godina xiv okrug gornji, 28. rujna 2010. broj...

GODINA XIV Okrug Gornji, 28. rujna 2010. Broj 13/10

SADRŽAJ:

OPĆINSKO VIJEĆE

1. Plan gospodarenja otpadom Općine Okrug za razdoblje 2010. - 2018. godine ................................275

Stranica 274 - Broj 13 SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE OKRUG Rujan 2010.

Na temelju članka 11. Zakona o otpadu („Narodne novine“ broj 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09) i članka 26. Statuta Općine Okrug («Službeni glasnik Općine Okrug», broj 9/09), Općinsko vijeće Općine Okrug, na 11. sjednici, održanoj 24. rujna 2010.godine, donosi

ZAKLJUČAKo donošenju Plana gospodarenja otpadom

Općine Okrug

Članak 1.

Donosi se Plan gospodarenja otpadom Općine Okrug koji je sastavni dio ovog Zaključka.

Članak 2.

Ovaj Zaključak stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Službenom glasniku Općine Okrug“.

KLASA: 021-05/09-01/ 11URBROJ: 2184-04-02/10- 5OKRUG GORNJI, 24. rujna 2010. godine

PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA Marinko Kuzmanić, dipl.ing., v.r.

OPĆINSKO VIJEĆE

Stranica 275 - Broj 13SLUŽBENI GLASNIK OPĆINE OKRUGRujan 2010.

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE OKRUG ZA RAZDOBLJE 2010-2018. GODINE


SADRŽAJ:

1. UVOD ...............................................................................................................................................277

2. ZAKONODAVNI OKVIR .............................................................................................................2772.1. INSTITUCIONALNI OKVIR I SUDIONICI U GOSPODARENJU OTPADOM ....................2772.2. PLANSKI DOKUMENTI GOSPODARENJA OTPADOM .........................................................2782.3. ZAKONI I PROVEDBENI PROPISI ...........................................................................................2812.4. OGRANIČENJA I SMJERNICE ZA GOSPODARENJE OTPADOM IZ PROSTORNO-PLANSKEDOKUMENTACIJE NA RAZINI ŽUPANIJE I JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE ........284 2.4.1. Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije ..........................................................284 2.4.2. Prostorni plan uređenja Općine Okrug - PPU .............................................................286

3. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA I PROCJENA BUDUĆIH KOLIČINA OTPADA ...2863.0. OSNOVNE ZNAČAJKE OPĆINE OKRUG ............................................................................2863.1. KAPACITETI ZA POSTUPANJE S OTPADOM NA PODRUČJU OPĆINE ......................287 3.1.1. Usluge zbrinjavanja otpada .........................................................................................287 3.1.2. Oprema za zbrinjavanje otpada .................................................................................287 3.1.3. Službena odlagališta ......................................................................................................2883.2. OPIS POSTOJEĆEG STANJA SAKUPLJANJA, PRIJEVOZA I ZBRINJAVANJA OTPADA .......291 3.2.1. Način sakupljanja otpada na području Općine .......................................................291 3.2.2. Utvrđivanje kvalitativnih i kvantitativnih svojstava otpada .................................292 3.2.2.1. Komunalni otpad ........................................................................................292 3.2.2.2. Ambalažni otpad ...................................................................................294 3.2.2.3. Proizvodni otpad ........................................................................................2943.3. PROCJENA KOLIČINA OTPADA ZA RAZDOBLJE OD 25 GODINA ....................................2943.4. OSVRT NA POSTOJEĆI SUSTAV NAPLATE TROŠKOVA GOSPODARENJA OTPADOM ..296 3.4.1. Analiza postojećeg sustava naplate troškova gospodarenja otpadom i financiranja mjera postupanja s otpadom .............................................................................................................296 3.4.2. Procjena stvarnih troškova gospodarenja otpadom ...................................................296

4. POSTUPANJE S OTPADOM .....................................................................................................2974.1. UVOD ..............................................................................................................................................2974.2. OPIS POSTOJEĆEG STANJA ......................................................................................................2974.3. INTEGRALNI KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM ........................................................2984.4. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA .......................................299 4.4.1. Opasni otpad iz kućanstava ........................................................................................300 4.4.2. Mogućnosti uvođenja odvojenog sakupljanja otpada na mjestu nastanka ...........3004.5. RECIKLIRANJE OTPADA .............................................................................................................301 4.5.1. Kompostiranje ..................................................................................................................301 4.5.2. Postupanje s građevinskim otpadom i zemljom od iskopa .......................................302 4.5.3. Mogućnosti prostornog širenja i kvalitativnog unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada i primarne reciklaže ..........................................................................3024.6. POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG TLA I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA .......................3034.7. EDUKACIJA O PRAVILNOM POSTUPANJU S OTPADOM ...................................................3034.8. IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA REALIZACIJU PLANA .3044.9. ROKOVI ZA IZVRŠENJE POJEDINIH MJERA .........................................................................306


1. UVOD

Općina Okrug ugovorila je sa Institutom IGH d.d. izradu Plana gospodarenja otpadom Općine Okrug u travnju 2010. godine (Ugovor: klasa 351-01/10-1/1, ur.br. 2184-04-01/10-1).

Općina Okrug dužna je izraditi Plan gospodarenja otpadom općine sukladno članku 11. Zakona o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09). Donošenjem Plana gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje 2007-2015. godine (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije 1B/2008) stvoreni su preduvjeti za izradu Plana gospodarenja otpadom Općine Okrug.

Sadržaj ovog Plana određen je Planom gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije.

Plan gospodarenja otpadom općine donosi općinsko vijeće za razdoblje od osam godina, a njegovo izvršenje provjerava se godišnje. Načelnik je dužan jednom godišnje, do 30.travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnijeti općinskom vijeću izvješće o izvršenju plana, a poglavito o provedbi obveza i učinkovitosti poduzetih mjera. Usvojeno izvješće se dostavlja Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša. Plan te izvješće o izvršenju plana objavljuje se u službenom glasilu općine (Zakon o otpadu).

2. ZAKONODAVNI OKVIR

2.1. INSTITUCIONALNI OKVIR I SUDIONICI U GOSPODARENJU OTPADOM

Hrvatski sabor donosi odgovarajuće zakonodavstvo i nacionalne strategije, poput Strategije gospodarenja otpadom. Vlada donosi plan gospodarenja otpadom i provedbene propise (uredbe), predlaže Saboru odgovarajuće zakonodavstvo i strategije te utvrđuje obvezujuće lokacije.

Država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada.

Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva (MZOPUG) obavlja upravni nadzor i inspekcijski nadzor nad primjenom Zakona o otpadu i njegovih podzakonskih propisa kao i Zakona o komunalnom gospodarstvu, u okviru koga je komunalna djelatnost odlaganja komunalnog otpada te sakupljanje i odvoz komunalnog otpada na uređena odlagališta.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) izvanproračunska je ustanova s javnim ovlastima u vlasništvu Republike Hrvatske koja kroz ubiranje raznih naknada zaštite okoliša osigurava dodatna sredstva za financiranje projekata, programa i sličnih aktivnosti u području zaštite i unapređenja okoliša, nadležna je pri donošenju upravnih akata u svezi plaćanja naknada i posebnih naknada te osigurava vođenje očevidnika obveznika plaćanja.

Agencija za zaštitu okoliša (AZO) je javna ustanova koja prikuplja, objedinjava i vodi podatke u skladu sa Zakonom o otpadu, vodi informacijski sustav gospodarenja otpadom, izrađuje izvješće o stanju na području gospodarenja otpadom.

Županije i Grad Zagreb su jedinice regionalne samouprave odgovorne za gospodarenje svim vrstama otpada na svom području, izradu planova gospodarenja otpadom za svoje područje, prikupljanje i prosljeđivanje podataka o otpadu; dok županijski uredi izdaju dozvole za gospodarenje neopasnim otpadom.

Gradovi i općine su jedinice lokalne samouprave koje su nadležne za gospodarenje komunalnim otpadom


te izrađuju planove gospodarenja otpadom i određuju lokacije u prostornim planovima za svoje područje.

Ostali sudionici koji sudjeluju u gospodarenju otpadom su društva koja su registrirana i imaju dozvolu za skupljanje i prijevoz, oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, ili za gospodarenje posebnim kategorijama otpada, konzultantske tvrtke, stručne organizacije i nevladine udruge.

Inspekcija zaštite okoliša provodi nadzor nad provedbom Zakona o otpadu i podzakonskih propisa.

Burza otpada objavljuje ponudu/potražnju prema vrstama otpada, djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Informacijski sustav gospodarenje otpadom (ISGO) je sastavni dio informacijskog sustava zaštite okoliša koji se vodi prema zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša. Razina informacijskog sustava u sustavu gospodarenja otpadom je niska. Zakonom o otpadu i podzakonskim propisima određen je sadržaj ISGO-a, procedure dostavljanja i vođenja podataka, rokovi i obrasci na kojima se podaci dostavljaju. Vođenje ISGO-a povjereno je Agenciji za zaštitu okoliša, a nadzor nad izvršavanjem poslova vođenja ISGO-a ima Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

2.2. PLANSKI DOKUMENTI GOSPODARENJA OTPADOM

Ovaj Plan usklađen je sa slijedećim planskim dokumentima gospodarenja otpadom višeg reda:• Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05),• Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007 – 2015. godine (NN 85/07),• Plan gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije za razdoblje 2007-2015. godine (Sl.gl.

Splitsko-dalmatinske županije 1B/2008).

Strategijom gospodarenja otpadom se uređuje gospodarenje različitim vrstama otpada na teritoriju RH, od njegova nastanka do konačnog odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom koji će biti ustrojen prema suvremenim europskim standardima i zahtjevima, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne, odnosno smanji nastajanje otpada, smanji, na najmanju moguću mjeru, nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko zdravlje, okoliš i klimu, te da se cjelokupno gospodarenje otpadom uskladi s načelima održivog razvoja. Strategija sadrži osobito: ocjenu postojećeg stanja gospodarenja otpadom, osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere za gospodarenje opasnim otpadom, te smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada. Strategija, kao sastavni dio Nacionalne strategije zaštite okoliša (NN 46/02), sadrži ocjenu postojećeg stanja u gospodarenju otpadom, strateške i kvantitativne ciljeve i mjere za postizanje tih ciljeva, smjernice, procjenu investicija i izvore financiranja.

Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj osnovni je dokument o gospodarenju otpadom u RH za razdoblje 2007. – 2015. Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provođenja glavnih ciljeva Strategije postavljene za razdoblje 2005. do 2025. na području gospodarenja otpadom u RH. Plan sadrži podatke o vrstama, količinama i porijeklu otpada za koje treba osigurati gospodarenje, uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada, podatke o razmještaju lokacija (mreža) građevina i uređaja za oporabu i zbrinjavanje otpada i rokove za njihovu gradnju, opće tehničke zahtjeve za građevine i uređaje za gospodarenje otpadom te procjenu i moguće izvore sredstava potrebnih za provođenje ciljeva u gospodarenju otpadom.

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske kad govori o sudionicima u gospodarenju otpadom navodi da su lokalne vlasti odgovorne za donošenje planova gospodarenja otpadom i određivanje lokacija u prostornim planovima, za provedbu mjera za gospodarenje komunalnim otpadom te za prikupljanje i dostavljanje podataka.


Strategija postavlja strateške ciljeve koji se ostvaruju, između ostalog, i planovima gospodarenja otpadom. Strateški ciljevi su: (1) izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada na izvoru te otpada kojega se mora odložiti, uz materijalnu i energetsku oporabu otpada; (2) razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom IVO (stvaranje uvjeta za učinkovito funkcioniranje sustava); edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema gospodarenje otpadom. Za ostvarivanje ciljeva određene su posebne mjere. Jedna od mjera za izbjegavanje i smanjivanje količina otpada je donošenje Planova gospodarenja otpadom.

U smjernicama za gospodarenje komunalnim otpadom navodi se da je prigodom izrade planova za gospodarenje otpadom potrebno stimulirati suradnju jedinica lokalne i regionalne samouprave, da je prostornim planovima potrebno utvrditi lokacije za mrežu građevina i postrojenja za gospodarenje komunalnim otpadom, da je potrebno izraditi programe izobrazbe za ciljane skupine kao nacionalnu kampanju i godišnje kampanje u jedinicama lokalne i regionalne samouprave, itd..

Jedinice lokalne samouprave odgovorne su u provedbi slijedećih aktivnosti:• prostornim planovima utvrđivati lokacije za građevine i postrojenja za gospodarenje otpadom,• donositi planove gospodarenja otpadom, usklađene s državnim planom gospodarenja otpadom,• organizirati prikupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa standardima i planom

gospodarenja otpadom općine/grada,• sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo,• omogućiti odvojeno prikupljanje sekundarnih sirovina i biootpada, te organizirati prijevoz do centara

za gospodarenje otpadom,• dostavljati podatke u skladu s propisima,• stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda.

Plan gospodarenja otpadom u gradovima i općinama, sukladno Strategiji (odnosno Zakonu o otpadu), mora sadržavati:• mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada,• mjere za upravljanje i nadzor nad odlagalištima komunalnog otpada,• popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta otpada,• redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta otpada i otpadom onečišćenog okoliša,• izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera.

Strategija kao instrumente za provedbu planiranih aktivnosti navodi Planove, a u okviru planova gospodarenja otpadom za realizaciju i implementaciju predviđenih ciljeva gospodarenja otpadom nalaže razradu određenog broja programa gospodarenja otpadom (programi za neopasni otpad, programi za opasni otpad, programi tokova posebnog otpada, drugi programi).

Plan gospodarenja otpadom RH predlaže, između ostalog, postupke gospodarenja komunalnim otpadom (mjere na području edukacije i komunikacije s javnošću, mjere za odvojeno prikupljanje), smjernice za gospodarenje opasnim otpadom i posebnim kategorijama otpada. Planom se daju smjernice za organizirani sustav sakupljanja komunalnog otpada, planiranje reciklažnih dvorišta i pretovarnih stanica.

Prema Planu, nakon sanacije, većina dosadašnjih odlagališta bit će pretvorena u pretovarne stanice i reciklažna dvorišta, a preostala će se zatvoriti u roku od pet godina. Predviđena je i sanacija površina onečišćenih neodgovarajućim i nekontroliranim odlaganjem različitih vrsta otpada (ilegalna odlagališta).

Plan gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije definira mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtjeva previsoke troškove, a koje trebaju provesti jedinice lokalne samouprave. Mjere se tiču gospodarenja ne samo komunalnim, već i ambalažnim otpadom, otpadnim


gumama vozila, otpadnom elektroničkom i električnom opremom, otpadom životinjskog porijekla, otpadnim uljima te otpadnim baterijama i akumulatorima.

Planom se predstavljaju mjere za iskorištavanje vrijednih svojstava otpada, odnosno program odvojenog skupljanja.

Dio Plana je i Plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite nacionalne mreže građevina za zbrinjavanje otpada.

U Planu se također daje popis otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta s mjerama sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta.

Komunalni otpad s područja općine Okrug se do studenog 2008. godine odlagao na odlagalište Vučje brdo – Plano koje se nalazi na području grada Trogira. Zadnjih godina komunalni otpad se odlaže na odlagalište Karepovac u Gradu Splitu.

U Planu se opisuju odlagališta Vučje brdo – Plano i Karepovac kako slijedi:

Odlagalište Vučje brdo – Plano u gradu TrogiruOdlagalište se nalazi sjeveroistočno od Trogira sa zapadne strane ceste Divulje-Labin u predjelu Vučjeg Brda na nadmorskoj visini od oko 150 m. To je prirodna udubina između dva brda koja se zatrpava. Okruženo je makijom. Udaljenost do najbližeg naselja (kuće) Plano iznosi oko 500 m (zapadno). Okoliš lokacije su grmlje i makija, više puta opožareni. Izvor riječice Pantan je na udaljenosti od oko 3 km. Odlagalište vodi T.D. Dobrić, a vlasnik zemljišta je grad Trogir. Na odlagalištu postoji rampa, i isto je djelomično ograđeno. Čuvano je 24 sata. Postoji objekt za zaposlene i garaža. Otpad se razastire i prekriva inertnim materijalom. Na odlagalištu rade 2 buldozera TG 170B i TG 80. Monitoring vode, zraka i buke se ne provodi. Zaposlena su 3 radnika. Vrši se dezinsekcija i deratizacija i vodi se očevidnik. Početak odlaganja je 1970. godine, na površini od 0,8 ha. Odloženo je oko 200 000 t otpada. Godišnje se odlaže oko 10 000 t otpada.

Odlagalište Karepovac u gradu SplituOdlagalište se nalazi na cca 4 km istočno od Splita, prema Solinu u prirodnoj depresiji ispod mjesta Mravinci. Udaljenost do najbliže građevinske zone naselja iznosi oko 1 kmsjeverno. Korisnik odlagališta je Čistoća Split, a vlasnik Grad Split. Na odlagalište se odlaže komunalni i proizvodni otpad među kojima ima i opasnog otpada. Vrši se dezinsekcija i deratizacija 3x godišnje i vodi se očevidnik. Monitoring vode, zraka i buke se ne provodi.

Ne vrši se skupljanje procjednih voda ni otplinjavanje. Početak odlaganja je 1964. godine, na površini od 16 ha. Odloženo je oko 5 000 000 t otpada. Godišnje se odlaže oko 75 000 t otpada. Na ovo odlagalište će se otpad odlagati tijekom sanacije, a završetkom sanacije će prijeći u odlagališta I. kategorije. Otvaranjem županijskog centra za gospodarenje otpadom, ovo odlagalište će se zatvoriti.

Za konačno ekološki prihvatljivo rješenje zbrinjavanja komunalnog i proizvodnog otpada Županije svaki Grad i Općina trebaju izraditi Plan gospodarenja otpadom u kojem se na nivou Općine/Grada opredjeljuje za ekološki i financijski najprihvatljiviju tehnologiju gospodarenja otpadom. U okviru navedenog treba riješiti zbrinjavanje komunalnog i inertnog otpada, a prvi korak predstavlja sanacija svog otpadom onečišćenog tla te uspostava rada postojećih službenih odlagališta kao odlagališta I. kategorije. Sada se otpad odlaže na gradskim/općinskim odlagalištima koja se moraju sanirati i čiji vijek trajanja je do kraja 2010. godine. U navedenom roku treba realizirati izgradnju objekata na lokaciji Centra za zbrinjavanje otpada. U okviru centra treba smjestiti mehaničko-biološku obradu otpada, kompostanu i odlagalište, te sortirnicu, reciklažu građevinskog otpada. Paralelno sa ovim aktivnostima treba provoditi reciklažu na mjestu nastanka (staklo, papir, PET i sl.).


2.3. ZAKONI I PROVEDBENI PROPISI

Problematika gospodarenja otpadom regulirana je nizom zakona i provedbenih propisa.

U Hrvatskoj je zakonodavni dio sustava gospodarenja otpadom najvećim dijelom riješen i usklađen s propisima EU. Provedba propisa međutim još je nezadovoljavajuća, neodgovarajući stupanj kontrole kao i poznavanje podataka o količinama i tokovima otpada. Potrebno je razvijati infrastrukturu za oporabu i zbrinjavanje otpada, odnosno postojeću prilagoditi standardima EU, te jačati edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti (izvor AZO).

Osnovni zakon na području gospodarenja otpadom je Zakon o otpadu. Zakonom je propisana obveza izrade planova gospodarenja otpadom i oblik provjere izvršavanja plana.

Grad i općina odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom. Gradsko vijeće i općinsko vijeće dužni su na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom.

Općina i grad dužni su međusobno surađivati i uz koordinaciju županije osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada. Grad i općina dužni su na svojem području postaviti odgovarajuće spremnike i osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju komunalnim otpadom sukladno ovom Zakonu i planu gospodarenja otpadom te osigurati gradnju najmanje jednog reciklažnog dvorišta za građevinski otpad.

Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) uređuje način gospodarenja otpadom: načela i ciljeve gospodarenja, planske dokumente, nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem, troškove, informacijski sustav, uvjete za građevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, način obavljanja djelatnosti, prekogranični promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom.

Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96) propisuje vrste otpada, ovisno o svojstvima i mjestu nastanka, način postupanja s pojedinim vrstama otpada, način dostave podataka o postupanju s otpadom, ispitivanje kemijsko-fizikalnih svojstava opasnog otpada, uzorkovanje otpada, sadržaj i izgled obrazaca pratećih i prijavnih listova, sadržaj i izgled obrazaca izvješća o ispitivanju kemijsko-fizikalnih svojstava otpada te kaznene odredbe za povredu odredbi ovoga Pravilnika.

Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01) određuju se uvjeti tehničko-tehnološke opremljenosti prostora, opreme i građevina za skladištenje i obrađivanje otpada, odlagališta otpada, kategorije odlagališta otpada, tehnički uvjeti gradnje, način rada, zatvaranje odlagališta otpada, rok saniranja postojećih odlagališta otpada i stručna oprema za obavljanje poslova postupanja s otpadom. Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na postupanje s opasnim otpadom.

Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanje okoliša otpadom (NN 95/04) propisuje načine i rokove obračunavanja i plaćanja naknade za opterećivanje okoliša otpadom, i to: neopasnoga industrijskog otpada i opasnog otpada.Naknada ovisi o količini odloženoga neopasnoga industrijskog otpada, te količini proizvedenog, a neobrađenog ili neizvezenog opasnog otpada.

Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveza plaćanja naknade na opterećivanje okoliša otpadom (NN 120/04) propisuje oblik, sadržaj i način vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na opterećivanje okoliša komunalnim otpadom, neopasnim tehnološkim (industrijskim) otpadom i opasnim otpadom.

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09, 38/10) uređuje


način postupanja s ambalažom i ambalažnim otpadom, odnosno obveze proizvođača, uvoznika, ambalažera i prodavatelja u proizvodnji, na tržištu i uporabi ambalaže i ambalažnog otpada, također definira se obavješćivanje proizvođača i potrošača o bitnim svojstvima proizvoda i ambalaže, način naplate naknade za ambalažu i ambalažni otpad, prikupljanje i gospodarenje ambalažom i ambalažnim otpadom, povrat uporabljenih proizvoda odnosno ambalaže za ponovnu uporabu, isplata naknade na oporabljivi otpad nakon iskorištenja proizvoda, te namjena i korištenje sredstava naknada koje se plaćaju na ambalažu i ambalažni otpad.

Pravilnikom o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09, 156/09) propisuju se vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici plaćanja naknada, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada, način skupljanja otpadnih guma i visina naknada koje se plaćaju ovlaštenim skupljačima za skupljanje otpadnih guma, iznosi naknada koje se plaćaju oporabiteljima za oporabu otpadnih guma te druga pitanja u svezi gospodarenja s otpadnim gumama.

Pravilnikom o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada (NN 51/06) propisuje se sadržaj i način vođenja Očevidnika i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada u ime drugih i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada te sadržaj i način prijave za upis u Očevidnik.

Pravilnikom o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06) utvrđuju se mjerila, postupak i način određivanja iznosa te način uplate i isplate naknade vlasnicima nekretnina koje se nalaze u zoni utjecaja građevine čija je isključiva namjena zbrinjavanje otpada kao i Gradu Zagrebu, odnosno jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi građevina kojoj je isključiva namjena zbrinjavanje otpada.

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09) propisuje način gospodarenja otpadnim uljima, obveznici plaćanja naknada te vrste, iznosi naknada i način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada, iznos naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za sakupljanje otpadnih ulja te druga pitanja u svezi gospodarenja otpadnim uljima u svrhu uspostavljanja sustava skupljanja otpadnih ulja radi oporabe i/ili zbrinjavanja, zaštite okoliša i zdravlja ljudi.

Pravilnikom o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09, 156/09) propisuju se način obilježavanja baterija i akumulatora, način skupljanja, obveze i odgovornost proizvođača baterija, akumulatora i uređaja čiji su sastavni dio baterije i akumulatori, vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici te način i rokove obračunavanja i plaćanja naknada, iznos naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za skupljanje, obradu i recikliranje otpadnih baterija i akumulatora, te druga pitanja u svezi gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima u svrhu uspostavljanja sustava skupljanja, obrade i visoke razine recikliranja te kontrolirane oporabe i/ili zbrinjavanja ostataka nakon obrade i recikliranja otpadnih baterija i akumulatora bez obzira na njihov oblik, volumen, masu i materijale od kojih su izrađeni.

Pravilnikom o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06, 31/09, 156/09) propisuje se način gospodarenja otpadnim vozilima, vrste naknada i iznos naknade koje plaćaju obveznici te način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada i zabrana stavljanja na tržište motornih vozila koja sadrže opasne tvari. Cilj ovog Pravilnika je određivanje mjera zaštite okoliša za uspostavu sustava skupljanja otpadnih vozila radi ponovne uporabe, recikliranja i drugih oblika oporabe otpadnih vozila te njihovih dijelova kako bi se smanjilo odlaganje otpada i poboljšala učinkovitost zaštite okoliša svih gospodarskih subjekata koji sudjeluju u vijeku trajanja vozila, posebice subjekata koji izravno sudjeluju u obradi otpadnih vozila.

Pravilnikom o gospodarenju otpadom (NN 23/07, 111/07) propisuju se postupci oporabe i/ili zbrinjavanja


otpada, kategorije i tehničko-tehnološki uvjeti kojima moraju udovoljavati građevine za skladištenje otpada, potrebna stručna sprema radnika za obavljanje poslova skladištenja, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada te način vođenja i dostave podataka o gospodarenju otpadom.

Pravilnikom o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42/07) propisuju se način i postupci sprječavanja onečišćenja okoliša azbestom, i načini i postupci gospodarenja otpadnim azbestom i otpadom koji sadrži azbest, u svrhu zaštite ljudskog zdravlja i okoliša.

Pravilnikom o načinima i uvjetima termičke obrade otpada (NN 45/07) se propisuju uvjeti za početak, tijekom i za prekid rada, način ulazne kontrole otpada, način zaštite zraka, tla i voda te gospodarenje s ostacima u procesima termičke obrade otpada u svim postrojenjima za spaljivanje i suspaljivanje otpada. Ciljevi ovog Pravilnika su sprječavanje ili ograničavanje emisija štetnih tvari u zrak, tlo, površinske i podzemne vode i rezultirajućih rizika za ljudsko zdravlje prouzročenih spaljivanjem i suspaljivanjem otpada.

Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07) uređuju se načini i postupci gospodarenja medicinskim otpadom koji podrazumijeva odvojeno skupljanje i privremeno skladištenje medicinskog otpada na mjestu nastanka, prijevoz, obradu, oporabu i/ili zbrinjavanje medicinskog otpada, kao i oporabu i/ili zbrinjavanje otpada koji nastaje obradom, oporabom i/ili zbrinjavanjem medicinskog otpada.

Pravilnikom o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09) propisuju se obveze i odgovornost proizvođača električne i elektroničke opreme i uređaja, način obilježavanja i gospodarenja električnim i elektroničkim otpadom, vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici plaćanja naknada, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada, iznos naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za skupljanje, obradu i oporabu električnog i elektroničkog otpada te druga pitanja u svezi gospodarenja električnim i elektroničkim otpadom.

Pravilnikom o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07) propisuju se kategorije odlagališta otpada, postupci i drugi uvjeti za odlaganje otpada, granične vrijednosti emisija u okoliš kod odlaganja otpada, uvjeti i mjere u svezi s planiranjem, gradnjom, radom i zatvaranjem odlagališta i postupanjem nakon njihova zatvaranja. Ciljevi ovog Pravilnika su da se u čitavom razdoblju trajanja odlagališta smanje štetni utjecaji na okoliš, osobito onečišćenje površinskih voda, podzemnih voda, tla i zraka, uključujući efekt stakleničkih plinova i smanjenje rizika za ljudsko zdravlje do kojeg bi moglo doći uslijed odlaganja otpada i vijeka trajanja odlagališta.

Pravilnikom o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08) propisuje se način gospodarenja građevnim otpadom koji nastaje građenjem, a podrazumijeva skup aktivnosti i mjera koje obuhvaćaju odvojeno skupljanje, oporabu i/ili zbrinjavanje građevnog otpada.

Pravilnikom o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08) propisuje se način gospodarenja muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kad se mulj koristi u poljoprivredi te se određuju mjere zaštite okoliša kako bi se spriječile štetne posljedice za tlo, biljke, životinje i čovjeka, potičući time ispravno korištenje takvog mulja.

Pravilnikom o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN 105/08) uređuje se način gospodarenja polikloriranim bifenilima (PCB) i polikloriranim terfenilima (PCT), otpadnim PCB-om i PCT-om te opremom koja sadrži PCB i PCT, kako bi se oni u potpunosti oporabili i/ili zbrinuli zbog opasnosti koje predstavljaju za okoliš i ljudsko zdravlje.

Pravilnikom o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina (NN 128/08) određuju se mjere i postupci kojima se sprječava ili smanjuje na najmanju moguću mjeru štetni utjecaj na


sastavnice okoliša, te opasnosti po ljudsko zdravlje koji mogu nastati kao posljedica gospodarenja otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina.

Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN 50/05, 39/09) određuju se kategorije, vrste i klasifikacija otpada ovisno o svojstvima i mjestu nastanka otpada, te utvrđuje katalog otpada, lista opasnog otpada i popis otpada u prekograničnom prometu.

Zakonom o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09) određuju se načela, način obavljanja i financiranja komunalnog gospodarstva te ostala pitanja glede svrhovitog obavljanja komunalnih djelatnosti. Pod komunalnim gospodarstvom u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se obavljanje komunalnih djelatnosti, a naročito pružanje komunalnih usluga od interesa za fizičke i pravne osobe, te financiranje građenja i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sustava na području jedinica lokalne samouprave kao i županija kada je to određeno ovim Zakonom. Jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnosti obvezne su na temelju ovoga Zakona i posebnih propisa: osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti; osigurati održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnosti; osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti na načelima održivog razvoja te osigurati javnost rada. U komunalnu djelatnost u smislu ovoga Zakona spada i odlaganje komunalnog otpada. Pod odlaganjem komunalnog otpada razumijeva se obrađivanje i trajno odlaganje komunalnog otpada na odlagališta komunalnog otpada te saniranje i zatvaranje odlagališta, na temelju posebnih propisa. Jedinica lokalne samouprave koja nije u mogućnosti samostalno osigurati obavljanje komunalnih djelatnosti, odlukom svog predstavničkog tijela obavljanje ovih poslova može povjeriti drugoj jedinici lokalne samouprave na području iste ili druge županije na temelju pisanog ugovora. Ukoliko jedinica lokalne samouprave nije organizirala trajno i kvalitetno obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti, te održavanje pojedinih objekata i uređaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti prema odredbama Zakona, županija na čijem se području nalazi jedinica lokalne samouprave organizirat će obavljanje pojedine ili sviju komunalnih djelatnosti, odnosno održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u stanju funkcionalne sposobnosti, na teret jedinice lokalne samouprave.

2.4. OGRANIČENJA I SMJERNICE ZA GOSPODARENJE OTPADOM IZ PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE NA RAZINI ŽUPANIJE I JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE

2.4.1. Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije - PPSDŽ (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije 1/03, 8/04, 5/05, 5/06, 13/07)

Planom se utvrđuje da se na području Županije postupno ustroji “Cjelovit sustav gospodarenja otpadom” (CSGO). Tim se programom obuhvaća gospodarenje krutim otpadom. Za postupanje komunalnim otpadom odgovorne su jedinice lokalne samouprave, a za tehnološki otpad proizvođači. Međutim Županija može i treba imati aktivan stav prema svim problemima otpada, te tako na svim razinama prinijeti ubrzanju poboljšanja postojećeg stanja. CSGO obuhvaća sljedeće glavne aktivnosti:1. Ustrojiti na razini lokalne samouprave posebnu organizacijsku jedinicu, za stručno koordiniranje poslova gospodarenja otpadom (u skladu točke 13 Programskih zadataka);

2. Poticanje izbjegavanja i smanjivanja otpada (npr. edukacijom, diferentnim naknadama za otpad);

3. Izdvojeno prikupljanje iskoristivih otpadnih tvari uključujući ambalažni otpad (posebice: papira, kartona, stakla, metala, ambalažnog otpada, biootpada), te istovremeno osiguravanje oporabe;

4. Izdvojeno prikupljanje štetnih tvari iz domaćinstava, te istovremeno osiguravanje uvjeta za sigurno postupanje;


5. Žurno unaprijediti postojeće stanje odlaganja otpada, te se u tom smislu predlaže jedinstveno na razini Županije usvojiti niz prioritetno provedivih mjera za komunalna odlagališta.

6. Posebnim zaključkom obvezati sve općine i gradove da na čitavom području osiguraju redoviti – organizirani sustav prikupljanja komunalnog otpada (prioritetno postaviti dovoljan broj posebnih posuda), te preporučiti (u skladu zakonskih mogućnosti) i korištenje privatnih inicijativa;

7. Uz komunalna odlagališta i lokacije komunalnih tvrtki izgraditi oporabišta (reciklažna dvorišta);

8. Stručnim i koordiniranim pristupom zatražiti da jedinice lokalne samouprave prihvate predložene alternativno moguće lokacije za izgradnju središta za gospodarenje (uključujući odlaganje) otpada odnosno da u okviru zakonskih obveza predlože lokacije koje će ubuduće koristiti za postupanje s komunalnim otpadom sa svog područja;

9. Zatražiti da vlasnici komunalnih odlagališta odmah ustroje naknadu za odlaganje, razmjernu toni (i volumenu) otpada, koja je dostatna za sanaciju odnosno izgradnju uređenog odlagališta;

10. Zatražiti da, najkasnije u roku 3 mjeseca od usvajanja PPŽ, sve komunalne i državne tvrtke za područje Županije izrade vlastiti “Program postupanja s otpadom”, koji će uz kritičku analizu postojećeg stanja sadržavati i smjernice za djelovanje sljedećih pet godina;

11. Posebnim upozorenjem općinama i gradovima kao vlasnicima odlagališta, te vlasnicima (proizvođačima) otpada temeljem zakonskih odrednica, zabraniti miješanje i naročito odlaganje iskoristivog tehnološkog otpada, te preporučiti korištenje Hrvatske burze otpada pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Polazeći od svjetskih i zagrebačkih iskustava za Splitsko-dalmatinsku županiju se predlaže uvođenje odnosno postupno širenje sljedećih sustava izdvojenog prikupljanja:a) aditivni sustav donošenja otpada- zeleni spremnici iz plastike, zapremine 2 i 3 m3, za izdvojeno prikupljanje otpadne staklene ambalaže;- plavi metalni zatvoreni spremnici zapremine 2 i 3 m3, za izdvojeno prikupljanje otpadnih vrsta tiskarskog papira (časopisi, novine, prospekti i sl.);- reciklažna dvorišta odnosno oporabišta.

b) aditivni sustav dolaženja po otpad- različite posude i spremnici, stalno postavljeni u ustanovama i poduzećima, za izdvojeno prikupljanje različitih otpadnih korisnih i štetnih tvari;- u središnjem trgovačko-poslovnom dijelu prikupljanje kartona i papirnatih tvari u svežnjevima ili prikladnim spremnicima.

U slijedećoj se fazi može, uz posebne pripreme, predložiti:c) djelomično integrirani sustavi- sive posude, različite zapremine, za izdvojeno prikupljanje metalne ambalaže- žute posude, različite zapremine, za izdvojeno prikupljanje PET odnosno PE otpadne ambalaže.

Odredbama za provođenje Plana među građevinama od važnosti za županiju su županijski centar za gospodarenje otpadom te sabirne i reciklažne stanice sustava gospodarenja otpadom. Preporuča se zajedničko rješavanje problema vezanih za odlaganje otpada sa više općina i/ili gradova na način da se odredi jedan nadzirani komunalni deponij.

Prema Odredbama jedinice lokalne samouprave na području županije dužne su riješiti zbrinjavanje otpada sa svog teritorija, odnosno to mogu uraditi dvije i/ili više jedinica lokalne samouprave zajednički na temelju


prethodnog dogovora i točno utvrđenih međusobnih obveza. Gradovi i općine na području Županije obvezni su Prostornim planom uređenja Grada/Općine razgraničiti mjere i uvjete za zbrinjavanje otpada kao i odrediti odgovarajući prostor za tu namjenu. Navedena obveza odnosi se na razdoblje do uspostave i puštanja u rad jedinstvenog Centra za gospodarenje otpadom za cijelu Županiju. Puštanjem u rad ovoga Centra, postojeća odlagališta jedinica lokalne samouprave će se reorganizirati kao pretovarne stanice (sortiranje, baliranje, obrada i sl.), a ostala će se u potpunosti zatvoriti uz provedbu postupka sanacije terena (nasipanje, sadnja drveća i sl.). Zbrinjavanje neopasnog građevinskog otpada (građevinski materijal iz iskopa i obrađeni građevinski otpad) može se vršiti u napuštenim eksploatacijskim poljima mineralnih sirovina (u kojima je prestala eksploatacija) i u kojima se prema prostornim mogućnostima i posebnim propisima mogu osigurati tehnološki i prostorni uvjeti dugoročnog zbrinjavanja, a sve sukladno projektu sanacije i planiranoj namjeni devastiranog područja.

Općine i Gradovi koje imaju organizirani odvoz otpada na uređeno odlagalište u drugoj Općini (Gradu), trebaju zatvoriti sve svoje deponije, te iste sanirati.

U postupku izrade dokumenata prostornog uređenja užeg područja (PPU za Gradove i Općine), potrebno je ispitati mogućnosti izgradnje transfer – stanica i reciklažnih dvorišta.

2.4.2. Prostorni plan uređenja Općine Okrug - PPU (Službeni glasnik Općine Okrug 4/09)

Zbrinjavanje otpada s područja općine Okrug planirano je u sklopu županijskog centra za gospodarenje otpadom. Do realizacije centra predviđeno je korištenje postojećih odlagališta.

U tijeku je izrada Izmjena i dopuna važećeg Prostornog plana uređenja Općine Okrug kroz koje je Općina Okrug preuzela obvezu definiranja lokacije reciklažnog dvorišta na području općine (zasad se kao najprihvatljivija lokacija za smještaj istog predlaže lokacija u širem području novog groblja u Okrugu Gornjem – područje Kobiljak, na koju se trenutno kontrolirano odlaže i odvozi glomazni otpad s područja općine).

3. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA I PROCJENA BUDUĆIH KOLIČINA OTPADA

3.0. OSNOVNE ZNAČAJKE OPĆINE OKRUG

Područje općine Okrug zauzima površinu od 1365 ha. U sklopu općine se nalaze 2 naselja: Okrug Gornji, površine 1098 ha i Okrug Donji, površine 267 ha. Općina je formirana 1997.g. izdvajanjem iz Grada Trogira. Općina Okrug zauzima jugozapadni dio otoka Čiova. Na zapadu, sjeveru i istoku općina graniči s gradom Trogirom. U odnosu na širi prostor općina Okrug funkcionalno je rubni dio metropolskog područja Splita.

Svojom veličinom i brojem stanovnika (2980 prema Popisu stanovništva 2001.) općina Okrug spada u površinom manje od prosjeka i gustoćom stanovništva (219 st/km2) gušće naseljene jedinice lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. Općina ima značajan porast broja stanovnika od 1948. do 2001. god (index 305). Porast broja stanovnika naročito je intenzivan nakon 1991. pa je index za 2001. u odnosu na 1991. godine iznosio čak 181.


Tablica 3.0-1. Broj stanovnika po naseljima na području općine Okrug

Naselje Površina(km2)

Broj stanovnika(2001.g)

Gustoća stanovanja(stan/km2)

Okrug Donji 2,67 213 80Okrug Gornji 10,98 2767 252Ukupno 13,65 2980 218

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Okrug i Popis stanovništva 2001.

Općina Okrug u novije se vrijeme orijentira prema razvoju turizma, na temelju svog položaja, te prirodnih i krajobraznih vrijednosti. Uz turizam postoje i uvjeti za ribarstvo te uzgoj ribe i školjaka, a prostorne mogućnosti dopuštaju i razvoj uslužnih i proizvodnih djelatnosti, naravno uz strogo poštivanje kriterija zaštite okoliša.

Prepreku intenzivnijem razvoju turizma predstavlja neadekvatna infrastruktura, posebno cestovne prometnice, te vodoopskrba i odvodnja.

3.1. KAPACITETI ZA POSTUPANJE S OTPADOM NA PODRUČJU OPĆINE

3.1.1. Usluge zbrinjavanja otpada

Na području općine Okrug organizirano se prikuplja komunalni i glomazni otpad.

Ne vrši se odvojeno sakupljanje sekundarnih sirovina kao što su papir i karton, PET, staklo.

Općina Okrug za zbrinjavanje komunalnog i glomaznog otpada trenutno ima sklopljen Ugovor s tvrtkom Michieli – Tomić d.o.o., Gornji Humac, otok Brač.

3.1.2. Oprema za zbrinjavanje otpada

Na području općine Okrug komunalni otpad se prikuplja putem kontejnera kapaciteta 1100l, posuda kapaciteta 120l te putem vreća za sakupljanje komunalnog otpada. Posude za prikupljanje komunalnog otpada su u vlasništvu građana, dok su kontejneri u vlasništvu Općine Okrug.

Tablica 3.1.2-1. Udio zastupljenosti pojedinog načina prikupljanja komunalnog otpada – stanje 2010.godine

Način prikupljanjakomunalnog otpada

Udio zastupljenosti pojedi-nog načina prikupljanj (%)

Kontejneri kapaciteta 1100l

60

Posude kapaciteta 120l 20Vreće za sakupljanje komunalnog otpada

20

Ukupno: 100

U tablici 3.1.2-2. dat je raspored kontejnera na području općine.


Tablica 3.1.2-2. Raspored kontejnera za komunalni otpad na području općine Okrug – stanje kolovoz 2010. godine

Naselja Broj kontejnera kapaciteta 1100l

Broj posuda kapaciteta 120l

Okrug Gornji 77200

Okrug Donji 18Ukupno 95 200

Odlaganje glomaznog otpada se vrši na određenoj lokaciji unutar općine ili se prikuplja putem kontejnera kapaciteta 7m3.

Slika 3.1.2-1. Kontejneri i posude za sakupljanje komunalnog otpada

3.1.3. Službena odlagališta

Odlagalište Vučje brdo - Plano – Grad TrogirKomunalni otpad s područja općine Okrug se do studenog 2008.g. odlagao na odlagalište Vučje brdo – Plano, na području grada Trogira sukladno Ugovoru s Gradom Trogirom.

Odlagalište Vučje brdo nalazi se na graničnoj liniji između naselja Trogir i Plano na području Grada Trogira. Mikrolokacijski gledano smješteno je sa zapadne strane ceste Divulje-Labin u strmoj udolini na nadmorskoj visini od cca 260 mnm. Odlagalište se nalazi u slivu izvora Pantan.

Zbog konfi guracije okolnog terena odlagalište je skriveno od pogleda iz naseljenih mjesta (Trogir i Kaštela),


ali je relativno blizu naseljenim mjestima uz spomenutu prometnicu Divulje-Labin. Od ove prometnice do odlagališta vodi asfaltirana pristupna cesta, neadekvatna po svojim tehničkim elementima (veliki uzdužni nagib). Na cesti se nalazi rampa s natpisom imena odlagališta, podacima o firmi «Dobrić d.o.o.» koja upravlja odlagalištem, djelatno vrijeme rada odlagališta i cjenik odlaganja otpada. Na samom ulazu na odlagalište postoji čuvarska služba te ploča s identičnim podacima. Pored izgrađene i asfaltirane pristupne ceste, na odlagalištu ne postoje infrastrukturni priključci na vodoopskrbni sustav, telekomunikacijsku i elektro mrežu. Zbog strmine pristupne ceste otežan je prijevoz otpada do odlagališta, posebice težim prijevoznim sredstvima.

Prema geodetskom snimku odlagališta (listopad, 2006.) stvarna površina na kojoj je odložen otpad iznosila je 3,66 ha, dok je površina ukupnog odlagališta znatno veća i iznosi 5,6 ha. Nadalje, procijenjeno je da je na odlagalištu odloženo ukupno cca 326.440 m3 otpada.

Procjenjuje se da će u trenutku zatvaranja odlagališta (do kraja 2010.g.) na njemu biti odloženo cca 454.680 m3 otpada. Kako je samo odlagalište smješteno na strmoj padini, visina odloženog otpada se mijenja. Na čeonim dijelovima odlagališta visina odloženog otpada na nekim mjestima iznosi cca 25 m. Ukoliko se uzme u obzir površina na koju je odložen otpad, te ukupna količina otpada, dolazi se do prosječne visine odloženog otpada od cca 9 metara.

Prilikom procjene količina odloženog komunalnog otpada razmatralo se područje koje obuhvaća Grad Trogir, Općinu Okrug, Općinu Marina, Općinu Primorski Dolac, Općinu Seget, MO Slatine (Split), te Općinu Lećevica i Općinu Prgomet.

Površina odlagališta na koju se dovozi otpad kompaktira se putem dva dozera oznake TG 80 (8 tona) i TG 250 (25 tona). Kako se na odlagalištu tijekom perioda eksploatacije nije koristila dnevna inertna prekrivka, učestalo su se događali nekontrolirani požari, što je rezultiralo značajnom redukcijom ukupnog volumena otpada. Zbog učestalih požara na lokaciji odlagališta nalazi se i rezervoar od 20 m3 sa vodom i ručnom opremom za gašenje, a kao mjera zaštite, na otpad se nanose veće količine građevinskog otpada i zemljanog materijala iz iskopa.

Oko samog odlagališta nalazi se nekoliko manjih pogona za eksploataciju kamena. Na odlagalištu ne postoji vaga pa se količine otpada procjenjuju obzirom na nominalni volumen prijevoznih sredstava koji otpad dopremaju na odlaganje. Na izdvojenom dijelu odlagališta (neposredno sa vanjske strane ograde na površini cca 3.000m2) nalazi se prostor za privremeno odlaganje auto-olupina i glomaznog otpada koji se razvrstava i preša u posebnoj preši koja se povremeno doveze na odlagalište. Odlagalište nije ograđeno u cjelom svom opsegu, već samo ulazni dio u dužini od oko 30 m oko ulazne porte.

Za potrebe sanacije odlagališta izrađena je i usvojena Studija utjecaja na okoliš ciljanog sadržaja za sanaciju i zatvaranje odlagališta komunalnog otpada Vučje brdo – Plano grada Trogira (IGH d.d., 2007.) te Idejni projekt sanacije odlagališta Vučje brdo – Plano, Trogir (IGH d.d., 2008.). Također je izrađen i Izdvojeni tehnološki projekt sanacije odlagališta Vučje brdo – Plano; Izvedbeni projekt dijela plohe za prihvat azbestnog otpada (IGH d.d., 2009.).

Odlagalište posjeduje Lokacijsku dozvolu te je u tijeku izrada Parcelacijskog elaborata kao podloge za izradu Glavnog projekta.

Odlagalište trenutno ne udovoljava odredbama Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 117/07).


Slika 3.1.3-1. Lokacija odlagališta Vučje brdo – grad Trogir

Odlagalište Karepovac – Grad SplitKomunalni otpad s područja općine Okrug od 01.11.2008.g. zbrinjava se na odlagalištu Karepovac koje se nalazi na području grada Splita temeljem Ugovora s Gradom Splitom.

Do kraja 1965. god. komunalni i drugi otpad splitske regije odlagao se na raznim lokacijama. To se uglavnom radilo na divljim odlagalištima i to u kraćim vremenskim periodima (npr. lokacija Ravne njive, Sijovača i dr.). U tom periodu Grad Split je više puta ispitivao mogućnost pronalaženja lokacije za jedno trajno odlagalište otpada, što iz raznih razloga nije dalo povoljne rezultate. U takvoj situaciji 1964. god. izdaje se dozvola za otvaranje odlagališta otpada na lokalitetu Karepovac koji se nalazio u blizini grada koji je tada bio u velikoj ekspanziji. Ovo rješenje je trebalo premostiti samo period od narednih deset godina u nadi da će se do tada naći neko drugo trajno rješenje za zbrinjavanje otpada. Do tog rješenja se u međuvremenu nije dolazilo, pa se kupnjom novih terena ovo odlagalište stalno povećavalo, tako da danas ono predstavlja jedino odlagalište za gradove Split, Kaštela, Solin i Omiš te općine Klis, Dugopolje, Podstranu, Dugi Rat, Okrug. Broj stanovnika koji se koristi odlagalištem Karepovac gotovo doseže 280.000 iz čega proizlazi da se na odlagalište Karepovac godišnje odlaže približno 83.000 t, što odgovara količini od 0,8 kg/stanovniku dnevno.

Odlagalište Karepovac 2007. godine zapremalo je oko 4.254.000 m3 raznog otpada uključivo i pokrivku. Prostire se na 166.000 m2 terena pod otpadom.

Odlagalištem upravlja J.P. “Čistoća” d.o.o. Split. Ovo komunalno poduzeće vrši prikupljanje, prijevoz i odlaganje komunalnog otpada za područje Splita, Solina, Kaštela, Dugopolja, Klisa, Podstrane. Na odlagalište Karepovac komunalni otpad dovozi i odlaže i komunalno poduzeće “Peovica” d.o.o. Omiš koje vrši tu službu u području grada Omiša.

Odlagalište se nalazi u geometrijskom središtu narasle urbane zone splitskog poluotoka. Radi se o odlagalištu koje nije uređeno u skladu sa suvremenim tehničkim uvjetima uređenja odlagališta komunalnog otpada. Zbog navedenih činjenica nije se moguće i dalje koristiti tom lokacijom, osim na izuzetno kratko vrijeme od par godina, ali pod precizno defi niranim tehnološkim uvjetima. Grad Split je 2000. godine donio odluku o zatvaranju Karepovca sa 1.01.2005. godine. Kod toga se Gradsko vijeće grada Splita rukovodilo informacijama iz Županije da će već 2001. godine biti potvrđena lokacija za izgradnju županijskog centra za gospodarenje otpadom predviđena PPŽSD-om jer je zatvaranje Karepovca uvjetovano početkom rada centra. Gradsko vijeće Splita, pozivom na već izneseno, donijelo je u jesen 2000. godine odluku o zatvaranju i sanaciji Karepovca. U tom smislu donesena je i odluka o namjenskom povećanju cijene prikupljanja,


odvoza i odlaganja otpada, koja je u primjeni od 1.07.2001. godine.

Za sanaciju odlagališta “Karepovac” izrađena je i usvojena “Studija utjecaja na okoliš” u 2000. godini koja je među inim naložila provođenje određenog opsega istražnih radova, rezultati kojih su morali dati osnove za projektiranje zahvata. Ti istražni radovi provedeni su i završeni u 2002. godini.

Institut IGH d.d. ugovorio je s Gradom Splitom izradu projektne dokumentacije za sanaciju Karepovca uz uvjet odlaganja do 2010. godine. Projekt je izrađen, no radovi sanacije još uvijek nisu započeti.

Odlagalište Karepovac zadnjih godina je uredno prekriveno pokrivkom, tako da su određene ekscesne situacije (požar i sl.) danas svedene na minimum, dok se s druge strane kapacitet odlagališta neracionalno smanjuje. Kao prekrivni dnevni sloj koristi se uglavnom zemlja ili neki drugi inertni materijal kao npr. građevinski otpad.

Na odlagalištu se ne provode mjere kojima se smanjuje njegov štetni utjecaj na okolinu; procjedne vode nekontrolirano odlaze u podzemlje, ne vrši se otplinjavanje otpada, nema sustava za odvodnju oborinskih voda, ne postoji sustav za gašenje požara, ne prate se utjecaji odlagališta na okolinu i sl.

Slika 3.1.3-2. Lokacija odlagališta Karepovac – grad Split

3.2. OPIS POSTOJEĆEG STANJA SAKUPLJANJA, PRIJEVOZA I ZBRINJAVANJA OTPADA

3.2.1. Način sakupljanja otpada na području Općine

Komunalni otpad na području općine Okrug prikuplja se putem plastičnih vreća te putem tipiziranih posuda i kontejnera (vidi poglavlje 3.1.2.).

Komunalni otpad se od strane tvrtke Michieli – Tomić d.o.o. sakuplja i odvozi organizirano prema utvrđenom rasporedu i to:• 3 puta/tjedan tijekom zimskog perioda,• svakodnevno tijekom ljetnog perioda.

Korisnici usluga odvoza komunalnog otpada dužni su vreće i posude s otpacima iznijeti na mjesta koja su pristupačna za utovar (u cestovni pojas, odnosno obavezno van dvorišne ograde).

Sakupljanje i odvoz komunalnog otpada se obavlja specijalnim vozilom koji je u vlasništvu koncesionara Michieli – Tomić d.o.o.


Glomazni otpad se sabire malim transportnim vozilom u vlasništvu Općine Okrug na određenu lokaciju (uz novo groblje u Okrugu Gornjem) odakle se diže i odvozi specijalnim vozilom – grajferom u vlasništvu koncesionara ili se odlaže u kontejnere od 7m3 i odvozi kamionima sa samopodizačem kontejnera.

O danu i mjestu odvoza glomaznog otpada građani su od strane isporučitelja usluge obaviješteni pravovremeno i na prikladan način. Glomazni otpad se odvozi prema prethodno utvrđenom planu odvoza otpada. Trenutno se odvoz glomaznog otpada s područja općine obavlja 2 puta tjedno.

Slika 3.2.1-1. Shematski prikaz tijeka otpada

3.2.2. Utvrđivanje kvalitativnih i kvantitativnih svojstava otpada

3.2.2.1. Komunalni otpad

Morfološki sastav komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalištu Karepovac proizlazi iz rezultata analize provedene od strane ovlaštene tvrtke. Analiza je vršena u dva navrata tijekom 1998. godine.

Srednje vrijednosti učešća pojedinih komponenti otpada u ukupnom sortiranom otpadu u razdoblju od 05.02.-03.03.1998. i 19.10-23.10.1998. godine na odlagalištu Karepovac prikazane su u slijedećoj tablici.

Tablica 3.2.2.1-1. Morfološki sastav komunalnog otpada koji se odlaže na odlagalište Karepovac (prema mjerenjima obavljenim 1998. godine)


Treba napomenuti da su dobivene vrijednosti vrsta otpada dobivene na temelju sortiranja otpada u trajanju od tjedan dana, što je vrlo kratki vremenski period. Puno pouzdaniji podaci o sastavu i količini otpada dobivaju se sustavnim i periodičkim praćenjem stanja na terenu.

Količine prikupljenog otpadaPrema podacima AZO-a (Katastar otpada, Izvješće za 2006. godinu, Komunalni otpad) na području općine Okrug tijekom 2006. godine prikupljeno je 5.500 t komunalnog otpada, dok je tijekom 2007. godine (Registar onečišćavanja okoliša, Izvješće o komunalnom otpadu za 2007. godinu) prikupljeno 5.000 t komunalnog otpada te 765 t glomaznog otpada. Otpad je prikupljen od strane fi rme Dobrić d.o.o. te zbrinut na odlagalište Vučje brdo u Trogiru.

Prema dostavljenim podacima Općine Okrug tijekom 2009. godine na području općine prikupljeno je oko 3.000 t otpada.

Količina komunalnog otpada može se procijeniti polazeći od slijedećih pretpostavki:• stalno stanovništvo generira 1,0 kg komunalnog otpada dnevno,• turizam generira 1,0 kg komunalnog otpada po jednom turističkom noćenju,• povremeni stanovnici – vikendaši generiraju 1,0 kg komunalnog otpada po jednom noćenju.

Broj stanovnika u općini Okrug 2001.g. iznosio je 2.980 stanovnika (prema podacima Državnog zavoda za statistiku). Prema podacima Općine Okrug tijekom 2009.g. registrirano je oko 5.000 stanovnika, dok PPU Općine Okrug prognozira ukupno 6.000 stanovnika na području općine tijekom 2015.g.

Tijekom 2009.g. na području općine zabilježeno je 352.651 turističko noćenje (prema podacima Državnog zavoda za statistiku).

Osim stalnih stanovnika, na području općine borave i povremeni stanovnici (najčešće vikendaši). Procjenjuje se da je tijekom 2009.g. na području općine boravilo oko 1.000 povremenih stanovnika (prema podacima


Općine Okrug). Prostorni Plan Splitsko-dalmatinske županije prognozira oko 2.000 povremenih stanovnika u 2015.g.

Iz svega navedenog proizlazi da je godišnja količina otpada u 2009.g. iznosila oko 2.274 t.

Razlika u količini otpada dobivenoj proračunom te količini otpada dostavljenoj od strane Općine Okrug je temeljena na činjenici da je u te količine uključen i prikupljeni nepropisno odloženi otpad.

3.2.2.2. Ambalažni otpad

U Republici Hrvatskoj Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provodi poslove gospodarenja ambalažnim otpadom kroz sustav prodavatelja. Na području općine Okrug PET, Al-Fe i staklo prikuplja se u trgovini Tommy i dalje zbrinjava od strane ovlaštenog sakupljača.

3.2.2.3. Proizvodni otpad

Na području općine nema značajnijih gospodarskih objekata.

3.3. PROCJENA KOLIČINA OTPADA ZA RAZDOBLJE OD 25 GODINA

Tablica 3.3-1. Procjena količina otpada za razdoblje 2009 – 2035.g. na području općine Okrug

Napomena:*Broj stanovnika u 2009.g. (prema podacima Općine Okrug) je iznosio 5.000, dok PPU Općine Okrug prognozira da će 2015.g. na području općine živjeti 6.000 stalnih stanovnika iz čega je vidljiv godišnji rast od 3,3%.

**Broj turističkih noćenja u 2008.g. je iznosio 331.993, dok je u 2009.g. ostvareno 352.651 noćenje na osnovu čega je pretpostavljen godišnji rast od 6,2%.

***Tijekom 2009.g. na području općine boravilo je oko 1.000 povremenih stanovnika, dok Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije prognozira 2.000 povremenih stanovnika u 2015.g., iz čega je vidljiv godišnji rast od 16,7%.

****Pretpostavljeno je da će 2035. godine stanovnik stvarati 1,4 kg otpada/dan pa je sukladno tome predviđen linearni rast.


3.4. OSVRT NA POSTOJEĆI SUSTAV NAPLATE TROŠKOVA GOSPODARENJA OTPADOM

Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se na više načina, ovisno o čimbenicima u ciklusu obrade otpada. U RH se primjenjuju dva načina obračuna troškova i prihoda. Jedan se temelji na stvarnoj količini otpada koju generira proizvođač otpada, a drugi na izvedenoj količini otpada prema kvadraturi površine koju proizvođač otpada koristi (površina poslovnog prostora, stana, kuće). Sustav gospodarenja ambalažnim otpadom postavljen je na način da su troškovi zbrinjavanja ambalažnog otpada uključeni u cijenu samog proizvoda pa u ovom Planu neće biti detaljnije analizirani.

3.4.1. Analiza postojećeg sustava naplate troškova gospodarenja otpadom i financiranja mjera postupanja s otpadom

Naplata troškova gospodarenja otpadom (usluge sakupljanja, odvoza i deponiranja otpada) vrši se putem cijene komunalne usluge i komunalne naknade koju plaćaju svi građani te poslovni i proizvodni subjekti sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09).

U općini Okrug troškovi gospodarenja komunalnim otpadom, do dana 31.12.2009.g. su se obračunavali na osnovi kvadrature površine (m2). Temeljem zakonske obveze uvođenja kriterija količine (jedinica mase, volumena ili broja članova kućanstava) od 01.01.2010.g.

Općina Okrug je usvojila novi sustav obračuna prema kriteriju volumena otpada (obračun u litrama), s tim da se još ne vrši stvarno mjerenje količina otpada, već je kao privremeno rješenje izvršen preračun cijene iz kn/m2 u l/m2 putem koeficijenta pretvorbe, uz uvjet da mjesečni obračun korisniku ne može biti veći u odnosu na dosadašnji. Visina cijene, način obračuna i način plaćanja usluge gospodarenja komunalnim otpadom određena je cjenikom Isporučitelja usluge uz suglasnost Općine Okrug.

Današnja cijena usluga prikupljanja i odvoza otpada na odlagalište Karepovac iznosi (cijene su iskazane bez PDV-a):- komunalni otpad iz domaćinstava: 0,26 kn/l (uključeno 0,08 kn/l za sanaciju odlagališta Karepovac) što odgovara ranijoj cijeni od 0,40 kn/m2 (uključeno 0,12 kn/m2 za sanaciju Karepovca);- glomazni otpad: 350 kn/odvoz (troškove snosi Općina).

3.4.2. Procjena stvarnih troškova gospodarenja otpadom

Stvarne troškove gospodarenja komunalnim otpadom danas čine troškovi prikupljanja, prijevoza i odlaganja otpada na nesanitarno odlagalište Karepovac u gradu Splitu.U cijenu zbrinjavanja otpada uključen je i namjenski dio za sanaciju odlagališta Karepovac.

Za očekivati je da će troškovi gospodarenja otpadom porasti po otvaranju županijskog centra za gospodarenje otpadom budući će porasti i troškovi zbrinjavanja otpada (obrada, odlaganje u sanitarno odlagalište, itd.).

Sukladno Strategiji gospodarenja otpadom s obzirom na današnje relativno niske razine cijena usluga u djelatnostima gospodarenja otpadom nužno je planirati njihov stalni i postupni rast do visine pokrivanja stvarnih troškova, vodeći računa da je iznos cijena u međuzavisnosti s količinama i opasnim svojstvima otpada prema načelu »onečišćivač plaća«.


4. POSTUPANJE S OTPADOM

4.1. UVOD

Otpad, kao jedan od najvećih ekoloških problema današnjice, uvjetovao je nastanak sustava organiziranih aktivnosti sa svrhom rješavanja problema, a pod okriljem djelatnosti gospodarenja otpadom. U Republici Hrvatskoj gradovi su odgovorni za ispravno gospodarenje komunalnim otpadom koji nastaje na području općine. Prethodno ne isključuje i mogućnostgospodarenja drugim vrstama otpada (proizvodni, opasni, građevinski, ...) uz uvjet da je to u skladu sa sustavom koji su organizirala tijela nadležna za zbrinjavanje tih vrsta otpada (županija, država).

Komunalni otpad kao najnehomogenija vrsta otpada prema defi niciji obuhvaća otpad koji nastaje u kućanstvu i sav otpad sličan tome. Međutim kad je riječ o sustavu gospodarenja komunalnim otpadom, taj sustav obuhvaća i neke vrste otpada koje po strogoj defi niciji ne spadaju u komunalni otpad, ali se javljaju unutar sustava (grubo rečeno sustav čini otpad koji dospijeva u javne kontejnere). Radi toga sustav za zbrinjavanje komunalnog otpada treba promatrati neprekidno u zavisnosti s ostalim postojećim sustavima za zbrinjavanje posebnih vrsta otpada. Ti sustavi nadopunjuju sustav gospodarenja komunalnim otpadom pa je potrebno osmisliti “kanale” kojima će otpad teći pri ostvarivanju tog nadopunjavanja.

Gospodarenje otpadom treba temeljiti na odvojenim sustavima za gospodarenje komunalnim, proizvodnim te posebnim vrstama otpada koje se mogu pojaviti i u komunalnom i u proizvodnom otpadu ili kao vrste koje ne spadaju u niti jednu od tih dviju grupa otpada. Pritom i komunalni i proizvodni otpad mogu sadržavati opasne tvari koje se moraju prepoznati i posebno zbrinjavati. Kad je riječ o proizvodnom otpadu misli se isključivo na homogeni otpad nastao kao posljedica specifi čnih tehnoloških procesa. Za očekivati je da će se lista posebnih vrsta otpada kojeg odlikuju opasna i/ili specifi čna svojstva neprestano proširivati pa će se sukladno tome zakonski regulirati postupanje s takvim vrstama otpada. Iz tih i drugih razloga sustav za gospodarenje otpadom podložan je stalnim promjenama s ciljem racionalnog i ekološki prihvatljivog zbrinjavanja otpada.

4.2. OPIS POSTOJEĆEG STANJA

Na području općine Okrug ne vrši se odvojeno prikupljanje papira i kartona, stakla, PET-a, itd., već se odlaže zajedno s komunalnim otpadom.

U okviru Odluke o komunalnom redu (Sl.gl. Općine Okrug, br. 4/10) za područje općine Okrug donesene su odredbe o održavanju čistoće, sakupljanju, odvozu i odlaganju otpada.

Slika 4.2-1. Tokovi primarne reciklaže na području općine Okrug


4.3. INTEGRALNI KONCEPT GOSPODARENJA OTPADOM

Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom zasniva se na aktivnim i pasivnim mjerama koje u sebi sadrže osnovna načela: izbjegavanje otpada, vrednovanje otpada, zbrinjavanje otpada.

Aktivnim mjerama utječe se na spriječavanje i smanjivanje nastajanja otpada i njegova štetnog utjecaja na okoliš kroz samu proizvodnju i potrošnju proizvoda. To uključuje:• smanjenje količine otpada na mjestu nastanka i smanjenje opasnih svojstava otpada;• redizajniranje proizvoda i/ili njegove ambalaže na način da se koristi manje sirovina što rezultira

smanjenjem otpadnog materijala;• poticanje promjena u ponašanju ljudi pri korištenju materijala što rezultira u izboru proizvoda i materijala

koji imaju veću trajnost;• mogućnost ponovne upotrebe materijala.

Pasivne mjere tretiraju posljedice nastanka otpada provodeći postupke za zaštitu okoliša kroz prikupljanje, prijevoz, privremeno skladištenje, oporabu dijela otpada, zbrinjavanje otpada, saniranje građevina namijenjenih odlaganju otpada i drugih otpadom onečišćenih površina. Pravilnim pristupom prikupljanju, prijevozu i konačnom zbrinjavanju otpada mogućnosti zagađenja okoliša svode se na najmanju moguću mjeru.

Koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom općine Okrug predodređen je zakonodavnim okvirom i planovima gospodarenja otpadom višeg reda. Koncept se temelji na zadanim mjerama gospodarenja otpadom i ideji da se na području Splitsko-dalmatinske županije izgradi jedinstveni centar za gospodarenje otpadom u kojem će se komunalni, i po potrebi drugi, otpad obrađivati, a ostatak odlagati. Lokacija centra predviđena je na području općine Lećevica. U centru za gospodarenje otpadom predviđa se izgradnja pogona za mehaničko-biološku obradu otpada, odlagališta za ostatak otpada koji će se pojaviti nakon prerade u pogonu, mogućnost izgradnje pogona za termičku obradu otpada te niza drugih pogona za recikliranje otpada. Otvaranje Centra dovest će do zatvaranja svih postojećih odlagališta na području županije.

Mehaničko-biološka aerobna obrada (MBO) obično se planira sa svrhom stabilizacije organske frakcije ostatnog otpada (prikupljenog izmiješanog komunalnog otpada ili dijela komunalnog otpada preostalog nakon primarne selekcije) te iskorištavanja nekih dijelova otpada (npr. priprema goriva iz otpada). Najveća prednost MBO tehnologije je smanjenje količine otpada koji se odlaže i smanjenje vlažnosti otpada izdvajanjem i stabilizacijom organske frakcije otpada. MBO tehnologija uključuje mehaničko odvajanje otpada po frakcijama, aerobnu obradu biorazgradive frakcije i dodatno odvajanje po potrebi. Aerobna obrada nema svrhu proizvodnje proizvoda namijenjenog tržištu, već smanjuje masu i inertizira biološki aktivne organske materije u otpadu. Proizvod MBO procesa je smanjene mase, stabiliziran (emisije koje stvara taj proizvod u usporedbi sa netretiranim otpadom su smanjene za 98%) i vrlo je raznolike kvalitete. Koristi se kao pokrivka na odlagalištima ako je njegova kontaminiranost dovoljno niska ili niska kao u sivog komposta1 ili se u protivnom odlaže. Kvaliteta organskog biološki stabiliziranog otpada često ne udovoljava potrebnoj razini kvalitete za njegovu široku primjenu budući da sadržava inertne tvari poput stakla i plastike te povećani udio teških metala koji ulaze u sustav (npr. baterije). Ostali proizvodi su goriva frakcija otpada (tzv. RDF) i materijali koji se mogu reciklirati poput metala i plastike. Mehanička obrada uključuje procese izvlačenja neželjenih komponenti koje mogu štetiti procesu (npr. separatori metala); optimalizaciju veličine čestica za daljnji proces (prosijavanjem, usitnjavanjem); odvajanje biorazgradivog materijala i njegov biološki tretman; odvajanje materijala visoke kalorične vrijednosti koji se potom može doraditi u alternativno gorivo; odvajanje materijala pogodnih za reciklažu zračnim separatorima, homogenizacije materijala za biološki tretman. MBO tehnologija služi predobradi otpada prije njegova odlaganja u sanitarno odlagalište odnosno prije njegova korištenja kao alternativnog goriva.

Termička obrada otpada najčešće podrazumijeva i proizvodnju energije. Kod termičke obrade otpada 1 Sivi kompost je naziv za stabilizirani biorazgradivi otpad.


energija se oslobađa u vidu topline koja se koristi za stvaranje pare i električne i toplinske energije.

Sanitarno odlagalište u koje se odlaže ukupan otpad predstavlja donju granicu koju se kod gospodarenja otpadom danas mora ispoštovati. Sanitarno odlagalište je temelj većine suvremenih sustava gospodarenja otpadom. Korištenje tehnologija koje se temelje na obradi ukupnog otpada umanjuje zahtjeve za kapacitetom sanitarnog odlagališta, ali ga u konačnosti ne ukida, budući da uvijek ostaje dio otpada koji treba odložiti. Primjena primarne selekcije također je u kombinaciji sa tehnologijom sanitarnog odlaganja jer dio otpada nije moguće reciklirati, a i onaj dio koji je moguće reciklirati, ponekad ne zadovoljava trenutne zahtjeve tržišta sekundarnih sirovina pa završava na odlagalištu.

Sanitarno odlaganje predstavlja tehnologiju zbrinjavanja otpada na terenu s ciljem osiguranja zadovoljavajućeg rješenja, kako s higijensko-sanitarne tako i s estetske strane, koristeći tehnike koje dopuštaju nagomilavanje otpada na što manjoj površini, maksimalno smanjujući njegov volumen zbijanjem i pravilno završavajući svaki prekid rada prekrivajući otpad slojem inertnog materijala.

Odvojeno prikupljanje otpada ili primarna selekcija na mjestu nastajanja, predstavlja tehnologiju koja za krajnji cilj ima iskorištavanje svih dijelova otpada. Različiti materijali sadržani u komunalnom otpadu mogu imati visoku ekonomsku vrijednost kao sekundarna sirovina. Teoretski je moguće valorizirati sve grupe materijala sadržanih u otpadu, no u praksi je to nemoguće provesti pa se izdvajaju samo neki materijali. U otpadu razlikujemo tri frakcije: iskoristive otpadne tvari, štetne otpadne tvari, ostatni otpad. Ako se ne poduzmu nikakve mjere gospodarenja otpadom, ukupan potencijal otpada izjednačuje se s ostatnim izmiješanim otpadom. Osim pozitivne ekonomske bilance, koja uključuje itransportne troškove različitih vrsta otpada, bitan preduvjet za reciklažu otpada je i pozitivna ekološka bilanca: količina štetnog utjecaja na okoliš, kao rezultat postupka recikliranja, mora biti manja od sume količina koje proizlaze iz proizvodnje odgovarajuće materije i obrade otpada bez recikliranja, uključujući i štetnosti uslijed povećanog transporta.

Na izbor programa primarne selekcije direktno utječe postojanje tržišta sekundarnih sirovina. Iako proces je i obrnut: potenciranjem reciklaže stimulira se tržište sekundarnih sirovina. Tržište sekundarnih sirovina stalno oscilira i prilikom planiranja reciklažnog programa to treba imati na umu. I nakon instaliranja programa neprekidno se moraju tražiti nova tržišta za nove iskoristive materijale iz otpada. Uspješan program primarne selekcije vođen je tržištem. Za pripremu materijala za tržište sekundarnih sirovina potrebno je instalirati odgovarajuće pogonske kapacitete. Sekundarne sirovine koje unutar integralnog sustava gospodarenja otpadom privlače najveću pažnju su papir, metal, plastika i staklo.

Program izdvajanja štetnih tvari logičan je atribut programu primarne selekcije i specifičan je u smislu odvojenog odlaganja jer se posude za odvajanje smještaju na javnim mjestima koja su kontrolirana kao što su reciklažna dvorišta, škole, ljekarne, dućani i sl.

Općina Okrug je sa Splitsko-dalmatinskom županijom, dana 02.02.2009.g. sklopila Ugovor o pružanju usluga gospodarenja otpadom u sklopu Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, koji se namjerava koristiti od strane Općine početkom službenog rada Centra.

4.4. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA KOMUNALNOG OTPADA

Općina Okrug je u sklopu Odluke o komunalnom redu (Sl.gl. Općine Okrug, br. 4/10) donijela odredbe o postupanju s otpadom na području općine.

U tablici 4.4-1.dan je pregled mogućih mjera odvojenog sakupljanja i oporabe komunalnog otpada odnosno opasnog otpada koji se može naći u komunalnom otpadu.


Tablica 4.4-1. Pregled mogućih mjera odvojenog sakupljanja i oporabe komunalnog otpada odnosno opasnog otpada koji se može naći u komunalnom otpadu

4.4.1. Opasni otpad iz kućanstava

U opasni otpad iz kućanstava spadaju: baterije, akumulatori, motorna ulja, boje, lakovi, ljepila, lijekovi, kemikalije, neke vrste električnog i elektroničkog otpada zbog opasnih komponenti koje sadrži.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji kao i općenito u Republici Hrvatskoj nedostaje osnovna i prateća infrastruktura za zbrinjavanje opasnog otpada. Oko 10% ukupnih količina opasnog otpada zbrinjava se na odgovarajući način. Dio opasnog otpada se izvozi, a dio nekontrolirano odlaže. Uz navedeno Hrvatska još nema strategiju postupanja s opasnim otpadom pa ne može biti ozbiljnijih razmatranja vezanih uz postupanja s takvom vrstom otpada. U ovom Planu se stoga ne obrađuje gospodarenje opasnim otpadom.

Na području općine Okrug ne provodi se odvojeno prikupljanje opasnog otpada iz kućanstava.

4.4.2. Mogućnosti uvođenja odvojenog sakupljanja otpada na mjestu nastanka

Strategija gospodarenja otpadom utvrdila je kvantitativne ciljeve koji određuju dinamiku ostvarivanja strateških ciljeva.

Općina Okrug već danas zadovoljava uvjet o postotku stanovništva obuhvaćenog organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada (100%).

Uvjet o 20% količina komunalnog otpada koje bi trebalo obraditi direktno je povezan sa otvaranjem županijskog centra za gospodarenje otpadom.

Strategijom je utvrđeno da bi se do 2015. godine količina odvojeno sakupljenog i recikliranog komunalnog otpada trebala kretati oko 12% u odnosu na ukupne količine otpada. Svrha mjera propisanih ovim planom je ostvarenje ovog cilja.

VRSTA OTPADA način odvojenog sakupljanja moguća oporabaKomunalni otpadpapir i karton

zeleni otoci, reciklažno dvorište, prodavatelji (trgovine) u slučaju ambalažnog otpada

recikliranjestaklo recikliranjemetal (Al-Fe) recikliranjeplastika (PET) recikliranje, energetsko

iskorištavanje

biorazgradivi otpad reciklažno dvorište kompostiranje, ponovna upotreba

Opasni otpadgospodarstvo skladište proizvođača

recikliranje/izvozkućanstva skladište ovlaštenog sakupljača,

reciklažno dvorište


Tablica 4.4.2-1. Kvote oporabe i recikliranja nekih vrsta otpada određene Strategijom gospodarenja otpadom

4.5. RECIKLIRANJE OTPADA

Recikliranje odvojeno prikupljenog otpada vrši se neovisno o Općini Okrug. Odvojeno prikupljeni otpad prikupljaju ovlašteni sakupljači koji su potom dužni otpad odgovarajuće zbrinuti.

4.5.1. Kompostiranje

Kompostiranje je prirodan proces proizvodnje humusa od organskog otpada. Kompostiranjem se smanjuju količine otpada za odvoz i odlaganje, a kompostom vraćaju hranjive tvari tlu iz kojeg su potekle.

Vrtno kompostiranje ima svrhu izdvajanja lišća, pokošene trave, materijala iz vrta i sitne drvne građe kao što su grančice drva, drvno iverje i ostaci biljaka od ostalog komunalnog otpada te uključivanje kućanstva u proces zbrinjavanja otpada.

Kompostiranje može biti jednostavno, u obliku kompostnih hrpa ili kompostiranje u posudama. Kompostiranje u posudama (komposteri) omogućuje ubrzavanje procesa kompostiranja. Komposteri mogu biti od plastike, drva i/ili žice. Najjednostavniji i najjeftiniji su drveni komposteri.

Budući je kompostiranje prirodan proces, potrebno je uložiti i dodatan napor kako bi se osiguralo uspješno kompostiranje. Prevrtanje otpada je potrebno povremeno obavljati kako bi se spriječio nastanak anaerobnih uvjeta i neugodnih mirisa, posebice ako se u otpadu nalazi pokošena trava. Prevrtanje također pospješuje proces kompostiranja ako se obavlja jedanput svakih par tjedana. Po potrebi se može dodavati voda ovisno o vremenskim uvjetima. Potrebno vrijeme za dobivanje komposta za upotrebu varira ovisno o brojnim faktorima, uključujući materijal koji se kompostira i njegovu relativnu količinu, načinu kompostiranja (hrpa ili posuda), vremenskim uvjetima, stupnju upravljanja procesom. Ovisno o uvjetima kompostiranja nakon 6-12 mjeseci iz organskog otpada nastat će kompost.Zreli kompost ujednačenog je izgleda; grumenast, tamnosmeđe do crne boje, miriše na šumsku zemlju. U njemu se ne prepoznaje više početni biomaterijal, osim ponekih teže razgradivih dijelova, poput koštica voća, ljuski oraha, komadića drva, itd.

Kompostiranje u hrpama omogućuje lakši pristup kompostnom materijalu te lakše preokretanje i kontrolu


vlažnosti i prozračnosti. Nedostatak kompostne hrpe je u tome što zauzima više mjesta nego specijalne posude - komposteri. Ukoliko kućanstvo ne posjeduje vrt, takvi komposteri se mogu držati na balkonu ili u garaži.

U komposteru se imitiraju procesi koji se redovito i nekontrolirano dešavaju u prirodi. Razlika u odnosu na prirodni ciklus je ta što su u komposteru ti procesi ubrzani i idu u određenom redoslijedu, dok se u prirodi ti procesi obavljaju usporedno i istovremeno.

4.5.2. Postupanje s građevinskim otpadom i zemljom od iskopa

Na području županije sustav gospodarenja građevinskim otpadom danas se svodi na ovlaštene sakupljače. Do realizacije županijskog sustava gospodarenja građevinskim otpadom ovim Planom nije moguće detaljnije analizirati gospodarenje građevinskim otpadom.

Dosad se na području općine Okrug materijal iz iskopa uglavnom koristio za nasipavanje privatnih parcela.

4.5.3. Mogućnosti prostornog širenja i kvalitativnog unaprjeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada i primarne reciklaže

Imajući u vidu mjere propisane Planom gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije, za općinu Okrug u roku 8 godina predviđa se slijedeće s ciljem kvalitativnog unaprijeđenja sustava odvojenog sakupljanja otpada i primarne reciklaže:• Na području općine predvidjeti 5 reciklažnih otoka. Planom gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske

županije, za općinu Okrug predviđeno je ukupno 5 reciklažnih otoka što je ovim Planom usvojeno.• Za odvojeno prikupljanje papira i kartona predvidjeti postavljanje po jednog kontejnera na 5 reciklažnih

otoka. Za odvojeno prikupljanje papira i kartona ovim planom se predlaže postavljanje kartonskih kutija za odvojeno prikupljanje papira i kartona u dogovoru sa ovlaštenim sakupljačem u javne ustanove.

• Za odvojeno prikupljanje staklene ambalaže, potrebno je opremiti 5 reciklažnih otoka kontejnerima za odvojeno prikupljanje staklene ambalaže.

• Za odvojeno prikupljanje PET ambalaže potrebno je opremiti 5 reciklažnih otoka kontejnerima za odvojeno prikupljanje PET ambalaže.

• Za odvojeno prikupljanje metalne (Al-Fe) ambalaže, potrebno je opremiti 2 reciklažna otoka kontejnerima za odvojeno prikupljanje metalne (Al-Fe) ambalaže.

• Za prikupljanje komunalnog otpada predvidjeti dodatnih 30 kontejnera kapaciteta 1100l te 100 posuda kapaciteta 120l.

• Predvidjeti lokaciju površine 500-1000 m2 za izgradnju reciklažnog dvorišta. Po odabiru lokacije, sukladno prostornim mogućnostima, izgraditi reciklažno dvorište. U sklopu reciklažnog dvorišta, između ostalog, obavezno predvidjeti postavljanje rashladnog kontejnera za otpad životinjskog porijekla.

• Edukacijom stanovništva poticati kompostiranje vrtnog otpada. Nabaviti cca 30 posuda za kompostiranje vrtnog otpada koje će se zainteresiranim građanima podijeliti besplatno. Konačan broj posuda odrediti nakon provođenja ankete među građanima.

Kontejneri za korisni otpad se postavljaju na određenim lokacijama u općini ili trgovinama ili u/pred stambenim objektima. Tako postavljeni kontejneri za skupljanje otpadnog papira, ambalažnog stakla, PET i/ili metalne ambalaže od pića na jednoj lokaciji čine reciklažni (ili zeleni) otok. Uvažavajući broj stanovnika u narednom razdoblju predviđeno je postavljanje 5 reciklažnih otoka i to četiri otoka na najfrekventnijim lokacijama u naselju Okrug Gornji i jedan otok u naselju Okrug Donji.

Reciklažno dvorište je posebno ograđeno i potpuno nadzirano mjesto za odvojeno sakupljanje korisnih i


štetnih vrsta otpada koje nastaju u domaćinstvima. Reciklažna dvorišta imaju veliki edukativni i promidžbeni značaj. Najpogodnije lokacije za reciklažna dvorišta su područja s najvećom gustoćom naseljenosti. Minimalna površina reciklažnog dvorišta je 500 m2. Jedno reciklažno dvorište pokriva područje od 5000 – 50000 stanovnika. Za područje općine Okrug planirana je izgradnja jednog reciklažnog dvorišta površine 500-1000 m2.

Na području reciklažnog dvorišta postavljaju se različite posude, kontejneri i spremnici za odvojeno sakupljanje (papir i karton, staklo, metali, PET i PVC ambalaža, zeleni otpad, opasni otpad po vrstama, glomazni otpad itd.). Reciklažno dvorište zahtijeva stalni nadzor. Za rad svakog reciklažnog dvorišta treba osposobiti osoblje i izraditi upute za rad. Postupanje s opasnim vrstama otpada u reciklažnom dvorištu treba prepustiti stručno osposobljenim radnicima. Radno vrijeme reciklažnog dvorišta treba prilagoditi potrebama građana. Odlaganje otpada u reciklažnim dvorištima je bez naknade. To znači da se za odlaganje iskoristivog otpada ne dobiva nikakva naknada, ali isto tako da se ne plaća nikakva naknada za odlaganje opasnog otpada. U reciklažno dvorište zabranjeno je odlagati otpad iz industrije, zanatstva i sl.

Prednosti reciklažnog dvorišta su slijedeće:• bolja kvaliteta odvojenog otpada,• bolja iskoristivost kontejnera,• mogućnost sakupljanja različitih otpadnih tvari,• manje opterećenje javnih površina različitim vrstama kontejnera,• mogućnost edukacije stanovništva.

4.6. POPIS OTPADOM ONEČIŠĆENOG TLA I NEUREĐENIH ODLAGALIŠTA

Prema podacima Općine Okrug, danas na području općine nema neuređenih odlagališta.

4.7. EDUKACIJA O PRAVILNOM POSTUPANJU S OTPADOM

Primarna selekcija odnosno odvojeno sakupljanje korisnih tvari iz otpada ovisi prvenstveno o ponašanju građana koji su aktivni sudionici takvih projekata. Stoga je vrlo važno da se građani na pravi način informiraju o sustavu odvojenog sakupljanja.

Trajni sustav informiranja trebao bi obuhvatiti sve informacije vezane za sustav sakupljanja i gospodarenja otpadom: vrste otpada koji se odvojeno sakuplja, operativne podatke tipa dani odvoza iz pojedinih zona, cijena odvoza otpada, informacije o postojanju reciklažnog dvorišta, upute o kompostiranju zelenog otpada iz vrtova, itd. Sustav trajnog informiranja podrazumijeva:• oglašavanje u medijima: velike promidžbene akcije o aktualnim temama, redovna izvješća o stanju na

terenu;• rasparčavanje promidžbenog materijala: domaćinstvima se dijele letci u kojima su na razumljiv i

detaljan način opisane upute za odvojeno sakupljanje otpada. Na javnim mjestima postavljaju se plakati kojima se oglašava primarna selekcija;

• uvođenje stranice sa informacijama o primarnoj selekciji na web stranicama Općine Okrug s mogućnošću postavljanja pitanja od strane građana;

• organiziranje gradskih dana ekologije po uzoru na druge europske gradove (npr. dan zajedničkog čišćenja grada, dan vožnje bicikla…);

• edukacija po vrtićima i školama sa svrhom razvijanja ekološke svijesti kod djece.

Javnost se treba sustavno obaviještavati o svim novinama vezanim za sakupljanje otpada. Trajni sustav informiranja trebao bi potaknuti građane na smanjivanje količine otpada npr. kupovanjem proizvoda sa skromnijom ambalažom i sl. Građani moraju shvatiti da su aktivni sudionici stvaranja otpada i da svojim doprinosom akcijama gospodarenja otpadom rješavaju svoj problem.


4.8. IZVORI I VISINA FINANCIJSKIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA REALIZACIJU PLANA

Izvori financijskih sredstavaPotrebna financijska sredstva za provođenje mjera zaštite okoliša, Općina Okrug može ostvariti djelomično ili u cijelosti iz slijedećih izvora kako je to definirano Planom gospodarenja otpadom Splitsko-dalmatinske županije:- Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,- Županijskog proračuna,- Općinskog proračuna.

Sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu dodjeljivanja sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te kriterijima i mjerilima za ocjenjivanje zahtjeva za dodjeljivanje sredstava Fonda (NN 18/09), jedinice lokalne samouprave mogu ostvariti sredstva Fonda u iznosu do 40% zaokružene financijske konstrukcije ulaganja.

Drugi izvori financiranja:• osiguranje neke kreditne linije koja se vraća iz povećane naknade za komunalne usluge,• vlastiti izvori i sredstva iz povećane naknade koju plaćaju domaćinstva za komunalnu uslugu postupanja

s krutim otpadom,• koncesije ili druga javno/privatna partnerstva,• donacije,• predpristupni i strukturni fondovi EU-a – prema dosadašnjim iskustvima financiranja gospodarenja

otpadom u EU može se računati sa značajnijim iznosima ovih sredstava,• međunarodne financijske institucije s povoljnim kreditima i odgođenim početkom otplate.

Tablica 4.8-1. Predložena realizacija opreme i objekata u periodu 2010-2018. za općinu Okrug

Napomena:Posude za biorazgradivi zeleni otpad će se nabavljati sukladno potražnji građana te će im se iste dati na korištenje u njihovim vrtovima. Javne ustanove treba motivirati da se direktno dogovore s ovlaštenim sakupljačem o postavljanju kartonskih kutija za izdvojeno sakupljanje papira u njihove objekte.

Oprema i objekti Količina (kom)Oprema: - posuda 900 l za biorazgradivi zeleni otpad- kontejner za papir kapaciteta 2,5 m3

- kontejner za staklo kapaciteta 2,5 m3 - kontejner za PET kapaciteta 2,5 m3 - kontejner za metal kapaciteta 2,5 m3

- kontejner za komunalni otpad kapaciteta 1100 l- posuda za komunalni otpad kapaciteta 120 l

30555230100

Reciklažni otoci 5Reciklažno dvorište s rashladnim kontejnerom 1


Tablica 4.8-2. Procjena troškova mjera gospodarenja otpadom u periodu 2010-2018. za općinu Okrug

* uključuje cijenu zemljišta; komunalno opremanje lokacije; građevinske radove; postavljanje reciklažnog dvorišta 50x20m (natkriveno i ograđeno), separatora za odvodnju 10l/sek, sanitarnog poslovnog kontejnera 6x2,4x2,6m, spremišta opasnog otpada 4x1,5x2,7m, eko kontejnera 1000l za otpadna jestiva ulja, eko kontejnera 1000l za otpadna motorna ulja, eko kontejnera za stareakumulatore 1000l, eko kontejnera za rabljene motorne filtere, eko kontejnera za zauljene krpe 1000l, univerzalnog pužnog preskontejnera 5m, preskontejnera za papir 10m3, otvorenog komunalnog kontejnera za staklo 5m3, otvorenog komunalnog kontejnera za metal 5m3, otvorenog komunalnog kontejnera za PET 5m3, otvorenog komunalnog kontejnera za zeleni otpad 5m3, otvorenog rolo kontejnera za glomazni otpad 32m3, KO-tainer uređaja za pothlađivanje i skladištenje 3m3

Tablica 4.8-3. Dinamika financijskih ulaganja

*ulaganje u ovu stavku odrediti nakon provođenja ankete među građanima

AktivnostiGodine

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.Uređenje reciklažnih otoka 10.000 10.000 10.000Opremanje reciklažnih otoka kontejnerima 23.233 23.233 23.233Nabavka kontejnera i posuda za komunalni otpad 100.000Određivanje lokacije reciklažnog dvorišta i izrada projektne dokumentacijeIzgradnja reciklažnog dvorišta 538.729 538.729 538.729Provođenje programa edukacije 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000 5.000Kompostiranje vrtnog otpada* 4.950 4.950 4.950 4.950 4.950 4.950 4.950 4.950

UKUPNO kn/god 100.000 43.183 43.183 581.912 548.679 548.679 9.950 9.950 9.950

Oprema, objekti, dokumentacija, usluge i edukacija Procjena troškova (kn)Oprema kapacitet i broj:

- 30 posuda kapaciteta 900 l za biorazgradivi zeleni otpad

- 5 kontejnera za papir kapaciteta 2,5 m3

- 5 kontejnera za staklo kapaciteta 2,5 m3

- 5 kontejnera za PET kapaciteta 2,5 m3

- 2 kontejnera za metal kapaciteta 2,5 m3

- 30 kontejnera za komunalni otpad kapaciteta 1100 l

- 100 posuda za komunalni otpad kapaciteta 120 l

Ukupno

39.600

20.500

20.500

20.500

8.200

80.000

20.000

209.300Uređenje 5 reciklažnih otoka 30.000Reciklažno dvorište sa rashladnim kontejnerom 1.616.187*

Edukacija 40.000

Sveukupno 1.895.487


4.9. ROKOVI ZA IZVRŠENJE POJEDINIH MJERA

Hodogram postupnog uvođenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u osmogodišnjem razdoblju dan je u nastavku.

Tablica 4.9-1. Hodogram postupnog uvođenja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom – rokovi za izvršenje pojedinih mjera

AktivnostiGodine

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018.Uređenje i opremanje reciklažnih otoka Nabavka kontejnera i posuda za komunalni otpadOdređivanje lokacije reciklažnog dvorišta i izrada projektne dokumentacijeIzgradnja reciklažnog dvorištaProvođenje programa edukacijeKompostiranje vrtnog otpada


IZDAVAČ: Općinsko vijeće Općine Okrug UREĐUJE: Upravni odjel Općine Okrug“Službeni glasnik Općine Okrug“, 21223 Okrug Gornji, Bana Jelačića 17, tel/fax: 886 - 358

Oblikovanje i tisak: Promo Artis d.o.o. Split

godina xiv okrug gornji, 28. rujna 2010. broj...

Documents