glazba romantizma, najpoznatiji predstavnici i njihova djela · glazba romantizma, najpoznatiji...

http://www.audiologs.com/ozrenbilan/sitemap.htm


Glazba romantizma, najpoznatiji predstavnici i njihova djela

Romantizam 1780–1910

Gioacino Rossini Gaetano Donizetti Vicenzo Bellini Hector Berlioz

Johann Straus Felix Mendelssohn Fryderyk Chopin

Robert Schumann Franz Schubert

Franz Liszt Richard Wagner Giuseppe Verdi Anton Bruckner

Giacomo Puccini Petar Ilič Čajkovski

Johannes Brahms Camille Saint-Saens

Antonin Dvorak Nikolai Rimski Korsakov Georges Bizet Pablo Sarsate

Edvard Grieg Edward Elgar

Ruggiero Leoncavallo Giacomo Puccini

Gustav Mahler Richard Strauss Jean Sibelius Alexandar Scriabin

Sergei Rachmaninoff Otorino Respighi

i mnogi drugi…

Glazbeni romantizam je razdoblje klasične glazbe koje traje od 1780. do 1910., a povezan je s europskim umjetničkim i književnim periodom romantizma. Beethoven oko 1820. godine počinje pisati strastvene skladbe. Njegova 9. simfonija značajna je kako zbog duljine i složenosti, tako i zbog uvođenja vokalnih solista i zbora u čisto instrumentalni oblik klasične simfonije. Razlog tome je što Beethoven postojećim formama nije mogao izraziti sve što je osjećao. Nakon ovog radikalnog odmaka od tradicije, mnogi drugi skladatelji također počinju slobodno eksperimentirati. Tada u svjetlu romantizma u književnosti dolazi do slične promjene u stilu klasične glazbe. Osnovne promjene su:

Autori su zaokupljeni i posve predani prirodi Fascinirani su prošlošću, posebno srednjim vijekom te legendama srednjovjekovnih vitezova

Okreću se tajnovitom i natprirodnom, vjerskim i jezivim temama

Postoji čežnja za vječnosti Tajnovite konotacije prema udaljenom, neobičnom, nevjerojatnom, čudnom i iznenađujućem

Usredotočenje na noćne, sablasne i zastrašujuće pojave

Uvođenje elemenata natprirodnog i mističnog poimanja i duhovnog iskustva Posvećuje se pozornost mitovima i nacionalnom

Naglašava se krajnji subjektivizam

Postoji interes za autobiografskim Vlada nezadovoljstvo prema postojećim glazbenim formulama i konvencijama

Beethoven je također značajan u povijesti glazbe i po tome što je bio prvi skladatelj koji je zarađivao izravno vlastitim radom bez subvencioniranja Crkve ili aristokracije. Haydn je bio zaposlenik kod grofa Esterhazyja koji je imao autorsko pravo na sve Haydnove skladbe kao i na naplatu autorskih prava pri izvođenju. Svi glazbenici i skladatelji bili su na razini sluge. Za razliku od Mozarta i Haydna, Beethoven nikada nije služio aristokraciji niti Crkvi, već mu je slobodu stvaranja omogućila pojava nove građanske klase. To je publika koja je bila voljna kupiti ulaznice za Beethovenove koncerte. Uz naknadu koju je primao od podučavanja, prodaje skladbi, te iz prodaje karata za javne nastupe, Beethoven je bio u mogućnosti ugodno živjeti. To je bio odlučujući faktor koji mu je dopustio izražavanje svog ekstremnog individualizma, odbijajući ulogu umjetničkog sluge u kojoj su bili zarobljeni divovi poput Haydna i Mozarta. Mogao je pisati što je god htio i izazivati javnost da ga slijedi – postao je preteča novog razdoblja lomeći postojeće norme.

Uspon nove srednje klase stvorio je publiku koja je tražila svježu glazbu. To je također bila publika koja je bila snažno privučena emocijama u umjetnosti. Glazba je više od bilo koje druge umjetnosti imala sposobnost izazivanja snažnih emocija. Stare forme su se zadržale, pa su skladatelji romantizma i dalje koristili postojeće oblike. Najznačajniji predstavnici i glazbeni primjeri romantizma

Franz Schubert (1797-1828), uz Beethovena, začetnik je razdoblja romantizma. Općenito se drži za prvog od najvećih romantičara. Schubertovo najveće postignuće u glazbi bilo je otkriće glazbene forme Lied – umjetničke pjesme. Solo pjevač nastupa uz pratnju klavira. Tekstovi su najčešće pjesme istaknutih književnika. To su pomno skladana djela, najčešće s varijacijama melodije među stihovima, što predstavlja odmak od tradicionalne narodne pjesme. Umjetnička



http://www.audiologs.com/ozrenbilan/romantizam.pdf











http://www.audiologs.com/ozrenbilan/Saens.pdf


http://www.audiologs.com/ozrenbilan/Beethoven.pdf





pjesma – Lied, množina Lieder, je važni dio povijesti europske glazbe. Predstavljaju nastojanje, kojim su skladatelji romantizma pokušali spojiti više umjetničkih pravaca, stvarajući novi oblik poezije i glazbe. Schubert je 1814. stvorio svojim djelom uzor brojnim skladateljima koristeći Goetheove pjesme s početnom Gretchen am Spinnrade.

Za razliku od Schubertovih Lieder, danas su njegova operna djela potpuno nepoznata. Druga najvažnija djela su mu skladana za klavir i gudački kvartet, pogotovo nizovi sonata. Međutim, najšira publika najčešće traži Schubertove simfonije od kojih je najpoznatija Nedovršena 8. simfonija. Stručnjaci drže 5. Simfoniju u b-molu briljantnim djelom, puno energije, u kojoj se vidi veliki utjecaj Haydna i Mozarta. Još je interesantnije što je skladao 1816. kada je imao samo 19 godina. Prvi stavak je Allegro, koji počinje s uzlaznom temom gudača kojima se suprotstavlja tema flaute. Glazba potom prelazi u novi ključ s novom temom. Stavak je izuzetno živahan, s karakteristikama plesa, što je karakteristično za mnoge skladbe tog perioda. U najbolje izvedbe možemo ubrojiti:

Schubert Symphonies Carlos Kleiber Complete Orchestral Recordings (DG)

Symphony No 8. Unfinished Staatskapelle Dresden Sir Colin Davis – (Profil)

Symphony No 8. Unfinished Claudio Abbado Chamber Orchestra of Europe (DG)

Piano Sonatas Sir András Schiff (ECM New Series)

Piano Sonatas Wilhelm Kempff (DG)

Piano Trio No 2. The Florestan Trio (Hyperion)

Hector Berlioz (1803-1869) najpoznatiji je po grandioznim orkestralnim djelima, a naročito je popularna njegova Symphonie fantastique. To je jedan od najranijih primjere poeme romantičnog tona – djela koje nastoji ispričati priču samim instrumentima, bez tekstualnog dijela i bez pjevača. Teme su nesretna ljubav, opijum i čarobnjaštvo. Berlioz se razlikuje od ostalih skladatelja po tome što je eksperimentalno pristupio postupku orkestracije djela. Njegovo djelo ne obilježavaju samo pomaci i promjene ritma i melodije nego i (u tom trenutku) šokantne kombinacije glazbala kako bi se postigli jedinstveni timbri. U stavku Rokoczy marš, na početku čujemo fanfare, nakon kojih se definira tema puhačkim i gudačkim instrumentima, što se u nastavku naglašava isprekidanim udaraljkama. U čitavoj klasici, u simfonijskim djelima, dominantni su gudački instrumenti. Međutim, Berlioz koristi puhačke instrumente kako bi stvorio promjenjivi timbar kojim iznosi temu. Udaraljke daju živost završetku stavka i od toga je trenutka

brojnim skladateljima to bio uzor načina variranja zvuka simfonijskog orkestra. Na žalost ili na radost slušatelja, ponekad na ekstremne i iznenađujuće načine. Među najbolje izvedbe Berliozovih djela možemo ubrojiti:





Frédéric Chopin (1810-1849) rodio se u Poljskoj, a kao vrlo mlad je putovao u Berlin, Beč i Dresden. 1830. odlazi u Pariz koji je određivao stilske i estetske smjernice glazbe. Njegova ljubav s književnicom George Sand opisani su u literaturi. Chopin je skladao isključivo djela za klavir, a mali broj djela za orkestar. Njegov opus od 74 djela po formi i strukturi nema premca u europskoj glazbi. Chopinov utjecaj na klavirsku glazbu i stil interpretacije traje do danas. Za razliku od Berlioza, Chopin nije bio zainteresiran za prenošenje teksta ili poruku glazbom, nego je skladao tzv. čistu ili apsolutnu glazbu. Njegov je način sviranja famoznih nizova etida unio velike promjene u načinu skladanja za klavir. Valceri su mu najpoznatija djela, a naročito je poznat Valcer Op. 64 br. 1. Valcer je bio najpopularniji ples 19. stoljeća. Međutim, za razliku od Straussovih valcera, Chopinovi nisu plesni. Klavirist stalno naglo usporava i ubrzava tempo. Najbolje izvedbe Chopinovih djela su:

Piano Sonatas Janina Fialkowska ATMA Classique

Four BalladesMurray Perahia Sony Classical

Mazurkas Vladimir Ashkenazy Decca

Giuseppe Verdi (1813-1901). Najveći dosezi romantizma bili su u operi, a Verdi je vodeći skladatelj u periodu romantizma. Najpopularnija mu je opera La Traviata. Nakon ere Bellinija, Donizettija i Rossinija, Verdi dominira operom, a sasvim je jasno da su prethodnici izvršili veliki utjecaj. La Traviata je inspirirana grčkom tragedijom u 17. stoljeću. U drugoj velikoj operi, Rigolettu (temeljenom na francuskoj drami Le roi s'amuse), sadržaj se temelji na tiraniji, očinskoj predanosti i romantičnoj ljubavi. Zajednička karakteristika kasnog 18. i početka 19. stoljeća u umjetnosti je ljubav koja završava brakom. To je bila reakcija građanskog sloja na razvrat aristokracije .

U operi Riogoletto, najpoznatija je arija La donna è mobile – Žena je varljiva. Verdi je tako u par poteza ocrtao banalan lik poput Vojvode od Mantove. Promatrajući ga s moralnog stajališta, on i jest banalan. U ariji cinični Vojvoda iznosi Rigolettu tvrdnju kako su sve žene iste i varljive. Vidi tekst dolje.





Međutim, razuzdani Vojvoda zavodi Rigolettovu naivnu kći Gildu. U ovoj operi Verdijev talent realizirao je melodije kao nikada prije. Najdramatičniji trenuci opere Traviata odvijaju se u solo arijama ili duetima. La donna è mobile je najpopularnija tenor arija koja je ikad skladana, a melodija je poznata svima, pa čak i onima koji operu nikada nisu slušali. Glasovi u operi romantizma školovani su kako bi ispunili cijelu salu bez pojačanja. Najbolje su izvedbe:

La donna e mobile Qual piuma al vento

Muta d'accento

E di pensiero Sempre un amabile

Leggiadro viso, In pianto o in riso,

E menzognero. La donna e mobile

Qual piuma al vento

Muta d'accento E di pensiero…

La traviata Callas, Di Stefano, Bastianini Chorus and Orchestra of La Scala, Milan

Carlo Maria Giulini

Tito Gobbi Rigoletto Maria Callas Gilda Chorus and Orchestra of La Scala, Milan

Tullio Serafin

Robert Schumann (1810-1856) je po uzoru na Schuberta skladao mnoge Lieder i simfonije. Kinderszenen, Opus 15, je niz od 13 klavirskih skladbi napisanih 1838. Schumann je prvobitno napisao njih 30, ali je za konačnu inačicu izabrao 13. Sedma Träumerei, je Schumannova najpoznatija slatka i sanjiva skladba. Glazba krivuda u kontrastu s metričkom pravilnošću barokne ili klasične glazbe – pravi romantični stil i ugođaj s vrlo naglašenom melodijom uz minimalnu harmoničnu pratnju. Najbolje izvedbe Träumerei Kinderszenen su Martha Argerich DG 410653 (1984), Vladimir Horowitz CBS/Sony 42409 (1962), Mieczysław Horszowski Nonesuch 79202 (1988), Peter Katin Olympia 218 (1988), Wilhelm Kempff DG 435045 (1973), Radu Lupu (London), Antonín Kubalek Dorian 90116 (1988), Benno Moiseiwitsch Testament 1196 (1930), Ivan Moravec Supraphon 3508 (1987), Artur Schnabel Naxos 8.110665 (1947) i Ruth Slenczynska Ivory Classics 71004 (1999)

Franz Liszt (1811-1886) je bio zvijezda razdoblja romantizma u suvremenom smislu te riječi. Putovao je širom Europe izvodeći teške i spektakularne klavirske skladbe generirajući histerični entuzijazam. To je privlačilo veliki broj žena koje su s njim željele imati aferu. Velikom je broju to i uspjelo. Ponekad 19. stoljeće zamišljamo kao vrijeme viktorijanske represije; međutim, slobodna ljubav je cvala. Tako je Liszt imao vrlo duge afere s udanim plemkinjama s kojima je imao mnogo djece. Dakle, život uspješnih skladatelja romantizma bio je veoma nalik suvremenim rock zvijezdama.

Liszt inspiriran Berliozovom Symphonie fantastique, skladao je nekoliko djela za orkestar i mnogo klavirske glazbe. Pored toga pisao je transkripcije poznatih djela za klavir. U to je vrijeme skoro svaka građanska obitelj imala je klavir i bar nekoliko izvođača. Zbog toga je postojalo veliko tržište transkripcija što je omogućavalo slušateljima da čuju glazbu koju su inače izvodili simfonijski orkestri.

Uvodni stavak Lisztovog Prvog klavirskog koncerta, skladanog 1849., (skladao ga je 26 godina) tipičan je za njegov romantičarski spektakularni stil. Oznaka je tempa Allegro maestoso. Slijedeći je tempo Tempo giusto, a to podrazumijeva da izvođač treba zadržati jednoliki tempo tijekom izvedbe. Međutim, ovo se ne mora prestrogo





interpretirati budući da postoje mnogi dijelovi u kojima se fraza svira sporije , čime se krade vrijeme od idućeg takta. Ta se praksa naziva rubato i predstavlja još jednu karakteristiku romantizma. Posljedica je snažan ritam koji promjenljivo teče, ali ne posustaje. Među bolje izvedbe možemo ubrojiti burni nastup Marthe Argerich kako bi dobili ideju o tome za što je Liszt bio sposoban, što je mogao skladati i odsvirati na klaviru.

Felix Mendelssohn-Bartholdy (1809-1847) bio je čudo od djeteta i unuk filozofa Mosesa Mendelssohna. Skladateljev je otac Abraham prešao na luteranstvo i imenu dodao Bartholdy. Opera i Lieder nisu bili jedini oblici kojima su skladatelji romantizma integrirali glazbu i literaturu. Skladali su i scensku glazbu kako bi stvorili ili pojačali atmosferu.

Ta djela se najčešće sastoje od uvertire koja prethodi izvedbi. Nakon toga su kratke skladbe koja se izvode između scena te glazbe koja prati akciju na sceni. Tako u Snu ljetne noći Mendelssohnova glazba uključuje i napjeve koje izvode zborovi vila. Među nekoliko ljupkih stavaka Sna ljetne noći najpoznatiji je Svadbeni

marš, u tempu Allegro vivace, Oberona i Titanije. Spektakularno korištenje limenih puhaćih instrumenata i udaraljki stvara uzbuđenje. Završne se fraze sastoje od slojeva gudača, limenih duhaća i flauta stvarajući krajnje bogatu instrumentalnu teksturu. Jedna od najboljih izvedbi je ona Previnova.

Johannes Brahms (1833-1897) je bio velikan romantizma 19. stoljeća ne samo zbog simfonijske glazbe, zbog koje je najpoznatiji, nego i zbog brojnih komornih djela za manje ansamble i solo klavir. Iako je skladao na principima romantizma, bio je konzervativan skladatelj crpeći inspiraciju iz klasičnih prethodnika Haydna, Mozarta i Beethovena. Najpopularnije djelo su mu Mađarski plesovi. U bolje izvedbe Ungarische Tänze možemo ubrojiti izvedbu Wiener Philharmoniker Orchestra pod ravnanjem Claudia Abbada.

Petar Ilič Čajkovski (1840-1893) skladao je opere, klavirske koncerte i razna komorna djela, ali je najpoznatiji po Simfonijama 4. – 6. te baletima Labuđe jezero, Trnoružica i Orašar. Ono što ga razlikuje od ostalih skladatelja je to što je imao talent za bujicu prekrasnih melodija. Iako je kao osoba navodno bio mračan lik, njegova glazba puna je sunčeve svjetlosti i slavljeničkog duha. Takva je i Danse des mirlitons iz Orašara. Flaute, limeni duhaći i gudački instrumenti opisuju ples različitih likova. Ruska škola je prva transformirala balet u uzvišenu umjetnost i izvršila ogroman utjecaj na skladatelje 20. stoljeća.

U najbolje izvedbe Orašara možemo ubrojiti: Valery Gergiev, Kirov Orchestra (Philips); Simon Rattle, Berlin Philharmonic (EMI/Warner Classics); Semyon Bychkov, Berlin Philharmonic (Philips); Seiji Ozawa, Boston Symphony (DG); Antal Dorati, London Symphony (Mercury); Andre Previn, London Symphony (EMI/Warner Classics); Ondrej Lenard, Czecho-Slovak Radio Symphony (Naxos).





Antonin Dvořák (1841-1904) bio je međunarodno poznat skladatelj kojemu je uzor bio Bedřich Smetana. Popularne su mu simfonije i komorna djela za koja je karakteristična prekrasna melodija i ritam.

Najizvođeniji su mu Slavenski plesovi, a među najbolje izvedbe Slavonic Dances, Op. 46 No. 1 možemo ubrojiti izvedbu Chamber Orchestra of Europe pod ravnanjem Nikolausa Harnoncourta u izdanju Warner Teldec.

Georges Bizet (1838-1875) je imao sudbinu da ga se pamti po samo jednom djelu – romantičnoj operi Carmen. To je jedna od najpopularnijih opera svih vremena. Pored opere Carmen, Bizet je skladao i poznatu L'Arlésienne Suite, a čuvena mu je i arija tenora iz Les pêcheurs de perles. Pored toga 1935. pronađena je njegova Simfonija u C duru, skladana 1855. koja nikada nije bila izvedena za vrijeme njegova života. Opera Carmen sadrži mnogo više glazbe koja se pamti nego što su neki skladatelji napisali u čitavom životu. Temeljena je na pripovijesti Prosper Mérimée o strastvenoj djevojci koja bezobzirno zavodi mladog bespomoćnog vojnika. To je primjer uobičajene teme romantizma - femme fatale, koja predstavlja kombinaciju spolnosti i bezobzirnosti. Istovremeno opera predstavlja i refleksiju na Španjolsku koja se percipira kao egzotična zemlja. Koristi se španjolski ritmovi i plesovi kao začin glazbi. Seguidilla je vrsta španjolskog plesa. Carmen dok zavodi vojnika pleše i pjeva:

Près des remparts de Séville Chez mon ami Lillas Pastia,

J'irai danser la séguedille Et boire du Manzanilla!

J'irai chez mon ami Lillas Pastia!

Oui, mais toute seule on s'ennuie,

Et les vrais plaisirs sont à deux; Donc pour me tenir compagnie J'ammenerai mon amoureux !

Mon amoureux . . . il est au diable . .

Je l'ai mis à la porte hier !

Mon pauvre cœur, très consolable,

Mon cœur est libre comme l'air!

J'ai des galants a la douzaine, Mais ils ne sont pas a mon gré;

Voici le fin de la semaine: Qui veut m'aimer ? je

l'aimerai! Qui veut mon âme ?. . . elle est

à prendre ! Vous arrivez au bon moment !

Johann Strauss ml. (1825-1899). Kada se govori o bečkim valcerima najčešće se misli na Straussove valcere, Johanna Straussa ml. - Kralja valcera. Pripadao je obitelji s velikim brojem skladatelja. Djela su mu bila izuzetno popularna za vrijeme života pa sve do danas. Svake se godine iz Beča emitira koncert sa Straussovim valcerima, a navečer se tradicionalno izvodi opera Die Fledermaus. Iako su mu valceri najpopularniji, predstavljaju manji dio njegovog ukupnog opusa polki i mazurki.

Pizzicato Polka predstavlja novinu jer violinisti moraju trzati žice instrumenta umjesto da preko njih prelaze gudalom. Ova tehnika naziva se pizzicato. U najbolje izvedbe možemo ubrojiti izvedbu Bečke filharmonije pod ravnanjem Carlosa Kleibera, New Year's Concert 1989.





Richard Wagner (1813-1883) je bio vrlo važna i značajna ličnost u povijesti opere. Zbog pokušaja promjene opere polovinom 19. stoljeća došlo je do podijele skladatelja u Wagnerijance i protu-Wagnerijance. Najvažnije djelo mu je četverodijelni ciklus Prsten Nibelunga - Der Ring des Nibelungen. To je ciklus četiri opere koju čine: Rajnino zlato, Walküra, Siegfried i Sumrak bogova. Pored ostalih djela, poznata mu je i opera Leteći Holandez.

Wagneru je za pisanje i uglazbljivanje libreta trebalo 28 godina, dok izvođenje traje oko 16 sati. Walküre je drugi dio. Wagner je nastojao uspostaviti germansku mitologiju poput grčko-rimske temeljem mitova. I danas postoji podjela za i protiv Wagnera, međutim, neke se arije sviđaju svima. Takva je i čuvena arija koja se u operi izvodi dok lete duhovi ratnica poznatih kao Walkürae. Među najbolje izvedbe možemo ubrojiti:

Der Ring des Nibelungen

Vienna Philharmonic Orchestra Georg Solti

Der Ring des Nibelungen Bayreuth Festival Orchestra

Joseph Keilberth

Der fliegende Holländer New Philharmonia Orchestra

Otto Klemperer

Edvard Grieg (1843-1907) je utemeljitelj Norveške glazbene škole. U kasnom romantizmu četiri skandinavska umjetnika skrenula su pozornost svojim remek djelima. To su bili Šveđanin August Strindberg, Norvežanin Henrik Ibsen, finski skladatelj Jean Sibelius i Edvard Grieg. Ibsenova poetska drama iz 1867. Peer Gynt poslužila je Griegu kao predložak za glazbu. U minijaturnoj poemi čujemo pjev ptica i pastirov rog dok sunce sjaji iznad obzora. Melodija pri tome prelazi s instrumenta na instrument. Programskom glazbom skladatelj nam priča i postavlja scenu na kojoj se odvija radnja. Ako se slušatelju sve prenosi čisto instrumentalno – kažemo da glazba ima program.

Takva djela skladaju se od renesanse, a posebno su popularna u 19. stoljeću. Međutim u 20. stoljeću javlja se otpor programskoj glazbi, pri čemu kritičari inzistiraju kako glazba treba biti sama sebi svrha i bez ikakvih dodatnih objašnjenja. Među najbolje izvedbe Peer Gynta možemo ubrojiti:

Peer Gynt

RPO Sir Thomas Beecham

Peer Gynt Paavo Jarvi

Estonian National Symphony Orchestra

Peer Gynt Suites

BPO Herbert von Karajan

Camille Saint-Saëns (1835 – 1921) (mnogo opširnije na poveznici) bio je francuski skladatelj, orguljaš, dirigent i klavirist u periodu romantizma. Najpoznatija su mu djela Rondo Capriccioso (1863), Klavirski koncert br. 2 (1868), Koncert za violončelo br. 1 (1872), Danse macabre (1874), opera Samson i Delilah (1877), Koncert za violinu br. 3 (1880), Simfonija br. 3 (1886) te najpoznatija suita Karneval životinja (1886), kojoj je zabranio izvođenje za života.

Nakon perioda romantizma u glazbi dolazi do postromantizma. Odnosi se na skladatelje koji koriste oblike baroka i klasicizma uz zadržavanje aspekata perioda romantizma, poput Giacoma Puccinija i Sergeja Rahmanjinova.



http://www.audiologs.com/ozrenbilan/saens.pdf

glazba romantizma, najpoznatiji predstavnici i njihova djela · glazba romantizma, najpoznatiji...

Documents