijem u bremenima koja jesu kakva jesu: vaka, nakai svakakva, kaže Mato, čejada mora, koliko umije, gleda bi svoje.Bi na čistu s onijem što je pasalo, i bi miran s ovijem što jedanaske. Kadarke čejade sve to stavi na svoje mjesto, tek ta-darke će viđe da čejade so tijem što more iznije ono śutra–neće umje bi pametno.Nama su oči, misli Jane, ne tamo đe bi trebale bi vengo nazatijoku. Zato u naske čejade vazdarke kopa ne samo po one-mu što je bilo nema temu nogo, vengo i po onemu što su našistari pantili od svojije starije.I ova će se suša u naske, ko i sve drugo, kaže Mato, panti nepo temu što jes i kako jes, vengo po temu da će se s prvomdobrom kišom sve zaboravi. Ko što smo sve drugo zaboravili.To što je sve osve zagojatilo, što se više ne vidu ni stari puti nikanali, ijonako u naske nije za nikoga važno. U naske je važnijeđe je ko i zašto zapalijo. Ne do Bog da se u naske, kaže Pero,užde blizu kuća...A oće, uže će se, ne treba ti misli, samo kad, ajde znaj…i bi ćeoprdiš velata! A uže će se jerbo više nema ni koza ni ovaca, nikrava ni konja, ni težaka ni judi…više se od šumetine ne moreviđe ni đe se što radilo, ni đe je bijo gaj…Kanaderi i vatrogasci su, nastavja Pero, dobra pomoć, ali onisu samo prva pomoć. Ne mogu oni spasi ono što je negdaradio i održavo naš težak, pasle živine…Negda se naš čoek zno u kamenicam, u brdu, ko i rijeci uPoju, napi vode pa mu jope ništa ne bi bilo, dok se danaskeneki boju napi i s vrela, da se ne šporkaju, a ne radi straja daće i što uzvrće u stomku…Mato, neka je u godinama, u svojim baštinama, što su op-kojene ko nigda do sad, gleda da mu i kamenice ne ostanubrez vode. Da se i tičice i druge živine imaju đe napi. I dibje ipitome. Ovo je brijeme kadarke i tičicama i svijem živinamatreba pomoj…

Brijeme kadarke, kaže Sele, trebaostavi pušku a uze bidon u ruke,načinje kamenice u brdu đe i nema,i nalijeva i vodom… ali ajde ti to ovo, ukjučiva se Pero, komureci, što mu je milija njegova puška od tvoje pameti… gleda ćete ko najgorega dušmanina, govori svašta za tobom i zapju-va… i vazdarke ćeš mu i ti i svi tvoji bi na tiru…Ajde komu reci da pušti put kroz svoje, neka je u džungli, nećeti više rije ni dobro jutro.Ajde koga moli da samo prećeraš kon-ja drva kroz njegovo, gore je vengo da si mu svašta izviko…Nema više, s nama vakijem, ni na lijepe… nema više judi, kažeMato, koji su i mirili i dijelili, držali red, ne dali drači i obajenimmeđama da kolo vodu…ono što su oni negda činili među nar-odom ne mogu danaske ni svi naši političari, suci i dumi zajed-no…Ubismo se od velikoga pametovanja s današnjom teknikom, ane znamo ni đe su nam baštine… doduše, znamo, ako bi semogle komu dobro proda…Davno su pasala bremena, misli Sele, kadarke je čejade iskalosebe kroza se. Neko je to umijo unatoč onijem bremenima, aneko ko je sebe isko kroz druge, ne što nije našo sebe vengonije mogo viđe ni druge…takijem su vazdarke kriva neka bre-mena, ona ili ova…Nikoga naše čejade više ne mrzi, kaže Jane, ko onega kojemunema što rije. More mu, ko što i oće, izmisli i priši, ali mu nemašto rije. Onaj ko to nije paso, neće ti to umje ni kaza. Pa da jepročito i sva libra svijeta.Pokonji Jozo je užo rije kako čejade kadarke moli Boga, gledaGa viđe, a kadarke uči, vidi Mu lice.U ovijem bremenima brez brendze, kadarke te sa svije bandašamaraju svojijem istinama i interesima, kadarke se malo koboji Onega Gore, lašje je guzici vengo savjesti. Guzica ide inaprijed brez srama, a savjes ne more ni nase brez srama…

55GlasGrada - 650 - petak 1. 9. 2017.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Du-brovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, katarina.milat.kralj@gmail.comGlavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiK - Glav-na urednica: Katarina Milat Kralj, mozaikgg@gmail.com Grafička i tehnička priprema:Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992,tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000Dubrovnik, glasgrada@gmail.com, www.glasgrada.hr.

Tekstov i za objavu pr imaju se do sr i jede, najkasni je do 10 sat i .

Obavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiObavijest o smrtiBONINOVO.HR

UČIMO HRVATSKI

Loš, zao / Redni brojeviLoš, zao / Redni brojeviLoš, zao / Redni brojeviLoš, zao / Redni brojeviLoš, zao / Redni brojeviSvake subote u Jutarnjem listu objavljuju specifičan jezični sav-jetnik u obliku stripa i na svoj, malo otkvačen, način. Piše,crta ilektorira, kako piše uz prilog, Josip Sršen. Mišljenja smo da su tisavjeti zanimljivi, ali i simpatični na svoj način pa ćemo ovdjeprenijeti dva priloga, (naravno samo tekstualni dio) na način kakoSršen to radi pa evo:Loš, zao“Ako je ovaj crtež loš, je li ovaj gori? Ne! Ali ne zato što je nacrtanbolje kao ovaj, nego zato što komparativ pridjeva “loš” glasi“lošiji”, a ne “gori”. “Gori” je komparativ pridjeva “zao” što neznači da se ne može biti i loš i zao. Dakle: loš, lošiji, najlošiji; zao,gori, najgori.”Redni brojevi“Što biste napisali kad bih vas pitao koji je ovo nastavak kol-umne? a) 30.-ti, b) 30-ti, c) 30.-i, d) 30-i . Hm, izgleda da opetimamo problema. Samoukom liječniku ne biste dozvolili da vamradi trepanaciju, stoga ne mogu ni ja vama dozvoliti da se takoneodgovorno ophodite prema rednim brojevima. Redni brojevisu brojevi koji izriču koje je što po redu i mogu se zapisati riječjuili brojem. Ako se zapisuju brojem, iza broja slijedi točka i ništaviše. Dakle, ovo je 30. broj kolumne ili riječju trideseti broj... Pre-ma tome, reći ćemo i europski dan jezika obilježava se 26. rujna,Božić dolazi uvijek 25. prosinca. A ja imam osjećaj kao da istustvar govorim već 100.put”. K.T.

Izlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeIzlet u VrapčićeU subotu 23.9. organizira se izlet u Vrapčiće. polazak je s pila u 6sati. Pozivamo sve zainteresirane da se pridruže našem veselomdruženju. Informacije na 020 417034 i 0915717963.

MATICA UMIROVLJENIKA DUBROVNIK

Izlet u GradišćeIzlet u GradišćeIzlet u GradišćeIzlet u GradišćeIzlet u GradišćeTijekom izleta posjetit će se Udbina, Radenci u Sloveniji, Graz -prijestolnica austrijske pokrajine štajerske, svetište Majke Božje uMariazellu , Sopron gradić u mađarskom Gradišću , austrijskoGradišće kojem je glavni grad Eisenstadt ,t.j. Železno, Beč, Klagen-furt, Ozalj i Krašić. Termin izleta je 9. -14. listopada 2017. (6 dana).Cijena izleta je 2.990,- kuna, može se platiti u 6 obroka. U cijenu jeuključen prijevoz autobusom, pratitelj putovanja , smještaj u hotelu3* i 4* ,obroci u polupansionu (doručak,večera) mjesni vodiči , ul-aznice za predviđene kulturno povijesne znamenitosti. Detaljnijeobavjesti mogu se dobiti u Matici umirovljenika Dubrovnik, kontaktosoba Vicko Brbora 098 244 382. Voditelj i organizator izleta je ov-laštena turistička agencija Autotrans d.o.o. PRIDRUŽITE NAM SE!

UDRUZI ZA DOWN SINDROM DNŽ darovali su: Udruga P.Š.K.“PENATUR” - donacija 6.045 kuna. Zdenka Sentić - donacija 200kuna. Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-računUdruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d.da dostave tekst uplate na mob: 091 4753581 ili 091 4753582.Roditelji i djeca Udruge iskreno zahvaljuju svim darovateljima.

UDRUGA SLATKI ŽIVOT - U spomen na pok. Katicu Čolak,umjesto vijenca, Ana i Ivica Čolak prilažu 200 kuna. Iskreno zah-valjujemo na pomoći koja pomaže našu ustrajnu borbu za nor-malnim životom djece. IBAN udruge HR8824840081102653928,a dostava teksta na 098 732 800.

SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE – PODRUŽNICADUBROVNIK

Jednodnevni izlet 23.rujnaJednodnevni izlet 23.rujnaJednodnevni izlet 23.rujnaJednodnevni izlet 23.rujnaJednodnevni izlet 23.rujnaSUH - Podružnica Dubrovnik organizira 23. rujna (subota) jedn-odnevni izlet s posjetom Trstenom, Slanom, Stonu i Stupi(spomenik branitelja) u Dubrovačkom primorju. Polazak s Pila u 7sati. Informacije na brojeve telefona 332 857 i 356 615. Prijave iuplate u Podružnici na adresi Josipa Kosora 30 ponedjeljkom,srijedom i petkom u vremenu od 9 - 11 sati.

ObavijestObavijestObavijestObavijestObavijestObavještavamo svoje članove i prijatelje da od 1.9. 2017. godinepočinjemo raditi u našem uredu na adresi Josipa Kosora 30 kao iobično ponedjeljkom, srijedom i petkom u vremenu od 9 - 11 sati.

STIJEPO VAREZIĆ, 1921.MARA PREVIŠIĆ, 1923.VIDA ĐURAŠ, 1925.STJEPAN MAJDAK, 1931.MIHO DOBROSLAVIĆ, 1936.SENKA MATOVIĆ, 1936.

NIKO ŠEVELJ, 1937.MAJA MILAT, 1939.STJEPAN MEDO, 1939.VLADIMIR BRNIN, 1939.PINKO TONĆI NADILO, 1954.KATICA DROBAC, 1954.

56 GlasGrada - 650 - petak 1.9. 2017.

misao

tjedna

JohnWooden

Čista je savjest najmekši jastuk

SKLADBA IZ SERIJE HRT-OVA DOAJENA VEDRANA BENIĆA OSVOJILA DVIJE NAGRADE NAFESTIVALU U MAKARSKOJ

Skladbi Srce oriđinala nagradestručnog ocjenjivačkog žirija i publike

Skladba Srce oriđinala napisana zauvodnu špicu dokumentarne ser-ije Storije o neponovljivima HRT-ova doajena Vedrana Benića os-vojila je dvije nagrade naprošlotjednome Festivalu klapa uzmandoline i gitare u Makarskoj.Riječ je o skladbi koju je napisaoVicko Dragojević, novinar HRT-ovacentra u Dubrovniku i voditelj du-brovačke klape Kaše, a osvojila jezlatnu plaketu po ocjeni stručnogaocjenjivačkog suda te nagradupublike.Dokumentarna serija Storije o nep-onovljivima u sedam se polusatnihnastavaka bavi na ovaj način dosadneobrađenom temom dubrovačkihoriđinala, boema i osobenjaka,odnosno vlastitih unikata, kako ihje u pjesmi Balada neponovljivijehnazvao Luko Paljetak, odakle i pod-naslov serije. Riječ je o živopisnimlikovima koji su svaki u svoje vr-ijeme bili važan dio gradske sva-kodnevice, posebice u sredozem-nim gradovima.Scenarist je, pripovjedač i urednikserije Vedran Benić, a redatelj Luk-ša Benić. Snimatelj je Željko Ga-lov, montažer Dominik Miljak, a iz-vršna producentica Marija Kosor.Serija je snimljena u produkcijiHRT-ova centra u Dubrovniku zaOdjel za dokumentarnu produkci-ju Hrvatske radiotelevizije. HRT

Početkom i ove školske godine, tijekom mjese-ca rujna, Policijska uprava dubrovačko-neret-vanska provoditi će akciju „Poštujte naše zna-kove“. Akcija se na razini cijele Hrvatske pro-vodi već dvadeset i drugu godinu zaredom, ausmjerena je na zaštitu djece u prometu isprječavanje ugrožavanja njihovih života, oso-bito u prvim danima polaska u školu i njihovogsamostalnog sudjelovanja u prometu. Tako ćepolicijski službenici, u dogovoru s predstavnici-ma prosvjetno-pedagoških službi i ravnateljimaosnovnih škola, posjetit prvašiće i upoznati ih stemeljnim pravilima njihovog sigurnog sudjelo-vanja u prometu, s osvrtom na lokalne uvjetekretanja pješaka u blizini pojedine škole (načinprelaska preko kolnika, korištenje pješačkogprijelaza, prelazak kolnika na raskrižju sa se-maforima, kretanje nogostupom). Također,policijski službenici prisustvovati će prvomroditeljskom sastanku učenika prvih razreda os-novnih škola na kojima će roditeljima, u krat-kim izlaganjima, izložiti nekoliko najvažnijihporuka o sigurnom sudjelovanju njihove djeceu prometu. Tijekom mjeseca rujna, posebno uvrijeme početka i završetka nastave, policijskislužbenici pojačano će nadzirati ceste, ulice i

raskrižja u zonama škola kako bi se djeci osig-urao što sigurniji dolazak i odlazak u školu. Spredstavnicima tijela jedinica lokalne i područnesamouprave nadležnih za održavanje promet-nica, policijski su službenici već tijekom kolo-voza obavili pregled prometnica i prometne sig-nalizacije u zonama škola te je u slučajevimautvrđenih nedostataka stanja prometne signal-izacije od nadležnih institucija zatraženo njiho-vo otklanjanje. Ovo su neki od savjeta policijedjeci, roditeljima i vozačima:

Draga djeco!Škola je počela, na putu od kućedo škole uvijek s oprezom prelazitecestu. Nikada ne izlazite na cestuizmeđu parkiranih automobila jerste niži i vozači vas ne vide. Nepretrčavajte cestu i obavezno ko-ristite pješački prijelaz!Poštovani roditelji!Isplanirajte najsigurniji put djetetuod kuće do škole. Pazite kako seponašate u prometu jer djeca opo-našaju vaše postupke!Cijenjeni vozači!U blizini škola upravljajte svojimvozilom s pojačanim oprezom imaksimalno smanjenom brzinomkako bi se izbjegle neželjene posl-jedice i spasili mladi životi. Djecasu rizična grupa u prometu bezdostatnog životnog i prometnogiskustva, te kao takvi ne shvaćajuopasnosti koje im prijete uprometu. Policijska uprava du-brovačko-neretvanska želi djeci iroditeljima uspješan početak noveškolske godine!

PS za odnose s javnošćuPU dubrovačko-neretvanske

Andrijana Biskup

Foto: dubrovacki.hr

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Najava akcije „Poštujte naše znakove“