fehim spaho - livno u ranim turskim izvorima

5/17/2018 Fehim Spaho - Livno u Ranim Turskim Izvorima

1/16

vnistva u Bosni,;.;0 s ome in d ig en cu sand althou gh thereio pu la tio n w a s s tillin to th e fo llow in g11 (k a ss ba ) i nh abi -a ch ia ns ); th e re ay ai le g ed s tr at a (mar -whole populat ione ya le t, b utis c on fi-o f B o sn ia , i.e ., th eesin all: from N o-r to Kon ji c, J aj ce ,

l"EHIM nz , SPAHO(Sarajevo)

are th ose co ncer-ated , in the w ay ofl tu ra l reaya . As fo reamountof thef i -e to place and de-al p ro p o rt io n . I ti s

y the begin ning ofSancak, .By th etl y Mu slim th ere.om e M uslim , outa ge s w a s th ere anyswh ich cont ai nedS th em se lv es w er eyear in question,g ua rd ian s o f s ett-we re excl us iv e ly

LIVNO U RANIM TURSKIM IZVORIMAPrilog za monografiju

o un te r a d iffe re ntons ( the .t v~rf rTeS~e ' ~< '; retc )'.:~r'' . , u . . . J . , . N! _.;o r thcinhabi.t . a c , Kobas, e\;c",t ho s e i nh abn an tsl'au,

Livno je stari srednjovjekovni grad, poznat jos od kraja IXstoljeca, Do god. 1463.bio je potcinjen kralju, a zatim su ga za-uzeli Turd. Medutim, Vladislav Hercegovic je odmah po padu Bo-sne uspio da ga oslobodi, pa se ,ios u maju 1466. sporninje kao go-spodar Livna. Ne zna se kada su ga Turd definitivno zauzeli. Budu-ci da se 1469. spominje Hum, kao grad livanjske zupe, u turskojvlasti, moglo je Livno pasti pod tursku vlast tada iii koju godinukasnije, Prvi put se sporninjc pod turskom vlascu tck 1485. godinc.'Po osvojenju od Turaka u . livanjskoj tvrdavi, kao is\'u~I.).icna krajini, uspostavljena je jaca posada koju su sacinjavalc uluie-dzije (placenici, dnevnicari), a cijelo avo podrucje bilo je pripoje-no kadiluku Neretva. Takvo stanje ostalo je do 1528. godine kadje Liyno pripojeno skradinskorn kadiluku. Sve do prve polov incXVI stoljeca Livno. ' ,;m~" ["',F 'l\:polozaio ., ije biL, pcscb-no razvijeno nav.! . oJ, .l prvc '... '(VI ;. !.l.a-l.lc,naglo"Fe P Jc i n .~ . . .arvijar'. 1 3 , il" " U ; ~ . , . 'iCl,;\sto z'tJcg toga ilk, je hila sjed iste sanc\zakbego'\!a' ," 'r!".q~og spndiaka (.'~''1ovani537, godine), iako je z,;;' 'disl~ t :sa\J.Jiaka bilo u Kiisu.Do sada je u nauci hi.' POZIW opis gracia,."]riotia samo iz putopisa Evli.((" Celeb: ie 2 ) .'; .shn krajevima sredinom :'. 'VIl'tc ~.1i.'~:aio:,t~,.,.")

Hazir: S:xblu:cv:i JI:l.Qtiaf'~ldp'";;:1' 1~" , e ~ ' .j11:T.:i;} Bt,~;__ i'!";{~:\,,~ ~' 1ejjl::~}.I' ' h t - - : ) : j _ , " . : 1 1 , . . \ " " ft na~liHLI.. kn]. 1.0, t,1,--'ajev" ~)1; St'.'E,,; ", i defter ;-;a Gm .n.

'd';a,k i ! , f.,0dine. Is;: ."iediy' .c',";. 1 \ 1 , Cevrl:

" l''l l:J Jr 'i N o (j' cC!n ta lnom:()


2/16

14 8 F. Spaho Livno u ranim turskim izvorlma, prtlog za ...o gradovima. Medutim, niko se do sada nije koristio podacima izturskih popisnih deftera koji su najraniji inajsadrzaniji izvori, akoji se nalaze u nekim turskim arhivima u Istanbulu iAnkari.

Ti defteri su slijedeci:._ sumami popis bosanskog sandzaka iz 1485, godine"- opsirni popis bosanskog sandzaka iz 1489, godine'- sumarni popis bosanskog sandzaka iz 1516. godine"- opsirni popis bosanskog sandzaka iz IS28-30. godine"- opsirni popis kliskog sandzaka iz 1550, godine?opsirni popis kliskog sandzaka iz 1574. godine''- opsirni popis kliskog sandzaka iz 1604. godine".Kako je ranije istaknuto, grad Livno se prvi put u turskim

iZ,vorim.a spo,minje 1~85. godine. Prema sumarnom popisu iz te go-dine, LI:vno je tada imalo svega 37 domacinstava (kuca), kao i26stanovnika bez stalnog boravka (haymanet." Svaka je kuca placa-la p . o jednu filu:iju p o v,laskom o~~caju: sto ukupno iznosi 1667akci. Iz toga proizlazi da je stanovrnstvo irnalo status vlaha (stoca-ra), i to kako zbog svoje izrazito stocarske privrede, tako i zboztoga. sto se livanjsko podrucje nalazilo na samoj granici premaMlecirna,Godi~e 1489. ,broj stanovnika Livna .ie, u svjetlu defterskihI?odatak.~, blO. smanjen; tada ukupno ima 24 kuce (od cega su dvi-Je udovicke) r svega 6 stanovnika bez stalnog boravka. Status sta-~o~nika ~e osta~ nc:I?romijenjen, oni su idalje vlasi-stocari i pla-caju po .Jednu .fIluflJu po svakoj kuci. Koji su mogli biti razlozisma_nJenJ~ broja stanovnika? Da li to proizilazi iz karaktera ovogpopl.s_a, tj. da s,ve .stanovniSt::o nije bilo zapisano, ilije doslo dofaktickog srnanjenja stanovrnstva, tesko je utvrditi. Poznati su na-ime: slucaje~i v~a .5U. vla~i ponekad bj.ezali i preko gran ice, ukoli-ko im USIOVl zivljenja msu odgovarah. Ali, kako je Turcima bilostalo da to podrucje u krajini bude naseljeno, ito prvenstveno la-ko pokretnim nomadskim stanovnistvom, oni su novonaseljenim

3. Istanbul. Basbakanlik arsivi, TDNo 18, totokopiie u Orijentalnom in-stitutu u Sarafevu by. 61 (u daljemcitit'anju sloraceno: CIS br. 61).4. Istanbul, Basbakanlik arsivi, TD

No 24, fotokopije u Orljentalnorn in-stitutu br. 62 (dalje: OIS hr. 62).5. Istanbul, Basbakanhk arsivi, 'I'D

No 56, fotoikopije u Orijentalnom in-stitutu br. 62 (dalje: ors br, 63).6. Istanbul, Basbakanlik arstvi, TD

No 157. fotokrmiie u Orijentalnom

institutu hr. 65 (dalje : OIS hr. 65\.7. Istanbul, Bashakanhk arslvi, TD

No 284, fotokopije 'l.l Orijentalnominstitutu br, 212 (dalje:OIS hr. 212).8. Istfllnbul, Basbakanhk arsivi, Tn

No 533, fotdkopije u Orijentalnommstlbutu br. 92 (dalje: OIS hr. 92).0. Ankara, 'I'apu ve Kadastro No475, fotokopije u Orijentalnom insti-tutu br. 211 (dalje: OIS br. 211).10. DIS hr. 61, fo 61).

F. Spaho

stanovnicihi se stanakon trpo svakoOna kasnij(kuce), 2je nazvanu podgranaziva spodrazumros, a tocrkva iji statusislam, jeti statusspadalosanskogakci. Livmoj granke nisudrzalo shiju. Njilasti, kaljavanjeMgadajustanovnicnaseljaredom,su vee(dzamijekim stamusHmastatusuOnan-beg,na dvor

11. Uski sandzLiivnu naSamo Liv8vaka kuito na dtoga, akone je osne svaka


3/16

~ima, prilog za. . .

istio podacima izidrzaniji izvori, aulu i Ankari. .

f85. godine>~9.godine'516. godlne-i28-30. godine"godine?godine". godine",'vi put u turskim1popisu iz te go-(kuca), kao i 26ka je kuca placa-upno iznosi 1667atus vlaha (stoca-rede, tako izbozj granici prernasvjetlu defterskih!(od cega su dvi-ravka.Status sui-/lasi-stocari ipla-mogli biti razloziiz karaktera ovog), ili je doslo doti. Poznati SU, na-co granice, ukoli-je Turcima biloo prvenstveno la-1novonaseljenim

(dalje: OIS br. 65).~bakanl!k arsivl, TDije 'u Orijentalnom(dalje: OIS hr. 212).

sbakanhk arsivi, Tnije u Orijentalnom(dalje: CIS hr. 92)..pu ve Kadastro No[ Orijentalnorn itisti-lje: OIS br. 211)., fo 61).

F. Spaho Livno u ranim turskim izvorima, prilog za . . . 14 9stanovnicima Livna davali odredene povlastice. Tako su oni kojibi se stalno nastanili tri godine bili oslobodeni placanja poreza, anakon tri godine su placali kao i starosjedioci po jednu filurijupo svakoj kuci.'!Ovakve tendencije su imale odredene rezultate, pa 27 godi-na kasnije, tj. 1516. godine Livno ima 63 krscanska domacinstva(kuce); 2 muslimanska i5 mudzereda.P Po svom statusu, naseljeje nazvano varos, sto znaci da je to staro srednjovjekovno nasel [eu podgradu utvrde. Premda se ono u ranija dva popisa (1485, 1489)naziva sintagmom samo mjesto Livno (bilj. 11), sigurno je da topodrazumijeva varas. Ovo je prvi spomen Livna pod nazivom va-ros, a to znaci urbano naselje (iako malo), u kojem je postojalacrkva itrg, kakav su Turd zatekli. Stanovnistvo je zadrzalo rani-ji status vlaha-stocara, ali se vee primjecuje pocetak prelaska naislam, jer se susrecu idva muslimana koji zadrzavaju, takoder, is-ti status vlaha filuridzija. Kako je vlasko stanovnistvo, uglavnom,spadalo u haske domene, tako [e ivaros Livno pripadala hasu bo-sanskog sandzakbega Mustafa-pase idonosila mu prihod od 3,685akci, Livno je 1516. godine .ios uvijek steca krajina, mjesto na sa-moj granici, u kojem jos 30 godina nakon turskog osvojenja prili-ke nisu bile stabilizovane, pa je razumljivo sto je stanovniStvo ZB-drzalo status vlaha-stocara, koji nisu bill vezani za zernlju ni spa-hiju, Njihovu imigraciju u granicne i stanovnistvom prorijedene ob-lasti, kako se zna, turska vlast je protezirala i usmjeravala nase-Ijavanje vlaha najvise iz svojih strategijskih razloga.PMedutim, izmedu 1516. i1528. godine U razvoju Livna se do-gadaju krupne promjene. Za tih 12 godina u mjestancetu ciji sestanovnici iskljucivo bave stocarstvom zacinje se embrion novognaselja orijentalno-islamskog tipa, sa razvijenom zanatskom priv-redom, a podizu se iprvi sakralni objekti. Godine 1528. u Livnusu vee bile formirane dvije mahale oko novopodignutih obiekata(dzamije imesdzida) koje su bile naseljene iskljucivo muslimans-kim stanovnistvom, Postojao [e itreci dZemat, nazvan takodermuslimanski, ali je u njemu zivio iizvjestan broj krscana.va postatusu bilo je to rajinsko stanovnistvo."Osnivac takvog Livna, buduce kasabe, moze se smatrati Si-nan-beg, 0 kojem nemamo nikakvih podataka izuzev da je bio causna dvoru, dakle, .imao je visok dvorski polozaj. Moze se pretposta-11. U opiSitrnorn defteru za bosan-ski sandzak iz 1489. godine 0 mjestuLirvnu nalezl se sljedeea zabiIjffikll:Sarno Livno. Spada u has mlr-I live:svaka kuca placa po jednu filuriju,i to na dan zVani Bur4evdan; ostmtoga. ako se neko tu naseli tri godi_ne je osloboden. a poslije tri godi-ne sVaka kuca plaia po jednu fHu-

riju. mudieredi (inokosni) De plaClII-jn. DIS hr. 62, fo 62/39.12. OIS hr. 63, fo 63/1813. Adem' Handzic, 0 dru!itvenojstrukturi stanovnitva 11 Be sD t pll-cetkom xvn stoljeca. u ovom brotuPOF-a. .14. 01S br, 65, fo 651192-193.


4/16

!lQ_,~.e F_._S_pa_h_O -L_l_v_n_o_u_r_a_nimurskim izvorirna, prflog za ...viti da je domaci covjek iz tih krajeva. koji je stekao odredeni po-lozaj dobio za to posjed ina njemu podigao prvu dzarniju u Liv-nu zvanu Sinan-causevu. Ona je morala biti podir+.rta prije sastav-ljanja deftera (1528-30), jer se tada spominje k:~u [edina dzamiJau Livnu oko koje je formirana iprva, istoimena mahala.ts SHeanslucaj nalazimo ipri osnivanju 1I.1rkonjic-grada, gdje je Hadzi Mu-stafa-aga, porljeklom iz tog kraja, koji jc ':J.1W(+~:r imao visoku [;;1:-kd:u na carskom dvoru, funkciju kizlarage,1.1 tome mjestu podi-gao kao svoj vakuf prve kulturno-prosvjetne idruge objekte id-ine udario ternel] novom naselju.w U .'incm-causevoj mahali je hi10 26 musIimanskih kuca it 7 mudzercr' I1Druga mahala je hila Maher, esd iida Hamze Liubuncica,za koga se po prezimenu vidi ',h,imaci covj~k. a bio je dotle,kako se istiee, na sluibi kao ~" ,,).apa u tvrdavl Obrovac. Odatleje po sluzbenoj duzn()~ci"lc ;an ' ,Uvn~. On je, dakle, na s~orn zern-Ijistu koje je zavjestao podigao mesd~ld oko ~oga se formirala dr~-ga Iivanjska mahala, zrratno veca od Sinan-causeve mahale, Imala Je

15, Sinan-causeva dzatmi.ia (iii DZI1~manusa) je prema defterskim poda-cima naistarlja dzarnija u Livnu, 1-ako se orema istrazivanHm.::;, I'd. Mu.,iezlnovica smatralo da ie na ist"Jriiadxamija Balagusa (up. M, Ml;iezin~-vic, Islarnska epigrafika BiH, kn].'C -Veselln Maslesa, Sarajevo191/;: str , 96-99). Nairne. Mqje7.inovicje,vjerovatno. pogdjesio u citanjukronoarama sa natpisa BCl!il~i,iinedzamije i nlezinu t;radnju datirao u92rJ. godinu (1514 '15) sro je nemogu-ceo Ier su u Livnu 1516.g orline bibevidentirana sarmo 2 mufslimanskudomaCinstva inije magla biti podlg-nuta nikakva dzamija (uporedi ovd-je biljdku 47). MUjezinovic [e na-veo za Sinan-causevu dzami] u da jepodignuta 1529. godlne, ali [e, kakovidlrno po defteru iz 15211-30. godine,u to doba ona vee bila sagmdena iokc nje form iran a rnahala, te je si-gurno da je bila podiglnuta nestoprlje 1528. godlne. isto kao imesdiidHarnze Ljubuncica. Sad bi se mog.!11uzr t] kao tacna i legenda po kojo]"c "nie da je ova dzamija dobtla i-me OOumanuiia, po toma sto Ie :!nj, > j oila uspostavljena prva dzunlal1:hj hila uspostavljena prva d~ma- lTIolitva u Llvnu. To se zaista mo;glo i dogoditi, jar se diuma moglaob~wljati u toj jedinOj dzamiji u to

l!~.Spaho41 muslimTrvdrosi Lida, te odZivnistva,zan za zevisi su sstva zasku kojahale kojiriju za ptrece rnasu, obraddruge rastanovniksu sluzili~ateja,kovac."Ucemu svjje Cinjenlmalo jeod kozevojske, NZabiljezenu Mahalidili su iCija, 3 saja, bravatabak (stda jek ranekolikolal i1 bimedukrjica meresu sluzilisin Radicrosi.~

doba. MujezinOlVic tu legendu odba-cuje iz prostog razloga 5tO [e smat,rao da Je diamija Balagusa s'tarlja(M!ujezinovic, nav.dj, sUr. 99),Narodna predaja Ika7lu.ie da [e dza.miju podigao Ga:zi-Hu,s,rev-begov ha-znadar, Sinan~calUs. Njega [e, Ikakoista legenda kaze, noslao Hust"'V-'begu Livno da sagradi veliku carskue)zarnijiU. Meduthn, prema dintrgojv!)or-ziji legends 0 nastan'ku d'zamijf;!,Sinan-cau.s je bio carsk! Velkil, pa gflje car posIao u LilVno da sagrad! carskill dzami;iotl. I,ie'dna idruga 'Vell:"ZijaOIVe legende ukazu] u na Iednu ten;denciju, tj. terudencUu driave da sena tom mje'sw podigne carska dta-rnlja oko koje treba da se fOll1miraJcasaba. Sasvtm [e slgumo cia je dr-zavi bllo u lnteresu da se na takvomstrate-skarn pO'!o'zajou formlra .l raz-viie kasaba. Ovakvi slucajevi nlsu u.samljeni i bllo [e viSe gradcwa uBosni iHercegovini ko,il su nastaH irazvi1i se na ovalka'V nacin (up, A.Handiic, 0 formiran.iu neklh II"rad.sklh naselja u BIR u XVI stoUec\I- ulor,'!!. drzave ivakuta, Priloai 7 . 1 ' 1orlientalnu filolagiiu XXV, Saraje-vo 1977. sbr. ]33~170).16, Adem Handzic. 0 formlran,inneklh 2'radskih naselja u 8tH 1I xvrsiolie(:u, str. 156-165.

17. ors br. 65. fo 651192.

1A. OIS19. OIS20, 0 stanom defterovakva zabms.t muslimont koji stamijskoj maLjubuni!ica


5/16

irna, prilKlg za ... F. Spaho Livno u ranim turskim izvorima, prilog za ... 1 5 1ekao odredeni po-II dzamiju u Liv-r.uta prije sastav ..u jedina dzamijamahala.P SHeandje je Hadfi Mil-imao visoku fL~n.orne m jestu podi-ruge objekte iti-tvoj mahali je hi

41 muslimansku kucu i 35 mudzereda."I Treca stambena cjelina Livna . l i e bio Diemat muslimana ra]evarosi Livna koja se sastojala od 24 muslimanske kuce i 5 mudzere-da, te od 7 krscanskih kuca i6 krscanskih udovica.'"Zitelji dviju livanjskih mahala imali su status gradskog stano-vnistva, tj. nisu placali osnovni rajinski porez resm-i tift, koji je ve-zan za zemlju, te prerna tome nisu pripadali ni jednom spahiji. Ba-

visi su se trgovinom i zanatstvom ina taj nacin osiguravali sred-stva za zivot. Dio tih stanovnika predstavljao je ulufedzijsku voj-sku koja je sluzila u tvrdavi. Oni, pak, sanovnici prve dvije ma-hale koji suobradivali zemlju izvan grada placali su usur i sala-riju za prihode, ali ne irajinski resrn-i 6ft.20 Medutim, stanovnicitrece mahale, dzemata muslimana raie, bili su u rajinskom statu-su, obradivali su zemlju, davali spahiji resm-i cift, te usrove isvedruge rajinske poreze, muslimani, kao ikrscani, Trojica krscana,stanovnika ovog dzemata, blii su oslobodeni rajinskih poreza, [ersu sluzili u livanjskoj tvrdavi. To su Petal', sin Nikole iIvan, sinMateja, meremetcije (majstori koji vrse razne opravke) iVukman,kovac."U Livnu je 1528. godine vee dobro bilo razvijeno zanatstvo, 0cemu svjedoce podaci iz popisa te godine. Tome su doprinijele dvi-je cinjenice: prvo, Livno kao mjesto sa stocarskom proizvodnjom i-malo je uslove za razvoj zanata za preradu koze iizradu predmetaod koze idrugo, posadnici tvrdave razvijali su zanate za potrebevojske. Najrazvijeniji je bio krojacki zanat, ocito za potrebe vojske.Zabiljezeno je 8 krojaca, ito: 6 u Mahali diamije Sinana-causa i2UMahali mes.liida Hamze Ljubuncica. Dalje, za potrebe vojske ra-dili su idruge .anatllje, kojih je bilo u Livnu: 4 cizrnedzija, 3 mutap-cija, 3 saraca, 2 kovaca, 2 obucara, te po jedan cebe.izija, paD"Y.;-ja, bravar isabljar. U Livnu je 1528. bio .evidentiran sarr.o .~'xiantabak (stavljac koze) , ali se ovaj zan at kasnije znatno razvio takoda jek rajem XVI stoljeca bio osnovan itabacki esnaf. Bilo je josnekoliko zanata za opce potrebe stanovnika: 1 bakal, 1 kasap, 1 te-lal i 1 bazdar (koji naplacuje trznu taksu), Kako smo vee vidjeli,imedukrscanskim stanovnistvorn je bilo nekoliko 7 ';... vo-jica meremetcija ijedan kovac koji su bili oslobode.: ." iersu sluzili u tvrdavi. Spominje se. medutim, ijedan zlatai , SUpan,sin Radice. Ti podaci dovoljno govore 0 izvjesnom znacaju te va-rosi.22

zmze Liubuncica,k, a bio je dotle,Obrovac. Odatlede, na svom zem-se formiraladru-mahale. Imala je

ic tu legendu odba-.azloga sto Ie smat-[a ~alaJgusa ..starijav. dJ. str. 99).ja ika:?luje da je d7.8-~:>;i-HiuSlrev-begovha-( ;u.s. Njega je, kako~,poslao Husrev-bsg~radi veltku carsku.im, prema dru:goj) nastanku d"zamijeo carskt vekll, pa gf;~"i'vno da sagradi care'dna idruga verzija.lJujuna [ednu ten;snciju drzave da serodigne carska dta-reba da se fcmmirnle sigumo da je dr-~su da se na takvorniaju formIra .f raz-kvi slucajevi nisu u-, ' i e 'Vise g-radO'Va uzlnl koil Sounastali iakav nacin (up. A.ilranfu nekih Irrad"JIB U XVI stoUecuI vakufa, Priloz! 7 , 1 1xll:iiu XXV, Salra.le-170).ldzic. 0 formiran.inaselja u BIH u xvr[65.fa 65/192.

1 R . ors blr. ss, fo 65/192.19. OIS hr. 65. fa 65(193.20. 0 stanovnlolma Livna U oo'slr-nom defteru iz H52f1.J;!;odine nostollovakva zabiljeska: Sarno Llvne, Dze-ma,t niuslimana varo1 Llvno. To 81 1onl kojl stanu)u Izvan tvrl!a.ve u dza-mijskoj mabali iu mabali mesdlidaLJubunlica Bamze iiiprimaju plata

(ulufe) ill se bave trgovinom iIi i~i.nekt drugl naltn zara4uju sredstvaza zlvot. Oni, me4utim, kojl ObN',duju zemlju daju uur isalariju, ~.1ine placaju resm-t cift; OIS hr. 65, fo65/192.21. OIS br, 65, fo 65/193.22. Isto, fo 65/192-193.


6/16

15 2 F. Spaho Livno u tanim turskim izvorima, prilog za. . .

:! !",:t~,. ,:1 1II '

lako je ova mjesto u ovom popisu nazvano varos Livno,z; lone je stvarno vee. bilo dobilo status kasabe. Nairne, popisivac jezabiljezio zateceno stanje, a samim popiso~ naselje je promijeni-10 status. Proglasenje jednog naselja kasabom predstavljalo je va-ian upravnopravni akt. Time se nije mijenjao sarno naziv naseljanego ipravni polozaj muslimanskog stanovnistva, Tim aktom onoprestaje placati osnovni rajinski porez resm-i ci f t inije potcinje-no spahiji; vise nije nicija raja. Stanovnistvo je obicno bilo os-lobodeno i raznih drzavnih nameta zvanih avariz-i divaniye ve te-kalii-i orfiye, zavisno od eventualne sluzbe koju je vrsilo iii zavis-no od drugih uslova iprilika. Poznato je da su morale postojatitri komponente da bi jedno naselje bilo proglaseno kasabom: ur-bana, kulturna i privredna. Ako razmotrimo polozaj Livna te 1528.godine, vidimo daispunjava sva tri osnovna uvjeta,ima dzamijuoko koje je formirano naselje, te dobro razvijenu zanatsku priv-redu, kao isedmicni pazarni dan," a sto je osnovno, njegovi sta-novnici su u statusu .gradskog stanovnistva, tj. oslobodeni su pla-canja rajinskog resm-i cifta. Dakle, maze se pouzdano reci da jeLivno 1528. godine dobilo status kasabe.

Kako .se vidi, relativno brzo, za 12 godina, Livno mijenjafizionomiju, naselje postaje kasaba.vRazlog Iezi u tome sto su utom periodu (od 1516. do 1528.) izvrsena nova osvajanja prema -za-padu. Turd su osojili podrucjazapadno od Livna: Zrmaju, Ostro-vicu, Sinj, Vrliku, Petrovo polje i Petrovu goru, tako da Livno os-taje koliko toliko u zaledu, nije vlsemjesto na samoj granici. Sdruge strane, Livno je imalo dobarstrateski i komunikacioni po-lozaj, pa su se tako stekli uslovi za brzi razvoj. Dalje, pomicanjemgran ice premazapadu situacija u livanjskom kraju se stabilizova-la pa je stanovnistvo bilo sve vise vezano za zemlju i pocelo setu stalno nastanjivati. Sigurno je da je novoformirana kasaba po-stala privlacna za okolno stanovnistvo koje se pocelo tu doselja-vati iz bliZe okoline, ali iiz daljih krajeva,"! lzrastanjem u zna-cajnije muslimnsko naselje stanovnici Livna iokoline gube statusvlaha-stoeara ipostaju po svojim davanjima zemljoradnicka raja.Jedan dio, pravo gradsko stanovnistvo, biva oslobodeno rajinskogstatusa, dok periferija ostaje rajinsko zernljoradnicko stanovnist-yo. Sliean preobrazaj u podrucjima naseljenim vlasimo-stocarimaimala su ineka varoska naselja na granici (Travnik, Mrkonjic--grad, Kamengrad). Ocito je, medutim, da je ovo jos uvijek bioprelazni period od stocarskog ka gradskom naselju. Uz varos na-nazili su se pasnjaci na kojima su stanovnici varosi iposada iz tvr-daave napasali svoju stoku placajuci prvobitno pausalni .iznos (mu-23. Isto, fo 65/192.24. 0 odriavanju sedmicnog paza-mogdana svjedoel podatak da semedu stanovnicima Livna navodi iBali. sin Jasara, baidar. dakle cov-

jek .koji naplaeuje trZnu taksu na

pazaru, ors br, 65, fo 65/192.25. Trojica stanovnika Livna 'l52!l.godine doseIila s o u se iz Hereegovi-ne: Mehrned, sin Hizirra. Hamza. sinAbduflah a i Shi_ sirn Abdullaha, zal1, sa,;iu 200 akcOnnl koR IInanasafu (1 : 1 : 8 0 0 urisrojba.ylald30akciaklii od sreRtoke. Sadanovnik~ vaitu) kese (placa:iu uBna iSJ)au;sa. strane t27. OIS


7/16

rna, pri10g za . . . F. Spaho Livno u ranim turskim izvorima, prllog za.. . 153kata} od 200 akci godisnje, Kasnije je takav nacin dokinut iuve-dena je placanje usura od prlhoda."Jos je jedna cinjenica uticala na povecanje broja stanovni-ka Livna. Na tom trgu, u blizini granice i ratnih operacija, obav-ljana je kupoprodaja zarobljenika, Godine 1528. bio)e evidentir-:llgodisnji prihod drzavi od 600 akci od zakupa badza od prodajezarobljenika u Livnu (mukata-i bac-i usara) ,27 Prema kanun-mamaza bosanski ikliski sandzak, visina pristojbe za prodatog roba bi-la je 2 akce za kupca i2 akce za prodavca." Racunajuci, dakle,pristojbu od 4 akce po jednom zarobljeniku, izlazi da se u Livnugodisnje prodavalo 150 zarobljenika, To je bio prilican broj, jersu se u to doba u relativnoj blizini Livna vodile borbe, ali kasnijeje taj, broj opao na polovicu (1540. godine) ..Radi uSI?or~dbe naves-cemo da je 1528. mukata prihoda od prodajezarobljenika u Sara-jevu iznosila 1.000 akci, dakIe, prodavalo se 250 zarobljenika; Sud-bina zarobljenog stanovnistva kretala se ka masovnom prelaze-njem na islam, da bi tako olaksalo svoj polozaj. Nairne, stav islam-ske religije prema ropstvu je bio takav da su svi ani koji su posjedovali robove smatrali svojorn moralnom duznoscu da. ih oslobo-de, narocito ako su robovi prelazili na islam. Stice se dojam daje vecina zarobljenog stanovnistva prelazila na islam, a potom os-lobadana, Udio oslobodenih rob ova u formiranju stanovnistva gra-dova imao je svoj i kvalitativni i kvantitativni znacaj. Iako je ta-kyo stanovnistvo bilo naseljeno ipo selima, najvise ga je bilo pogradovima.w Svi su ani oznacavam kao krscanski-sinovi, izricitimkrscanskim imenom oca ili imenom oca Abdullah (= bozji rob),SOa rijetko kao .sinovi muslimana, kada su u ropstvo pali iotac isin,te obojica prije popisa primili islam. Inace u gradovima nalazimooslobodene robove svih profesija,. pocevsi ad svih vrsta zanatlijado vjerskih idrzavnih sluzbenika." Dakle, mozemo reci da je dva-desetih godina XVI stoljeca u Livnu naseljen dobar broj oslobo-

10 varas Livno?1ime, popisivac]c~lje je promijeni-edstavljalo je va-rno naziv naseljaTim aktom onet inije potcinje-: obicno bilo os-

- i divaniye ve te-e vrsilo ili zavis-morale postojatino kasabom: ur-~aj Livna te 1528.eta, ima dzamiju.u zanatsku priv-vno, njegovi sta-ilobodeni su pla-zdano reci da je3., Livno mijenjaII tome sto su uajanja prema -za-L : Zrmaju, Ostro-ako da Livno os-samoj granici. Simunikacioni po-alje, pomicanjemju se stabilizova-mlju ipocelo seirana kasaba po-ocelo tu doselja-rastanjem U zna-iline gube statusljoradnicka raja ..oodeno rajinskognicko stanovnist-,lasimo-stocarimaavnik, Mrkonjic-a jos uvijek biolju. Uz varas na-ii iposada iz tvr-usalni iznos (mu-65, fo 65/192.ovnika Livna 152fl.su se iz Hercegovl-Hlztra, Harnza, sin. Si"'1 Abdullaha. zaI Ilva-I Herseg. fo

26. 0 tome donosimo sliedeeu za-biljesku iz deftera fz 1"528. godine:lsnssiilita Podlaz itice (?). Tu napa;safu svofu stoku posadnici tvrdaveJ.ivno istanovnici varo!!i snomenutetvrdave. Ne uzfma se Jiristo;jba za is-nasi;!t:>,sa. kojih se kosi. Oui pla6~.-511. 200 akci kao zakuu, Ima stalneonth knit fl dru~ih strana tn dolaze inanasafu (!'!toku) i 0< 1 niih se uzimakao uristojba. na iS11.ailu(resm-I iya-ylatd 30 a.kf:i ad krunne stoke. 20ak2li od srednie i 10 aket od sitne ..stoke. Sada ;e ukinut zakun za sta-novnike v3l'osi.Oni (varosani) ko:ii(ttl) kose Ural'll} i nanasam IstoJr:ll~placaiu usur, ali ne daiu uristoib11na isua!lu; medutim, ont koii dola'7.esa. strane to ne placa..Ju; fo 65/1993.27. CIS hr. 65, ,fo 65168.

28. Kamnni ikanun-name za bo-sanski, hercegovacld, zvornicki, kll-Md. ornogorsk! i~krradinski sandxak.Orijentalnt mstibut, Sarajevo H157,str, 78 i89.29. Adem Handzic, 0 gradskemsta.novnistvu u Bosni u XVI stoJje-eu, .POF XXVIII-XXIX, Sarajevo19BO, str, 250-252.30.Upravo pada u oN cinjenica dase kao ime oca navodi na:ziv Abdul-lah ikoid mnogih stanovnika Livna1528. godine; Old 'llIkl1.pllloevidenttra-nog 81 domacina muslimana i46 i-nokosnih musljmana, za njih 42 jekao ime oca oznaceno Abdullah, stoznaci 8 i J 1 l mcanma.31. A. Handzic, 0 gradskom sta-novnHitvu u Bosni u XVI stoljecu,str. 250-2152.


8/16

F. Spaho Livno u ranlm turskim Izvorima, prilog za . . .154llenih zarobljenika koji su presli na islam ibavili se gradskim za-nimanjima.Da su oslobodeni robovi prelazili na islam inaseljavali se uLivnu, moze se djelomicno objasniti relativno brzo povecanje bro-ja muslimana,od svega 2 ~uslimanska domacinstva 1516. godinena 81 domacinstvo i46 ni~dzereda muslimana 1528. godine. Sire-nje islarna u Livnu i okolini moze se okarakterisati ovako: clio do-maceg stanovnistva je primio islam, dio stanovnistva se doselio izhlize idal je okoline i tu prihvatio islam, a jedan dio predstavlja-ju oslobodeni ratni zarobl [enici koji su presli na islam, a predstav-ljali su prctezno nosioce zanatske privrede.U sljedecih dvadesetak godina Livno se jos viSe sir! i po bro-. ju stanovnika, a iu gradevnom smislu. Godine 1550. to [e naseljeiformalno evidentirano kao kasaba/" Livno je dotle bilo sasvimpromijeni1o svoj izgled, postalo je znacajna kasaba, dok [e krs ..sanska varos, na periferiji, gotovo sasvim iScezla. U gradevnomsmislu rnoze se konstatovati da su bila podignuta tri mesdzida ijedna dzamija, kao i javni harnam. Jos od ranije je postojala dza-mija Sinana-causa i mesdzid Harnze Ljubuncica, a podignuta sukasnije i dva mesdzida: Pehlivan Hasana i Husejna Etmekcl-zade.Na dalji intenzivan razvoj Livna imale su uticaja opce prj-like toga vremena. Nairne, u meduvremenu od 1528. do 1550. izvrsena su dalja osvajanja prema zapadu u Dalmaciji, tako da je odnovoosvojenih teritorija 1537. osnovan novi sandzak, nazvan klis-ki po gradu Klisu. Namjera jebila daisjediste sandzaka bude uK1isu, i to je bilo i zvanicno proklamovano, ali do toga nikad nijedoslo ....Klis j: ~stao mjesto na sarno} granici, te nije imao uvjetaza veer razvoj 1 permanentno dovoljno nesiguran da bi mogao po-stati sjediste sandzaka, Zato je Livno, iako nezvanicno, bilo stvarnosjediste sandzaka, sto je posebnoutlcalo na njegov bdi razvoj.Kako je vee receno, Livno je 1550. godine imalo cetiri rna-hale:

- Mahala dzamije Sinana-causa- Mahala mesdzida Hamze Ljubuncica- Mahala mesdzida Pehlivan Hasana- Mahala mesdzida Husejna Etmekci-zade."U mahali Sinana-causa zapisana su 52. mus1imanska doma-dnstvai43 mudzereda, Treba istaknuti da su kuce vjerskih sluz-benikau svim popisima izdvojeno zapisane, sto govori 0 njihovomspeclficnom statusu, tj. da je igradsko stanovnistvo imalo odrede-ne obaveze, ali ne ivjerski sluzbenici. Tako jeu ovoj mahaH za-pravozapisano 49 kuca + tri kuce vjerskih sluzbenika: hatib, imam

:32.0IS hr. 212. fn 212'35; Livno jenaznaceno kao Nefs~i kasaba-I HI~VlU~. zu l'azlikll oct ,mnijih def'tern

gdje je nazlvano sarno Nefsi Hlev-ne.33. Isto,

F. Spaho

i mujezinzanatlija.jacki zanljeni uglabakala, 4cebedzijada je u gr

Manjoj je' bsljedecetabak, civae.a1Manajrazvijereda. Ioiovdje jlje, bilo jjedan: ciMacinstavaevo kako7 tabaka,odundzija,4Dasredinommuslimansrazito razprvenst~enrazvijenijijaca, daljelje, bili zdzije (6),jedan kecodundzijaUwjeevidentira

34. Kecedstruganedlaod vune 'p(keceta).35. OIS


9/16

>I"ima, prilog za. . .

H i se grads kim za -1 inaseljavali se uzo povecanje bro-stva 1516. godine1528. godine, Sire-ati ovako: dio do"Iistva se doselio izn dio predstavlja-islam, a predstav-s vise siri ipo bro-1550. to je naseljedade bilo sasvimsaba, dok [e krs-zla. U gradevnomta tri mesdzida iIe je postojala dza-ia, a podignuta suejna Etmekci-zade.u uticaja opce pri-1528. do 1550. oizvr"icij], tako da je oddzak , nazvan klis-~ sandzaka bude udo toga nikad nijee nije imao uvjetada bi mogao' po-icno, bilo stvarno:govbdi razvoj.ie imalo cetiri rna-

e. 38uslimanska doma-kuce vjerskih sluz-govori 0 njihovomstvo imalo odrede-U ovoj mahali za-enika: hatib, imamo samo Nefs-i Hlev-

F. Spaho Livno u ranim turskim izvorima, prilog za.. . 155i muj~~in Sinan"cau~eve dzamije. U njoj je bilo nastanjeno dosta~a~!a~hJa. Nave~eno Je de~et vrsta ~a?ata. Najrazvijeniji je bio kro-J~Ck.l zanat (evidentiran je 21 krojac), Ostali su zanati bili zastup-ljeni l1g1avno~. sa po jednim do p~t Ijl1di: bilo [e 5 cizmedzija, 4?aka]~:. 4 ~urcIJe, 3 !~_baka, 2 saraca 1 po jedan kecedzija," telal,ceb~dzIJa 1 harnamdzija.w Navodenje hamamdzije je jasan dokazda je u gradu vee tada postojalo javno kupatilo.' ... ahala mesdilda Hamze Liubuncica je bila "nesto mania. UnJO] J C bilo 37 kuca i 28 mudzereda, Zabiljezeni su kao stanovnidsljedece zanatlije: 8 krojaca, 3 saraca, zatim po jedan cebedzija.tabak, cizmedzija i paftadzija.w Evidentiran je bio i jedan trgo-vac.37

Mahala mesdzida Pehlivan Hasana je u ova vrijeme bilanajrazvijenija u Livnu. Obuhvatala je 74 domacinstva i 46 mudze-reda . .I ovdje su zanati hili razvijeni. Kao i u drugim mahalama,iovdje je kroacki ,zanat bio najrazvijeniji, bilo je 12 krojaca. Da-lje, bilo je 6 tabaka, 5 curcija, 4 saraca, 3 bakala, 2 papudzija, te.pojedan: cizmedzija, dunder, nalcadzija,as kovac ikasap."Mahala mesdiida Husejna Etmekci ..zade .imala je 49 doma-cinstava i53 mudzereda, Posta su iovdje evidentirane zanatlije,eva kako su hili zastupljeni pojedini zanati: 13 krojaca, 8 curcija,7 tabaka, A papudzije, 3 saraca, 2 kasapa, 2dundera, 1 mlinar, 1odundzija,40 1 bakal, 1 kovac i1 bravar."Dakle, sada se maze vidjetikorrtpletna slika kasabe Livnosredinom XVI stoljeca, U ti:etiri mahale bila je ukupno zapisano 212muslimanskih domacinstava I 170 mudzereda. Zanatstvo je hila iz-razito razvijeno, ate je, vjerovatno, uslovljeno vojnim potrebama.prvenstveno vojnog garnizona stacioniranogu tvrdavi Livno, Naj-razvijeniji [e bio krojacki zanat, u sve cetiri mahale bilo je 54 kro-jaea, dalje slijede 17 curcija, 17 tabaka, 12 saraca, U Livnu su, da-lje, bili zastupljeni .los iovi zanati: bakali (8), cizmedzije (7), papu-

dzije (6), dunderi (3). kasapi (3), cebedzije (2), nalcadzije (2), te pojedan kecedzija, telal, hamamdfija, paftadzija, nalcadzija, mlinar,odundzija ibravar,U varosi . adekvatnije u rajinskom dijeluovog grada, bilojeevidentirano19 muslimnskin domacinstava koja su placala ra-34. Kecedii = zanatlija koji od o.,strugane dlake s govedsklh koza i l ) iod vune pI"a'vi file,. odnosno kape(kedeta), .35. CIS br, 212, fa 212/35.36. Paftadzi - zanatlija koji izra-duje lijepo iUlkJra3enekopce na zen-skim pojasevima od srebra Ill ko-jeg drugog materijala.

37. orsie, 212,fo 212/35 i212/3'().38. Nali!adzi = zanatlija koji pra-vi potkovice za mumte cipele iciz-me.,-39. OIS br. 212, fo 212/36 i212f3~.40. Odundil = covje'k ikoj~ se bavisjjltom i prodajom drva za ogrev,41. OIS hr. 212, ~o 212/37 ii212/3ft


10/16

F. Spaho15 6 F. Spaho Livno u tanim turskim izvorima, prilog za.,.jinski resm- cif t , zatim '13 krscanskik domacinstava zaduzenih sarajinskom ispendiom. Medu krscanskim kucama 4 kuce su bile u-dovicke, One su placale umanjenu Ispendzu ad svega 6 akci, dokje za druga domacinstva ispendza iznosila25 akci. Ukupna ispen-dza iznosila je 225 akci, a ukupni resm-i cift (po 22 akce) iznosioje 418 akci.42

. Konacno, na rijeci Bistrici, koja tece kroz Livno, postojalasu 22 rajinska rnlina na koje je placen tzv. resm-i asiyab (taksa namlin) po 30 akci godisnje, ukoliko je mlin radio cijelu godinu, iIipo 15akci, ukoliko [e.radio pola godine.Stanovnistvocetiri livanjske mahale bilo je Iskljucivo mu-slimansko i imalo jestatus gradskog stanovnistva, tj. "bilo je slo-bodno, nije bilo nicija raja, nije u principu imalo zemlje inije pia-calo rajinski porez resm-i eift: bavilo se zanatstvom i trgovinom."U dijelu grada koji je nazvan varos.vmedutim; zivjeli su muslima-ni i krscani .i imali su isti status, tj. bili su raja ibavili se poljo-privredom. TaJ dio grada predstavljao je periferiju," Sirenje isla"rna u ovom periodu je jos evidentno, jer se kao ime oca za mnogedornacine muslimane navodi naziv Abdullah (bozjizob ..,.,..sto pod-razumijeva krscansko ime).U sljedecih cetvrt stoljeca grad se jos vise razvio iprosirio,Godine 1574. Livno vee ima sedam muslimanskih mahala i[ednukrscansku." Osim vee ranije spomenute cetiri mahale iz 1550. go-dine; pojavljuju se jos Isljedece tri muslimanske mahale:

- Mahala dzamije Mehmed-age

,ii

je Bali-atiled-agedomacinstMahala m-bega 27iz 1574.ne, takopostavitistanovnikse u medteru evidukazujeske mahanjene stapoljoprivrkoja jeprelazenjapila. Nmlinova.bod sandZaLivna i

novniika varosi. Sama varGAkasabeLivno. I muslimanska ikricanskaraja ko,ja stanuje u spomenutojva-rosi obraduje zenilju i placa u!lrove.salariju irajinske pristojbe; OIS br.212, fo 212/38.45. OI'S br.92, fo 92j.152,do 92/156.46. To je Ferhaid-pa'Sa Sokollcwie.sin Rustem-bega, IrI'JIIle&i ostalog, bioje kliSki sanld:zalkibeg od 1566. do1574. godine, Uin-alVo 11


11/16

ima, prilog za. . . F. Spaho Livno u ranim turskim izvortma prrlog za , . . 15 7[e Bali-age Ljubuncica47 55 domacinstava, Mahala dtamije Meh-med-age 115 domacacinstava, Mahala dzamije Perko Mehmeda 89dornacinstava, Mahala meidiida Pehlivan Hasana 150 domcinstava,Mahala mesdiida Btmekci-zade 125 domacinstava iMahala Eerhad--bega 27 domacinstava, dakle ukupn0653 domacinstva, U defteruiz 1574. godine nisu biljezene zanatlije, kao u onom iz 1550. godi-ne, tako da nemamo predstavu 0 stanju zanatstva, ali se moze pret-postaviti da je srazmjerno povecanom ukupnom brojnom stanjustanovnika i zanatstvo bilo brojnije. Ovdje jedino treba i~taci dase u meduvremenu bio posebno razvio tabacki zanat, jer j~ u def-teru evidentiran diemat tabaka, kojih je bilo 40 domacinstava, stoukazuje da je tu vee postojao itabacki esnaf. Sto se tice krscan-ske mahale, u njoj je bilo evidentirano samo 6 domacinstava, Zanjene stanovnike stoji zabiljeska da imaju status raje ida se bavepoljoprivredom." Iz ovih podataka se vidi da se krscanska varos,koja je oeito u pocetku imala odredeni znacaj, usljed postepenogprelazenja na islam njenog stanovnistva.rdoove godine sasvim isto-pila. '

Na rijeci Bistrici u samoj kasabi znatno je bio povecan, brojmlinova, Zabiljezeno je 50 mlinova i9 stupa, koji su donosili pri-hod sandZakbegu (u ciji je has spadalo Livno) 1.455 akci godisnje,Zahvaljujuci sacuvanim popisima,moiemo sagledati slikuLivna i s pocetka XVII stoljeca, tacnije 1604. godine. Grad se ida-

ava zaduienih sa4 kuce su bile u-rvega 6 akci, dok:i. Ukupna ispen-22 akce) iznosio

Livno, postojala. asiyab (taksa nacijelu godinu, Hije iskljucivo mu-ra , tj. 'bilo je slo-zemlje inije pla-om itrgovinom. (~vjeli su muslima-ibavili se poljo-iju;44 Sirenje isla-me oca za mnogej rob- sto pod-

razvio iproslrio.h mahala i1ednuahale iz 1550. go-: mahale: 47. U rwnijim i2lvOIima ova je rna-hala naa:ilVwna po osnivaoo HamziLjubuncicu. Sada (1574) kao iu ka-snijirn i(l)Vctt"ima ona se nazlva Ma-hala Bali-age Ljruibuincica, za koga semoze pretpostavttf da je potornaknavedenog Hamze. Bali-aga je III Lf_VIlIU imao svoj'VaOOuf koji je bio naj-'Veci u ovom mjestu; imao je goto-vinu u iznosu od 128.560 8Iki!i, !kojaje pozajmljilvana pri'VlOOdnlicima uzinteres, teprihod < X , i zak;upa 13 du-cana, godiSnje 3.400 aK:ci (up. F. Spa-ho, Dzamije injihovi vakufi u gra-dovima K1i!ikog sandiaka poietkomXVU vijeka. AnaE GHB IV, Saraje-vo 1976, str. 222-223). Izmjena nazi-va mahale moZe se protumaclti 0_vako: najprije je Hamza Ljuhuneicpodtgao po:ije 1528. godine rnesd'zidoko Ikoga se fO!l'!IIli'l'ala mahala, Ka-snijeje njagov potomak Ball-agapregradnjom postojeeeg . mesd.zildapOldigao dzamijru iza nju osnovaovakuf, a dzamija je ,u narodu dobi-Ia ime !pO osnivacu, nasvana [e Ba-lagu!iB. Owdje treba Istaknutl da jeM. 'MujezilnQIVic kao datum gradnjaove dzamije O'1lllaCio god. 920 '1514-

ihalama 1574. go.va, Mahalad1.ami-Sarna varoi kBSBbeimanska ikdcanskaJe u spomenuiojva-emlju iplaca urove.ike pristojbe; OISbr.l , fo 92/>1'52do 92/1 ,56 .II'haJd~p$a Soko1oviC,a.l?JmedU ostalog, biozalkibeg od 1566. doPr'avo .u W'ijeme dokzak:beg razvtla se io je joo [edan dokazOOJ.a!kbegQIVistolovaliu K.lkl.

15), ito na osnovu natpisa lznad tt-laza u dzamiju (uP. M. Mujezinovic.Turski natpisi XVI vijeka iz neko;Iiko mjesta u BiH, PO~III-IV. Sa-rajevo 1953, sur. 458), sto je,memaslu:libenim popisima, nemoguce jet'smo ranije vid:leli dasu 1516. godi-ne u Livnu bila zabtljezena vsamdva musljmanska domacinstva. Mi-slim da je Miujezill1.OII!icpilgrijesio ucitanju mronogratlfa natpisa proei-tavsi ga ovsko: ~. J . . . . ~(sa zlatnrum perom) , Sto daie brotca-nu V1rijoonost 920 '(iIi godjna 15HHi}. Posto na natoisu rrema diia-klritiOkih znakova, smatram da kro-nogram t1reba I!itat\p .lJ' ,Ji.(sa d.uho;vnim perorn), !ito daje broj;cnru 'Vrijednost 968, a to OIdr~OII!al"agodlnl 1560-61. Ta godina gradnie sepodudara sa.i.podacana iz deftera,jer kako srno vidjeli .1'528. aodine sespomin.ie mesdzM Hamze LjUibunl!ica, .a 1574. dzamija Bali-age Uubun-I!ita, koja [e, daJkle, mogla bit! 00dtgnuta '\l medUVll'emenu, tj.1560'6Lgod.48. CIS hr. 92, fo 92(157.


12/16

'158 F. Spaho Llvno U ranim turskim izvorima, .prilJog za. . . F. Spah{)

, .i

lje sirio irazvijao. Tada se kasaba sastojala od 9 muslimanskih rna-hala iedne krscanske: .1. Mahala diamije Sinana-causa (Diumanusa); imala je uku-pno 4 9 domacinstava i2 mudzereda. Qd zanata uvedeni su ovi: 5krojaca, 2 cui cije, 1 sarac, 1 hamamdzija, 3 tabaka, 1 nalbant (pot-kivac konja) i1bakal. U njoj je hilo zabiljezeno i 12 ducana kojisu pripadali vakufu navedene dzamije Sinana-causa, Sam vakuf jeimao gotovinu u iznosu od 58.171 akce, te kirije od navedenih du-cana 2.230 akci godisnje, Izdaci iz sredstava vakufa su hili sljede-6: plata imamu ihatibu dnevno 6 akCi (to je bio Hasan-halifa), pla-ta muzejinu dnevno 2 akce (Sulejman-halifa), plata drugom muje-ziru dnevno 2 akce (Sefer hal ifa) , plata mualima dnevno 2 akce(navodenje mualima je jasan dokaz 0 postojanju rnekteba uz dza-miju), muarifu godisnje 120 akci, kajimu dnevno 1 akca, muteveli-ji dnevno 3 akee, naziru godisnje 100 akci, mimaru dnevno 1 akca(navodenje rnimara kao stalnog vakufskog sluzbenika govori 0to-me da su vrsene stalne opravke na dzamiji idrugim vakufskimobjektima) itroskovi za svijece ihasure godisnje 140 akci.2. Mahala dtamii~ Bali-age Ljubuncica (Balagusa); Imala [e30 dornacinstava i2 mndzereda. U ovo] je mahali evidentirano 5krojaca i 1 dunder.1z ove mahale 18 ducana je pripadalo istoi-menom vakufu Bali-age Ljubuncica, koji je bio najbogatiji vakufu Livnu u ovom periodu. Sastojao se od 128.560 akci gotovine, za-tim od prihoda od kirija za navedene ducane 3.400 akci godisnje iprihoda od mlinova 400 akci godisnje. Od tih sredstava podmiriva-ni 8U ovi troskovi: imamu ihatihu dnevno 8 akci (Saban-halifa),mujezinu dnevno 5 akci (Muslihuddin-halifa), drugom mujezinudnevno 3 akce (Husejn, sin Hadzi Ejnehana), trecem mujezinu dne-vno 2 akce (Mehmed, sin Ramadana), kajimu dnevno 2 akce, dzuz-hanu dnevno 1 akca i muteveliji dnevno 4 akee.3. Mahala dzamije Mehmed-age; u ovoj mahali je bilo 26 do-

macinstava i2 mudzereda. Od zanatlija su upisani 2 krojaca, 1dunder, 1 svjecar, 1 tabak i1 curcija. 25 ducana u mahali pripada-10 je vakufu Mehmed-age. Ovaj vakuf je imao gotovinu u iznosu od49.284 akce, a izdaci su mu bili: plata imamu ihatibu dnevno 6akci (Veli-halifa), prvom mujezinu dnevno 2,5 akce (HadZi Orner--halifa, drugom mujezinu dnevno 2,5 akce (Ibrahim), ferasu i ka-jimu dnevno 1 akca i muteveliji dnevno 2,5 akce,4. Mahala diamije Mehmeda Perko-zade (Muhameda spahi-je iIi Perkusa): sastojala se od 84 domacinstva i 4 mudzereda. E-videntirani su sljedeci zanati: f kovac, 2 samardzija, 5 tabaka, 4bravara, 3 curcije, 1 nalbant, 4 saraca, 4 dundera, 4 obucara i1krojac, I ova je dZamija imala svoj vakuf koji je imao 84.000 akclgotovine. Od vakufskih sredstava podmirivani su ovi troskovi: i-mamu, hatibu imualimu dnevno 10 akci. (sve tri sluzbe obavljalo

je jednonost mualivom mujezjedinih dtjfa), mutevevno 1 akcaS. M

je 38 demacije, 4 tabapadalo vakCi, a vakufbill sljedecimujezinuno '2 akce.mutevelijivjetvljavanje6. Mva i5 mura, 1 kovacdzida imaornamu dne(Korkud)

7. Mbilo 54 do4 krojaca,kuf ovogpostojao,rajevo, te8.cinstava ika, 1 samhod vakufci su bili:vno 2 akcakci. 9.tava i5 m[aca, 4 tabUkjala je u

49. SpomeIa Mustafa-blo k1i~ki1577. godi


13/16

rna, pril'og za. . . F. Spaho Livno u ranim tursklm izvorima, prilog za ... 15 9uslimanskih rna- je jedno lice, Musa-halifa, a iz cinjenice cia je obavljao duz-nost mualima, vidi se cia je uz dzamiju postojao imekteb), PI'-vom mujezinu dnevno 3 akce (Husejn-halifa), aserhanu (ucac p~-jedinih dijelova iz Kur'ana) imuarifu dnevno 3 akce (Besir-hali-fa), muteveliji dnevno 3 akce, naziru godisnje 160 akci, kajimu dne-

vno 1 akca itroskovi za svijece ihasure dnevno 1 akca,5. Mahala diamije Mustaia-pase (Lala-pasina dzamija): irnalaje 38 domacinstava 'I 2 mudzereda, ad zanatlija su upisani: 2 cur-~ije, 4 tabaka, 4 krojaca, , 1 sarac i1 mimar. Osam ducana je pri-padalo vakufu navedene dzamije idonosilo rnu godis~,le 1.280. ak-ci, a vakuf je imao igotovinu u iznosu od 123.326 akci. Izdaci subill sljedeci: imamu ihatibu dnevno 10 akci (Ahmed-h,~lif~) prvommujezinu 6 akei dnevno (Hadfi Mustafa), drugom mujczmu dnev-

00 '2 akce, kajimu dnevno 2,5 akce, drugom kajimu dnevno .2 akce,muteveliji dnevno 5 akci, naziru godisnje 200 akci itroskovi za os-vjetvljavanje munare u mjesecu ramazanu 40 akci.6. Maala mesdiida Pelivan Husejna; imala je 84 domacinst-va i5 rnudzereda. Postojdle su ove zanatlije: 7 krojaca, 3 obuca-ra 1 kovac, 3 bakala, 1 tabak, 4 curcije i2 saraca, Vakuf ovog mes-dzida imao je 13.000 akci gotovog novca, a troskovi su bili ovi: i-mamu dnevno 2 akce (Muslihuddin), mujezinu dnevno 1,5 akca(Korkud) itroskovi za svijece ihasure dnevno 2 akce.

7. Mahala mesdiida Husejna Etmekci-zade; u ovoj mahali jebilo 54 domacinstva i3 mudzereda, Zabiljezene su ove zanatlije:4 krojaca, 1 pekar, 2 obucara i3 dundera, jedan trgovac. Za va-kuf ovog mesdzida nisu navedeni podaci, ali se vidi da je vakutpostojao, jer se kafe da je mutevelija ovog vakufa otputo'!ao u Sa-rajevo, te se nisu mogli uzeti podaci 0 prihodima i izdacima.8. Mahala diamiie Hadii Vvejsa; sastojala se ad 30 doma-cinstava i3 mudzereda. ad zanatlija su upisani: 3 curcije, 3 taba-

ka, 1 samardzija, 4 krojaca, 2 bravara, 1 puskar i1 dunder, Pri-hod vakufa navedene dzamije je bio 18.000 akci gotovine, a izda-ci su bili: hatibu iirnamu dnevno 4 akce (Ali-halifa), mujezinu dne-vno 2 akce (Isa-halifa) i troskovi za svijece ihasure godisnje 30akci. 9. Mahala Ferhad-pase; u ovoj mahali je bilo 38 domacins-lava i5 mudzereda. Evidentirane su ove zanatlije: 2 bravara, 2 kro-jaca, 4 tabaka, 1 bakal, 1 boj adzi] a , 4 curcije i4 dundera.Ukupno je bilo 9 muslimanskih mahala. Pored njih, posto-jala je u Livnu i krscanska mahala sa 19 domacinstava, Kako se

t} ; imala je uku-vedeni su ovi: 5L, 1 nalhant (pot-12 ducana koji.a, Sam vakuf je~d navedenih du-fa su bili sljede-Iasan-halifa), pla-.a drugom muje-

L dnevno 2 akcernekteba uz dza-1 akca, muteveli-1 dnevno 1 akcarika govori 0 to-'ugirn vakufskim140 akci.lagusa); imala jeli evidentirano 5pripadalo istoi-iajbogatiji vakuflkci gotovine, za-J akci godisnje istava podmiriva-c i (Saban-halifa),rugom mujezinu:m mujezinu dne-vno 2 akce, dzuz-iali je bilo 26 do-ani 2 krojaca, 11mahali pripada-rvinu u iznosu odhatibu dnevno 6: e e (Hadzi Orner-lim) I ferasu ika-o1uhameda spahi-4 mudzereda, E-Zian 5 tabaka, 4a, 4 ~a i1imao s.uOCt} " = EnI. ori ~i~i: }-

s l , e J F - ! I E 1!J~::It-:C~:J149. Spomenuti Mustafa"paSa [e La-

Ia Mustafa"paSa Sakolovic, koit je010 j-15g-i "a"'rfi:akbeg od 1574. do]:S 'r:L ~ DZamija je podianuta

1577. godine, dakle u vrijeme dok .ieMustafa-palla sjedio u Livnu kaoklis.ki sandsakbeg,


14/16

160 Livno vu tanim turskim izvorima, prilog za ....-------------------F. Spaho F. Spahovidi, broj krscanskih kuca, u poredenju sa stanjem iz 1574. bio jepovecan ..Za njih, kao:i ranije, stoji zabiljeska da imaju status ra-[e, te da se have poljopcivredom i daju usrove isalariju, kao inovcane rajinske pristojbe." '" .Na rijeci Bistrici ukasabi Livno bila .su 1604.godine zabi-ljezena 24' aktivna mlina i 12 stupa. U poredenju s ranijim sta-njem broj mlinova bio je, dakle, smanjen.Prateci razvoj Livna kroz turske popisne deftere u perio-du izmedu 1485. i1604. godine, mozemo zakljuciti sljedece: od ma-le varosi naseljene iskljucivo nomadskim vlaskim stanovnistvomovo naselje dvadesetihgodina XVI stoljeca prerasta u naselje ori-jentalno-islamskog tipa ikao takvo se razvija kroz cijelo XVI sto-ljece da hi svoj najveci stepen doseglokrajem XVI j pocetkomXVII stoljeca. Nastanak irazvoj Livna objasnjava se njegovimpovoljnim strateskim polozajem icinjenlcom da su u njemu sje-elili sandzakbegovi kliskog sandzaka. U gradu se narocito razvilozanatstvo, a medu raznovrsnimzanatima najrazvijeniji su hili kro-jacki .i tabacki. Stanovnistvo Livna je u pocetku bilo vlasko-sto-carsko, da hi razvojem mjesta postalo najvecim dijelomstanovni-stvo u gradskom statusu, a manjim dijelom raja~Pril1Yatanje is-lama jepocelo jos pocetkom XVI stoljeca, a intenzivno.sirenje is-lama se zbivalo u prvoj polovici toga vijeka, ali nije prestajalo svedo pocetka XVII stoljeca, Dio domaceg stanovnistva je prihvatioislam, a jedan dio stanovnistva predstavljaju oslobodeni zaroblje-nici prodani u Livnu,koji su .takoder presli na islam. Tako je mu-slimansko stanovnistvo u drugoj polovici XVI ipocetkorn XVIIstoljeca predstavljalo .apsolutnu vecinu, u procentima .izrafeno bi-10 je 95,1% muslimanskog, a 4,3% krscanskogstanovniStva.

goyim psjedilivilo zanIi krojacstocarsknovnistvnje islarenje isjalo sveprihvatiova itulobodenilam.

Re zime

T hof t he f ifsis of th eyen Turk1604. livw ith 37(haytDlllowing toa nd a ls o.1489 LivhoutpermunchangeFosed to 63Accordino ldm ed .ielimo bment(hofo und obreedingIs lam . Tthat c on

LIVNO U RANIM TURSKIM IZVORIMA

U ovomradu seprati razvoj grada Livna od.dolaskaTurakau te krajeve do pocetka XVII stoljeca, Kao osnovni izvori koriste-ni su turski popisnidefteri iz-sljedecih godina: 1485, 1489, 1516,1528, 1550, 1574. i 1604. Na osnovu tih izvora dolazi se do zak-Ijucaka da ovo naselje od male varosi naseljene nomadskim vias-kim stanovnistvom dvadesetihgodina XVI stoljeca prerasta u na-selje orijentalno-islamskog tipa ikao takvo se razvija kroz cijeloXVI stoljece, da hi svoj najveci stepen doseglo krajem XVI ipo-cetkom XVII stoljeca, Nastanak irazvoj Livna objasnjava se nje-50, CIS br, 2"11,0 211/94 do 2111/97..


15/16

srirna, prilog za.. . . F. Spaho Livno u ranim turskim izvorima, prtlog za. . . 161em iz 1574. bio je1. imaju status ra-isalariju, kao i1604. godine zabi-IjU s ranijim sta-

goyim povoljnim strateskim polozajem icinjenicom da su unjemusjedili sandzakbegovi kliskog sandzaka, U gradu se narocito raz-vilo zanatstvo, a medu raznovrsnim zanatima najrazvijeniji su hi-li krojacki itabacki. StanovniStvoLivna je u pocetku bilo vlasko-stocarsko, da hi. razvojem mjesta postalo najvecim dijelom sta-novnistvo u gradskom statusu, a manjim dijelom raja. Prihvata-nje islama je pocelo jos pocetkom XVI stoljeca, a intenzivno s i -renje Islama se zbivalo u prvojpoIovici togvijeka, ali nije presta-jalo sve do pocetka XVII stoljeca, Dio domaceg stanovnistva jeprihvatio islam, dio stanovnika se doselio u Livno iz drugihkraje-va itu prihvatio islam, a jedan dio stanovnistva predstavljaju os-lobodeni zarobljenici prodani u Livnu, koji su takoder preslina is-lam.

~ deftere u perio-ti sljedece: od ma-im stanovnistvomasta u naselje ori-DZ cijelo XVI sto-.XVI ipocetkomava se njegovim:I . su u njemu sje-e narocito razviloijeniji su bili kro-.u bilo vlasko-sto-dijelom stanovni-[a, Prihvatanje is-enzivno .sirenje is-nije prestajalo sveristva .je prihvatiolobodeni zaroblje ..slam. Tako je mu-Ipocetkom XVIItima izrazeno hi-tanovnistva,

LIV NO IN E AR LY TIJR K IS H S OUR CE S

Summary

. IMA

T his article describes the dev elopm en t of the city oflivno from the endo f th e tu te en th c en tu ry to th e beginning o f th e s ev en te en th c en tu ry ; A n analy-s is of the orig in and developm ent of the city has been done on the basis o f s e - -ven Turkish censusdefters com prising the tim e period betw een 1485 and1604. livn o w as first m en tioned inTurkish sources in 1485 as a sm all townw ith 37 .households and 26 inhabitants w ithout perm anentliv ing quarters(haynume) . .The population had the statu s of stock-breeding W a llachians,owing to the fact that the ir econom y w as p redom inantly the breeding of stock, .and a lso because the Livnoreg ion w as situated on the fro u.tier itseI Intb.eyear1 48 9 L iv n o had, according to the d efter data , 24 h ouses and 6 inh abitants w it-houtperm anent liv ing quarte rs, and the .status .of the population rem ainedunchanged in relation to the condition from 1485. .For the next 27 years, to 1516, the num be r ofLivn o inhabi tants inaea-sed to 63 Christian households, 2 M uslim and 5 single inhabi tants (mucued) .According to its s ta tu s th e s et tlem en t was nowtermed a varos. m ea.rn~ ano ld m e die va l s et tlem en t a t t he f oo t o f a f or ti fi ca ti on . lhatis the ftrstm ention ofLivno by the nam e of varo~ , which acquired the m eaning of an urban settle-m ent(how eversm all)w hich contained a church and a square, that th e 1\utsfound o n their arriv at.T he population preserv ed the ir form er status of stock-breed ing W a Uachians, but there w ere already signs o f th eir c on ve rsio n toIsla m. T his re D ec ts th e fact that livno w as still situated in t he bo rd e rl an d an dth at c on ditio ns th ere had n ot y et be co me sta biliz ed .

Id dolaskaTurakavni izvori koriste-1485, 1489, 1516,dolazi se do zak-e nomadskim vlas-~ca prerasta u na-'azvija kroz cijelokrajem XVI ipo-objasnjava se nje-


16/16

1 6 2 F, Spaho Livno u ranirn turskim izvorrma, prllog za",

Howe ve r, be tw e en i516 and 1528 there occurred profound changes inth e d ev elp om e nt o fL iv no . Intho se 12 years, o n the site of a sm alf varo" who -s e in habitan ts o ccu pied th em selv esc hietly w ith s to ck-bree din g, th ere aro se anembryo of a new settlem ent of the O rie ntal-Islam ic ty pe , w ith a d ev elo pedh an d ic ra fts e co n omy and with first Islamic build in gs e re cte d. In 1528, t he re .had already been form ed in Livno tw o nlahllas (asse mble d aro un d th e p .e wlybuilt structures of a mosque and a mescld), wh ic h w e re p op ula te d e xc lu siv elyby Mu slim in ha bitan ts ..T here was also a third eemat, called M uslim as well,butthere was a certain num ber of Chris t ians liv in g in it T he s ettlem en t co ulda lre ad y h av e had th e s ta tu s o fa lra sa ba th en . Itwas a period of a cons iderablyd ev elo pe d h an dic ra fts a ctiv ity ; th e most developed w as tailo ring, w hich cer-tainly served the needs of a military garrison in livno. The growth and dev e-lop men t o fthe city w a s aided by the fact th at.in the m eantim e n ew co nquests inthe w est had been carried ou t so that livno rem ained som ew hat rem ovedfrom th e bo rd er. T he c ity also o cc up ie dafav ou ra ble stra teg ic an d communica-t ion s po si ti on .At the m iddle of the six teen th century, in 1550, Lim o w as form ally re -cognized as a bslbL It had by th en comp letely ch an ge d its ap pe aran ce, ith adbecome a n important bsabl, while th e Ch r is ti an v a ro~ , situ ated o n th e settle-m e nt s p er ip he ry , had all but d is a ppe ar ed . As far as bu ild in gs are co ncern ed , i\can be s ta te d th at 'th re e m e s dd s, one m osque and a public bath had beenbu il t. Fou r m.hal.s had be en fo rm e d. H a n dic ra fts had prospered Inadditionto the already m entioned elem ents influencing the dev elop ment ofU vno, thispe ri od wi tn e ss ed t h e c reatio n o f th e lO is S an cakin 153 7; L iv no becam e th e sea to fth atsan cak (alth ou gh in fo rm ally ) an d as su ch co uld d ev elo p m ore q uickly .In 1 57 4 L im o had s ev en Mu slim malta" and one Christian m.......653 M uslim households and only 6 C hristian ho useh olds w ere regis tered,which revealsthat t he Ch r is ti an varol, which int he beg inn ing had had a ce rt ainsignificance, had by th at y ea r comp letely d isap peared becau se of t he conve r-sion to Islam o f its pop ulatio n. T he def ter ofl57 4 does n ot give inform atio na bo ut h an dicrafts bu t we can assume that they also increased w ith th e size oft he c ity 's p op u la tio n . Only tanning can be said to have grown to a greater ex-'tent , fo r a tan ners' guild wa s th en e sta blis he d.B y th e beginning o f th e s ev en teetlth c en tu ry th e c ity was still expandinga nd d ev elo p in g . In 1 604 it had nine M uslim and one Onistian_b......nth is period lim o had reached its cu lm ination under the Thrkish reign. Thehand ic ra ft s c ont inued to develop and w ere the most d ev elo pe d b ra nc h of th eeconomy; this is esp ecia 1ly th e cas e w ith tailo rin g an d t ann ing . T he Mu slimpopulation represented then the absolute ~ority of the population, or, statedpercentage-w ise, there w ere 95,7 % M uslim s and 4,3% < luistiansin the city ..

UTjeka, izasuprotno

sirom Craj ina uCarstvakom sitodrzavanakcionarprotiv sriji W,podsticalnim izFrancuskkojemprevazilaroda inno ce ipse u smtiku Boteo Meduse kaovijaju isne, KovremenimpojaviNjen znstrukturature pre

fehim spaho - livno u ranim turskim izvorima

Documents