glibotic kresina opatija 2012 - husi hrvatska udruga .2012-12-04 · grad rijeka 41,2 22,5 114,5

Download Glibotic Kresina Opatija 2012 - HUSI hrvatska udruga .2012-12-04 · Grad Rijeka 41,2 22,5 114,5

Post on 18-Aug-2018

212 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • 4.12.2012

    1

    Helena Gliboti Kresina, dr.med.Odjel socijalne medicine

    Nastavni zavod za javno zdravstvoPrimorsko-goranske upanije

    Starenje

    Starenje predstavlja jedan od najveih socijalnih, ekonomskih i zdravstvenih izazova 21.stoljea, posebice u Europi koja je kontinent sa najveim udjelom osoba starijih od 65 godina u ukupnom stanovnitvu.

  • 4.12.2012

    2

    Definicije pojmova

    Starenje predstavlja proces stalnog poveanja udjela

    starake populacije u ukupnom stanovnitvu.

    Starenje je svaka vremenski ovisna promjena nekog

    objekta ili sustava (Yates, 1996.).

    - ne moe se odrediti stvarna granica

    izmeu evolucijske i

    involucijske faze

    starenja

    -Priroen fizioloki proces

    -Zapoinje roenjem i traje sve do smrti

  • 4.12.2012

    3

    Starenje

    Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji stariju

    ivotnu dob dijelimo na:

    ranu (65-74. godine),

    srednju (75-84 god.),

    duboku starost (od 85 i vie godina).

    Starenje i starost

    BIOLOKO - promjene, usporavanje i opadanje u

    funkcijama organizma tijekom vremena.

    PSIHOLOKO - promjene u psihikim funkcijama i

    prilagodba linosti na starenje.

    SOCIJALNO - promjene u odnosu pojedinca koji stari i

    drutva u kojem ivi.

  • 4.12.2012

    4

    Starenje

    uvjetovano genotipskom i fenotipskom individualnou ovjeka

    promjene organa i organskih sustava - progresivnog slabljenja i oteenja njihove funkcije

    uestalije javljanje kroninih bolesti

    funkcionalna onesposobljenost starijeg ovjeka

    Statistiki podaci

    Udio starijih od 65.godina u RH, prema posljednjem

    popisu (2001. god.) iznosi 15,7% ukupnog

    stanovnitva; 6,14% starijih od 85 godina.

  • 4.12.2012

    5

    Predvianja

    Predvianja- 2030.god. e u RH biti 24% populacije

    starije od 65 godina, a 9,7% e biti starije od 80 godina.

    Izmeu 1970-2025 god. u svije tu se oekuje porast

    starijeg stanovnitva za 223%.

    Najbra rastua populacija je ona od 85 i vie godina

    koja e se do 2025. godine poveati 12 puta dok e se

    broj stogodinjaka poveati 15 puta..

    U 2010. god. u EU bilo je 16% stanovnitva starije od 65 godina

    Do 2060. god. na osobe strije od 65 godina otpadat e skoro 30% stanovnitva EU

  • 4.12.2012

    6

    Koeficijent starosti

    Udio starijih od 65 god. i vie godina prema ukupnom broju

    stanovnika umanjenom za broj stanovnika nepoznate

    starosti.

    Koeficijent starosti jedan je od osnovnih pokazatelja

    razine starenja; granica koja se uzima kao referentna

    prilikom karakteriziranja neke populacije starom je 10%.

    Koeficijent starosti grada Rijeke je 22,5%

    Koeficijent starenja populacije Primorsko goranske

    upanije je 22,4%

    Indeks starenja

    Omjer broja starijih od 65 godina i broja djece od

    0-19 godina.

    Indeks starenja smatra se jednim od najboljih

    pokazatelja starosti populacije.

    Kritina vrijednost indeksa starenja iznosi 30,0

    Indeks starenja u Gradu Rijeci iznosi 114,5

    Indeks starenja Primorsko-goranske upanije iznosi

    109,4

  • 4.12.2012

    7

    lokalitet Prosjena starost

    Koeficijent starosti

    Indeks starenja

    Grad Rijeka 41,2 22,5 114,5

    PG 41,0 22,4 109,4

    Gorski kotar

    42,7 27,5 137,2

    Priobalje 40,1 20,8 98,9

    Kvar. otoci 40,3 22,8 100,5

  • 4.12.2012

    8

    Karakteristike starije dobi

    Fiziolokim promjenama u radu organskih sustava u odnosu na mladog ovjeka,

    sve znaajnijom osamljenou s poveanjem broja samakih kuanstava,

    multimorbiditetom,

    komorbiditetom,

    Fizioloke promjene u starijoj dobi

    Srce- uinkovitost srca kao pumpe se smanjuje

    Miii- miina masa se smanjuje

    Mozak- gubitak stanine strukture i funkcije

    Koa suhoa, sporija regeneracija

    Vid-smanjena dubina, percepcija boja, otrina

    Sluh-smanjena otrina

    Kosti-mineralni gubitak (razgradnja kostiju) bri od izgradnje kostiju

    Okus- smanjen (posebno za slano)

  • 4.12.2012

    9

    Karakteristike starije dobi

    funkcionalnom onespsobljenou (svaka 5. osobaizmeu 65. i 74. godine ovisna je o zdravstvenoj isocijalnoj skrbi i tuoj pomoi),

    poveanjem zdravstvenih i socijalnih potreba(nedostatnost smjetajnih kapaciteta).

    Starija ivotna dob i drutvo

    Ova je dob karakterizirana rastom potronje za lijeenje iunapreenje zdravstvene zatite i socijalne skrbi .

    Zdravstvena zatita starijih osoba pokazatelj je napretka,ali i propusta zdravstvene zatite stanovnitva u cjelini.

    Obaveza zdravstvenih i socijalnih radnika je upoznavanje sproblematikom i osobitostima osoba starije ivotne dobi.

    Potrebna je racionalizacija i odreivanje prioriteta ZZ snaglaskom na osiguranju aktivnog, zdravog starenja(prilagodba dijagnostike, terapije, rehabilitacije i njegestarijoj dobi).

  • 4.12.2012

    10

    Starija ivotna dob i drutvo

    Cilj je sauvati dostojanstvo ivljenja uz ouvanje zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih potreba starijih.

    Nuna je odgovornost drutva, ali i suodgovornost pojedinca za svoje zdravlje.

    Osnovni moto globalnih aktivnosti zdravstvene i socijalne zatite starijih osoba je njihova integracija u drutvo s ciljem dodavanja ivota godinama, a ne godine ivotu.

    Moramo li se zaista bojati starijeg drutva?

    Definitivno NE ako:

    to dulje sauvamo zdravlje

    ako stvaramo vie povoljnih prilika za starije radnike na tritu rada

    ako ostanemo aktivni lanovi zajednice

    ako moemo ivjeti u okruju gdje starenje ne znai da smo ovisni o drugima- odnosno ako aktivno starenje postane realnost za sve nas

  • 4.12.2012

    11

    Aktivno starenje

    je proces optimiziranja prilika za zdravlje, sigurnosti i drutvene participacije osoba starije dobi s ciljem poboljanja kvalitete ivota starijeg ovjeka. (WHO, Active Ageing: A PolicyFramework)

    Cilj aktivnog starenja: unapreenje kvantitete i kvalitete ivota

    2012. godina Europska godina aktivnog starenja i meugeneracijske solidarnosti

    Aktivno starenje

    Europska godina promie aktivno starenje na 3 podruja:

    Zapoljavanje (cjeloivotno uenje, zdravi radni uvjeti, eliminiranje dobne diskriminacije)

    Sudjelovanje u drutvu (sigurnost dohotka u starosti, solidarnost i dijalog, potpora sudjelovanja u drutvu)

    Promicanja neovisnog ivota (promicanje zdravlja i preventivne zdravstvene zatite, maksimalna samostalnost u dugoronoj skrbi, prilagoeni stambeni uvjeti)

  • 4.12.2012

    12

    Unapreenje zdravlja

    Je proces osposobljavanja ljudi da uveaju mogunosti ovladavanja razvojem svog zdravlja i da ga mogu unaprijediti. Proces kojim ljudi preuzimaju kontrolu nad svojim zdravljem i tako ga unapreuju.

    Zato je bitno?

    Unapreuje kvalitetu i kvantitetu ivota

    Smanjuje rizik od nastanka kroninih bolesti

    Umanjuje posljedice ve postojeih kroninih bolesti

    Nikada nije rano i nikada nije kasno poeti mijenjati loe i prihvaati zdrave stilove ivota

    Male promjene u funkciji mogu dovesti do velike razlike u kvaliteti ivota starijih osoba i njihovih skrbnika

  • 4.12.2012

    13

    Nastavni zavod za javno zdravstvo PGOdjel socijalne medicineOdsjek gerontologije

    Gerontoloke radionice-Zlatno doba ivota

    Od 2007. gerontoloke aktivnosti Unapreenje ivota ljudi starije ivotne dobi, Od 2007. gerontoloke aktivnosti Unapreenje ivota ljudi starije ivotne dobi,

    tribine, predavanja, radionice,tribine, predavanja, radionice,

    izdane brojne broure: Zdrava prehrana, Prevencija ozljeda zglobova i kosti izdane brojne broure: Zdrava prehrana, Prevencija ozljeda zglobova i kosti

    kod starijih osoba, Tjelesnom aktivnou do zdrave i aktivne starosti, Zatita kod starijih osoba, Tjelesnom aktivnou do zdrave i aktivne starosti, Zatita

    oiju u oiju u strarijojstrarijoj dobi, Zatita dobi, Zatita zubijuzubiju ,eerna bolest,eerna bolest

    broura Zlatno doba ivota.broura Zlatno doba ivota.

    Nastavni zavod za javno zdravstvo PGOdjel socijalne medicineOdsjek gerontologije

    Gerontoloke radionice-Zlatno doba ivota:

    Grad Cres

    Opina Fuine

    Opina Matulji

    Grad Kastav

    Grad Rijeka

  • 4.12.2012

    14

    Nastavni zavod za javno zdravstvo PGOdjel socijalne medicineOdsjek gerontologije- Gerontoloke radionice-Zlatno doba ivota-Grad Cres

    Nastavni zavod za javno zdravstvo PGOdjel socijalne medicineOdsjek gerontologije- Gerontoloke radionice-Zlatno doba ivota-Opina Matulji, Grad Rijeka

  • 4.12.2012

    15

    Nastavni zavod za javno zdravstvo PGOdjel socijalne medicineOdsjek gerontologije- Gerontoloke radionice-Zlatno doba ivota- Opina Fuine

  • 4.12.2012

    16

    Nastavni zavod za javno zdravstvo PGOdjel socijalne medicineOdsjek gerontologije- Gerontoloke radionice-Zlatno doba ivota

    Nastavni zavod za javno zdravstvo PGOdjel socijalne medicineOdsjek gerontologije- Gerontoloke radionice-Zlatno doba ivota

  • 4.12.2012

    17

    Nastavni zavod za javno zdravstvo PGOdjel socijalne medicineOdsjek gerontologije-Skrining osteoporoze kod ena PG

    Grad Kraljevica

    Opina Malinska

    Opina Fuine

    Opina Matulji

    Opina Vikovo

    Grad Cres

  • 4.12.2012

    18

    Nastavni zavod za javno zdravstvo PGOdjel socijalne medicineOdsjek gerontologije- Rano otkrivanje promjena na madeima

    2012. godina u Opini Matulji

    Nastavni zavod za javno zdravstvo PGOdjel socijalne medicineOdsjek gerontologije-Debljina bolest modernog doba-prevencija, rano otkrivanje i lijeenj