gazi husrev-begova bibliotekaghb.ba/uimages/udoc/01 - gazi husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka...

56

Upload: others

Post on 23-Oct-2019

22 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi
Page 2: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAAutor teksta: Mustafa Jahić

Izdavač: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA Gazi Husrev-begova br. 46, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel: +387 /33/ 238-152, 264-960 (1, 2) • Fax: +387 /33/ 205-525 www.ghb.ba

Za izdavača: dr. Mustafa Jahić

Design: Tarik Jesenković Fotografije: Faruk Spilja i Ahmed MehmedovićLektor: Aida Krzić Korektor: Tarik Jakubović

Štampa: AMOSGRAF, Sarajevo • Tiraž: 1.000 (na bos. jeziku) Sarajevo, septembar 2013. godine

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo 027.4(497.6 Sarajevo) JAHIĆ, Mustafa Gazi Husrev-begova biblioteka / [autor tekstaMustafa Jahić ; fotografije Faruk Spilja, AhmedMehmedović]. - Sarajevo : Gazi Husrev-begovabiblioteka, 2013. - 55 str. : ilustr. ; 21 cm ISBN 978-9958-580-05-5COBISS.BH-ID 20645638

Page 3: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAAutor teksta: Mustafa Jahić

Izdavač: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKA Gazi Husrev-begova br. 46, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel: +387 /33/ 238-152, 264-960 (1, 2) • Fax: +387 /33/ 205-525 www.ghb.ba

Za izdavača: dr. Mustafa Jahić

Design: Tarik Jesenković Fotografije: Faruk Spilja i Ahmed MehmedovićLektor: Aida Krzić Korektor: Tarik Jakubović

Štampa: AMOSGRAF, Sarajevo • Tiraž: 1.000 (na bos. jeziku) Sarajevo, septembar 2013. godine

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo 027.4(497.6 Sarajevo) JAHIĆ, Mustafa Gazi Husrev-begova biblioteka / [autor tekstaMustafa Jahić ; fotografije Faruk Spilja, AhmedMehmedović]. - Sarajevo : Gazi Husrev-begovabiblioteka, 2013. - 55 str. : ilustr. ; 21 cm ISBN 978-9958-580-05-5COBISS.BH-ID 20645638

Page 4: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi
Page 5: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Gazi Husrev-begova biblioteka

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sara-jevu najstarija je kulturna institucija u Bosni i Hercegovini, koja od svoga

osnutka kontinuirano služi misiji radi koje je osnovana. Naime, Gazi Husrev-beg, bosanski namjesnik, u Vakufnami o gradnji Medrese napisanoj 1537. godine, predvidio je da se “od novca koji preteče za gradnju Medrese kupi do-brih knjiga, koje će se upotrebljavati u spome-nutoj medresi, da se njima koriste čitaoci i da iz njih prepisuju oni koji se bave naukom”. Tom prilikom Gazi Husrev-beg je lično uvakufio ne-koliko rukopisa za biblioteku Medrese. Neki od tih rukopisa sačuvani su do danas i nalaze se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Tako se godina osnutka Gazi Husrev-begove medrese smatra i godinom utemeljenja istoimene biblioteke.

Gazi Husrev-begova biblioteka je najstarija javna biblioteka u Bosni i Hercegovini, koja radi kontinuirano od svoga osnutka 1537. godine.

KSl. 1. Kuršimlija medresa - mjesto osnivanja Gazi Husrev-begove biblioteke

Sl. 3. Gazi Husrev-begova džamija u Sarajevu

KSl. 4. Pogled na Kuršimliju medre-su, u pozadini Gazi Husrev-begova džamija

Sl. 2. Stranica rukopisa s tekstom o uvakufljenju knjiga (R-268)

úóí

5

Page 6: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Sve do 1863. godine Biblioteka je bila u sklopu Medrese. Te je godine, na poticaj Topal Osman-paše, bosanskoga namjesnika, uprava Gazi Husrev-begova vakufa dogradila jednu veću prostoriju uz Gazi Husrev-begovu džami-ju, pored munare, u koju je Biblioteka preselje-na iz Medrese.

U navedenom prostoru Biblioteka je ostala do 1935. godine, kada je, zbog povećanja knjiž-nog fonda i broja korisnika, premještena u pri-zemne prostorije zgrade sarajevskog muftijstva ispred Careve džamije. Kasnije se Biblioteka proširila i u zgradi bivšeg Ulema-medžlisa, ta-kođer pred Carevom džamijom, a cijela zgrada

bivšeg muftijstva upotrijebljena je za smještaj knjižnog fonda.

U prostorijama ispred Careve džamije Bi-blioteka je ostala do aprila 1992. godine, kada je iz sigurnosnih razloga usljed agresije na Bo-snu i Hercegovinu izmještena iz ovih prosto-rija. Štampane knjige premještene su u desnu tetimu Careve džamije dok su rukopisi tokom agresije (1992.-1996.) premještani više (osam) puta na različite lokacije u Sarajevu. Najvredni-jih 500 rukopisa smješteni su u trezor Privred-ne banke, gdje su ostali tokom cijeloga rata. Zahvaljujući ovim aktivnostima svi fondovi Biblioteke su u cijelosti spašeni.

Sl. 5. Zgrada bivšeg Ulema-medžlisa i sarajevskog muftijstva, ispred Ca-reve džamije, u kojoj se nalazila Gazi Husrev-begova biblioteka u periodu 1935-1992. k

6

Page 7: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Knjižni fond

Kako je izgledao prvobitni knjižni fond Biblioteke teško je utvrditi, jer su razne vrste nedaća - kao što su poplave, po-

žari, ratovi i druge nesreće koje su kroz četiri stoljeća pratile Sarajevo, pogađale i Biblioteku. Posebno velika nesreća pogodila je Biblioteku tokom provale Eugena Savojskog 1697. godine u Sarajevo, kada je spaljen i opljačkan i Gazi Husrev-begov vakuf. Tom prilikom izgorjele su ili odnesene sve knjige iz Biblioteke. Ovom prilikom nestali su i sidžili iz Sarajevskog šeri-jatskog suda i drugi historijski dokumenti.

Fond Gazi Husrev-begove biblioteke tre-nutačno broji oko stotinu hiljada kodeksa ru-kopisa, štampanih knjiga, časopisa i dokume-nata na arapskom, turskom, perzijskom, bo-sanskom i još nekim evropskim jezicima. Od toga više od 10.500 bibliotečkih jedinica čine kodeksi rukopisa sa oko 20.000 većih i manjih djela iz islamskih nauka, orijentalnih jezika, lijepe književnosti, filozofije, logike, historije, medicine, veterine, matematike, astronomije i drugih nauka.

Rukopisni fond Biblioteke povećavao se na razne načine. Značajan broj rukopisa prepisan je u Gazi Husrev-begovoj medresi i Hanikahu. O tome svjedoče natpisi na velikom broju sa-čuvanih rukopisa. To istovremeno svjedoči da su Medresa i Hanikah bili i prepisivački centri.

Rukopisni fond Gazi Husrev-begove biblio-teke, naročito u kasnijoj fazi, povećavao se i na taj način što su mnogi pojedinci uvakufljavali ili poklanjali ovoj biblioteci svoje knjige ili cije-

Sl. 6. Pribor za pisanje.

úóí

7

Page 8: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

le biblioteke. Fond Biblioteke značajno je pove-ćavan i priključivanjem ovoj biblioteci ostataka knjiga iz drugih javnih biblioteka i medresa Bosne i Hercegovine.

Tako su u ovu Biblioteku došli rukopisi knjiga iz biblioteka:

• Hadži Mehmed-bega Karađoz-bega iz Mo-stara (osn. 1557.)

Sl. 7. Rukopis djela Multaka-l-abhur, na arapskom jeziku, autora Ibrahima el-Halebije (um. 1549.), prepisao je Jahja, sin Abdullahov, sin Mahmu-dov, iz Visokog, u Gazi Husrev-bego-voj medresi u osamnaestom stoljeću. (R-1636) k

8

Page 9: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

• Memi Šah-bega iz Foče (osn. 1569.)

• Derviš-paše Bajezidagića iz Mostara (osn. 1592.)

• Elči Ibrahim-pašine medrese iz Travnika (osn. 1704.)

• Mustafa-efendije Ejub(ov)ića - Šejh Juje (um. 1707.)

• Hadži Halil-efendije iz Gračanice (živio sredinom XVIII stoljeća)

• Osman Šehdi-efendije Bjelopoljca iz Sara-jeva (osn. 1760/61.)

• Abdulah-efendije Kantamirije iz Sarajeva (osn. 1774/75.) i dr.

Sl. 8. Rukopis djela Raf‘u-l-hafaʼ ‘an zati-š-šifaʼ, na arapskom jeziku, koje je napisao Ali ibn Sultan Muhammed el-Kari (um. 1605.), prepisao je hadži Muhammed, sin Velijuddina, mu-derris u Gazi Husrev-begovom hani-kahu u Sarajevu, 1193/1779. godine. (R-689)K

9

Page 10: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

U novije vrijeme za Biblioteku je otkupljeno nekoliko značajnih privatnih biblioteka, kao što su biblioteke Hadži Mehmed-efendije Han-džića (um. 1944.), dio biblioteke vrhovnog še-rijatskog suca Hilmi-efendije Hatibovića (um. 1944.), biblioteka Osmana Asafa Sokolovića (um. 1971.) i biblioteka dr. Muhammeda Hadži- jahića (um. 1986.).

U posljednje vrijeme za Gazi Husrev-bego-vu biblioteku poklonjeno je i nekoliko posebno vrijednih privatnih biblioteka koje su poklonili

njihovi vlasnici ili nakon njihove smrti nasljed-nici - kao što su biblioteke Sinanudin-efendije Sokolovića iz Sarajeva, porodice Čaršimamo-vić iz Zenice, sestara Đumišić iz Banje Luke i dr. U ovim i drugim poklonjenim i otkuplje-nim bibliotekama i zbirkama, pored rukopisa nalaze se i štampana djela na arapskom, tur-skom, perzijskom, bosanskom/srpskom/hrvat-skom i drugim evropskim jezicima.

Sl. 9. Rukopis djela et-Tebsire ve-t--tezkire, koje je napisao Zejnuddin Abdurrahim ibn el-Husejn el-Iraki, vakuf je biblioteke Osmana Šeh-di-efendije. (R-855) k

10

Page 11: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Sl. 10. i 11. (gore i lijevo). Rukopis el-Buharijine zbirke hadisa vakuf je Kantamirijine biblioteke. (R-114)

11

Page 12: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Rukopisi

kSl. 12. Rukopis djela Ihjau ulumi-d-din, na arapskom jeziku, koje je napisao Ebu Hamid Muhammed el-Gazali (um. 1111. godine) najsta-riji je rukopis u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Ovaj rukopis prepisan je za života njegovog autora, 1105. godine. (R-1308)

úóí

12

Page 13: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Veliki broj rukopisa nastali su - bilo da su napisani ili prepisani - u raznim krajevima islamskog svijeta, osobito u

pojedinim većim i značajnim centrima - kao što su: Mekka, Medina, Kairo, Bagdad i, naro-čito, Istanbul. Ovi rukopisi, ponekad unikati ili rariteti, dospijevali su u Bosnu i Hercegovinu i njoj susjedne zemlje na razne načine: trgovi-nom, odlaskom na hadž ljudi iz ovih krajeva ili, posebno, preko bošnjačkih studenata koji su se u tim centrima obrazovali i studirali.

Među ovim rukopisima nalaze se i dje-la bošnjačkih autora napisana ili prepisana u spomenutim i drugim mjestima i gradovima diljem islamskoga svijeta u kojima su njihovi bošnjački autori ili prepisivači služili na viso-kim državnim ili naučnim položajima.

1. Djelo Ihjau ulumi-d-din, na arapskom je-ziku, koje je napisao Ebu Hamid Muhammed el-Gazali (um. 1111. godine) najstariji je ru-kopis u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Ovaj rukopis prepisan je za života njegovog autora, 1105. godine.

2. Posebno vrijedan je rukopis Divana, na perzijskom jeziku, Hafiza Širazija (um. 1389.). Rukopis je ilustriran između nekih stihova mi-nijaturama u bojama, koje prikazuju prizore pojedinih stihova u Divanu. (R-1366)

3. Rukopis Divana pod naslovom Tuhfetu-l-ahrar perzijskog klasika Nurudina Abdurrah-mana al-Džamija (um. 1486.), spada među najljepše primjerke orijentalne kaligrafije koje posjeduje ova Biblioteka. Rukopis je prepisan u Mekki 1575. godine. (R-8677)

Sl. 13. i 14. Divan, na perzijskom jeziku, Hafiza Širazija. Rukopis je ilustri-ran između nekih stihova minijaturama u bojama, koje prikazuju prizore pojedinih stihova u Divanu. (R-1366)

13

Page 14: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

4. Djelo Firdevsu-l-ahbar bi mesuri-l-hitab, zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi el-Heme-dani (um. 1115.). Djelo je prepisao Abdusselam ibn Muhammed el-Havarizmi, 1151. godine, u medresi Imadiji u Hemedanu. (R 475)

5. Treći svezak komentara Kur’ana, na arapskom jeziku, koji sadrži 6. i 7. poglavlje iz Kur’ana (El-En‘am i El-A‘raf) iz djela Kita-bu-l-kešfi ve-l-bejani fi tefsiri-l-Kur’an, koji je napisao Ebu Ishak Ahmed ibn Muhammed ibn Ibrahim et-Talebi en-Nisaburi (um. 1035.). Rukopis je prepisao Berekat ibn Isa ibn Ebu Ja‘la Hamza, 1176. godine. (R-1369)

Sl. 15. Tuhfetu-l-ahrar perzijskog klasika Nurudina Abdurrahmana al-Džamija (um. 1486.), spada među najljepše primjerke orijentalne kali-grafije koje posjeduje ova Biblioteka. Rukopis je prepisan u Mekki 1575. godine. (R-8677)

Sl. 17. Treći svezak komentara Kurʼana, iz djela Kitabu-l-kešfi ve-l-bejani fi tefsiri-l-Kurʼan, koji je napisao Ebu Ishak Ahmed ibn Muhammed ibn Ibra-him et-Talebi en-Nisaburi. Rukopis je prepisao Berekat ibn Isa ibn Ebu Ja‘la Hamza, 1176. godine. (R-1369)

Sl. 16. Djelo Firdevsu-l-ahbar bi mesuri-l-hitab, zbirka hadisa koju je sa-stavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi el-Hemeda-ni (um. 1115.). Djelo je prepisao Abdusselam ibn Muhammed el-Havarizmi, 1151. godine, u medresi Imadžiji u Hemedanu. (R-475)

14

Page 15: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

6. Šesti i sedmi svezak komentara Kur’ana, na arapskom jeziku, poznatog pod kraćim imenom al-Kaššaf, koji je napisao Abu-l-Kasim Džaru-llah Muhammed ibn ‘Umer ez-Zamahšeri (um. 538/1143.). Prijepis je sravnjen s autografom 1262. godine u medresi el-Mustansiriji u Bag-dadu. (R-3836)

7. Ilustracije iz enciklopedijskog djela Ma‘ri-fat-nama, na turskom jeziku, koje je napisao šejh Ibrahim Hakki ibn Derviš Osman el-Erze-

rumi (um. 1780.). (R-105)8. Početak sedmog poglavlja četvrte knji-

ge poznatog medicinskog djela el-Kanun, na arapskom jeziku, koje je napisao Ibn Sina, na Zapadu poznat kao Avicena (um. 1037.) (R-3945)

9. Komentar djela Eškalu-t-te’sis fi-l-hende-se iz geometrije, na arapskom jeziku napisao Musa ibn Muhammed Kadi-zade (um. 1412.). Rukopis je prepisan 1675. godine. (R-1889)

Sl. 18. Ilustrirani rukopis djela Ma‘rifat-nama, šejha Ibrahim Hakki ibn Derviš Osman el-Erzerumija (um. 1780). (R- 105)

Sl. 19. Rukopis djela al-Kaššaf, Abu-l- -Kasim Džarullah Muhammed ibn ‘Umer ez-Zamahšerija (um. 538 /1143.) na arapskom jeziku. (R-3836)

Sl. 20. Ibn Sinaov el-Kanun na arap-skom jeziku. (R-3945)

15

Page 16: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

10. Djelo el-Mulehhas fi-l-hej’e iz astrono-mije, koje je na arapskom jeziku napisao Mah-mud ibn Muhammed ibn ‘Umer el-Džagmini el-Havarizmi (um. 1334.). Rukopis je prepisan u Mostaru 1658. godine. (R-2881/1)

11. Djelo Nuzhetu-n-nuzzar fi kalemi-l-gu-bar, iz matematike, oblast aritmetike, na arapskom jeziku, koje je napisao Ibn el-Haim el-Makdisi (um. 1412.). (R-2440/1)

12. Kompendij iz matematike Hulasa-tu-l-hisab, na arapskom jeziku, koji je napisao Behauddin Muhammed ibn Husejn el-Hari-si el-‘Amili (um. 1622.). Rukopis je prepisan 1677. godine. (R-487)

Sl. 23. Djelo el-Mulehhas fi-l-hejʼe iz astronomije, koje je na arapskom jeziku napisao Mahmud ibn Muham-med ibn ‘Umer el-Džagmini el-Hava-rizmi (um. 1334). Rukopis je prepisan u Mostaru 1658. godine. (R-2881/1)

Sl. 22. Nuzhetu-n-nuzzar fi kalemi-l-gubar, djelo iz matematike, na arap-skom jeziku, autora Ibn el-Haim el-Makdisija (um. 1412). (R-2440/1)

Sl. 21. Komentar djela Eškalu-t-te’sis fi-l-hendese na arapskom jeziku. (R- 1889)

Sl. 24. Rukopis Hulasatu-l-hisab, na arapskom jeziku (R-487)

16

Page 17: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Mushafi

Posebnu vrstu rukopisa predstavljaju mus-hafi koji se odlikuju izvanrednom kaligra-fijom i raznovrsnim ukrasima, najčešće sa

zlatnom podlogom, na prvim stranicama s po-sebno izrađenim zaglavljima (unvanima) prije početka teksta Kur’ana i prije početka svake sure (poglavlja) te ukrasima na marginama. Naročita pažnja poklanjana je uvezivanju mushafa s kori-cama izrađenim od najfinije kože u različitim bo-jama i utisnutim rozetama na vanjskoj a ponekad i na unutrašnjoj strani korica i na klapni.

kSl. 25. Korica Mushafa što ga je prepisao Abdullah b. Muhammed el-Hafiz el-Širazi, 980/1573. godine. (R-10505)

úóí

17

Page 18: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Sl. 26a , 26b, 26c (lijevo i gore) i sl. 27. (desno).

Rukopis Mushafa u prijepisu Abdullaha b. Muhammeda el-Hafiza el-Širazija iz 980/1573. godine, osim što krasi izuzetna kaligrafija sadrži i veliki broj iluminiranih listova. (R-10505)

18

Page 19: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

19

Page 20: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Sl. 28. Bogato iluminirane stranice mushafa Fadil-paše Šerifovića. (R-12)

20

Page 21: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

1. Mushaf, što ga je dao prepisati i uvaku-fiti za Gazi Husrev-begovu džamiju Muham-med Fadil-paša Šerifović (um. 1882.) odlikuje se, pored vanredne kaligrafije, još i ukrasima i ornamentima prvih stranica kao i oznakama za hizbove, džuzove, sedžde i unvane svih 114 sura. Ukrasi se nalaze u tekstu i na marginama. U rukopisu su označeni i načini čitanja Kur’ana na sedam načina (kiraet-i seb‘a). Ovaj Mushaf prepisao je izvjesni Dagistani, iseljenik sa Kav-

kaza, 1849. godine. Prema bilješci vakifa, ovaj Mushaf je trebao služiti kao primjerak za srav-njavanje drugih rukopisa s ovim Mushafom. Kao podloga za ovaj prijepis služio je stariji pri-mjerak rukopisa koji je prepisao Muhammed ibn Altuntaš ibn Abdullah el-Mukri el-Bagda-di, dok je njemu za uzorak služio prijepis Mus-hafa što ga je izradio Zejd ibn Sabit, po nalogu trećeg halife Osmana (el-Mushafu-l-Imam).

Sl. 29. Mushaf Fadil-paše ŠerifovićaK

21

Page 22: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

2. Džuzovi Mehmed-paše Sokolovića (um. 1579.) ističu se vanrednom kaligrafijom, ukra-sima i povezima, rađenim zlatom utisnutim

u kožu. U Biblioteci se čuva dvadeset i jedan džuz ovoga Mushafa. (R-63)

22

Page 23: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Sl. 30-32. (strana lijevo, lijevo i gore)Džuzovi Mehmed-paše Sokolovića spadaju u grupu najvrednijih rukopi-sa koji se čuvaju u Gazi Husrev-bego-voj biblioteci. Karakteriše ih vanred-no dobra kaligrafija i izuzetno bogata ornamentika. (R-63)

Sl. 33. Ornamentni detalj sa korice Džuzova Mehmed-paše Sokolovića. (R-63)

23

Page 24: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

3. U Biblioteci se nalazi i 53. primjerak Mushafa kaligrafa hafiza Ibrahima Šehovi-ća (um. 1811.) iz Sarajeva. Prijepis je završen

1214/1800. godine. Zna se da je Šehović prepi-sao Kur’an 66 puta jer je na svakom primjerku naveo koji mu je to po redu prijepis.

Sl. 34. Mushaf kaligrafa hafiza Ibra-hima Šehovića iz 1214/1800. godine. (R-9840)

24

Page 25: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Sl. 35. Rukopis Delailu-l-hajrat, prepis Ibrahima Šehovića (R-7579)

4. Među ukrašenim primjercima rukopisa Delailu-l-hajrata, koji se nalaze u ovoj Bibliote-ci, ističe se primjerak koji je prepisao, također, hafiz Ibrahim Šehović iz Sarajeva. (R-7579)

25

Page 26: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Sl. 36. Rukopis Delailu-l-hajrat, pri-jepis Ibrahima Šehovića. (R 7579)

26

Page 27: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Rukopisi djela bošnjačkih autora

Značajan dio rukopisnog fonda Biblio-teke potječe iz bosanskohercegovačkih krajeva, gradova i sela, te susjednih ze-

malja, jer su ljudi iz ovih područja mnogo pi-sali i prepisivali razna djela iz svih tada pozna-tih naučnih disciplina. O tome svjedoči veliki broj rukopisa djela bošnjačkih autora - bilo autografa ili prijepisa te prijepisa djela neboš-njačkih autora koji se čuvaju u ovoj biblioteci. Djela su se najčešće prepisivala u medresama a postojali su u nekim mjestima i posebni centri za prepisivanje i širenje knjige.

1. Djelo Usulu-l-hikem fi nizami-l-alem, po-litičko-moralna rasprava na arapskom jeziku o uređenju države i društva, napisao je Hasan Kafi Pruščak (um. 1616.), jedan od najplod-nijih bošnjačkih autora na orijentalnim jezi-cima. Bio je i vakif, u rodnom mjestu Pruscu, sagradio je džamiju, mekteb, medresu, tekiju i vodovod. Bio je jedan od utjecajnih ljudi u Osmanskom carstvu. Pisao je djela iz područ-ja filologije, islamskog prava, akaida, historije

KSl. 37. Djelo Usulu-l-hikem fi nizami--l-alem, političko-moralna raspra-va na arapskom jeziku o uređenju države i društva, napisao je Hasan Kafi Pruščak (um. 1616.). Prijepis Mehmeda Handžića iz 1926. godine. (R-98)

úóí

27

Page 28: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

i politike. Ovaj rukopis prepisao je Mehmed Handžić 1926. godine. (R-98)

2. Komentar kur’anskoga poglavlja El-Feth (Tefsiru Sureti-l-Feth), Muhammeda ibn Mu-saa Allameka (um. 1635.), bio je vrstan uče-njak. Napisao je više djela iz oblasti komentara Kur’ana, sintakse i retorike arapskog jezika te logike i administracije. (R-1318/1)

3. Zbirka fetvi na turskom jeziku el-Fetava el-ahmedije el-mostarije, Ahmeda ibn Muham-meda el-Mostarija (um. 1776.). Zbog praktične upotrebe bila je mnogo raširena u Bosni i Her-cegovini sve do austrougarske okupacije 1878. godine. (R-484)

4. Djelo el-Fevaid el-‘abdijje na arapskom jeziku predstavlja komentar na el-Zamahše-rijevo djelo el-Umnuzedž fi-n-nahv iz sintakse arapskog jezika, Mustafe Ejub(ov)ića, pozna-tog kao Šejh Jujo (um. 1707.). Šejh Jujo spada među najveće i najplodnije bošnjačke autore na orijentalnim jezicima. Pisao je iz područja islamskog prava, stilistike i sintakse arapskog jezika, logike, disputacije, akaida, šerijatskog nasljednog prava, leksikografije i propovjed-ništva. Najveći broj rukopisa njegovih djela na-lazi se u Biblioteci - uključujući i autografe, koji su doneseni u ovu biblioteku iz Karađoz-bego-ve biblioteke u Mostaru. (R-3883)

Sl. 38. Komentar kurʼanskoga poglav-lja El-Feth (Tefsiru Sureti-l-Feth). (R-1318/1)

Sl. 40. Djelo Šejha Juje el-Fevaid el-‘abdijje na arapskom jeziku. (R 3883)

Sl. 39. Zbirka fetvi na turskom jeziku, el-Fetava el-ahmedije el-mostarije, Ahmeda ibn Muhammeda el-Mosta-rija (um. 1776.). (R 484)

28

Page 29: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

5. Zbirka kasida na turskom jeziku, Divan (Kasaid) Kaimi, u kojima se govori o osvajanji-ma i stanju u rumelijskom dijelu Osmanskog carstva u sedamnaestom stoljeću. Kaside je

spjevao Hasan-efendi Kaimija iz Sarajeva, au-tor dva divana na turskom jeziku (um. u Zvor-niku 1680.). (R-3455)

6. Mersija (tužbalica) na turskom jeziku pjesnika Muhammeda Nerkesija Sarajlije (um. 1635.), koju je napisao povodom smrti Kaf-za-de Faizija. (R-6809/7)

7. Spjev na turskom jeziku o Miradžu, koji je napisao poznati bošnjački pjesnik iz Užica, Alauddin Ali Sabit el-Užičavi (um. 1712.). (R- 2649/6)

Sl. 41. Zbirka kasida na turskom jeziku, Divan (Kasaid) Hasana Kaimije. (R-3455)

Sl. 42. Mersija (tužbalica) na turskom jeziku pjesnika Muhammeda Nerke-sija Sarajlije. (R 6809/7)

Sl. 43. Spjev na turskom jeziku o Mi-radžu Alauddina Alija Sabita el-Uži-čavija (um. 1712). (R 2649/6)

29

Page 30: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

8. Tabela mjera geografske širine Sarajeva, koju je sačinio Munla Mehmed Mestvica (um. 1864.) (R-2329/3)

9. Kalendar (takvim) za Sarajevo za 1285/1868-69 i 1291/1874 – 1305/1887-88. go-dinu koji je sačinio Salih Sidki Hadžihusejno-vić Muvekit (um. 1888.) (R-89)

Sl. 44. Tabela mjera geografske širine Sarajeva Munla Mehmeda Mestvice. (R 2329/3)

Sl. 45. Muvekitov kalendar (takvim) za Sarajevo za 1285/1868-69. i 1291/1874 .– 1305/1887-88. godinu. (R 89)

30

Page 31: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Zbirka idžazetnama (diploma)

Značajnu zbirku predstavljaju i idžazet-name (diplome), među kojima su po-sebno značajne idžazetname izdate boš-

njačkim studentima.1. Idžazetnama iz hifza na sedam i deset

kur’anskih kiraeta (čitanja Kur’ana) kurra ha-fiza Saliha Sidkija Hadžihalilovića, sina Ahme-da Nurije. Idžazetnamu je izdao hafiz Ibrahim ibn Ali Dramali, imam Učmihrabli džamije u Istanbulu, 1885. godine. (R-7734)

2. Idžazetnama iz racionalnih i tradicio-nalnih nauka hafiza Saliha Rifki-efendije Na-lića (Hadžihusejnovića). Idžazetnamu je izdao es-Sejid el-hadž el-hafiz Salih Nazim el-Erzu-rumi, 1904. godine. (R-7733)

Sl. 46. i 47. Idžazetnama iz racio-nalnih i tradicionalnih nauka hafiza Saliha Rifki-efendije Nalića (Hadži-husejnovića). Idžazetnamu je izdao es-Sejid el-hadž el-hafiz Salih Nazim el-Erzurumi, 1904. godine. (R-7733)

KSl. 48. Idžazetnama kurra hafiza Sali-ha Sidkija Hadžihalilovića. (R- 7734)

úóí

31

Page 32: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Štampane knjige

Na bosanskom/srpskom/hrvatskom i drugim evropskim jezicima u Bibli-oteci se nalazi oko 35.000 štampanih

knjiga. Među njima su posebno značajne prve štampane knjige u Bosni i Hercegovini na bo-sanskome jeziku bošnjačkih autora.

Risalei-ahlak, prva je latinicom štampana muslimanska knjiga u Bosni i Hercegovini, koju ju je napisao Mehmed-beg Kapetano-vić-Ljubušak i štampao 1883. godine u Saraje-vu. (I-393)

Zemljopis i poviestnica Bosne, knjiga Slavo-ljuba Bošnjaka, štampana u Zagrebu 1851. go-dine, nalazi se u ovoj biblioteci. (III-2581)

Posebnu zbirku Biblioteke čine štampane knjige na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku pisane arapskim pismom. U ovome fondu nalazi se oko 25.000 knjiga. Među njima se nalazi i nekoliko prvih knjiga štampanih u štampariji Ibrahima Muteferri-ke (1674.-1745.), osnovane 1727. godine u i Istanbulu, te veliki broj djela štampanih od polovine osamnaestog stoljeća do danas. Dje-

kSl. 49. Risalei-ahlak (Pouka o li-jepom i ružnom ponašanjau) prva latinicom štampana muslimanska knjiga u Bosni i Hercegovini. (I-393)

úóí

32

Page 33: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

la iz područja islamskih nauka na orijentalnim jezicima, štampana od polovine XVIII stoljeća do danas, zastupljena su u velikom broju u Bi-blioteci.

Arapsko-osmanski rječnik Kitab-i Lugat-i Vankulu, koji je napisao Vankulu Mehmed ibn Mustafa el-Vani (um. 1592.). Djelo je štampa-no 1728. godine. (O-55)

Historiografsko djelo Ahval-i Gazevat der dijar-i Bosna, poznatije pod imenom Tarih-i Bosna, na turskom jeziku, koje je na osman-skom jeziku napisao Omer-efendija Novljanin (živio u XVIII st.), štampano je 1154/1741. go-dine. (O-2679)

Sl. 52. Ahval-i Gazevat der dijar-i Bosna, poznatije pod imenom Ta-rih-i Bosna, koje je na osmanskom jeziku napisao Omer-efendija Nov-ljanin (živio u XVIII st.), štampano je 1154/1741. godine. (O 2679)

Sl. 50. i 51. Arapsko-osmanski rječnik Kitab-i Lugat-i Vankulu, koji je napisao Vankulu Mehmed ibn Mustafa el-Vani (um. 1592). Djelo je štampano 1728. go-dine. (O-55)

33

Page 34: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Fond periodike sastoji se od najstarijih li-stova i novina štampanih u Bosni i Hercego-vini, nekih sarajevskih dnevnih listova i skoro svih naslova muslimanskih listova i časopisa koji su izlazili ili danas izlaze u Bosni i Herce-govini. Bosanskohercegovačke novine koje je počela izdavati austrougarska vlast poslije oku-pacije Bosne i Hercegovine, također, kompletne su (1878.-1882.). Vrijedna je i zbirka časopisa i novina na arapskom i turskom jeziku, koji se nalaze u ovoj Biblioteci.

Službeni list Vilajeta bosanskog Bosna, koji je izlazio u periodu 1866.-1878. godina, upore-do ćirilicom na bosanskom jeziku i arapskim pismom na turskom jeziku, skoro je kompletan.

List Sarajevski cvjetnik - Gulseni Saray, izla-zio je u periodu 1869.-1872. godina. Izdavao ga je prvi bošnjački novinar Mehmed Šakir Kurtćehajić (um. 1872. godine u Beču), skoro je kompletan, također.

Od časopisa koji su izlazili na bosanskom jeziku pisani arapskim pismom, tzv. arebicom, značajni su: časopis Tarik (1908.-1910.), Mua-lim (1910.-1913.) i Misbah (1912.-1913.).

Sl. 53. Sarajevski cvjetnik - naslov-na strana

Sl. 54. Glava časopisa Muallim

Sl. 56. Službeni list Vilajeta bosanskog Bosna (1866-1878), zanimljiv po tome što je izlazio na dva pisma uporedo: ćirilicom na bosanskom jeziku i arapskim pismom na turskom jeziku.

Sl. 55. Tariq - naslovna strana

34

Page 35: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Zbirka osmanskih dokumenata

Zbirka osmanskih dokumenata koji se odnose na historiju Bosne i Hercego-vine broji oko 5000 pojedinačnih do-

kumenata nastalih u raznim upravno-admi-nistrativnim kancelarijama: sultana, vezira, kadija i brojnih državnih službenika te drugih raznovrsnih ličnih dokumanata.

1. Ferman izdat u Konstantinijji sa hatt-i humajunom/carskim potpisom, datiran 23. ševvala 1146 / 29. marta 1734. godine i upućen kadiji Jajca kojim se, pošto je izgubljena ranija muafnama koja je bila izdata kao obnovljena muafnama 12. redžepa 1119 / 09. oktobra 1707. godine, opet ponovo izdaje ova muafnama ko-jom se potvrđuje da je ukupno stanovništvo Je-nidže / Gornja Kloka kasabe muaf i musellem od poreza avariz-i divanijje i tekalif-i orfijje s namjerom da se olakša oživljavanje kasabe te sagradi časna džamija, mekteb i han. (A- 4856 / TO-13)

KSl. 57. Sultanski ferman izdat u Kon-stantinijji sa carskim potpisom, dati-ran 23. ševvala 1146 / 29. marta 1734. godine i upućen kadiji Jajca. (A-4856 / TO-13)

úóí

35

Page 36: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

2. Berat datiran 19. safera 1259 / 21. marta 1843. godine i izdat u Konstantinijji u vezi sa postavljenjem Mehmed-halife, sina Abdullaha, na mjesto imama i hatiba u Sultan Ahmed-ha-novoj džamiji u Zenici s plaćom od 6 akči dnevno koja se dodjeljuje iz prihoda vojničke hercegovačke mukate nakon smrti njegovog oca Abdullah-halife, sina Alije. (A-3710 / TO)

3. Berat izdat u Konstantinijji, datiran 24. rebiu-l-ahira 1280 / 08. oktobra 1863. godi-ne u vezi sa postavljenjem Muhammeda, sina hafiza Hasana, na mjesto drugog imama Gazi Husrev-begove džamije nakon smrti hadži ha-fiza Sulejmana, sina Ahmeda, uz 6 akči plaće dnevno iz vakufa Gazi Husrev-begove džamije i medrese. (A-1307 / TO)

Sl. 58. Berat datiran 19. safera 1259 / 21. marta 1843. godine i izdat u Kon-stantinijji u vezi sa postavljenjem Mehmed-halife, sina Abdullaha, na mjesto imama i hatiba u Sultan Ahmed-hanovoj džamiji u Zenici. (A-3710 / TO) k

Sl. 59. Berat (detalj) izdat u Konstantinijji, datiran 24. rebiu-l-ahira 1280 / 08. oktobra 1863. godine u vezi sa postavljenjem Muhammeda, sina hafiza Hasana, na mjesto drugog imama Gazi Husrev-begove džamije. (A-1307 / TO)

36

Page 37: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Vakufname

U Biblioteci se nalazi oko 1600 vakufna-ma iz raznih dijelova Bosne i Hercego-vine. Oko 500 je originalnih ili ovjere-

nih prijepisa, dok se drugi dio, oko 1100, nalazi u prijepisu u tri knjige (sidžila) vakufnama. Za istraživanje historije nastanka i razvoja pojedi-nih mjesta i objekata vakufname predstavljaju prvorazredni izvor.

1. Vakufnama Isa-bega, sina Ishak-bega Is-hakovića, utemeljitelja grada Sarajeva, sačinje-na 866/1462. godine.

2. Vakufnama Gazi Husrev-bega o gradnji medrese, napisana 944/1537. godine.

kSl. 60. Vakufnama Isa-bega Ishakovića, utemeljitelja Sarajeva

úóí

37

Page 38: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

kSl. 62. Vakufnama Ćejvan-ćehaje, sina Abdurahmanova na arapskom jeziku, Mostar, 7. ševval 961. / 5. 9. 1554. go-dine.

Sl. 61. Prijepis Gazi Husrev-begove vakufname o gradnji medrese.

38

Page 39: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

KSl. 63. Vakufnama Derviš-paše Baje-zidagića na arapskom jeziku. Mostar, rebiu-l-ahir 1001. / 14.-23. januar 1593. godine.

Sl. 64. Vakufnama Muslihudina Če-krekčije je najstarija vakufnama iz Sarajeva čiji je original sačuvan. Pisana je na arpskom jeziku u nesh pismu. Sarajevo, zu-l-kade 932 / au-gust 1526. godine

39

Page 40: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Sidžili (protokoli šerijatskih sudova)

Sidžili Sarajevskog šerijatskog suda nasta-li u periodu 1552.-1852., kojih u Biblio-teci ima 88, predstavljaju značajan i va-

žan izvor za proučavanje političke, kulturne i privredne historije Sarajeva, često i Bosne i Hercegovine. U Biblioteci se nalazi i stanovit broj nepotpunih sidžila drugih šerijatskih su-dova, među kojima je posebno značajan sidžil tuzlanskog kadije iz prve polovine sedamnae-stog stoljeća, cjelovit sidžil mostarskog kadije iz 1766.-68. godine i sidžil fojničkog naiba iz 1763.-69. godine.

1. Sidžil Sarajevskog šerijatskog suda iz 1551.-52.

2. Sidžil mostarskog kadije iz 1766.-67. i 1768.-69. godine.

Sl. 65. Stranice iz Sidžila Sarajevskog šerijatskog suda iz 1551.-52. godine (br. 77)

kSl. 66. Stranica iz Sidžila Sarajevskog šerijatskog suda iz 1551-52. godine (br. 77)

úóí

40

Page 41: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

KSl. 67. Sidžil mostarskog kadije br. 5 iz 1180.-1182 / 1766.-1768. godine.

41

Page 42: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Djela i materijali za proučavanje historije Bosne i Hercegovine

Za proučavanje historije Bosne i Herce-govine materijali koje ima Biblioteka su od naročite važnosti. Među njima su

posebno značajni: Zbornik Muhammeda En-verija Kadića, Ljetopis sarajevskog hroničara Mula Mustafe Ševkija Bašeskije i Muvekitova povijest Bosne, Tarih-i Bosna.

Zbornik Muhammeda Enverija Kadića sa-stoji se od 28 svezaka. U ovome Zborniku na-lazi se veliki broj dokumenata na osmanskom jeziku, koji se odnose na historiju Bosne i Her-cegovine. Osim dokumenata, u Zborniku se nalaze i kompletni ili djelimični prijepisi nekih djela bošnjačkih autora za koja znamo zahva-ljujući isključivo ovome prijepisu. To se poseb-no odnosi na neke bošnjačke pjesnike.

Za istraživanje historije grada Sarajeva na-ročito je značajan autograf Ljetopisa sarajev-skog hroničara Mula Mustafe Ševkija Bašeski-je. U Ljetopisu autor bilježi sve važnije događa-

je koji su se zbili u Sarajevu u periodu od 1747. do 1804. godine, ocjenjuje navedene događaje i donosi popis umrlih osoba u Sarajevu za svaku godinu, češće običnih ljudi a mnogo rjeđe po-znatih ličnosti.

Rukopis djela Tarih-i Bosna, povijest Bosne, Saliha Sidkija Hadžihusejnovića Muvekkita (um. 1888.). Autograf se nalazio u Orijental-nom institutu a u Biblioteci se nalazi komple-tan prijepis koji je sačinio Muhamed Enveri Kadić. Muvekkit je poznat i po tome što je prvi počeo koristiti i literaturu domaćih kršćanskih autora.

Sl. 68. Strana iz Zbornika Muham-meda Enverija Kadića

úóí

42

Page 43: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

KSl. 69. Rukopis Ljetopisa Mula Mustafe Bašeskije

Sl. 70. Stranica iz rukopisa djela Ta-rih-i Bosna, povijest Bosne, Saliha Sidkija Hadžihusejnovića Muvekkita

43

Page 44: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Zbirka fotosa, plakata, proglasa i letaka

U Biblioteci se nalazi i zbirka fotografija i razglednica, u kojoj se nalaze starije fotografije bosanskih gradova i obje-

kata islamske arhitekture, fotografije poznatih

osoba, bosanske uleme, starih bosanskih poro-dica, bosanske nošnje i slično te zbirka plakata, proglasa i letaka.

Sl. 71. Hadži Ahmed-beg Bukvica, popular-ni gradonačelnik Općine Rogatica, na foto-grafiji sjedi u prvom redu u sredini. Hadži Ahmed-beg Bukvica, biran je za gradona-čelnika Rogatice na neposrednim izborima od strane svih građana, 37 godina zaredom, u periodu od 1889. do 1926. godine. Na li-jevoj strani sjedi njegov sin Ismail-efendija, kadija, a na desnoj Mustafa-efendija kadija. U drugom redu stoje lijevo dr. med. Ab-dullah Bukvica, a desno Muhammed-beg Bukvica.

úóí

44

Page 45: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Sl. 72. Panorama Sarajeva prije izgradnje Vijećnice.

KSl. 73. Generacija studenata Šerijatske sudačke škole u Sarajevu iz 1924. godine.

45

Page 46: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Sl. 74. Šejh Sejfudin Fehmi-efendija Kemura sa sinovima Abdullahom, Alijom i Muhamedom.

Šejh Sejfudin Fehmi-efendija Kemura (1863.-1917.) bio je vjeroučitelj, knji-ževnik, pisac i neumorni istraživač historije Sarajeva. Rad u Osman-Šeh-dijinoj biblioteci od 1905. do 1914. godine, zatim druženje sa Muhame-dom Enveri-ef. Kadićem, strastvenim sabiračem historijske građe o Bosni i Hercegovini i poznanstvo sa dr. Ći-rom Truhelkom presudno su utjecali na to da se počne baviti istraživanjem historije Sarajeva, posebno sarajev-skih džamija i muftija. Autor je i više hronograma. k

46

Page 47: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Sl. 75-79. U Biblioteci se nalazi i značajna zbirka plakata, proglasa i letaka s kraja devetnaestog i iz prve polovine dvadesetog stoljeća.

47

Page 48: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Arhivska građa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini

Arhivska građa Islamske zajednice u Bo-sni i Hercegovini, koja svjedoči o radu Islamske zajednice i njenih ustanova

kroz različite historijske periode u razdoblju 1882.-1993. godine, čini poseban fond Biblio-teke. Obuhvata četiri posebno značajna histo-rijska perioda: vrijeme austrougarske uprave, period Kraljevine Jugoslavije, vrijeme njemač-ke okupacije, Nezavisne države Hrvatske te pe-riod Socijalističke federativne republike Jugo-slavije. Većina građe pisana je na bosanskom jeziku, manje na osmanskom, njemačkom i arapskom jeziku.

U Biblioteci se nalazi i vrijedna muzejska zbirka predmeta koji se odnose na materijalni, duhovni i socijalni aspekt bošnjačke kulture.

kSl. 80. Arhivska građa Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini predstavlja značajan izvor građe za proučavanje rada Islamske zajednice i njenih usta-nova u razdoblju 1882.-1993. godine.

úóí

48

Page 49: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Sl. 82. i 83. Korice prvog i posljed-njeg, osamnaestog, sveska Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosan-skih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke.

KSl. 84. Naslovne stranice Anala Gazi Husrev-begove biblioteke

Katalozi i Anali Gazi Husrev-begove biblioteke

Najveći dio rukopisa koji se nalaze u Bi-blioteci katalogizirani su i objavljeni u osamnaest svezaka Kataloga. U njima

je kataloški obrađeno 10.200 rukopisa. Biblioteka je 1972. godine pokrenula i svoj

godišnjak Anali Gazi Husrev-begove bibliote-ke. U Analima se obrađuju uglavnom knjižna i historijska građa koja se nalazi u Biblioteci, zatim Gazi Husrev-begove ustanove i sve što se odnosi na kulturnu historiju Bošnjaka i Bosne i Hercegovine te islamske nauke.

Sl. 81. Katalozi Gazi Husrev-begove biblioteke

úóí

49

Page 50: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Digitalizacija i restauracija

Najznačajniji fondovi Biblioteke (rukopi-si, arhivska građa i stare štampane knji-ge) u međuvremenu su mikrofilmirani

i digitalizirani. Istovremeno se radi i na restau-raciji oštećenih rukopisa, dokumenata i starih štampanih knjiga.

U Biblioteci se nalazi posebno moderan cen-tar za restauraciju i konzervaciju papira i kože.

Svi fondovi Biblioteke su katalogizirani u elektronskoj formi i dostupni za pretraživanje i korištenje.

kSl. 85. i 86. Dijelovi Centra za restau-raciju i Informatičkog centra opre-mljeni najsavremenijom tehnologi-jom i opremom.

úóí

50

Page 51: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Muzejska zbirka

U Biblioteci je postavljena i muzejska zbirka artefakata koji se odnose na historiju pismenosti u Bosni i Herce-

govini i uopće kulturnu prošlost Bosne i Her-cegovine. Sl. 87. Alem Kaimijinog bajraka sa

Kule kod Zvornika.

Sl. 88. Pisaća mašina marke Mer-cedes Standard Express s/n 454124 iz 1937. godine. Iz inventara Gazi Husrev-begove biblioteke.

KSl. 89. Centralni dio muzejske po-stavke sa pojedinačnim vitrinama.

úóí

51

Page 52: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Sl. 90. Vitrine sa predmetima iz sva-kodnevnog života muslimanskih po- rodica. k

Sl. 91. Peškir sa izvezenom džamijom poslanika Muhammeda, a.s., i njego-vim imenom u sredini. Vezen je raznobojnom svilom na tkanom tamnijem platnu a vezilja se u lijevom uglu potpisala sa Habiba.

Sl. 92. Kameni fenjer isklesan u bihacit kamenu iz jednog dijela a krasio je ulaz Bakšaiš-džamije u Bihaću.

52

Page 53: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Nova zgrada

Biblioteka se od aprila 2013. godine nalazi u novoj modernoj i savremeno opremljenoj

zgradi sagrađenoj zahvaljujući pomoći Države Katar.

Sl. 93 i 94. Ulazni hol u novoj zgradi Biblioteke.

úóí

53

Page 54: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Sl. 95. i 96. Čitaonica Biblioteke pruža korisnicima ugodan prostor za in-telektualan rad i omogućuje korištenje bibliotečke građe, osim u izvornoj formi pod propisanim uvjetima, također i u digitalnoj i mikrofilmskoj formi.

54

Page 55: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi

Sl. 97-99. Velika dvorana opremlje-na je najsavremenijom tehnologi-jom i opremom za održavanje raznih vrsta manifestacija.

55

Page 56: GAZI HUSREV-BEGOVA BIBLIOTEKAghb.ba/uimages/udoc/01 - Gazi Husrev-begova biblioteka.pdf · zbirka hadisa koju je sastavio Ebu Sudža Širevejh ibn Šehirdar ibn Širevejh ed-Dejlemi