GOTIKA U HRVATSKOJ

- javlja se dosta rano i traje dosta dugo mješajući se s ranijim (romanika) i kasnijim

stilovima (renesansa, barok). U sjevernoj Hrvatskoj javlja se već krajem 12.st. i traje do

14.st. (npr. barokna crkva Sv. Katarine u Lepoglavi ima gotički svod). Na jugu Hrvatske

jača graditeljska djelatnost u stilu romanike usporava prodor gotike. Kralj Matija

Korvin u 15.st. dovodi u Budim majstore iz Dalmacije.

Graditeljstvo

- izgradnja utvrda – Motovun, Split, Dubrovnik, Mali i Veliki Ston. Zbog upotrebe

topova grade se okrugle, niske kule izdvojene iz grada.

Stambeni prostori dobivaju bogatiji izgled pročelja i razvijeniji tlocrt. Koriste se

bifore, trifore i kvadrifore. Kuće imaju ograđeno dvorište s trijemovima, lijepo

oblikovanim bunarom i vanjskim stubištem za kat. Npr. palača Papalić u Splitu.

Širenje gotičkog stila nosili su franjevci i dominikanci (jednobrodne bazilike s

ravno završenim svetištem).

Crkva Sv. Marka u Zagrebu je trobrodna bazilika iz 14./15.st. – rebra gotičkih

svodova završavaju na stupovima slobodno, ne oslanjajući se na konzole (nosač).

Lučica – crkva Sv. Luke kraj Lipovca iz 13.st. ima potporne zidove izvana, a ostaci

konzola upućuju na gotički svod.

Crkva Sv. Ilije u Vinkovcima iz 13./14. st. je građena od lomljene rimske cigle. To

je jednobrodna bazilika s poligonalnim svetištem. Izvana ima potporne zidove.

Crkva Sv. Lovre u Požegi ima gotičku strukturu zidova, poligonalno svetište, trijumfalni

gotički luk i svod sa zaglavnim kamenom. Sačuvane su freske.

Crkva Sv. Martina u Našicama iz 13.st. građena je od opeke i kamena.

Franjevačka Crkva Sv. Ivana Kapistrana u Iloku građena je u 14.st. , a obnovljena

1907.g.

Gotičke crkve gradili su i cisterciti, benediktinci, templari, ivanovci, franjevci i

augustinci.

U Dalmaciji u 15.st. širi se venecijanska cvjetna gotika. Najpoznatiji majstor je

Juraj Matejev Dalmatinac iz Zadra koji je gradio u Šibeniku, Zadru, Splitu, Pagu i

Dubrovniku.

Na šibenskoj katedrali Sv. Jakova ( 1431.-1535.g.) Juraj Dalmatinac je gradio

kupolu na tamburu koji je postavljen na četiri stupa. Izgradio je i tri polukružne apside,

sakristiju i krstionicu. U krstionici je zdenac kojeg drže tri putta. Na vanjskoj strani

apside izradio je 71 kamenu glavu – portreti ondašnjih Šibenčana što je utjecaj

renesanse.

U Splitu je Juraj Dalmatinac izgradio palaču Papalić, kapelu i oltar Sv. Staša, a u

Dubrovniku kule Sv. Katarine i Minčetu.

Od profanih kiparskih djela najpoznatiji su Orlandov stup u Dubrovniku

(Boninno) i nadgrobna ploča Nikole Iločkog u Iloku.