1. Ja sam odgovoran za svoja oseanja.

2. Ja sam odgovoran za svoje misli.

3. Ja sam odgovoran za svoje postupke.

4. Poto sam odgovoran za sebe, mogu da prestanem da

brinem.

DOSLJEDNO NASTOJANJE PRIJEKO

POTREBNO ZA BUENJE VJERE

Osmi korak prema bogatstvu

Ustrajnost je kljuan imbenik u postupku pretvaranja udnje

u njezin novani oblik. Temelj ustrajnosti jest mo volje.

Mo volje i udnja u skladnoj kombinaciji ine

nepokolebljivi dvojac. Ljudi koji stjeu velika bogatstva u

pravilu su poznati kao hladnokrvni, a katkad i nemilosrdni. No,

esto su zapravo pogreno shvaeni. Ono to takvi ljudi

posjeduju jest mo volje, koju pridruuju ustrajnosti i time

potkrjepljuju svoju udnju kako bi osigurali ostvarenje svojeg

cilja.

Veina ljudi spremna je odbaciti oruje i ciljeve te odustati

na prvi znak suprotstavljanja ili nevolje. Malo je onih koji,

unato svim preprekama, nastavljaju sve dok ne ostvare svoj

cilj.

Rije "ustrajnost" moda ne podrazumijeva junatvo, no, za

ovjekov karakter ta je znaajka ono to ugljik predstavlja

eliku.

154

Stjecanje bogatstva u pravilu ukljuuje primjenu svih

trinaest imbenika ove filozofije. Ta je naela potrebno

razumjeti i ustrajno primjenjivati elite li stei bogatstvo.

Kunja vae ustrajnosti

Ako ovu knjigu itate s namjerom da primijenite znanje koje

ete u njoj pronai, prva kunja vae ustrajnosti pojavit e se

kada ponete slijediti est koraka opisanih u drugom poglavlju.

Ukoliko niste jedan od dvojice na stotinu koji ve posjeduju

odreen cilj kojemu tee i konkretan plan njegova ostvarenja,

moda ete proitati upute i nakon toga nastaviti sa svojim

svakodnevnim ivotom te nikada ne slijediti te upute.

Nedostatak ustrajnosti jedan je od najvanijih uzroka

neuspjeha. tovie, iskustvo tisua ljudi dokazalo je da je

nedostatak ustrajnosti zajedniki velikoj veini ljudi. No, tu je

slabost mogue prevladati trudom. Lakoa s kojom ete

prevladati tu slabost ovisi iskljuivo o intenzitetu vae udnje.

udnja je polazna toka svakog postignua. Imajte to

neprestano na umu. Slabe udnje dovode do slabih rezultata,

jednako kao to slaba vatra da je malo topline. Ako vam

nedostaje ustrajnosti, tu slabost mogue je prevladati

razbuktavanjem vatre vaih udnji.

Proitajte knjigu do kraja, a zatim se vratite drugom

poglavlju i smjesta zaponite slijediti upute vezane za est

koraka. Dosljednost kojom ete slijediti te upute jasno e

pokazati koliko snano ili koliko slabo udite za bogatstvom.

Otkrijete li da ste ravnoduni, moete biti sigurni da jo niste

razvili "svijest o novcu" koju morate posjedovati da biste se

obogatili.

Bogatstvo tei onima iji su umovi pripremljeni za njegovo

privlaenje, jednako kao to voda tei oceanu.

Otkrijete li da ste nedovoljno ustrajni, usredotoite se na

155

upute iz poglavlja o "moi", okruite se strunom skupinom i

zajednikim naporima njezinih lanova razvijajte ustrajnost.

Dodatne upute za razvoj ustrajnosti pronai ete u poglavlju o

autosugestiji i podsvjesnom umu. Slijedite upute iznesene u tim

poglavljima sve dok vaa ustaljena navika vaoj podsvijesti ne

preda jasnu sliku predmeta vae udnje. Tada vas nedostatak

ustrajnosti vie nee sputavati.

Va podsvjesni um neprestano radi i dok ste budni i dok

spavate.

Posjedujete li "svijest o novcu" ili "svijest o siromatvu"?

Nedosljedna ili povremena primjena pravila nee biti ni od

kakve koristi. Da biste ostvarili rezultate, morate primjenjivati

sva pravila sve dok vam njihova primjena ne prijee u naviku.

To je jedini nain da razvijete "svijest o novcu".

Siromatvo je privueno umu koji mu pogoduje, jednako

kao to je i bogatstvo privueno onome umu koji se putem istih

zakonitosti svjesno priprema za njegovo privlaenje. Svijest o

siromatvu proet e um koji nije zaokupljen svijeu o

bogatstvu. Svijest o siromatvu razvija se i bez svjesne

primjene navika koje joj pogoduju. Ako ovjek ne posjeduje

uroenu svijest o novcu, potrebno ju je razviti.

Proniknite u duboko znaenje tvrdnji prethodnog odlomka i

shvatit ete vanost ustrajnosti u stjecanju bogatstva. Bez

ustrajnosti ete doivjeti poraz ve i prije nego to zaponete.

Ustrajnost vam donosi pobjedu.

Ako ste ikada doivjeli nonu moru, shvatit ete vrijednost

ustrajnosti. Leite u krevetu, napola budni i osjeate da ete se

uguiti. Nesposobni ste okrenuti se ili ak pomaknuti ijedan

mii. Ustrajnim nastojanjem moi volje na posljetku uspijevate

pokrenuti prste jedne ruke. Nastavljajui pomicati prste,

poinjete upravljati miiima te ruke sve dok je ne podignete.

156

Na posljetku poinjete upravljati i miiima jedne noge pa je

ispruite. Tada - s najveim naporom volje - stjeete potpuni

nadzor nad svojim miinim sustavom i otimate se nonoj mori.

To vam je uspjelo zahvaljujui postupnim naporima.

Kako se "oteti" mentalnoj inerciji

Prijeko je potrebno "oteti" se mentalnoj inerciji putem

slinim postupkom: isprva polaganim djelovanjem, zatim

poveavanjem brzine sve dok ne steknete potpuni nadzor nad

svojom voljom. Budite ustrajni bez obzira na to koliko sporo

napredujete. Uspjeh dolazi s ustrajnou.

Odaberete li pomno svoju strunu skupinu, u njoj e se

nalaziti barem jedna osoba koja e vam pomoi pri razvijanju

ustrajnosti. Neki ljudi koji su se obogatili, uinili su to iz

prijeke potrebe. Razvili su naviku ustrajnosti jer su ih okolnosti

primoravale postati ustrajnima.

ini se da su oni koji su razvili naviku ustrajnosti osigurani

protiv neuspjeha. Koliko god puta bili poraeni, oni na

posljetku ipak stiu na vrh ljestvice. Katkad se ini da meu

nama djeluje tajni vodi ija je dunost iskuavati ljude svim

vrstama obeshrabrujuih iskustava. Oni koji nakon poraza

ustanu i krenu dalje, stiu na cilj, a svijet klie: "Bravo! Znali

smo da e uspjeti!" Tajni vodi ne doputa uivati u velikom

postignuu onome tko nije proao taj ispit. Oni koji ga ne

poloe jednostavno ne dobivaju ocjenu.

Oni koji ga poloe, obilno su nagraeni za svoju ustrajnost.

Njihova nagrada je ostvarenje svakog cilja kojemu tee. I to

nije sve! Oni primaju i neto beskrajno vanije od materijalne

naknade - stjeu i spoznaju da svaki neuspjeh u sebi nosi

sjemenku jednako velike dobrobiti."

157

Prebrodite svoje neuspjehe

Za ovo pravilo postoje iznimke: malo je onih koji iz

vlastitoga iskustva poznaju vrijednost ustrajnosti. To su oni

ljudi koji su poraz shvatili iskljuivo kao privremeno stanje. To

su ljudi koji su svoje udnje tako ustrajno nastojali ostvariti da

su poraz na posljetku pretvorili u pobjedu. M i , koji stojimo u

prikrajku ivota, opaamo mnogo ljudi koji pokleknu u porazu i

nikada vie na ustaju. Opaamo malo onih koji kaznu poraza

shvaaju kao poticaj za vee napore. Ti ljudi, na sreu, nikada

ne prihvate ivotna nazadovanja. No, ono to ne opaamo, i to

veina nas niti ne pretpostavlja, jest prikrivena, ali nepobjediva

mo koja pomae onima koji se nastavljaju boriti unato

obeshrabrenju. Ako uope i govorimo o toj moi, nazivamo je

ustrajnou i ostajemo na tome. Svi znamo da ovjek koji ne

posjeduje ustrajnost, ne ostvaruje vrijedne uspjehe ni na kojem

podruju.

Piui ove reenice, podignuo sam pogled s papira i pred

sobom ugledao uveni, tajanstveni Broadway, "Groblje mrtvih

nada" i "Velika vrata mogunosti". Ljudi su sa svih strana

svijeta doli na Broadway u potrazi za slavom, bogatstvom,

moi, ljubavlju ili svime onime to ljudsko bie naziva

uspjehom. S vremena na vrijeme netko se meu tim tragaima

istakne i svijet sazna da je jo netko osvojio Broadway. No,

Broadway nije mogue lako niti brzo osvojiti. Broadway

prepoznaje darovitost i genijalnost, a novanu naknadu prua

tek nakon to ovjek odbije odustati.

Tada znamo da je otkrio tajnu osvajanja Broadwaya. Tajna

je uvijek nerazdvojno vezana za jednu rije, ustrajnosti

Tu tajnu otkrivamo i u prii o Fannie Hurst koja je osvojila

Broadway svojom ustrajnou. 1915. godine stigla je New

York kako bi svoje pisanje pretvorila u bogatstvo. Ta pretvorba

je potrajala, ali se dogodila. etiri godine gospoica Hurst uila

je o ulicama New Yorka iz osobnog iskustva. Danju je radila, a

158

nou se nadala. Kada je nada izblijedjela, ona nije rekla:

"Dobro, Broadway, pobijedio si!" Rekla je: "Dobro, Broadway,

neke moda moe poraziti, ali mene nee. Prisilit u te na

predaju."

Jedan izdava (The Saturday Evening post) poslao joj je

trideset i est odbijenica prije no to je probila led i prodala

priu. Prosjean pisac, poput prosjenih ljudi na bilo kojem

podruju, odustao bi ve nakon prve odbijenice. Ona je

ustrajala etiri godine jer je bila odluila pobijediti.

I tada se napokon isplatilo. Led je probijen, nevidljivi vodi

iskuao je Fannie Hurst koja je prola njegov ispit. Od tog

trenutka izdavai su je opsjedali. Novac je pristizao tako brzo

da ga nije stigla ni brojiti. A tada ju je otkrio jedan filma i

novac vie nije pristizao u manjim iznosima, ve u bujici.

Ukratko, to je ono to se moe postii ustrajnou. Fannie

Hurst nije iznimka. Kada god netko stekne veliko bogatstvo,

moete biti uvjereni da je prije toga razvio veliku ustrajnost.

Broadway e svakom prosjaku pruiti alicu kave i sendvi, no,

od onih koji ciljaju visoko, zahtijeva veliku ustrajnost.

Kate Smith e se sloiti s tom tvrdnjom. Godinama je

pjevala besplatno pred svakim mikrofonom kojega se doepala.

Broadway joj je rekao: "Doi i uzmi, ako moe." I mogla je jer

Broadway se jednog dana umorio od njezinih nastojanja i

rekao:"Ah, kakve koristi? Ti ne zna za poraz. Reci svoju

cijenu i baci se na posao". Gospoica Smith rekla je svoju

cijenu. I to prilino visoku.

Ustrajnost je mogue razviti

Ustrajnost je stanje uma pa ju je stoga mogue razviti. Poput

svih ostalih stanja uma, ustrajnost se temelji na tono

odreenim uzrocima, a meu njima su:

159

a. Odreenost svrhe. Da bi razvio ustrajnost, ovjek najprije

treba znati to eli. Jak motiv prisiljava osobu prevladati

mnoge potekoe.

b. udnja. Prilino je lako razviti i odrati ustrajnost ako

ovjek nastoji ostvariti svoju goruu udnju.

c. Samopouzdanje. Vjera u vlastitu sposobnost ostvarenja

plana potie ovjeka na ustrajnost. (Samopouzdanje je

mogue razviti putem naela opisanog u poglavlju u

autosugestiji.)

d. Konkretni planovi. Organizirani planovi, iako moda

slabi i potpuno nepraktini, potiu ustrajnost.

e. Tone spoznaje. Spoznaja o razboritosti planova

temeljena na iskustvu ili promatranju potie ustrajnost;

"nagaanje" umjesto "znanja" unitava ustrajnost.

f. Suradnja. Suosjeanje, razumijevanje i skladni odnosi

s drugima potiu ustrajnost.

g. Mo volje. Navika usredotoenja na sastavljanje

planova za ostvarenje jasno odreenog cilja vodi

ustrajnosti.

h. Navika. Ustrajnost je izravna posljedica navike. Um prima

svakodnevna iskustva kojima ga hranimo. Strah, najgori

od sviju neprijatelja, mogue je pobijediti silom

ponavljanja hrabrih poteza. To zna svatko tko je vidio

vojnike na bojitima.

160

Procijenite svoju ustrajnost

Prije no to napustimo temu ustrajnosti, procijenite i

ustvrdite u kojoj vam mjeri nedostaje ta prijeko potrebna

osobina, ako vam uope nedostaje. Hrabro se ocijenite toku po

toku i ustanovite koliko vam od navedenih osam imbenika

ustrajnosti nedostaje. Ta analiza mogla bi vas dovesti do otkria

zbog kojih ete se mnogo bolje upoznati.

Ovdje ete pronai istinske neprijatelje koji stoje izmeu vas

i eljenog postignua. Osim "simptoma" koji upozoravaju na

slabu ustrajnost, pronai ete i duboko ukorijenjene uzroke te

slabosti. Paljivo prouite taj popis te se iskreno suoite sa

samim sobom ako uistinu elite saznati tko ste i za to ste

sposobni. Te slabosti moraju prevladati svi oni koji ele stei

bogatstvo.

1. Nepoznavanje vlastitih elja, odnosno neodreenost

cilja.

2. Oklijevanje, s razlogom ili bez njega. (Veinom

potkrijepljeno poprilinim brojem opravdanja i

izgovora.)

3. Nezainteresiranost za stjecanje potrebnog znanja.

4. Neodlunost, navika "proputanja prilika" umjesto

izravnog suoavanja sa situacijom. (Takoer

potkrijepljena brojnim opravdanjima.)

5. Navika oslanjanja na izgovore umjesto sastavljanja

konkretnih planova za rjeavanje problema.

6. Samozadovoljstvo. Za ovu bolest nema osobito

djelotvornog lijeka, odnosno nade za one koji od nje

boluju.

161

7. Ravnodunost, koja se veinom oituje u spremnosti

na kompromise u svim situacijama, umjesto suoavanja i

borbe.

8. Navika optuivanja drugih za vlastite pogreke te

prihvaanja nepovoljnih okolnosti kao neizbjenih.

9. Slabost udnje zbog nedostatka motiva koji pokreu

na djelovanje.

10. Spremnost, pa ak i nestrpljivost da se odustane na

prvi znak poraza. (Utemeljena na jednom od est

osnovnih strahova.)

11. Nedostatak organiziranih planova u pismenom obliku te

njihove analize.

12. Navika proputanja djelovanja prema ostvarenju zamisli

odnosno, iskoritavanja mogunosti.

13.elja umjesto volje.

14. Navika mirenja sa siromatvom umjesto tenje

bogatstvu. Potpuni izostanak ambicije da se bude, ini i

posjeduje.

15. Potraga za svim vrstama preica prema stjecanju

bogatstva, nastojanje da se neto ostvari bez ikakva truda

to se veinom odraava u kockarskoj navici i nastojanju

da se za manje dobije vie.

16. Strah od kritike, proputanje osmiljavanja planova i

djelovanja zbog toga to bi drugi mogli pomisliti, uiniti

ili rei. Ovaj neprijatelj trebao bi se nai na vrhu popisa

jer se nalazi u podsvijestima gotovo svih ljudi, gdje

njegova prisutnost ostaje neopaena. (Vidi est osnovnih

strahova u jednom od sljedeih poglavlja.)

162

Strah od kritike

Razmotrimo neke simptome straha od kritike. Veina ljudi

doputa roacima, prijateljima i javnosti uope da toliko utjeu

na njih da zbog straha od kritike nisu sposobni ivjeti vlastitim

ivotima.

Mnogi ljudi pogrijee sklapajui brak, no ostaju u njemu te

ive u nezadovoljstvu i oaju jer se plae kritike koja bi mogla

uslijediti ako isprave tu pogreku. (Svatko tko se prepustio tom

obliku straha svjestan je koliko nepopravljivu tetu moe

nanijeti jer unitava ovjekovu ambiciju i udnju za

postignuima.)

Milijuni ljudi proputaju dovriti prekinuto kolovanje jer se

plae kritike.

Bezbrojni mukarci i ene, i mladi i stari, doputaju

roacima da im unite ivote u ime dunosti, samo zato to se

plae kritike. (Nitko nije duan dopustiti unitavanje vlastitih

ambicija te uskraivanje prava na ivot prema vlastitom

nahoenju.)

Ljudi ne prihvaaju poslovne rizike jer se plae kritike koju

bi mogli doivjeti ako ne uspiju. Njihov strah od kritike u

takvim je sluajevima jai od udnje za uspjehom.

Previe ljudi odbija postaviti visoke ciljeve ili ak odabrati

odreeno zvanje jer se plae kritike roaka i "prijatelja" koji bi

mogli rei: "Ne ciljaj tako visoko, ljudi e pomisliti da si lud."

Kada mi je Andrew Carnegie predloio da dvadeset godina

svojeg ivota posvetim organiziranju filozofije postignua, prvo

to sam osjetio bio je strah to bi ljudi mogli rei. Taj prijedlog

odredio mi je vrlo visok cilj, mnogo vii od bilo ega to sam

mogao i zamisliti. Moj je um u trenutku poeo nuditi izgovore i

opravdanja koja su proizlazila iz uroenog straha od kritike.

Neto je u meni govorilo: "Ti to ne moe - to je prevelik posao

i zahtijeva previe vremena - to e o tebi misliti tvoji roaci?

Kako e zaraivati za ivot? Nitko jo nije organizirao

163

filozofiju uspjeha, s kojim pravom vjeruje da e tebi to poi za

rukom? Tko si ti zapravo, da bi ciljao tako visoko? Sjeti se

svojeg skromnog podrijetla. to ti zna o filozofiji? Ljudi e

misliti da si lud (i mislili su). Zato to ve netko prije tebe nije

uinio?"

U umu su mi se pojavila ta i mnoga druga pitanja koja su

zahtijevala odgovore. inilo se kao da je pozornost cijeloga

svijeta iznenada bila usmjerena prema meni da bi me ismijavala

i navela na odustajanje od namjere da ostvarim prijedlog

gospodina Carnegiea.

Tada sam imao priliku unititi tu ambiciju prije no to me

potpuno preuzme. Kasnije u ivotu, nakon to sam prouio

tisue ljudi, otkrio sam da su mnoge zamisli mrtvoroene te da

im je potrebno udahnuti ivot pomou konkretnih planova i

trenutnog djelovanja. Zamisao treba poeti njegovati im se

rodi. Svaka minuta njezinog ivota daje joj vee izglede za

preivljavanje. Strah od kritike uzrok je odumiranja veine

zamisli koje nikada nisu doivjele fazu planiranja i djelovanja.

Prilike prema narudbi

Mnogi vjeruju da je materijalni uspjeh posljedica povoljnih

prilika. To je vjerovanje u odreenoj mjeri utemeljeno, no oni

koji se u potpunosti oslanjaju na sreu, gotovo uvijek

doivljavaju razoaranje jer zanemaruju drugi vaan imbenik

koji mora biti prisutan da bi ovjek mogao biti siguran u uspjeh.

Povoljne prilike mogue je naruiti putem znanja.

Tijekom razdoblja ekonomske krize komiar W.C. Fields

izgubio je sav novac te ostao bez prihoda i bez posla, a njegov

nain zaraivanja vie nije postojao. Osim toga, preao je

ezdesetu, odnosno, bio je u godinama u kojima se mnogi drugi

164

smatraju "starima". No, toliko se arko elio vratiti na scenu da

je na novom podruju ponudio raditi bez plae. Povrh svega

toga, pao je i ozlijedio vrat. Mnogi bi na njegovom mjestu

odustali. A l i , Fields je bio ustrajan. Znao je da e, ako nastavi,

prije ili kasnije dobiti svoju priliku to se i dogodilo, ali nipoto

ne sluajno.

Marie Dressler se nadomak ezdesetoj godini nala u nevolji

- ostala je bez novca i bez posla. Ona je takoer tragala za

svojim prilikama i pronala ih. Svojom ustrajnou ostvarila je

zadivljujui uspjeh kasno u ivotu, u vrijeme kada veina

mukaraca i ena naputa svoju ambiciju za uspjehom.

Eddie Cantor izgubio je novac u kolapsu burze 1929.

godine, no ostale su mu ustrajnost i hrabrost i zahvaljujui

njima uspio je ponovno ostvariti prihod od 10.000 dolara

tjedno! U svakom sluaju, ustrajan ovjek moe prilino lijepo

napredovati i ako ne posjeduje mnogo ostalih vrlina.

Jedina prilika na koju se ovjek moe osloniti jest prilika

koju sam stvori. Takve prilike pojavljuju se zahvaljujui

ustrajnosti. Polazna toka je odreenost cilja.

Prouite prvih stotinu ljudi koje sretnete, upitajte ih to

najvie ele u ivotu i devedeset i osam od njih vam nee biti

sposobno odgovoriti. Budete li inzistirali na odgovoru, neki e

rei - sigurnost; mnogi e rei - novac; nekoliko e ih rei -

sreu; ostali e odgovoriti - slavu i mo; a poneki e poeljeti

javno priznanje, lagodan ivot, sposobnost pjevanja, plesanja i l i

pisanja; no nitko od njih nee biti sposoban odrediti te pojmove

i l i vam dati naslutiti da posjeduje plan na temelju kojega se

nada ostvariti te neodreene elje. Bogatstvo ne odgovara na

elju. Bogatstvo odgovara na konkretne planove potkrijepljene

jakim udnjama i dosljednom ustrajnou.

165

Kako razviti ustrajnost

Do razvijanja ustrajnosti potrebno je prijei etiri

jednostavna koraka. Za njih nije potrebna velika inteligencija,

izobrazba ve samo malo vremena i truda. Ti koraci su:

1. Tono odreena svrha potkrijepljena goruom udnjom za

njezinim ostvarenjem.

2. Konkretan plan popraen dosljednim djelovanjem.

3. Um vrsto zatvoren za sve negativne i obeshrabrujue

utjecaje ukljuujui i negativne sugestije roaka, prijatelja

i znanaca.

4. Prijateljski odnos s jednom i l i vie osoba koje e vas

poticati na ostvarenje vaih planova i vae svrhe.

Ova etiri koraka kljuna su za uspjeh na bilo kojem

podruju. Svrha trinaest naela ove filozofije jest osposobiti vas

za stvaranje navike prelaenja ta etiri koraka.

To su koraci pomou kojih ovjek moe upravljati svojom

financijskom sudbinom.

To su koraci koji vode slobodi i neovisnosti misli.

To su koraci koji vode bogatstvu u malim ili velikim

razmjerima.

Ti koraci vode moi, ugledu i drutvenom priznanju.

Ta etiri koraka jame povoljne prilike.

To su koraci pomou kojih se snovi pretvaraju u stvarnost.

To su koraci koji vode svladavanju strahova, obeshrabrenosti

i malodunosti.

166

Sve one koji naue prelaziti te korake oekuje velianstvena

nagrada. Povlastica je ispisati svoju cijenu i traiti od ivota da

vam je plati.

Kako prevladati potekoe

Koja to tajanstvena sila ustrajnim ljudima daje sposobnost

prevladati potekoe? Izaziva li ustrajnost u ovjekovu umu

neku vrstu duhovne, mentalne i l i kemijske aktivnosti pomou

koje ostvaruje pristup nadnaravnim silama? Zar Beskonana

Inteligencija staje na stranu osobe koja se nastavlja boriti i

nakon to je bitka protiv cijelog svijeta izgubljena?

Ta i mnoga slina pitanja pojavila su se u mojem umu dok

sam prouavao Henryja Forda koji je poeo ni od ega i

izgradio golemo industrijsko carstvo iako je na samom poetku

imao tek neto vie od ustrajnosti. Ili Thomasa A. Edisona koji

je, s manje od tri mjeseca izobrazbe, postao vodei svjetski

izumitelj te ustrajnost pretvorio u stroj koji govori, u stroj za

pokretne slike i rasvjetu, da ne spominjem pedesetak ostalih

korisnih izuma.

Imao sam ast tijekom dueg vremenskog razdoblja, iz

godine u godinu prouavati i gospodina Edisona i gospodina

Forda, pa sam ih tako mogao izbliza promatrati. Zbog toga iz

vlastitog iskustva mogu rei da u njima osim ustrajnosti nisam

pronaao drugu vrlinu koja bi izdaleka predstavljala mogui

izvor njihovih zadivljujuih postignua.

Nepristrano prouavajui proroke, filozofe, udotvorce i

vjerske voe, ovjek dolazi do neizbjenog zakljuka da su

ustrajnost, usredotoenost napora i odreenost svrhe bili

osnovni izvori njihovih postignua.

TAJNA

TRANSMUTACIJE

SEKSUALNE ENERGIJE

Deseti korak prema bogatstvu

Rije "transmutacija" jednostavnim rjenikom znai

"promjena ili pretvaranje jednog elementa ili oblika energije u

drugi".

Seksualna emocija je stanje uma.

Zbog nepoznavanja teme, to stanje uma u pravilu se povezuje

s tjelesnim, a zahvaljujui neprimjerenim utjecajima kojima je

veina ljudi bila podvrgnuta tijekom stjecanja spoznaja o seksu,

sutinski tjelesni pojmovi urodili su mnogim predrasudama.

Seksualna emocija sa sobom nosi tri stvaralaka potencijala.

Oni su:

1. nastavak vrste.

2. odravanje zdravlja (kao terapeutsko sredstvo je

nenadmaiva).

3. preobrazba iz osrednjosti u genijalnost putem

transmutacije.

Transmutaciju seksualne energije vrlo je lako i jednostavno

176

objasniti. To znai preusmjeravanje uma s misli o tjelesnom

izraavanju na misli neke druge prirode.

Seksualna je udnja najsnanija od svih ljudskih udnji.

ovjek kojega pokree ta udnja, razvija bujnu matu, hrabrost,

mo volje, ustrajnost te stvaralaku sposobnost koja mu inae

ne bi bila poznata. udnja za seksualnim odnosom toliko je

snana da ljudi spremno riskiraju ivot i ugled ne bi li je

zadovoljili. Zauzdana i preusmjerena, ta motivacijska sila

zadrava sve svoje znaajke bujne mate, hrabrosti i ostaloga,

koje je mogue kao stvaralaku silu iskoristiti na podruju

knjievnosti, slikarstva ili bilo kojeg drugog podruja,

ukljuujui, dakako i stjecanje bogatstva.

Transmutacija seksualne energije zahtijeva i primjenu moi

volje, no budite uvjereni da je nagrada vrijedna uloenoga

truda. udnja za seksualnim izraavanjem uroena je i

prirodna. Tu udnju nije mogue, niti bije se smjelo potiskivati

ili guiti. No, potrebno joj je dati oduka u obliku izraavanja

koje oplemenjuje ovjekovo tijelo, um i duh. Ukoliko joj putem

transmutacije ne omoguite takav oblik oduka, ona e ga

potraiti u iskljuivo tjelesnim kanalima.

Rijeku je mogue pregraditi branom i vodu zaustaviti na

neko vrijeme, no ona e na posljetku pronai otvor. Isto vrijedi

i za seksualnu emociju. Neko ju je vrijeme mogue potiskivati i

guiti, no ona po svojoj prirodi neprestano trai naine

izraavanja. Ne transmutirate li je u stvaralaki oblik, pronai

e mnogo manje vrijedan nain izraavanja.

Odnos postignua i visoko razvijene seksualne prirode

Uistinu je sretan onaj tko je otkrio kako seksualnoj energiji

dati oduka putem nekog oblika stvaralakog nastojanja.

Znanstvena su istraivanja otkrila sljedee vane injenice:

177

1. Ljudi koji su postigli mnogo, posjeduju visoko

razvijenu seksualnu prirodu. To su ljudi koji su ovladali

umijeem transmutacije seksualne energije.

2. Ljude koji su stekli veliko bogatstvo i ostvarili velika

postignua na podruju knjievnosti, umjetnosti,

industrije, arhitekture te ostalih zanimanja, pokretao je

utjecaj ene.

Navedeno istraivanje temelji se na prouavanju biografija i

ivotnih pria unatrag vie od dvije tisue godina. Svi dokazi

vezani za ivote mukaraca i ena koji su ostvarili velika

postignua, nedvojbeno upuuju na injenicu da su ujedno

posjedovali i visoko razvijenu seksualnu prirodu.

Seksualna emocija je "neodoljiva sila" kojoj se nije mogue

oduprijeti neime poput "nepokretnog tijela". Pokretan tom

emocijom, ovjek prima dar velike moi djelovanja. Spoznajte

tu istinu i uvidjet ete vanost tvrdnje da transmutacija

seksualne energije u sebi nosi tajnu stvaralake sposobnosti.

Unitite spolne lijezde ovjeka ili ivotinje i odstranili ste

najvaniji izvor pokretakog poticaja. Da biste se u to uvjerili,

promatrajte bilo koju kastriranu ivotinju. Bik nakon takvoga

zahvata postaje krotak poput krave. Odstranjivanjem spolnih

lijezda mukarcu ili mujaku bilo koje ivotinje oduzima se

sva borbenost. Istim zahvatom na enama ili enkama ivotinja

postie se isti uinak.

Deset stimulansa uma

Ljudski um odgovara na stimulanse pomou kojih ga je

mogue "ugoditi" za vee brzine vibracije poznate kao

entuzijazam, kreativna mata, snana udnja i slino.

Stimulansi na koje um najspremnije odgovara su:

178

1. udnja za seksualnim izraavanjem.

2. ljubav.

3. gorua udnja za slavom, moi i l i financijskim

dobitkom, odnosno novcem.

4. glazba.

5. prijateljstvo osoba istog ili suprotnog spola.

6. struna skupina utemeljena na suglasju dvoje ili vie

ljudi koji se udruuju radi duhovnog ili svjetovnog

napretka.

7. zajednika patnja kakvu, primjerice, doivljavaju

zatvorenici.

8. autosugestija.

9. strah.

10. narkotici i alkohol.

udnja za seksualnim izraavanjem nalazi se na vrhu popisa

stimulansa koji najdjelotvornije pokreu um, ali i kotaie

fizikog djelovanja. Osam tih stimulansa prirodno je i

konstruktivno. Dva su destruktivna. Popis sam izloio s ciljem

da vam omoguim prouiti glavne izvore stimulacije uma. Tako

ete otkriti da je seksualna emocija daleko najsnaniji i

najmoniji stimulans uma.

"Neki je mudrija izjavio da je genij ovjek koji "ima dugu

kosu, jede udnu hranu, ivi sam i slui kao predmet

ismijavanja". Neto bolja definicija genija kae da je to ovjek

"koji je otkrio nain pojaanja intenziteta misli do toke u kojoj

moe s lakoom komunicirati s izvorima znanja nedostupnim

na razini obine misli."

ovjek koji razmilja, postavit e nekoliko pitanja vezanih

za ovu definiciju genija. Njegovo prvo pitanje glasi: "Kako

ovjek moe komunicirati s izvorima znanja koji nisu dostupni

putem obine misli?"

179

Sljedee pitanje glasi: "Postoje li poznati izvori znanja koji

su dostupni samo genijima, a ako postoje, koji su i kako se do

njih moe doprijeti?"

Predoit u vam dokaze pomou kojih ete se sami uvjeriti

izvodei pokuse, a time ete odgovoriti na oba pitanja.

"Genij" se razvija putem estog osjetila

Postojanje estog osjetila dovoljno je dokazano. esto

osjetilo je kreativna mata. Sposobnost kreativne mate jest

sposobnost koju veina ljudi ne upotrijebi tijekom cijelog

ivota, a ako je i upotrijebi, to se dogaa sasvim sluajno. Vrlo

malo ljudi koristi kreativnu matu s namjerom i

predumiljajem. Ljudi koji je upotrebljavaju hotimice i s

razumijevanjem njezinih funkcija, jesu geniji.

Sposobnost kreativne mate izravna je veza konanog uma

ovjeka i Beskonane Inteligencije. Sva takozvana otkria

vezana za podruje religije te sva otkria temeljnih ili novih

naela na podruju izuma proizlaze iz sposobnosti kreativne

mate.

Odakle dolaze "predosjeaji"

Kada se u ovjekovu umu pojavi zamisao ili predodba u

obliku koji popularno nazivamo "predosjeajem", ona proizlazi

iz jednog ili vie sljedeih izvora:

1. Beskonana inteligencija.

2. Podsvjesni um u kojemu je pohranjen svaki osjetilni

utisak i svaki misaoni poticaj koji je ikada stigao do

mozga putem jednoga od pet osjetila.

180

3. Um osobe koja je putem svjesne m i s l i upravo

oslobodila tu predodbu ili zamisao.

4. Podsvijest neke druge osobe.

Drugi izvori "nadahnutih" zamisli ili "predosjeaja" nisu

poznati.

Kada je mozak potaknut na djelovanje jednim od deset

stimulansa, osoba se uzdie visoko iznad obine misli te je

sposobna sagledati razmjere, doseg i kakvou misli to joj na

nioj razini ne polazi za rukom jer je zaokupljena rjeavanjem

svakodnevnih poslovnih profesionalnih potekoa.

Kada se pomou bilo kojeg oblika stimulacije uma uzdigne

na tu viu razinu misli, ovjek je u poloaju koji se moe

usporediti sa zrakoplovom koji leti na visini s koje je mogue

vidjeti dalje od crte horizonta koja mu ograniava vidik dok je

na tlu. Osim toga, na toj vioj razini misli ovjeka ne ometaju

niti ne sputavaju stimulansi koji mu suuju i ograniavaju vidik

dok se bori s potekoama zadovoljavanja triju osnovnih

potreba: potrebe za hranom, odjeom i sklonitem. Tada se

nalazi u misaonom svijetu iz kojega su uobiajene,

kruhoborake misli jednako djelotvorno uklonjene, kao to let

zrakoplovom uklanja vidu prepreke kao to su planine i doline.

U tom povienom stanju svijesti kreativna sposobnost uma

dobiva slobodu djelovanja. Put za djelovanje estog osjetila je

prohodan. Um tako postaje otvoren za zamisli koje ne bi primio

ni u kojim drugim okolnostima. "esto osjetilo" jest znaajka

koja ini razliku izmeu genija i obinog ovjeka.

Razvijanje kreativne sposobnosti

to ovjek vie koristi svoju kreativnu sposobnost te

zahtijeva od nje misaone poticaje, ona postaje pozornija i

181

otvorenija za imbenike izvan njegove podsvijesti. Tu je

sposobnost mogue njegovati i razvijati iskljuivo uporabom.

Ono to poznajemo kao "svijest", djeluje zahvaljujui

funkciji estog osjetila.

Veliki slikari, pisci, glazbenici i pjesnici postali su veliki

zato to su stekli naviku oslanjanja na "tihi unutranji glas" koji

im se obraa putem sposobnosti kreativne mate. Ljudi koji

posjeduju "bujnu" matu dobro znaju da im najbolje zamisli

dolaze u obliku takozvanih "predosjeaja".

Jedan veliki govornik iskazuje svoje vrhunsko umijee tek

kada zatvori oi i potpuno se osloni na sposobnost kreativne

mate. Kada su ga upitali zato zatvara oi trenutak prije

vrhunca svojega govora, odgovorio je: "inim to zato to tada

izgovaram zamisli koje mi dolaze iznutra".

Jedan od najuspjenijih i najpoznatijih amerikih financijaa

razvio je naviku zatvoriti oi dvije do tri minute prije donoenja

neke odluke. Kada su ga upitali zato to ini, odgovorio je:

"Zatvorenih oiju sposoban sam crpiti iz izvora svoje vie

inteligencije".

Kako je izumitelj dolazio do zamisli

Pokojni dr. Elmer R. Gates iz Chevy Chasea u Marylandu

usavrio je putem postupka razvijanja i primjene kreativne

sposobnosti vie od dvije stotine korisnih izuma od kojih je

veina vrlo korisna. Njegova e metoda biti vrlo zanimljiva i

vana onome tko eli postii razinu genijalnosti koju je dr.

Gates nedvojbeno posjedovao. Iako nije osobito poznat u

svijetu, dr. Gates bio je uistinu veliki znanstvenik.

U svojem je laboratoriju imao i prostoriju koju je nazivao

"soba za osobnu komunikaciju". Ta je prostorija bila zvuno

izolirana i bilo ju je mogue potpuno zamraiti. U njoj se

nalazio maleni stol na kojemu je dr. Gates drao blok za

182

pisanje. Na zidu ispred stola nalazio se elektrini prekida

kojim se palila i gasila rasvjeta. Kada bi dr. Gates poelio crpiti

sile svoje kreativne mate, uao bi u tu prostoriju, sjeo za stol,

ugasio svjetlo i usredotoio se na poznate elemente izuma na

kojemu je radio te bi ostao u tom poloaju sve dok mu um nisu

poele dolaziti zamisli vezane za nepoznate elemente izuma.

Jednom su zgodom zamisli dolazile tako brzo da je bio

prisiljen pisati gotovo tri sata. Kada su misli prestale pristizati i

kada je pregledao svoje biljeke, otkrio je da sadre podroban

opis naela koja se nisu mogla usporediti ni sa ime to je

svijetu znanosti poznato. Povrh toga, u tim je biljekama bilo je

jasno izloeno i rjeenje njegova problema.

Dr. Gates za ivot je zaraivao "raajui zamisli" za

pojedince i korporacije. Neke od najveih korporacija u

Americi plaale su mu goleme iznose za samo sat vremena

provedenog u "raanju zamisli".

Razumno promiljanje esto dovodi na pogrean put jer ga u

velikoj mjeri vodi ovjekovo iskustvo. Znanje koje ovjek

stjee iskustvom nije uvijek tono. Zamisli primljene pomou

kreativne sposobnosti mnogo su pouzdanije jer proizlaze iz

izvora pouzdanijih od bilo kojeg izvora dostupnog razumu.

Metode kojima se koriste genijalci dostupne su i vama

Najvea razlika izmeu genija i obinog, luckastog

izumitelja, lei u injenici da genij radi uz pomo svoje

sposobnosti kreativnog matanja, dok "luckasti" izumitelj ne

poznaje tu sposobnost. Znanstvenik-izumitelj koristi se i

sintetikom i kreativnom matom.

Znanstvenik-izumitelj, primjerice, rad na izumu zapoinje

tako to sintetikom sposobnou (sposobnou razmiljanja)

organizira i kombinira poznate zamisli ili naela steena putem

iskustva. Ustanovi li da to znanje nije dovoljno za dovrenje

183

izuma, posee za izvorima znanja koji su mu dostupni putem

njegove kreativne sposobnosti. Sama metoda tog postupka

razlikuje se od pojedinca do pojedinca, no osnovni je postupak

sljedei:

1. Znanstvenik prvo stimulira svoj um kako bi poeo

funkcionirati na vioj razini koristei se jednim ili vie od

deset prethodno navedenih stimulansa ili stimulansom po

vlastitom izboru.

2. Zatim se usredotoi na poznate imbenike (dovreni

dio) svojega izuma i u svojem umu stvara savrenu sliku

nepoznatih imbenika (nedovreni dio) toga izuma. Tu

predodbu odrava u svojem umu sve dok ju ne preuzme

podsvijest, a tada se opusti oistivi svoj um od svih misli

i eka da odgovor "bljesne" u njegovu umu.

Rezultati su katkad i trenutni i jasno odreeni. Katkad su,

meutim, ovisno o stupnju razvijenosti estog osjetila ili

kreativne sposobnosti, i negativni.

Gospodin Edison sintetskom sposobnou svoje mate

iskuao je vie od 10 000 razliitih kombinacija prije no to je

"ukljuio" svoju kreativnu sposobnost i dobio odgovor koji mu

je omoguio usavriti izum rasvjete. Njegovo je iskustvo bilo

slino i s izumom gramofona.

Mnogo je pouzdanih dokaza za postojanje sposobnosti

kreativne mate. Te ete dokaze pronai pomnom analizom

ljudi koji su postali voe na svojim podrujima djelovanja iako

za sobom nisu imali osobitu izobrazbu. Lincoln je bio oit

primjer velikog voe koji je postao velik zahvaljujui otkriu i

primjeni kreativne sposobnosti. Tu je sposobnost otkrio i poeo

primjenjivati zbog pobuenosti ljubavlju koju je doivio kada

je upoznao Anne Rutledge, to je iznimno vana tvrdnja vezana

za prouavanje izvora genijalnosti.

184

Pokretaka sila seksa

Stranice povijesti prepune su pria o velikim voama ija

postignua vuku korijene izravno iz utjecaja ene koja je putem

stimulacije seksualnom udnjom pobuivala kreativne

sposobnosti njihovih umova. Jedan od njih bio je Napoleon

Bonaparte. Nadahnut svojom prvom suprugom Josephine, bio

je nepokolebljiv i nepobjediv. Kada mu je "zdrav razum",

odnosno njegova sposobnost razmiljanja naloila da Josephine

ukloni sa svojeg puta, zapoelo je njegovo slabljenje. Poraz i

Sveta Helena nisu bili daleko.

Kada bi to doputao dobar ukus, mogli bismo spomenuti i

mnoge druge poznate Amerikance koji su se pod utjecajem

svojih supruga uspeli do velikih visina i ostvarili velika

postignua, da bi propali nakon to su im novac i mo udarili u

glavu pa su ostavili svoje supruge radi drugih ena. Napoleon

nije bio jedini koji je otkrio da je seksualni utjecaj iz pravog

izvora moniji od bilo koje tvorevine razuma.

Ljudski um odgovara na stimulaciju!

Meu najveim i najsnanijim od stimulansa jest seksualni

nagon. Zauzdana i podvrgnuta transmutaciji, ta pokretaka sila

sposobna je uzdii ovjeka na viu misaonu razinu na kojoj je

sposoban ovladati izvorima zabrinutosti i gnjavae nie razine.

Da bih vam osvjeio pamenje vezano za injenice iznesene

u biografijama odreenih ljudi, navest u imena nekolicine koji

su ostvarili izuzetna postignua i ija je visoko seksualna

priroda bila poznata. Njihov je genij mo nedvojbeno pronaao

u transmutaciji seksualne energije:

G E O R G E W A S H I N G T O N T H O M A S J E F F E R S O N

N A P O L E O N B O N A P A R T E E L B E R T H U B B A R D

W I L L I A M S H A K E S P E A R E E L B E R T H . G A R Y

A B R A H A M L I N C O L N W O O D R O W W I L S O N

185

R A L P H W A L D O E M E R S O N

R O B E R T B U R N S

E N R I C O C A R U S O

J O H N H . P A T T E R S O N

A N D R E W J A C K S O N

Vae poznavanje biografija poznatih ljudi omoguit e vam

nastaviti ovaj popis. Pronaite, ako moete, u povijesti

civilizacije jednog jedinog ovjeka koji je ostvario izniman

uspjeh na bilo kojem podruju, a kojega nije pokretala visoko

razvijena seksualna priroda.

Ukoliko se ne elite oslanjati na biografije ljudi koji vie

nisu ivi, razmislite o uspjenim ljudima koje poznajete i

pokuajte meu njima pronai ovjeka slabe seksualne energije.

Seksualna je energija stvaralaka energija svih genija.

Nikada jo nije bilo, niti e biti velikog voe, graditelja ili

umjetnika kojemu nedostaje pokretaka sila seksa.

Nedvojbeno je da nitko iz ovih tvrdnji nee zakljuiti da su

geniji svi ljudi koji posjeduju veliku seksualnu energiju. ovjek

dosee status genija samo kada i ako pobudi svoj um da bude

sposoban crpiti svoju kreativnu sposobnost. Najdjelotvorniji

stimulans za pobuivanje uma jest seksualna energija. No,

posjedovanje te energije nije dovoljno da bi ovjek postao

genij. Tu je energiju potrebno podvrgnuti transmutaciji iz

udnje za tjelesnim kontaktom u neki drugi oblik udnje i

djelovanja i tek tada se ovjek moe uzdii na razinu genija.

No, veina ljudi se, zbog nerazumijevanja i zlouporabe

snane seksualne udnje, srozava na razinu koja je nia i od

ivotinjske.

Zato malo ljudi ostvaruje uspjeh prije etrdesete godine

Analizirajui vie od 25.000 ljudi, otkrio sam da se veliki

uspjeh malokad postie prije etrdesete godine, a pravi se

tempo u pravilu uspostavlja tek poprilino nakon pedesete. Ta

186

me je injenica toliko zapanjila da sam se udubio u prouavanje

njezinih uzroka.

Tim prouavanjem otkrio sam da je glavni razlog tome to

veina ljudi postie uspjeh tek nakon etrdesete godine upravo

njihovo rasipanje energije na tjelesno izraavanje seksualne

emocije. Veina ljudi nikada ne uvidi da seksualni nagon nudi i

druge mogunosti koje po vanosti daleko nadilaze puko

tjelesno izraavanje. Veina onih koji dolaze do tog otkria,

stjeu tu spoznaju tek oko etrdeset i pete ili pedesete godine,

nakon to su potroili mnoge godine tijekom kojih je njihova

seksualna energija bila na vrhuncu. Nakon toga obino slijedi

vrijedno postignue.

ivoti mnogih ljudi do etrdesete, a katkad i mnogo nakon

toga, odraavaju neprestano rasipanje energije koju su mogli

mnogo bolje iskoristiti. Svoje profinjene i snane emocije

neobuzdano su bacali u vjetar.

udnja za seksualnim izraavanjem daleko je najsnanija i

najdublja ljudska emocija te zbog toga zauzdana, podvrgnuta

transmutaciji i izraena kroz neko drugo djelovanje, uzdie

ovjeka prema velikim postignuima.

Najjai od svih stimulansa uma

Povijesti ne nedostaje primjera ljudi koji su dosegli razinu

genija zahvaljujui uporabi umjetnih stimulansa uma u obliku

alkohola i narkotika. Edgar Allan Poe napisao je "Gavrana" pod

utjecajem alkohola, "sanjajui snove koje se smrtnik jo nije

usudio sanjati". James Whitcomb Riley ostvario je svoja

najbolja djela pod utjecajem alkohola. Moda je tako i opazio

"isprepletenost sna i jave, mlin ponad rijeke, i maglicu nad

potokom". Robert Burns najbolje je pisao u opijenom stanju.

"Za dobra stara vremena, prijatelju, popit emo jo au

dobrote, za dobra stara vremena."

187

No, ne zaboravite da su se mnogi takvi ljudi na kraju unitili.

Priroda je pripravila svoje napitke kojima ljudi bez opasnosti

mogu pobuivati svoje umove te ih podesiti za fine i dragocjene

misli koje dolaze - tko zna odakle! Za te prirodne stimulanse

jo nije pronaena zadovoljavajua zamjena.

Psiholozi dobro znaju da su seksualni nagon i duhovni poriv

vrlo tijesno povezani - to objanjava neobino ponaanje ljudi

koji sudjeluju u orgijama poznatim kao vjerska "buenja",

uobiajenim meu primitivnim vrstama.

Svijetom vladaju ljudske emocije na kojima poiva i sudbina

ovjeanstva. Ljudi u svojim postupcima nisu toliko vodeni

razumom, koliko osjeajima. Kreativna sposobnost uma

pobuuje se iskljuivo emocijama, a nipoto zdravim razumom.

Najmonija od svih ovjekovih emocija jest seksualna emocija.

Naveo sam i neke druge stimulanse uma, no nijedan od njih,

kao ni svi zajedno, ne mogu se usporediti s pokretakom moi

seksa.

Stimulans uma jest bilo koji poticaj koji e privremeno ili

trajno poveati misaoni intenzitet. Deset navedenih stimulansa

uma poticaji su kojima ljudi najee pribjegavaju. Pomou tih

izvora ovjek moe doi u dodir s Beskonanom Inteligencijom

ili, po volji, ui u spremite vlastite podsvijesti ili podsvijesti

neke druge osobe, a to je postupak koji moe izvesti samo

genij.

Spremite osobnog magnetizma

Predava koji je osposobio i pouavao vie od 30.000

prodavaa, doao je do zapanjujueg otkria da su ljudi visoke

seksualne energije najbolji prodavai. Objanjenje lei u

injenici da imbenik osobnosti poznat kao "osobni

magnetizam" nije ni vie ni manje nego seksualna energija.

Ljudi visoke seksualne energije uvijek su vrlo magnetini.

Razvijanjem i razumijevanjem, tu je ivotnu silu mogue crpiti

i dobro iskoristiti u meuljudskim odnosima. Drugima ete tu

energiju prenijeti putem sljedeih posrednika:

188

1. Stisak ruke. Stisak ruke u trenutku otkriva magnetizam

ili njegov nedostatak.

2. Boja glasa. Magnetizam, i l i seksualna energija,

imbenik je koji moe obojiti glas i uiniti ga

melodioznim i ugodnim.

3. Dranje i pokreti. Ljudi visoke seksualne energije

kreu se ustro, skladno i spretno.

4. Vibracije misli. Ljudi visoke seksualne energije svoje

misli proimaju seksualnom emocijom, ili su to sposobni

uiniti po volji te na taj nain utjeu na ljude oko sebe.

5. Dotjerivanje. Ljudi visoke seksualne energije veinom

vrlo pomno brinu za svoj izgled. U pravilu biraju odjeu

onog stila koji odgovara njihovoj osobnosti, grai, tenu i

tako dalje.

Pri zapoljavanju prodavaa, sposoban ef prodaje kod

kandidata prvo trai osobni magnetizam. Ljudi kojima

nedostaje seksualne energije, ne mogu razviti entuzijazam niti

ga pobuditi u drugima, a entuzijazam je jedna od najvanijih

vrlina prodavaa, bez obzira na to to prodaje.

Javni govornici, propovjednici, odvjetnici i prodavai

kojima nedostaje seksualne energije "mlaki" su kada je

posrijedi sposobnost utjecanja na druge. Pridruite tome

injenicu da je na mnoge ljude mogue utjecati jedino putem

njihovih emocija i uvidjet ete vanost seksualne energije kao

dijela priroene sposobnosti prodavaa. Vrhunski, prodavai

postiu vrhunske uspjehe u prodaji zbog toga to, svjesno ili

nesvjesno, preobraavaju svoju seksualnu energiju u

entuzijazam za prodaju! U ovoj ete tvrdnji pronai vrlo

praktinu sugestiju koja otkriva istinsko znaenje transmutacije

seksualne energije. Prodava koji zna odvratiti um od misli o

seksu i usmjeriti ga prema prodaji s onoliko entuzijazma i

odlunosti koliko bi primijenio i na ostvarenje njihove prvotne

svrhe, ovladao je umijeem transmutacije seksualne energije,

189

bez obzira je li toga svjestan ili nije. Veina prodavaa, koji

preobraavaju svoju seksualnu energiju ine to potpuno

nesvjesno ili potpuno nesvjesni naina na koji to ine.

Transmutacija seksualne energije zahtijeva vie moi volje

no to je prosjean ovjek spreman upotrijebiti u tu svrhu. Oni

kojima je teko primijeniti dovoljno moi volje, mogli bi tu

sposobnost razviti postupno. Iako je mo volje prijeko

potrebna, nagrada za uloeni trud i vie je nego vrijedna toga.

Pogrena vjerovanja o tetnosti seksa za ovjekovu

osobnost

ini se da je veina ljudi po pitanju seksa neoprostivo

neuka. Neupueni i izopaeni umovi posve su pogreno

shvatili, izopaili i obezvrijedili seksualni nagon.

Mukarce i ene blagoslovljene - da, blagoslovljene -

izrazito seksualnom prirodom veinom se smatra ljudima kojih

se treba uvati. Umjesto da ih se smatra blagoslovljenima,

smatra ih se prokletima.

Milijuni ljudi, ak i u dananje doba prosvjeenosti, pate od

kompleksa manje vrijednosti koji su razvili zbog vjerovanja da

je izraena seksualna priroda njihovo prokletstvo. Tvrdnje o

vrijednostima seksualne energije ne bi trebalo shvatiti kao

opravdanje za razuzdanost. Seksualna je emocija vrlina samo

ako se koristi inteligentno i promiljeno. Mogue ju je i

zlorabiti, to se esto dogaa, do te mjere da srozava umjesto da

oplemenjuje i tijelo i um.

Prilino mi se vanim inilo otkrie da je gotovo svaki veliki

voa kojega sam imao mogunost prouavati, bio ovjek ija su

postignua u velikoj mjeri bila nadahnuta nekom enom. U

mnogim je sluajevima posrijedi bila skromna, samozatajna

supruga o kojoj je javnost ula malo ili nita. U drugim je

sluajevima izvor nadahnua bila "druga ena".

190

Svaki inteligentan ovjek zna da je pretjerana stimulacija

alkoholnim piima ili narkoticima destruktivan oblik

neumjerenosti. Meutim, mnogi ne znaju da pretjerivanje sa

seksualnim izraavanjem moe postati jednako tetno i razorno

za kreativnu sposobnost kao i narkotici i alkohol.

"Seksualni manijak" u osnovi se nimalo ne razlikuje od

manijakalnog ovisnika o drogama! Obojica su izgubili nadzor

nad svojim razumom i voljom. Mnogi sluajevi hipohondrije

(umiljene bolesti) proizlaze iz navika razvijenih zbog

nepoznavanja istinske funkcije seksa.

Lako je opaziti da nepoznavanje transmutacije seksualne

energije okrutno kanjava neupuenoga i uskrauje mu velike

dobrobiti.

Sveope nepoznavanje podruja seksa temelji se na injenici

da je ta tema bila obavijena tajanstvenou i muklom tiinom.

Urota tajanstvenosti i tiine jednako je utjecala na umove

mladih ljudi kao i prohibicija. Posljedica je bila pojaana

radoznalost te elja da se taj "zabranjeni" svijet bolje upozna; a

na sramotu zakonodavaca i veine lijenika - koji su svojom

strunou najosposobljeniji uputiti mlade u to pitanje -

informacije nisu bile lako dostupne.

Plodne godine nakon etrdesete

Malo je onih koji na bilo kojem podruju zaponu s visoko

kreativnim nastojanjima prije etrdesete godine. Prosjean

ovjek razdoblje svoje najvee sposobnosti stvaranja dosee

izmeu etrdesete i ezdesete godine. Ove se tvrdnje temelje na

prouavanju i pomnom promatranju tisua mukaraca i ena i

trebale bi ohrabriti sve one mlae od etrdeset godina koji jo

nisu ostvarili uspjeh te sve one koji se plae starenja i

pribliavanja brojki etrdeset. Godine izmeu etrdesete i

pedesete u pravilu su najplodnije godine. Ljudi se toj dobi ne bi

191

trebali pribliavati drhtei od straha, ve s nadom i nestrpljivim

iekivanjem.

Ako su vam potrebni dokazi da veina ljudi svoja najbolja

postignua ne ostvaruje prije etrdesete godine, prouavajte

ivotne prie najuspjenijih ljudi Amerike i pronai ete ih.

Henry Ford zapoeo je ostvarivati velika postignua tek nakon

etrdesete godine. Andrew Carnegie daleko je premaio

etrdesetu kada je poeo ubirati plodove svojeg truda. James J.

Hill u etrdesetoj je godini jo uvijek bio telegrafist. Njegova

izvanredna postignua dogodila su se tek nakon etrdesete

godine. Biografije amerikih tvorniara i financijaa prepune su

dokaza da je razdoblje izmeu etrdesete i ezdesete godine

ovjekovo najplodnije razdoblje.

Izmeu tridesete i etrdesete godine ovjek zapoinje

svladavati (ako ikada i svlada) umijee transmutacije seksualne

energije. To je otkrie u pravilu sluajno, a ovjek koji do njega

dolazi, vrlo je esto nesvjestan svojega otkria. Moda e

primijetiti da se njegova mo postizanja rezultata poveala

izmeu trideset pete i etrdesete godine, no u veini sluajeva

nije mu poznat uzrok te promjene; nije mu poznato da priroda

izmeu tridesete i etrdesete godine poinje usklaivati

ovjekove emocije ljubavi i seksa kako bi ih mogao iskoristiti i

primijeniti kao poticaje za djelovanje.

Crpite iz svojeg spremita emocionalne energije

Seksualni nagon sam je po sebi prilino snaan pokreta

djelovanja, no njegove su sile nalik ciklonu - esto su

neobuzdane. Kada se emocija ljubavi poinje mijeati s

emocijom seksa, posljedica je usredotoenost na svrhu,

smirenost, ispravno prosuivanje i ravnotea. Postoji li ovjek

stariji od etrdeset godina koji je nesposoban analizirati

navedene tvrdnje i potkrijepiti ih vlastitim iskustvom?

192

Pokretan udnjom da zadovolji enu, utemeljenom

iskljuivo na seksualnoj emociji, ovjek moe biti sposoban za

velika postignua, no, njegovo djelovanje moe biti

neorganizirano, pogreno usmjereno i krajnje destruktivno.

Pokretan svojom udnjom da zadovolji enu i motiviran

iskljuivo seksom, ovjek moe krasti, varati pa ak i poiniti

ubojstvo. No, ako je seksualnoj emociji pridruena emocija

ljubavi, isti taj ovjek postupat e mnogo razboritije i

uravnoteenije.

Ljubav, zaljubljenost i seks su emocije koje imaju mo

uzdignuti ovjeka do vrhunskih postignua. Ljubav je emocija

koja slui poput sigurnosnog ventila te osigurava ravnoteu,

smirenost i konstruktivna nastojanja. Te tri emocije zajedno

ovjeka mogu uzdii na razinu genija.

Emocije su stanja uma. Priroda je ovjeku podarila "kemiju

uma" koja djeluje na nain slian naelima kemije tvari.

Poznato je da je uz pomo kemije tvari, mijeanjem odreenih

elemenata koji sami po sebi u pravim omjerima nisu tetni,

kemiar sposoban nainiti smrtonosan otrov. Jednako je tako

mogue kombinirati i emocije te od njih stvoriti smrtonosan

otrov. Pomijeane emocije seksa i ljubomore ovjeka mogu

pretvoriti u bezumnu zvijer.

Prisutnost jedne ili vie destruktivnih emocija u ovjekovu

umu dovodi do stvaranja otrova koji moe unititi osjeaj za

pravednost i potenje.

Put prema genijalnosti vodi kroz razvoj, nadzor te primjenu

seksa, ljubavi i zaljubljenosti. Ukratko, taj se put moe opisati

na sljedei nain:

Potiite prisutnost tih emocija u svojem umu te iz njega

uklanjajte sve destruktivne emocije. Um je bie navike. On se

razvija na temelju dominantnih misli kojima ga hranite.

Primjenjujui mo volje, ovjek moe iskorijeniti bilo koju

emociju te poticati raanje neke druge emocije. Nije teko

upravljati umom putem moi volje. Upravljanje umom proizlazi

193

iz ustrajnosti i navike. Tajna upravljanja umom jest u

razumijevanju procesa transmutacije. Svaku negativnu emociju

koja se pojavi u umu mogue je jednostavnim postupkom

promjene misli preobraziti u pozitivnu ili konstruktivnu

emociju.

Svjesno nastojanje jedini je put prema genijalnosti! ovjek

moe dosegnuti velike vrhunce financijskog ili poslovnog

postignua iskljuivo pomou pokretake sile seksualne

energije, no povijest je prepuna dokaza da ga ona moe, to se

esto i dogaa, opteretiti nekim znaajkama osobnosti koje mu

onemoguavaju zadrati ili uivati steeno bogatstvo. Ova

tvrdnja zahtijeva prouavanje, promiljanje i meditaciju jer je u

njoj sadrana istina, odnosno spoznaja koja moe biti od

pomoi enama jednako kao i mukarcima. Nepoznavanje te

istine tisue je ljudi stajalo njihovog prava na sreu, ak i

unato tome to su posjedovali bogatstvo.

Onaj koji iskreno voli nikada ne moe sve izgubiti

Sjeanja na ljubav nikad ne blijede. Ona ostaju s nama, vode

nas i utjeu na nas i dugo nakon to je izvor stimulacije presuio.

To nije nita novo. Svaki ovjek koji je osjetio iskrenu ljubav

zna da ona ostavlja trajne tragove na ljudskom srcu. Utjecaj

ljubavi traje jer je ljubav po svojoj prirodi duhovna. Nema nade

za ovjeka koji ljubavlju ne moe biti nadahnut za osvajanje

vrhunaca - on je mrtav, iako se moda doima ivim.

Vratite se s vremena na vrijeme u svoju prolost i okupajte

svoj um u prelijepim sjeanjima na prolu ljubav. Tako ete

ublaiti utjecaje briga i potekoa s kojima se suoavate. Ta

sjeanja pruit e vam odmak od neugodne ivotne stvarnosti, a

moda e - tko zna - tijekom tih trenutaka privremenog

povlaenja u svijet mate, va um iznjedriti zamisli ili planove

koji e promijeniti cjelokupnu financijsku i l i duhovnu strukturu

vaega ivota.

194

Smatrate li se nesretnima jer ste voljeli i izgubili ljubav,

odbacite tu misao. Onaj koji iskreno voli, nikada ne moe

izgubiti sve. Ljubav je hirovita i nepredvidljiva. Dolazi kada joj

se prohtije i odlazi bez upozorenja. Prihvatite je i uivajte u njoj

dok je s vama i ne brinite o njezinu nestanku. Brigom je neete

vratiti.

Odbacite i misao da se ljubav pojavljuje samo jednom.

Ljubav moe doi i proi nebrojeno mnogo puta, no svako e

ljubavno iskustvo na ovjeka utjecati drugaije. Moe se

dogoditi, a veinom se i dogaa, jedno ljubavno iskustvo koje

na srce ostavlja dublji utisak od ostalih, no, sva su ljubavna

iskustva blagotvorna, osim za ljude koji nakon prestanka

ljubavi postaju ogoreni i cinini.

Ljubav ne bi trebala pobuivati razoaranje. Kada bi ljudi

uvidjeli razliku izmeu emocija ljubavi i seksa, razoaranju ne

bi bilo mjesta. Osnovna razlika jest u injenici da je ljubav

duhovne, a seks bioloke prirode. Nijedno iskustvo, koje

ljudsko srce pokree duhovnom silom, ne moe biti tetno,

osim ako posrijedi nisu neznanje ili ljubomora.

Ljubav je nedvojbeno najuzvienije ivotno iskustvo.

Ljubav ovjeka dovodi u vezu s Beskonanom Inteligencijom.

Pomijeana s romantikom i seksom, ljubav moe ovjeka

odvesti prilino visoko na ljestvici kreativnih nastojanja.

Emocije ljubavi, seksa i zaljubljenosti stranice su vjenog

trokuta genijalnosti.

Ljubav je emocija s mnogo lica, nijansi i boja. No, najdublja

i najsnanija ljubav jest ona koju doivljavamo kada se emocije

ljubavi i seksa pomijeaju. Brakovi koji nisu blagoslovljeni

darom neunitive ljubavi i u odgovarajuem omjeru

uravnoteeni seksom, ne mogu biti sretni brakovi - i malokad

potraju. Ljubav sama po sebi nee donijeti branu sreu,

jednako kao ni seks sam po sebi. Kad se te dvije prelijepe

emocije pomijeaju, brak moe izazvati najduhovnije stanje

uma koje ovjek moe upoznati.

195

Kada se emocija zaljubljenosti pridrui emocijama ljubavi i

seksa, prepreke izmeu konanog uma ovjeka i Beskonane

Inteligencije su uklonjene. Tada se raa genij!

Kako vas supruga moe ojaati ili slomiti

Slijedi objanjenje koje, pravilno shvaeno, stvara sklad iz

kaosa koji vlada u prevelikom broju brakova. Nesuglasje koje

se esto izraava u obliku prigovaranja veinom proizlazi iz

nedovoljnog znanja o podruju seksa. Nesklad izmeu

suprunika nije mogu ako se brak temelji na ljubavi,

zaljubljenosti i potpunom razumijevanju emocije i funkcije

seksa.

Sretan je onaj ovjek ija supruga razumije istinski odnos

emocija ljubavi, seksa i zaljubljenosti. Kad je ovjek motiviran

tim svetim trijumviratom, nijedan mu posao nije teak jer ak i

najnii oblik djelovanja poprima prirodu ljubavi.

Stara izreka kae da supruga moe ovjeka ojaati ili

slomiti, no razlog tomu nije uvijek jasan. "Jaanje" i "slamanje"

posljedice su injenice da supruga razumije emocije ljubavi,

seksa i zaljubljenosti.

Ako ena dopusti suprugu da izgubi zanimanje za nju i

pone se zanimati za druge ene, razlog tome je veinom

njezino nepoznavanje ili ravnodunost prema seksu, ljubavi i

zaljubljenosti. Ta tvrdnja pretpostavlja, dakako, da je istinska

ljubav nekad postojala u tom odnosu. Te se injenice mogu

jednako primijeniti i na ovjeka koji doputa da supruga izgubi

zanimanje za njega.

Brani se parovi esto prepiru oko mnotva beznaajnih

sitnica. Ako te sitnice pomno analiziraju, istinski uzrok

neslaganja esto se nalazi u ravnodunosti ili nepoznavanju te

teme.

196

Beskorisnost bogatstva bez ene

ovjekova najvea pokretaka sila jest njegova elja da

zadovolji enu! U pretpovijesno doba, prije svitanja

civilizacije, najbolji je lovac postizao najbolje rezultate upravo

zbog svoje elje da poraste u oima ene. Priroda mukarca po

tom se pitanju nije promijenila. "Lovac" dananjice eni ne

donosi koe divljih ivotinja; svoju udnju za njezinom

naklonou iskazuje lijepom odjeom, automobilima i

bogatstvom. Mukarac danas posjeduje istu onu udnju za

zadovoljavanjem ene koju je posjedovao i prije svitanja

civilizacije. Jedino to se promijenilo jest njegov nain

zadovoljavanja ene. ovjek koji stjee veliko bogatstvo i

dosee vrhunce slave i moi, ini to ponajvie iz elje da ostvari

svoju udnju za zadovoljavanjem ene. Iskljuite enu iz

njegova ivota i veliko e mu bogatstvo biti potpuno

beskorisno. Ta uroena udnja za zadovoljavanjem ene daje

toj eni mo da mukarca ojaa ili slomi.

ena koja razumije mukarevu prirodu i obzirno se odnosi

prema njoj, ne mora se plaiti konkurencije drugih ena.

Mukarci u svojim odnosima s drugim mukarcima mogu biti

"divovi" neukrotive moi volje, no izabrana ih ena vrlo lako

"ukroti".

Veina mukaraca nee priznati da ena koju vole lako

utjee na njih jer po svojoj prirodi ele biti prepoznati kao

snanija vrsta. No, inteligentna ena razumije tu muevnu

znaajku i mudro oko toga ne podie prainu.

Neki mukarci znaju da odabrana ena - supruga, djevojka,

majka ili sestra - utjee na njih, ali se promiljeno suzdravaju

od pobune protiv tog utjecaja jer su dovoljno inteligentni da bi

znali da nijedan mukarac nije sretan niti potpun bez

konstruktivnog utjecaja prave ene. Mukarac koji ne uvia ovu

vanu istinu, liava sam sebe moi koja je mnogima omoguila

ostvariti vie uspjeha no sve ostale sile zajedno.