evandjelje po marku

Upload: aceshigh6

Post on 15-Oct-2015

74 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

Evandjelje Po Marku

TRANSCRIPT

  • Missio Metropolis

    Misije u gradovima

    ITANJE EVANELJA PO MARKU

    U sklopu Misija u gradovima predlae se i itanje Evanelja po Marku. itanje se moe prirediti na naine kako to najbolje odgovara pojedinim zajednicama. Predlae se itanje kroz etiri uzastopne veeri kako bi se lake mogao slijediti tekst i uvati cjelina. Razdiobom itanja u etiri susreta omoguuje se svakom susretu dati molitvenu i slavljeniku dimenziju.

    Ovdje donosimo tekst Evanelja po Marku, razdijeljen za itanje na etiri susreta, pri emu je za svaki susret predvieno etvero ili petero itaa. itai se mogu birati iz razliitih skupina vjernika laika, bilo mukaraca bilo ena.

    Susret moe zapoeti uvodnim pozdravom, molitvom te uvodom u dio Evanelja koji se ita. Uz pojedine dijelove mogue je zastati u molitvi: pjevanjem prikladnoga psalma, sluanjem prikladne instrumentalne glazbe ili jednostavnom molitvom u tiini. Na kraju se zavri molitvom, blagoslovom i otpustom. Ovako prireen susret trajao bi oko 45 minuta.

  • 2

  • 3

    Podjela Evanelja po Marku za itanje kroz etiri susreta

    (Missio Metropolis)

    I. DIO: Krist, Boji Sin, nada ovjeka

    Prvi susret: Mk 1,1 4,41

    Drugi susret: Mk 5,1 8,30

    II. DIO: Boji odgovor i objava Krista

    Trei susret: Mk 8,31 12,44

    etvrti susret: Mk 13,1 16,20

  • 4

  • 5

    Uvodni nagovor

    za itanje Evanelja po Marku

    Brao i sestre,

    veeras smo se sabrali u ovaj veernji sat, prepun mira i ljepote trenutka, posluati Boju Rije, Evanelje po Marku. Premda u liturgiji uvijek ujemo neki dio evaneoskoga navjetaja, premda sami ili s drugima itamo i neki dui dio evanelja, ovo itanje veeras je posebno. I to iz vie razloga.

    1. Ovo je itanje Evanelja dio inicijative Misije u gradovima (Missio Metropolis), gdje se u dvanaest velikih gradova Europe ovo korizmeno vrijeme ivi na snaniji nain. I ono to nas povezuje na osobit nain jest upravo itanje i razmatranje Evanelja svetoga Marka koje se ove godine u ciklusu B ita tijekom liturgijske godine. Lijepo je znati da je Europa povezana na ovakav nain i da se na razliitim stranama i razliitim jezicima navijeta i nastoji ivjeti ista istina.

    2. Osim toga, ovo je itanje u Crkvi; ponajprije u zajednici Crkve, s ljudima za koje je pisano Evanelje; ono je u crkvi prostoru, ovdje u naoj upnoj crkvi. Ova je zgrada graena na Kristu, na evanelju, i u njoj se lake ita povijest ljudskoga hoda u vremenu; ovdje se pronalaze nadahnua koja su pokretala ljude u dobru, osobito po primjeru svetih i blaenih; ovdje se ita nada koja upuuje na vjenost, da ne ostanemo zarobljeni u nestalnosti prolaznoga. Ovo nas mjesto, po snazi Boje rijei, veeras zdruuje s mnotvom ljudi koji, uranjajui u Evanelje, osjeaju zajedniki izvor nadahnua i ivota, kao i snagu istoga poslanja za svijet u kojemu ivimo i koji oblikujemo.

    3. Ovim itanjem Evanelja elimo naznaiti da ne postoji niti jedno mjesto, zanimanje, ljudsko iskustvo koje bi bilo iskljueno iz govora evanelja. Ono je ponueno ovjeku, ne kao ideologija kojom se postiu sebini ljudski ciljevi, ve kao izvorite koje ovjeka vraa otajstvu ivota, objavljujui to je Bog uinio i ini za ovjeka. Zato e itanje Evanelja biti povjereno vjernicima laicima iz razliitih zanimanja i ivotnih dobi. elja nam je pokazati da Evanelje moe ivjeti po svima koji su krteni i svugdje gdje se oni nalaze.

    Boja rije udesno, na naine koje smatramo redovitima i na najneobinije naine, dopire do ljudi. No, ona uvijek treba ljude, nas, da ju najprije ivimo, a zatim izgovaramo, svjesni svoje malenosti i svoje ljudske ogranienosti. Veeras nam treba duh poniznosti i za njega iskreno molimo.

  • 6

    Uvod u itanje prvoga odlomka

    Prije glasa evaneoske rijei elim kratko uvesti u cjelinu i u podjelu, u neke naglaske evanelja koje emo sluati tijekom etiriju susreta.

    Redakcija teksta Evanelja po Marku je najstarija (nastala oko god. 60.-70.) i pripada skupini takozvanih 'sinoptikih Evanelja', zajedno s Matejevim i Lukinim. Zovu se 'sinoptika', jer ih se moe 'promatrati zajedno'; imaju neka zajednika uporita i izvore; puno materijala koji ih povezuje. No, za sv. Marka se kae da je on zaetnik knjievnoga roda evanelja. U njemu se ne nalaze filozofsko-teoloke rasprave.

    Evanelje je svjedoanstvo o Isusu Kristu, Radosna vijest koja objavljuje pravo lice Boga i ovjeka, zdruenih u nerazdvojiv savez ljubavi. Da bi to pokazao taj se evanelist ograniuje na pripovijedanje Isusova ivota, na susrete njega i ljudi, na poziv ljudima da ga slijede sve do sablazni kria.

    Svoj evaneoski spis sv. Marko ustrojava kao hod od Galileje do Jeruzalema, od svakidanjice do Golgote, postupno otkrivajui otajstvo Isusa koji je iekivani Mesija. Evanelist je uobliio njemu dostupan materijal, pripovijedanje o dogaajima, oslonjen ponajprije na svjedoanstvo apostola Petra. Ipak, u sreditu mu je upravo radosni navjetaj da je ovjek Isus, Sin Boji. Zbog toga svoje Evanelje zapoinje rijeima: Poetak Evanelja Isusa Krista Sina Bojega i vodi nas do uzvika stotnika pod kriem: Zaista, ovaj ovjek bijae Sin Boji! Svetomu Marku je vano da ujemo i usvojimo taj odgovor vjere. To je nit vodilja, klju itanja koji susreemo i u odgovorima zlih duhova, u divljenju ljudi, u glasu s neba.

    Svjetlo vjere koja se osvre na dogaaje prolosti osvjetljava svaki korak i prepoznaje Uskrsnuloga. Budui da je to svjetlo sam Bog, na kraju Evanelja aneo, obraajui se enama, poziva uenike da se vrate na poetak: Ne plaite se! Isusa traite, Nazareanina, Raspetoga? Uskrsnu! Nije ovdje! Evo mjesta kamo ga poloie. Nego idite, recite njegovim uenicima i Petru: Ide pred vama u Galileju! Ondje ete ga vidjeti, kako vam ree!

    Evanelje po Marku podijeljeno je smislom u dva dijela. Prvi dio obuhvaa prvih osam poglavlja, tonije do Isusova pitanja: A vi, to vi kaete, tko sam ja? Do tada je on bio pitan, a sada je on taj koji pita. Petar prihvati i ree: Ti si Pomazanik - Krist! To je odgovor ovjeka prosvijetljena vjerom na ono to je vidio. Drugi je dio, drugih osam poglavlja, Boji odgovor, objava koja nadilazi svako ljudsko pitanje; objava koja govori o pitanju Boga i ovjeka.

    Veeras itamo prva etiri poglavlja, odnosno etvrtinu Evanelja, do pitanja: Tko li je ovaj da mu se i vjetar i more pokoravaju?

  • 7

    Na poetku se nalazi Isusova priprava za javno djelovanje. U to ulazi propovijedanje Ivana Krstitelja, krtenje Isusovo i kunja u pustinji. Nakon Ivanova uhienja, Isus poziva prve uenike. Kao to Uitelj prolazi etrdeset dana posta i molitve i uenik treba tu ogoljelost i odvojenost. Zapravo, na poetku je otvorenost za susret s Radosnom vijeu, a onda slijede djela. Dominiraju dva glagola: ostaviti i slijediti, u duhu koji je kasnije formuliralo Pravilo sv. Benedikta: Nihil amori Christi praeponere. Niim zaprijeiti Kristovu ljubav. (Pravilo 4, 21) U tekstu se pojavljuje esto prilog odmah (euths, statim), bez oklijevanja. Taj zahtjev i odlunost proima govor o nasljedovanju.

    Postoje jo neki detalji koji govore o stavu uenika. Spominjui ozdravljenje Petrove punice, evanelist koristi glagol 'podii', onaj isti koji koristi kasnije, govorei da je Isus uskrsnuo. Uenik je dakle onaj koji je osloboen zla i koga Bog oivljuje i sve to radi sluenja. To je stav uenika, sluenje do krajnjih granica koje pobjeuje smrt.

    Osim poziva na nasljedovanje, susreemo se s otporom prema Isusu i to razliitih vrsta: otpor dalekih, otpor farizeja i otpor samih uenika. Postoji otpor onih koji ne razumiju zato se Isus drui s grjenicima, zato njegovi uenici ne poste i ne potuju subotu; zato on sam ozdravlja subotom; zato ne potuje tradiciju i propise. No, u dnu je neto drugo. Ne eli se prihvatiti injenica da se Bog objavljuje na takav nain: milosrdan i blag prema svima, dosljedan do odbaenosti.

    I s uenicima je zanimljivo. Postoje oni koji su u kunji odbijanja, jer ne razumiju; kao i oni koji razumiju, ali nisu spremni ivjeti evanelje. Kada potiu Isusa da ide s njima, jer ga svi trae, on ide drugamo. Ne razumiju da postoji znatielja koja privlai ljude, ali ne mijenja i istinska vjera koja provire iz promijenjena srca i ivota. To ini evanelje, otvara oi i srce; mijenja i privlai istinom.

    Dopustimo Bogu da nam podari Rije; zaogrnimo se u utnju, da bismo ponovno otkrili rije u sebi, za sebe i za druge.

    (Priredio: mons. Ivan ako)

  • 8

    Molitva prije itanja Evanelja (za svaki od etiri susreta)

    Pomolimo se.

    Boe, ti si svetoga evanelista Marka

    proslavio darom navijetanja.

    Zahvalni smo za njegov zapis

    o Radosnoj vijesti, Isusu Kristu.

    Veeras ju sluamo u zajednitvu Crkve.

    Udijeli nam milost da ju osjetimo duom

    Blaene Djevice Marije;

    da i mi susretnemo lik pravoga Boga i ovjeka

    i vjerno idemo stopama Krista Gospodina.

    Koji s tobom ivi i kraljuje u vijeke vjekova.

    Amen.

    Molitva nakon itanja Evanelja (za svaki od etiri susreta)

    Pomolimo se.

    Boe, darovao si nam svoju Rije, Isusa Krista.

    Prati nas na korizmenom putu

    da te prepoznajemo osobito u blinjima,

    te da njima budemo dar utnje i govora,

    molitve i pjesme, dar ivota koji od tebe dolazi

    i k tebi se vraa.

    Koji ivi i kraljuje u vijeke vjekova.

    Amen.

  • 9

    Prvi susret Mk 1,1 4,41

    ita 1.

    I. PRIPRAVA ZA ISUSOVO DJELOVANJE

    Propovijedanje Ivana Krstitelja

    1 Poetak Evanelja Isusa Krista Sina Bojega. Pisano je u Izaiji proroku:

    Evo aljem glasnika svoga pred licem tvojim da ti pripravi put. Glas vie u pustinji: Pripravite put Gospodinu, poravnite mu staze!

    Tako se pojavi Ivan: krstio je u pustinji i propovijedao krst obraenja na otputenje grijeha. Grnula k njemu sva judejska zemlja i svi Jeruzalemci: primali su od njega krtenje u rijeci Jordanu ispovijedajui svoje grijehe.

    Ivan bijae odjeven u devinu dlaku, s konatim pojasom oko bokova; hranio se skakavcima i divljim medom. I propovijedao je:

    Nakon mene dolazi jai od mene. Ja nisam dostojan sagnuti se i odrijeiti mu remenje na obui. Ja vas krstim vodom, a on e vas krstiti Duhom Svetim.

    Isusovo krtenje

    Onih dana doe Isus iz Nazareta galilejskoga i primi u Jordanu krtenje od Ivana. I odmah, im izae iz vode, ugleda otvorena nebesa i Duha poput goluba gdje silazi na nj, a glas se zaori s nebesa: Ti si Sin moj, Ljubljeni! U tebi mi sva milina!

  • 10

    Kunja u pustinji

    I odmah ga Duh nagna u pustinju. I bijae u pustinji etrdeset dana, gdje ga je iskuavao Sotona; bijae sa zvijerima, a aneli mu sluahu.

    II. ISUSOVO DJELOVANJE U GALILEJI

    Poetak propovijedanja

    A poto Ivan bijae predan, otie Isus u Galileju. Propovijedao je evanelje Boje: Ispunilo se vrijeme, pribliilo se kraljevstvo Boje! Obratite se i vjerujte evanelju!

    Prva etiri uenika

    I prolazei uz Galilejsko more, ugleda imuna i Andriju, brata imunova, gdje ribare na moru; bijahu ribari. I ree im Isus: Hajdete za mnom i uinit u vas ribarima ljudi!" Oni odmah ostavie mree i pooe za njim.

    Poavi malo naprijed, ugleda Jakova Zebedejeva i njegova brata Ivana: u lai su krpali mree. Odmah pozva i njih. Oni ostave oca Zebedeja u lai s nadniarima i otiu za njim.

    Pouavanje i udo u kafarnaumskoj sinagogi

    I stignu u Kafarnaum. Odmah u subotu ue on u sinagogu i poe nauavati. Bijahu zaneseni njegovim naukom. Ta uio ih je kao onaj koji ima vlast, a ne kao pismoznanci.

    A u njihovoj se sinagogi upravo zatekao ovjek opsjednut neistim duhom. On povika: to ti ima s nama, Isuse Nazareanine? Doao si da nas uniti? Znam tko si: Svetac Boji! Isus mu zaprijeti: Umukni i izii iz njega! Nato neisti duh potrese njime pa povika iz svega glasa i izie iz njega.

    Svi se zaprepastie te se zapitkivahu: to li je ovo? Nova li i snana nauka! Pa i samim neistim dusima zapovijeda, i pokoravaju mu se.

  • 11

    I proulo se odmah o njemu posvuda, po svoj okolici galilejskoj.

    Psalam 95: Ako danas glas mu ujete, ne budite srca tvrda! (PGPN 111)

    ita 2.

    Ozdravljenje Petrove punice

    I odmah poto izioe iz sinagoge, ue s Jakovom i Ivanom u kuu imunovu i Andrijinu. A punica imunova leala u ognjici. I odmah mu kau za nju. On pristupi, prihvati je za ruku i podie. I pusti je ognjica. I posluivae im.

    Druga ozdravljenja

    Uveer, kad sunce zae, donoahu preda nj sve bolesne i opsjednute. I sav je grad nagrnuo k vratima. I on ozdravi bolesnike - a bijahu mnogi i razne im bolesti - i zloduhe mnoge izagna. I ne dopusti zlodusima govoriti jer su ga znali.

    Isus potajno ostavlja Kafarnaum i propovijeda po Galileji

    Rano ujutro, jo za mraka, ustane, izie i povue se na samotno mjesto i ondje se moljae. Potraie ga imun i njegovi drugovi. Kad ga naoe, rekoe mu: Svi te trae. Kae im: Hajdemo drugamo, u oblinja mjesta, da i ondje propovijedam! Ta zato sam doao. I proe svom Galilejom: propovijedao je u njihovim sinagogama i zloduhe izgonio.

    Ozdravljenje gubavca

    I doe k njemu neki gubavac, klekne i zamoli: Ako hoe, moe me oistiti! Isus ganut prui ruku, dotae ga se pa e mu: Hou, budi ist! I odmah nesta s njega gube i oisti se. Isus se otrese na nj i odmah ga otpravi rijeima: Pazi, nikomu nita ne kazuj, nego idi, pokai se sveeniku i prinesi za svoje oienje to propisa Mojsije, njima za svjedoanstvo. Ali im izie, stane on uvelike

  • 12

    pripovijedati i razglaavati dogaaj tako da Isus vie nije mogao javno ui u grad, nego se zadravao vani na samotnim mjestima. I dolaahu k njemu odasvud.

    Ozdravljenje uzetoga

    2 I poto nakon nekoliko dana opet ue u Kafarnaum, proulo se da je u kui. I skupie se mnogi te vie nije bilo mjesta ni pred vratima. On im navjeivae Rije. I dou nosei k njemu uzetoga. Nosila ga etvorica. Budui da ga zbog mnotva nisu mogli unijeti k njemu, otkriju krov nad mjestom gdje bijae Isus. Nainivi otvor, spuste postelju na kojoj je uzeti leao. Vidjevi njihovu vjeru, kae Isus uzetome: Sinko! Otputaju ti se grijesi. Sjedjeli su ondje neki pismoznanci koji poee mudrovati u sebi: to to ovaj govori? Huli! Ta tko moe grijehe otputati doli Bog jedini? Isus duhom odmah proniknu da tako mudruju u sebi, pa e im: to to mudrujete u sebi? Ta to je lake? Rei uzetomu: 'Otputaju ti se grijesi' ili rei: 'Ustani, uzmi svoju postelju i hodi?' Ali da znate: vlastan je Sin ovjeji na zemlji otputati grijehe!" I ree uzetomu: Tebi zapovijedam, ustani, uzmi postelju i poi kui! I on usta, uze odmah postelju i izie na oigled svima. Svi su zaneseni slavili Boga govorei: Takvo to nikad jo ne vidjesmo!

    Poziv Levija. Gozba s grenicima

    Isus ponovno izie k moru. Sve je ono mnotvo grnulo k njemu i on ih pouavae. Prolazei ugleda Levija Alfejeva gdje sjedi u carinarnici. I kae mu: Poi za mnom! On usta i poe za njim.

    Kada zatim Isus bijae za stolom u njegovoj kui, naoe se za stolom s njime i njegovim uenicima i mnogi carinici i grenici. Bilo ih je uistinu mnogo. A slijedili su ga i pismoznanci farizejske sljedbe pa vidjevi da jede s grenicima i carinicima rekoe njegovim uenicima: Zato jede s carinicima i grenicima? uvi to, Isus im ree: Ne treba zdravima lijenika, nego bolesnima! Ne dooh zvati pravednike, nego grenike.

    Psalam 34: Kuajte i vidite kako je dobar Gospodin. (PGPN 101)

  • 13

    ita 3.

    Rasprava o postu

    Ivanovi su uenici i farizeji postili. I dou neki i kau mu: Zato uenici Ivanovi i uenici farizejski poste, a tvoji uenici ne poste? Nato im Isus ree: Mogu li svatovi postiti dok je zarunik s njima? Dokle god imaju zarunika sa sobom, ne mogu postiti. Doi e ve dani kad e im se ugrabiti zarunik i tada e postiti u onaj dan!

    Nitko ne priiva krpe od sirova sukna na staro odijelo. Inae nova zakrpa vue sa starog odijela pa nastane jo vea rupa. I nitko ne ulijeva novo vino u stare mjeine. Inae e vino poderati mjeine pa propade i vino i mjeine. Nego - novo vino u nove mjeine!

    Trganje klasja u subotu

    Jedne je subote prolazio kroz usjeve. Njegovi uenici poee putem trgati klasje. A farizeji mu rekoe: Gle! Zato ine to subotom nije doputeno?

    Isus im odgovori: Zar nikad niste itali to uini David kad ogladnje te se nae u potrebi on i njegovi pratioci? Kako za velikog sveenika Ebjatara ue u Dom Boji i pojede prinesene kruhove kojih ne smije jesti nitko osim sveenika; a on dade i svojim pratiocima?

    I govorae im: Subota je stvorena radi ovjeka, a ne ovjek radi subote. Tako, Sin ovjeji gospodar je subote!

    Ozdravljenje u subotu

    3 Ue ponovno u sinagogu. Bio je ondje ovjek usahle ruke. A oni vrebahu hoe li ga Isus u subotu izlijeiti, da ga optue. On kae ovjeku usahle ruke: Stani na sredinu! A njima e: Je li subotom doputeno initi dobro ili initi zlo, ivot spasiti ili pogubiti? No oni su utjeli.

    A on, raaloen okorjelou srca njihova, srdito ih oinu pogledom pa ree tom ovjeku: Isprui ruku! On isprui - i ruka mu

  • 14

    zdrava! Farizeji iziu i dadnu se odmah s herodovcima na vijeanje protiv njega kako da ga pogube.

    Narod grne za Isusom Isus se s uenicima povue k moru. Za njim je iao silan svijet

    iz Galileje. I iz Judeje, iz Jeruzalema, iz Idumeje, iz Transjordanije i iz okolice Tira i Sidona - silno je mnotvo ulo to ini i nagrnulo k njemu.

    Stoga ree uenicima neka mu se zbog mnotva pripravi laica da ga ne bi zgnjeli. Jer mnoge je ozdravio pa su se svi koji bijahu pogoeni kakvim zlom bacali na nj da bi ga se dotakli. A neisti duhovi, im bi ga spazili, padali bi preda nj i vikali: Ti si Sin Boji! A on im se otro prijetio da ga ne prokazuju.

    Izbor dvanaestorice Uzie na goru i pozove koje sam htjede. I dooe k njemu. I

    ustanovi dvanaestoricu da budu s njime i da ih alje propovijedati s vlau da izgone avle. Ustanovi dakle dvanaestoricu: imuna, kojemu nadjenu ime Petar, i Jakova Zebedejeva i Ivana, brata Jakovljeva, kojima nadjenu ime Boanerges, to jest Sinovi groma, i Andriju i Filipa i Bartolomeja i Mateja i Tomu i Jakova Alfejeva i Tadeja i imuna Kananajca i Judu Ikariotskoga, koji ga izda.

    Neodrive klevete I doe Isus u kuu. Opet se skupi toliko mnotvo da nisu mogli

    ni jesti. uvi to, dooe njegovi da ga obuzdaju jer se govorilo: Izvan sebe je! I pismoznanci to sioe iz Jeruzalema govorahu: Beelzebula ima, po poglavici avolskom izgoni avle.

    A on ih dozva pa im u prispodobama govorae: Kako moe Sotona Sotonu izgoniti? Ako se kraljevstvo u sebi razdijeli, ono ne moe opstati. Ili: ako se kua u sebi razdijeli, ona ne moe opstati. Ako je dakle Sotona sam na sebe ustao i razdijelio se, ne moe opstati, nego mu je kraj. Nitko, dakako, ne moe u kuu jakoga ui i oplijeniti mu pokustvo ako prije jakoga ne svee. Tada e mu kuu oplijeniti!

  • 15

    Doista, kaem vam, sve e se oprostiti sinovima ljudskima, koliki god bili grijesi i hule kojima pohule. No pohuli li tko na Duha Svetoga, nema oprotenja dovijeka; krivac je grijeha vjenoga. Jer govorahu: Duha neistoga ima.

    Prava rodbina Isusova

    I dou majka njegova i braa njegova. Ostanu vani, a k njemu poalju neka ga pozovu. Oko njega je sjedjelo mnotvo. I reknu mu: Eno vani majke tvoje i brae tvoje, trae te! On im odgovori: Tko je majka moja i braa moja?

    I okrui pogledom po onima to su sjedjeli oko njega u krugu i kae: Evo majke moje, evo brae moje! Tko god vri volju Boju, on mi je brat i sestra i majka.

    Psalam 40: Evo dolazim Gospodin (PGPN 102) ili: Psalam 145: Blagoslivljat u dovijeka ime tvoje (PGPN 124)

    ita 4.

    Isus govori u prispodobama

    4 I poe opet pouavati uz more. I zgrnu se k njemu silan svijet te on ue u lau i sjede na moru, a sve ono mnotvo bijae uz more, na kopnu. Pouavao ih je u prispodobama mnogoemu. Govorio im u pouci:

    Posluajte! Gle, izie sija sijati. I dok je sijao, poneko zrno pade uz put, dooe ptice i pozobae ga. Neko opet pade na kamenito tlo gdje nemae dosta zemlje. Odmah izniknu jer nemae duboke zemlje. Ali kad ogranu sunce, izgorje; i jer nemae korijenja, osui se. Neko opet pade u trnje i trnje uzraste i ugui ga te ploda ne donese. Neko napokon pade u dobru zemlju i dade plod, razraste se i razmnoi, te donese: jedno tridesetostruko, jedno ezdesetostruko, jedno stostruko. I doda: Tko ima ui da uje, neka uje!

    Svrha prispodoba

  • 16

    Kad bijae nasamo, oni oko njega zajedno s dvanaestoricom pitahu ga o prispodobama. I govorae im: Vama je dano otajstvo kraljevstva Bojega, a onima vani sve biva u prispodobama:

    da gledaju, gledaju - i ne vide, sluaju, sluaju - i ne razumiju, da se ne obrate pa da im se otpusti.

    Tumaenje prispodobe o sijau

    I kae im: Zar ne znate tu prispodobu? Kako ete onda razumjeti prispodobe uope? Sija sije Rije. Oni uz put, gdje je Rije posijana, jesu oni kojima, netom uju, odmah dolazi Sotona i odnosi Rije u njih posijanu. Zasijani na tlo kamenito jesu oni koji kad uju Rije, odmah je s radou prime, ali nemaju u sebi korijena, nego su nestalni: kad nastane nevolja ili progonstvo zbog Rijei, odmah se sablazne. A drugi su oni u trnje zasijani. To su oni koji posluaju Rije, ali nadole brige vremenite, zavodljivost bogatstva i ostale poude ugue Rije te ona ostane bez ploda. A zasijani na dobru zemlju jesu oni koji uju i prime Rije te urode: tridesetostruko, ezdesetostruko, stostruko.

    Prispodoba o svjetiljci i o mjeri: shvaanje evanelja

    I govorae im: Unosi li se svjetiljka da se pod posudu stavi ili pod postelju? Zar ne da se stavi na svijenjak? Ta nita nije zastrto, osim zato da se oituje; i nita skriveno, osim zato da doe na vidjelo! Ima li tko ui da uje, neka uje.

    I govorae im: Pazite to sluate. Mjerom kojom mjerite mjerit e vam se. I nadodat e vam se. Doista, onomu tko ima dat e se, a onomu tko nema oduzet e se i ono to ima.

    Prispodoba o sjemenu koje samo raste

    I govorae im: Kraljevstvo je Boje kao kad ovjek baci sjeme u zemlju. Spavao on ili bdio, nou i danju sjeme klija i raste - sam ne zna kako; zemlja sama od sebe donosi plod: najprije stabljiku, onda

  • 17

    klas i napokon puno zrnja na klasu. A im plod dopusti, bre se on laa srpa jer eto etve.

    Prispodoba o goruiinu zrnu

    I govorae: Kako da prispodobimo kraljevstvo nebesko ili u kojoj da ga prispodobi iznesemo? Kao kad se goruiino zrno posije u zemlju. Manje od svega sjemenja na zemlji, jedno posijano, naraste i postane vee od svega povra pa potjera velike grane te se pod sjenom njegovom gnijezde ptice nebeske.

    Zakljuak o prispodobama

    Mnogim takvim prispodobama navjeivae im Rije, kako ve mogahu sluati. Bez prispodobe im ne govorae, a nasamo bi svojim uenicima sve razjanjavao.

    Stiana oluja

    Uveer istoga dana kae im: Prijeimo prijeko! Oni otpuste mnotvo i povezu Isusa kako ve bijae u lai. A pratile su ga i druge lae. Najednom nasta estoka oluja, na lau navale valovi te su je ve gotovo napunili. A on na krmi spavae na uzglavku. Probude ga i kau mu: Uitelju! Zar ne mari to ginemo? On se probudi, zaprijeti vjetru i ree moru: Utihni! Umukni! I smiri se vjetar i nasta velika utiha. Tada im ree: to ste bojaljivi? Kako nemate vjere? Oni se silno prestraie pa se zapitkivahu: Tko li je ovaj da mu se i vjetar i more pokoravaju?

    Psalam 23: Gospodin je pastir moj (PGPN 430 ili III)

  • 18

    Drugi susret Mk 5,1 8,30

    ita 1.

    Opsjednuti Gerazenac

    5 Stigoe na onu stranu mora, u kraj gerazenski. im izie iz lae, odmah mu iz grobnica pohiti u susret neki ovjek s neistim duhom. Obitavalite je imao u grobnicama. I nitko ga vie nije mogao svezati ni lancima jer je ve esto bio i okovima i lancima svezan, ali je raskinuo okove i iskidao lance i nitko ga nije mogao ukrotiti. Po cijele bi noi i dane u grobnicama i po brdima vikao i bio se kamenjem.

    Kad izdaleka opazi Isusa, dotri i pokloni mu se, a onda u sav glas povika: to ti ima sa mnom, Isuse, Sine Boga Svevinjega? Zaklinjem te Bogom, ne mui me! Jer Isus mu bijae rekao: Izii, due neisti, iz ovoga ovjeka! Isus ga nato upita: Kako ti je ime? Kae mu: Legija mi je ime! Ima nas mnogo! I uporno zaklinjae Isusa da ih ne istjera iz onoga kraja.

    A ondje je pod brdom paslo veliko krdo svinja. Zaklinjahu ga dakle: Poalji nas u ove svinje da u njih uemo! I on im dopusti. Tada izioe neisti duhovi i uoe u svinje. I krdo od oko dvije tisue jurnu niz obronak u more i podavi se u moru.

    Svinjari pobjegoe i razglasie gradom i selima. A ljudi pooe vidjeti to se dogodilo. Dou Isusu. Ugledaju opsjednutoga: sjedio je obuen i zdrave pameti on koji ih je imao legiju. I prestrae se. A

  • 19

    oevici im razlagahu kako je to bilo s opsjednutim i ono o svinjama. Tada ga stanu moliti da ode iz njihova kraja.

    Kad je ulazio u lau, onaj to bijae opsjednut molio ga da bude uza nj. No on mu ne dopusti, nego mu ree: Poi kui k svojima pa im javi to ti je uinio Gospodin, kako ti se smilovao. On ode i poe razglaavati po Dekapolu to mu uini Isus. I svi su se divili.

    Ki Jairova. Ozdravljenje bolesne ene

    Kad se Isus laom ponovno prebacio prijeko, zgrnu se k njemu silan svijet. Stajao je uz more. I doe, gle, jedan od nadstojnika sinagoge, imenom Jair. Ugledavi ga, padne mu pred noge pa ga usrdno moljae: Kerkica mi je na umoru! Doi, stavi ruke na nju da ozdravi i ostane u ivotu! I poe s njima. A za njim je iao silan svijet i pritiskao ga.

    A neka je ena dvanaest godina bolovala od krvarenja, mnogo pretrpjela od pustih lijenika, razdala sve svoje i nita nije koristilo; tovie, bivalo joj je sve gore. uvi za Isusa, prie mu meu mnotvom odostraga i dotaknu se njegove haljine. Mislila je: Dotaknem li se samo njegovih haljina, bit u spaena. I odmah prestane njezino krvarenje te osjeti u tijelu da je ozdravila od zla.

    Isus odmah u sebi osjeti da je iz njega izila sila pa se okrenu usred mnotva i ree: Tko se to dotaknu mojih haljina? A uenici mu rekoe: Ta vidi kako te mnotvo odasvud pritie i jo pita: 'Tko me se to dotaknu?' A on zaokrui pogledom da vidi onu koja to uini.

    ena, sva u strahu i trepetu, svjesna onoga to joj se dogodilo, pristupi i baci se preda nj pa mu kaza sve po istini. On joj ree: Keri, vjera te tvoja spasila! Poi u miru i budi zdrava od svojega zla!

    Dok je Isus jo govorio, eto nadstojnikovih s porukom. Ki ti je umrla. emu dalje muiti uitelja? Isus je uo taj razgovor, pa e nadstojniku: Ne boj se! Samo vjeruj! I ne dopusti da ga itko drugi

  • 20

    prati osim Petra i Jakova i Ivana, brata Jakovljeva. I dou u kuu nadstojnikovu. Ugleda buku i one koji plakahu i naricahu u sav glas. Ue i kae im: to buite i plaete? Dijete nije umrlo, nego spava. A oni mu se podsmjehivahu.

    No on ih sve izbaci, uzme sa sobom djetetova oca i majku i svoje pratioce pa ue onamo gdje bijae dijete. Primi dijete za ruku govorei: Talita, kum! to znai: Djevojko! Zapovijedam ti, ustani! I djevojka odmah usta i poe hodati. Bijae joj dvanaest godina. I u tren ostadoe zapanjeni, u udu veliku. On im dobro poprijeti neka toga nitko ne dozna; i ree da djevojci dadnu jesti.

    Pjeva se prikladni Psalam, ili slua instrumentalna skladba ili se kratko ostane u utnji.

    ita 2.

    Isus nije priznat u svom zaviaju

    6 I otiavi odande, doe u svoj zaviaj. A doprate ga uenici. I kada doe subota, poe uiti u sinagogi. I mnogi to su ga sluali preneraeni govorahu: Odakle to ovome? Kakva li mu je mudrost dana? I kakva se to silna djela dogaaju po njegovim rukama? Nije li ovo drvodjelja, sin Marijin, i brat Jakovljev, i Josipov, i Judin, i imunov? I nisu li mu sestre ovdje meu nama? I sablanjavahu se o njega.

    A Isus im govorae: Nije prorok bez asti doli u svom zaviaju i meu rodbinom i u svom domu. I ne mogae ondje uiniti ni jedno udo, osim to ozdravi nekoliko nemonika stavivi ruke na njih. I udio se njihovoj nevjeri.

    Slanje apostola

    Obilazio je selima uokolo i nauavao. Dozva dvanaestoricu te ih poe slati dva po dva dajui im vlast nad neistim dusima. I zapovjedi im da na put ne nose nita osim tapa: ni kruha, ni torbe, ni novaca o pojasu, nego da nose samo sandale i da ne oblae dviju haljina.

  • 21

    I govorae im: Kad uete gdje u kuu, u njoj ostanite dok ne odete odande. Ako vas gdje ne prime te vas ne posluaju, iziite odande i otresite prah ispod svojih nogu njima za svjedoanstvo.

    Otiavi, propovijedali su obraenje, izgonili mnoge zloduhe i mnoge su nemonike mazali uljem i oni su ozdravljali.

    Umorstvo Ivana Krstitelja

    Douo to i kralj Herod jer se razglasilo Isusovo ime te se govorilo: Ivan Krstitelj uskrsnuo od mrtvih i zato udesne sile djeluju u njemu. A drugi govorahu: Ilija je! Trei opet: Prorok, kao jedan od proroka. Herod pak na to govorae: Uskrsnu Ivan kojemu ja odrubih glavu.

    Herod doista bijae dao uhititi Ivana i svezati ga u tamnici zbog Herodijade, ene brata svoga Filipa, kojom se bio oenio. Budui da je Ivan govorio Herodu: Ne smije imati ene brata svojega!, Herodijada ga mrzila i htjela ga ubiti, ali nije mogla jer se Herod bojao Ivana; znao je da je on ovjek pravedan i svet pa ga je titio. I kad god bi ga sluao, uvelike bi se zbunio, a rado ga je sluao.

    I doe zgodan dan kad Herod o svom roendanu priredi gozbu svojim velikaima, asnicima i prvacima galilejskim. Ue ki Herodijadina i zaplesa. Svidje se Herodu i sustolnicima. Kralj ree djevojci: Zaiti od mene to god hoe i dat u ti! I zakle joj se: to god zaite od mene, dat u ti, pa bilo to i pol mojega kraljevstva. Ona izie pa e svojoj materi: to da zaitem? A ona e: Glavu Ivana Krstitelja! I odmah urno ue kralju te zaite: Hou da mi odmah dade na pladnju glavu Ivana Krstitelja!

    Oalosti se kralj, ali zbog zakletve i sustolnika na htjede je odbiti. Kralj odmah posla krvnika i naredi da donese glavu Ivanovu. On ode, odrubi mu glavu u tamnici, donese je na pladnju i dade je djevojci, a djevojka materi. Kad za to doue Ivanovi uenici, dou, uzmu njegovo tijelo i poloe ga u grob.

    Isus hrani pet tisua ljudi

  • 22

    Uto se apostoli skupe oko Isusa i izvijeste ga o svemu to su inili i nauavali. I ree im: Hajdete i vi u osamu na samotno mjesto, i otpoinite malo. Jer mnogo je svijeta dolazilo i odlazilo pa nisu imali kada ni jesti. Otplovie dakle laom na samotno mjesto, u osamu. No kad su odlazili, mnogi ih vidjee i prepoznae te se pjeice iz svih gradova strae onamo i pretekoe ih.

    Kad izie, vidje silan svijet i saali mu se jer bijahu kao ovce bez pastira pa ih stane pouavati u mnogoemu.

    A u kasni ve sat pristupe mu uenici pa mu reknu: Pust je ovo kraj i ve je kasno. Otpusti ih da odu po okolnim zaseocima i selima i kupe sebi to za jelo. No on im odgovori: Podajte im vi jesti. Kau mu: Da poemo i kupimo za dvjesta denara kruha pa da im damo jesti?

    A on e im: Koliko kruhova imate? Idite i vidite! Poto izvidjee, kau: Pet, i dvije ribe. I zapovjedi im da sve, u skupinama, posjedaju po zelenoj travi. I pruie se po sto i po pedeset na svaku lijehu.

    On uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo, izree blagoslov pa razlomi kruhove i davae uenicima da poslue ljude. Tako i dvije ribe razdijeli svima.

    I jeli su svi i nasitili se. I od ulomaka nakupie dvanaest punih koara, a i od riba. A jelo je pet tisua mukaraca.

    Pjeva se prikladni Psalam, ili slua instrumentalna skladba ili se kratko ostane u utnji.

    ita 3.

    Isus hoda po moru

    On odmah prisili uenike da uu u lau i da se prebace prijeko, prema Betsaidi, dok on otpusti mnotvo. I poto se rasta s ljudima, otie u goru da se pomoli.

    Uveer pak laa bijae posred mora, a on sam na kraju. Vidjevi kako se mue veslajui, jer im bijae protivan vjetar, oko etvrte

  • 23

    none strae doe k njima hodei po moru. I htjede ih mimoii. A oni, vidjevi kako hodi po moru, pomislie da je utvara pa kriknue. Jer svi su ga vidjeli i prestraili se. A on im odmah progovori: Hrabro samo! Ja sam! Ne bojte se! I uzie k njima u lau, a vjetar utihnu. I veoma se, prekomjerno, snebivahu; jo ne shvatie ono o kruhovima, nego im srce bijae stvrdnuto.

    Ozdravljenje u genezaretskom kraju

    Poto doplovie na kraj, dou u Genezaret i pristanu. Kad iziu iz lae, ljudi ga odmah prepoznaju pa oblete sav onaj kraj. I ponu donositi na nosilima bolesnike onamo gdje bi uli da se on nalazi. I kamo bi god ulazio - u sela, u gradove, u zaseoke - po trgovima bi stavljali bolesnike i molili ga da se dotaknu makar skuta njegove haljine. I koji bi ga se god dotakli, ozdravljali bi.

    Prepirka o farizejskim predajama

    7 Skupe se oko njega farizeji i neki od pismoznanaca koji dooe iz Jeruzalema. I opaze da neki njegovi uenici jedu kruh neistih, to jest neopranih ruku.

    A farizeji i svi idovi ne jedu ako prije temeljito ne operu ruke; dre se predaje starih. Niti s trga to jedu ako prije ne operu. Mnogo toga jo ima to zbog predaje dre: pranje aa, vreva i lonaca.

    Zato farizeji i pismoznanci upitaju Isusa: Zato tvoji uenici ne postupaju po predaji starih, nego neistih ruku blaguju?

    A on im ree: Dobro prorokova Izaija o vama, licemjeri, kad napisa: Ovaj me narod usnama asti, a srce mu je daleko od mene. Uzalud me tuju nauavajui nauke - uredbe ljudske.

    Napustili ste zapovijed Boju, a drite se predaje ljudske.

    Jo im govorae: Lijepo! Dokidate Boju zapovijed da biste sauvali svoju predaju. Mojsije doista ree: Potuj oca svoga i majku svoju. I: Tko prokune oca ili majku, smru neka se kazni. A vi velite: 'Rekne li tko ocu ili majci: Pomo koja te od mene ide neka bude 'korban', to jest sveti dar', takvome vie ne doputate nita uiniti za

  • 24

    oca ili majku. Tako dokidate rije Boju svojom predajom, koju sami sebi predadoste. I jo tota tomu slino inite. Tada ponovno dozove mnotvo i stane govoriti: Posluajte me svi i razumijte! Nita to izvana ulazi u ovjeka ne moe ga oneistiti, nego to iz ovjeka izlazi - to ga oneiuje. Tko ima ui da uje, neka uje!

    I kad od mnotva ue u kuu, upitae ga uenici za prispodobu. I ree im: Tako? Ni vi ne razumijete? Ne shvaate li da ovjeka ne moe oneistiti to u nj ulazi jer mu ne ulazi u srce, nego u utrobu te izlazi u zahod? Tako on oisti sva jela.

    Jo dometnu: to iz ovjeka izlazi, te oneiuje ovjeka. Ta iznutra, iz srca ovjejega, izlaze zle namisli, bludnitva, krae, ubojstva, preljubi, lakomstva, opakosti, prijevara, razuzdanost, zlo oko, psovka, uznositost, bezumlje. Sva ta zla iznutra izlaze i oneiuju ovjeka.

    Pjeva se prikladni Psalam, ili slua instrumentalna skladba ili se kratko ostane u utnji.

    ita 4.

    III. ISUSOVO DJELOVANJE IZVAN GALILEJE

    Vjera jedne strankinje

    Odande otie u kraj tirski. I ue u neku kuu. Htio je da nitko ne sazna, ali se nije mogao sakriti, nego odmah dou ena koje kerkica imae duha neistoga. Ona doe i pade mu pred noge. A ena bijae Grkinja, Sirofenianka rodom. I moljae ga da joj iz keri istjera zloduha. A on joj govorae: Pusti da se prije nasite djeca! Ne prilii uzeti kruh djeci i baciti ga psiima. A ona e mu: Da, Gospodine! Ali i psii ispod stola jedu od mrvica djejih. Ree joj: Zbog te rijei idi, iziao je iz tvoje keri zloduh. I ode kui te nae dijete gdje lei na postelji, a zloduh je bio iziao.

    Ozdravljenje gluhog mucavca

  • 25

    Zatim se ponovno vrati iz krajeva tirskih pa preko Sidona doe Galilejskom moru, u krajeve dekapolske.

    Donesu mu nekoga gluhog mucavca pa ga zamole da stavi na nj ruku. On ga uzme nasamo od mnotva, utisne svoje prste u njegove ui, zatim pljune i dotakne se njegova jezika. Upravi pogled u nebo, uzdahne i kae mu: Effata! - to e rei: Otvori se! I odmah mu se otvorie ui i razdrijei spona jezika te stade govoriti razgovijetno.

    A Isus im zabrani da nikome ne kazuju. No to im je on vie branio, oni su to vie razglaavali i preko svake mjere zadivljeni govorili: Dobro je sve uinio! Gluhima daje uti, nijemima govoriti!

    Isus hrani etiri tisue ljudi

    8 Onih se dana opet skupio silan svijet. Budui da nisu imali to jesti, dozva Isus uenike pa im ree: ao mi je naroda jer su ve tri dana uza me i nemaju to jesti. Ako ih otpravim gladne njihovim kuama, klonut e putom. A neki su od njih doli iz daleka. Uenici mu odgovore: Otkuda bi ih tko ovdje u pustinji mogao nahraniti kruhom? On ih zapita: Koliko kruhova imate? Oni odgovore: Sedam. Nato zapovjedi mnotvu da posjeda po zemlji. I uze sedam kruhova, zahvali, razlomi i davae svojim uenicima da poslue. I posluie mnotvu. A imali su i malo ribica. Blagoslovi i njih te ree da i to poslue. I jeli su i nasitili se. A od preteklih ulomaka odnijee sedam koara. Bilo ih je oko etiri tisue. Tada ih otpusti, a sam sa svojim uenicima odmah ue u lau i ode u kraj dalmanutski.

    Znak s neba

    Tada istupie farizeji i poee raspravljati s njime. Iskuavajui ga, zatrae od njega znak s neba. On uzdahnu iz sve due i ree: Zato ovaj narataj trai znak? Zaista, kaem vam, ovome se narataju nee dati znak. Tada ih ostavi, ponovno ue u lau pa otie prijeko.

    Kvasac farizejski

  • 26

    A zaboravie ponijeti kruha; imali su samo jedan kruh sa sobom na lai. Nato ih Isus opomenu: Pazite, uvajte se kvasca farizejskog i kvasca Herodova! Oni, zamiljeni, meu sobom govorahu: Kruha nemamo. Zamijetio to Isus pa im ree: Zato ste zamiljeni to kruha nemate? Zar jo ne shvaate i ne razumijete? Zar vam je srce stvrdnuto? Oi imate, a ne vidite; ui imate, a ne ujete?

    Zar se ne sjeate? Kad sam ono razlomio pet kruhova na pet tisua, koliko punih koara ulomaka odnijeste? Kau mu: Dvanaest. A kada razlomih sedam na etiri tisue, koliko punih koara ulomaka odnijeste? Odgovore: Sedam. A on e njima: I jo ne razumijete?

    Ozdravljenje slijepca iz Betsaide

    Dou u Betsaidu, dovedu mu slijepca pa ga zamole da ga se dotakne. On uhvati slijepca za ruku, izvede ga iz sela, pljunu mu u oi, stavi na nj ruke i zapita ga: Vidi li to? Slijepac upilji pogled i ree: Opaam ljude; vidim neto kao drvee hodaju. Tada mu Isus opet stavi ruke na oi i slijepac progleda i ozdravi te je mogao sve jasno na daleko vidjeti. Tada ga posla kui i ree mu: Ne ulazi u selo.

    Petrova vjeroispovijest

    I krenu Isus i njegovi uenici u sela Cezareje Filipove. Putem on upita uenike: to govore ljudi, tko sam ja? Oni mu rekoe: Da si Ivan Krstitelj, drugi da si Ilija, trei opet da si neki od proroka. On njih upita: A vi, to vi kaete, tko sam ja? Petar prihvati i ree: Ti si Pomazanik Krist! I zaprijeti im da nikomu ne kazuju o njemu.

    Pjeva se prikladni Psalam, ili slua instrumentalna skladba ili se kratko ostane u utnji.

  • 27

    Trei susret Mk 8,31 12,44

    ita 1.

    Prvi navjetaj muke i uskrsnua

    Isus poe ih pouavati kako Sin ovjeji treba da mnogo pretrpi, da ga starjeine, glavari sveeniki i pismoznanci odbace, da bude ubijen i nakon tri dana da ustane. Otvoreno im to govorae. Petar ga uze u stranu i poe odvraati. A on se okrenu, pogleda svoje uenike pa zaprijeti Petru: Nosi se od mene, sotono, jer ti nije na pameti to je Boje, nego to je ljudsko!

    Hoe li tko za mnom

    Tada dozva narod i uenike pa im ree: Hoe li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj kri i neka ide za mnom. Tko hoe ivot svoj spasiti, izgubit e ga; a tko izgubi ivot svoj poradi mene i evanelja, spasit e ga. Ta to koristi ovjeku stei sav svijet, a ivotu svojemu nauditi? Ta to da ovjek dadne u zamjenu za ivot svoj? Doista, tko se zastidi mene i mojih rijei u ovom preljubnikom i grenikom narataju - njega e se stidjeti i Sin ovjeji kada doe u slavi Oca svoga zajedno sa svetim anelima.

    9 Jo im govorae: Zaista, kaem vam, neki od ovdje nazonih nee okusiti smrti dok ne vide da je kraljevstvo Boje dolo u sili.

    Preobraenje

    Nakon est dana uze Isus sa sobom Petra, Jakova i Ivana i povede ih na goru visoku, u osamu, same, i preobrazi se pred njima. I haljine mu postadoe sjajne, bijele veoma - nijedan ih bjelilac na

  • 28

    zemlji ne bi mogao tako izbijeliti. I ukaza im se Ilija s Mojsijem te razgovarahu s Isusom.

    A Petar prihvati i ree Isusu: Uitelju, dobro nam je ovdje biti! Nainimo tri sjenice: tebi jednu, Mojsiju jednu i Iliji jednu. Doista nije znao to da kae jer bijahu prestraeni.

    I pojavi se oblak i zasjeni ih, a iz oblaka se zau glas: Ovo je Sin moj, Ljubljeni! Sluajte ga! I odjednom, obazrevi se uokolo, nikoga uza se ne vidjee doli Isusa sama.

    Dok su silazili s gore, naloi im da nikomu ne pripovijedaju to su vidjeli dok Sin ovjeji od mrtvih ne ustane. Oni odrae tu rije, ali se meu sobom pitahu to znai to njegovo od mrtvih ustati pa ga upitaju: Zato pismoznanci govore da prije treba da doe Ilija? A on im ree: Ilija e, dodue, prije doi i sve obnoviti. Pa kako ipak pie o Sinu ovjejem da e mnogo pretrpjeti i biti prezren? Ali, velim vam: Ilija je ve doao i oni uinie s njim to im se prohtjelo, kao to pie o njemu.

    Padaviar

    Kada dooe k uenicima, ugledae oko njih silan svijet i pismoznance kako raspravljaju s njima. im ga sve ono mnotvo ugleda, iznenaeno bre pohrli pozdraviti ga. A on ih upita: to to raspravljaste s njima? Odvrati netko iz mnotva: Uitelju, dovedoh k tebi svoga sina koji ima nijemoga duha. Gdje ga god zgrabi, obara ga, a on pjeni, kripi zubima i koi se. Rekoh tvojim uenicima da ga izagnaju, ali ne mogoe.

    On im odvrati: O rode nevjerni! Dokle mi je biti s vama? Dokle li vas podnositi? Dovedite ga k meni! I dovedoe ga k njemu. im zloduh ugleda Isusa, potrese djeakom i on se, oboren na zemlju, stane valjati i pjeniti. Isus upita njegova oca: Koliko je vremena kako mu se to dogaa? On ree: Od djetinjstva! A esto ga znade baciti i u vatru i u vodu da ga upropasti. Nego, ako to moe, pomozi nam, imaj samilosti s nama! Nato mu Isus ree: to? Ako moe? Sve je mogue onomu koji vjeruje! Djeakov otac bre povika:

  • 29

    Vjerujem! Pomozi mojoj nevjeri! Vidjevi da svijet odasvud grne, Isus zaprijeti neistomu duhu: Nijemi i gluhi due, ja ti zapovijedam, izii iz njega i da nisi vie u nj uao! Zloduh nato zavie, estoko strese djeaka te izie, a on osta kao mrtav te su mnogi govorili da je umro. No Isus ga dohvati za ruku, podie ga i on ustade.

    Kad Isus ue u kuu, upitae ga uenici nasamo: Kako to da ga mi ne mogosmo izagnati? Odgovori im: Ovaj se rod niim drugim ne moe izagnati osim molitvom i postom.

    Pjeva se prikladni Psalam, ili slua instrumentalna skladba ili se kratko ostane u utnji.

    ita 2.

    Drugi navjetaj muke i uskrsnua

    Otiavi odande, prolaahu kroz Galileju. On ne htjede da to itko sazna. Jer pouavae svoje uenike. Govorae im: Sin ovjeji predaje se u ruke ljudima. Ubit e ga, ali e on, ubijen, nakon tri dana ustati.No oni ne razumjee te besjede, a bojahu ga se pitati.

    Tko je najvei?

    I dooe u Kafarnaum. I ve u kui upita ih: to ste putem raspravljali? A oni umukoe jer putem meu sobom razgovarahu o tome tko je najvei. On sjede i dozove dvanaestoricu te im ree: Ako tko eli biti prvi, neka bude od svih posljednji i svima posluitelj! I uzme dijete, postavi ga posred njih, zagrli ga i ree im: Tko god jedno ovakvo dijete primi u moje ime, mene prima. A tko mene prima, ne prima mene, nego onoga koji mene posla.

    Tko nije protiv nas, za nas je

    Ree mu Ivan: Uitelju, vidjesmo jednoga kako u tvoje ime izgoni zloduhe. Mi smo mu branili jer ne ide s nama. A Isus ree:

  • 30

    Ne branite mu! Jer nitko ne moe uiniti neto silno u moje ime pa me ubrzo zatim pogrditi. Tko nije protiv nas, za nas je.

    Ljubav prema uenicima

    Uistinu, tko vas napoji aom vode u ime toga to ste Kristovi, zaista, kaem vam, nee mu propasti plaa.

    Sablazan

    Onomu naprotiv tko bi sablaznio jednoga od ovih najmanjih to vjeruju, daleko bi bolje bilo da s mlinskim kamenom o vratu bude baen u more.

    Pa ako te ruka sablanjava, odsijeci je. Bolje ti je sakatu ui u ivot, nego s obje ruke otii u pakao, u oganj neugasivi. I ako te noga sablanjava, odsijeci je. Bolje ti je hromu ui u ivot, nego s obje noge bit baen u pakao. I ako te oko sablanjava, iskopaj ga. Bolje ti je jednooku ui u kraljevstvo Boje, nego s oba oka biti baen u pakao, gdje crv njihov ne gine niti se oganj gasi.

    Uistinu, ognjem e svaki od njih biti posoljen.

    Dobra je sol. Ali ako sol postane neslana, ime ete nju zainiti? Imajte sol u sebi, a mir meu sobom!

    Nerazrjeivost enidbe

    10 Krenuvi odande, doe u judejski kraj i na onu stranu Jordana. I opet mnotvo nagrnu k njemu, a on ih po svojem obiaju ponovno pouavae.

    A pristupe farizeji pa, da ga iskuaju, upitae: Je li muu doputeno otpustiti enu? On im odgovori: to vam zapovjedi Mojsije? Oni rekoe: Mojsije je dopustio napisati otpusno pismo i otpustiti. A Isus e im: Zbog okorjelosti srca vaega napisa vam on tu zapovijed. Od poetka stvorenja muko i ensko stvori ih. Stoga e ovjek ostaviti oca i majku da prione uza svoju enu; i dvoje njih bit e jedno tijelo. Tako vie nisu dvoje, nego jedno tijelo. to dakle Bog zdrui, ovjek neka ne rastavlja!

  • 31

    U kui su ga uenici ponovno o tome ispitivali. I ree im: Tko otpusti svoju enu pa se oeni drugom, ini prema prvoj preljub. I ako ena napusti svoga mua pa se uda za drugoga, ini preljub.

    Isus i djeca

    Donosili mu djeicu da ih se dotakne, a uenici im branili. Opazivi to, Isus se ozlovolji i ree im: Pustite djeicu neka dolaze k meni; ne prijeite im jer takvih je kraljevstvo Boje! Zaista, kaem vam, tko ne primi kraljevstva Bojega kao dijete, ne, u nj nee ui. Nato ih zagrli pa ih blagoslivljae polaui na njih ruke.

    Pjeva se prikladni Psalam, ili slua instrumentalna skladba ili se kratko ostane u utnji.

    ita 3.

    Opasnost bogatstva

    I dok je izlazio na put, dotri netko, klekne preda nj pa ga upita: Uitelju dobri, to mi je initi da batinim ivot vjeni? Isus mu ree: to me zove dobrim? Nitko nije dobar doli Bog jedini! Zapovijedi znade:

    Ne ubij! Ne ini preljuba! Ne ukradi! Ne svjedoi lano! Ne otmi! Potuj oca svoga i majku!"

    On mu odgovori: Uitelju, sve sam to uvao od svoje mladosti. Isus ga nato pogleda, zavoli ga i rekne mu: Jedno ti nedostaje! Idi i to ima, prodaj i podaj siromasima pa e imati blago na nebu. A onda doi i idi za mnom. On se na tu rije smrkne i ode alostan jer imae velik imetak.

    Isus zaokrui pogledom pa e svojim uenicima: Kako li e teko imunici u kraljevstvo Boje! Uenici ostadoe zapanjeni tim

  • 32

    njegovim rijeima. Zato im Isus ponovi: Djeco, kako je teko u kraljevstvo Boje! Lake je devi kroz uice iglene nego bogatau u kraljevstvo Boje.

    Oni se jo vema snebivahu te e jedan drugome: Pa tko se onda moe spasiti? Isus upre u njih pogled i ree: Ljudima je nemogue, ali ne Bogu! Ta Bogu je sve mogue!

    Petar mu poe govoriti: Evo, mi sve ostavismo i poosmo za tobom. Ree Isus: Zaista, kaem vam, nema ga tko ostavi kuu, ili brau, ili sestre, ili majku, ili oca, ili djecu, ili polja poradi mene i poradi evanelja, a da ne bi sada, u ovom vremenu, s progonstvima primio stostruko kua, i brae, i sestara, i majki, i djece, i polja - i u buduem vijeku ivot vjeni. A mnogi prvi bit e posljednji i posljednji prvi.

    Trei navjetaj muke i uskrsnua

    Putovali su tako uzlazei u Jeruzalem. Isus je iao pred njima te bijahu zaprepateni, a oni koji su ili za njima, prestraeni.

    Tada Isus opet uze dvanaestoricu i poe im kazivati to e ga zadesiti: Evo, uzlazimo u Jeruzalem i Sin ovjeji bit e predan glavarima sveenikim i pismoznancima. Osudit e ga na smrt, predati poganima, izrugati i popljuvati. Izbievat e ga, ubit e ga, ali on e nakon tri dana ustati.

    Molba Zebedejevih sinova

    I pristupe mu Jakov i Ivan, sinovi Zebedejevi, govorei mu: Uitelju, htjeli bismo da nam uini to te zaitemo. A on e im: to hoete da vam uinim?" Oni mu rekoe: Daj nam da ti u slavi tvojoj sjednemo jedan zdesna, a drugi slijeva. A Isus im ree: Ne znate to itete. Moete li piti au koju ja pijem, ili krstiti se krstom kojim se ja krstim?" Oni mu rekoe: Moemo. A Isus e im: au koju ja pijem pit ete i krstom kojim se ja krstim bit ete krteni, ali

  • 33

    sjesti meni zdesna ili slijeva nisam ja vlastan dati - to je onih kojima je pripravljeno.

    Kad su to ula ostala desetorica, poee se gnjeviti na Jakova i Ivana. Zato ih Isus dozva i ree im: Znate da oni koji se smatraju vladarima gospoduju svojim narodima i velikai njihovi dre ih pod vlau. Nije tako meu vama! Naprotiv, tko hoe da meu vama bude najvei, neka vam bude posluitelj! I tko hoe da meu vama bude prvi, neka bude svima sluga. Jer ni Sin ovjeji nije doao da bude sluen, nego da slui i ivot svoj dade kao otkupninu za mnoge.

    Jerihonski slijepac Bartimej

    Dou tako u Jerihon. Kad je Isus s uenicima i sa silnim mnotvom izlazio iz Jerihona, kraj puta je sjedio slijepi prosjak Bartimej, sin Timejev. Kad je uo da je to Isus Nazareanin, stane vikati: Sine Davidov, Isuse, smiluj mi se! Mnogi ga uutkivahu, ali on jo jae vikae: Sine Davidov, smiluj mi se!" Isus se zaustavi i ree: Pozovite ga! I pozovu slijepca sokolei ga: Ustani! Zove te! On baci sa sebe ogrta, skoi i doe Isusu. Isus ga upita: to hoe da ti uinim? Slijepac mu ree: Uitelju moj, da progledam. Isus e mu: Idi, vjera te tvoja spasila! I on odmah progleda i uputi se za njim.

    Pjeva se prikladni Psalam, ili slua instrumentalna skladba ili se kratko ostane u utnji.

    ita 4.

    IV. ISUSOVO DJELOVANJE U JERUZALEMU

    Mesijanski ulazak u Jeruzalem

    11 Kad se priblie Jeruzalemu, Betfagi i Betaniji, do Maslinske gore, poalje dva uenika i kae im: Hajdete u selo pred vama. im u nj uete, nai ete privezano magare koje jo nitko nije zajahao.

  • 34

    Odrijeite ga i vodite. Ako vam tko ree: 'to to radite?' recite: 'Gospodinu treba', i odmah e ga ipak ovamo pustiti.

    Otioe i naoe magare privezano uz vrata vani na cesti i odrijee ga. A neki od nazonih upitae: to radite? to drijeite magare? Oni im odvrate kako im ree Isus. I pustie ih. I dovedu magare Isusu, prebace preko njega svoje haljine i on zajaha na nj. Mnogi prostrijee svoje haljine po putu, a drugi narezae zelenih grana po poljima. I oni pred njim i oni za njim klicahu: Hosana! Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje! Blagoslovljeno kraljevstvo oca naega Davida koji dolazi! Hosana u visinama!

    I ue u Jeruzalem, u Hram. I sve uokolo razgleda, pa kako ve bijae kasno, poe s dvanaestoricom u Betaniju.

    Neplodna smokva

    Sutradan su izlazili iz Betanije, a on ogladnje. Ugleda izdaleka lisnatu smokvu i prie ne bi li na njoj to naao. Ali doavi blie, ne nae nita osim lia jer ne bijae vrijeme smokvama. Tada ree smokvi: Nitko nikada vie ne jeo s tebe!" uli su to njegovi uenici.

    Izgon trgovaca iz Hrama

    Stignu tako u Jeruzalem. On ue u Hram i stane izgoniti one koji su prodavali i kupovali u Hramu. Mjenjaima isprevrta stolove i prodavaima golubova klupe. I ne dopusti da itko ita pronese kroz Hram. Uio ih je i govorio: Nije li pisano: Dom e se moj zvati Dom molitve za sve narode? A vi od njega nainili peinu razbojniku!"

    Kada su za to douli glavari sveeniki i pismoznanci, traili su kako da ga pogube. Uistinu, bojahu ga se jer je sav narod bio oaran njegovim naukom. A kad se uveerilo, izlazili su iz grada.

    Osuena smokva. Vjera i molitva

    Kad su ujutro prolazili mimo one smokve, opaze da je usahla do korijena. Petar se prisjeti pa e Isusu: Uitelju, pogledaj! Smokva koju si prokleo usahnu. Isus im odvrati: Imajte vjeru Boju. Zaista,

  • 35

    kaem vam, rekne li tko ovoj gori: 'Digni se i baci u more!' i u srcu svome ne posumnja, nego vjeruje da e se dogoditi to to kae - doista, bit e mu! Stoga vam kaem: Sve to god zamolite i zaitete, vjerujte da ste postigli i bit e vam! No kad ustanete na molitvu, otpustite ako to imate protiv koga da i vama Otac va, koji je na nebesima, otpusti vae prijestupke.

    Odakle Isusu vlast?

    I dou opet u Jeruzalem. Dok je obilazio Hramom, dou k njemu glavari sveeniki, pismoznanci i starjeine. I govorahu mu: Kojom vlau to ini? Ili tko ti dade tu vlast da to ini?" A Isus im ree: Jedno u vas upitati. Odgovorite mi, pa u vam kazati kojom vlau ovo inim. Krst Ivanov bijae li od Neba ili od ljudi? Odgovorite mi! A oni umovahu meu sobom: Reknemo li 'od Neba', odvratit e 'Zato mu dakle ne povjerovaste?' Nego, da reknemo 'od ljudi!' - Bojahu se mnotva. Ta svi Ivana smatrahu doista prorokom. I odgovore Isusu: Ne znamo. A Isus e im: Ni ja vama neu kazati kojom vlau ovo inim.

    Pjeva se prikladni Psalam, ili slua instrumentalna skladba ili se kratko ostane u utnji.

    ita 5.

    Vinogradari ubojice

    12 I uze im zboriti u prispodobama: ovjek vinograd posadi, ogradom ogradi, iskopa tijesak i kulu podie pa ga iznajmi vinogradarima i otputova. I u svoje vrijeme posla vinogradarima slugu da od njih uzme dio uroda vinogradarskoga. A oni ga pograbie, istukoe i otposlae praznih ruku. I opet posla k njima drugog slugu: i njemu razbie glavu i izruie ga. Treega takoer posla: njega ubie. Tako i mnoge druge: jedne istukoe, druge pobie.

  • 36

    Jo jednoga imae, sina ljubljenoga. Njega naposljetku posla k njima mislei: 'Potovat e sina moga.' Ali ti vinogradari meu sobom rekoe: 'Ovo je batinik! Hajde da ga ubijemo i batina e biti naa.' I pograbe ga, ubiju i izbace iz vinograda.

    to li e uiniti gospodar vinograda? Doi e i pobiti te vinogradare i dati vinograd drugima. Niste li itali ovo Pismo:

    Kamen to ga odbacie graditelji, postade kamen zaglavni. Gospodnje je to djelo - kakvo udo u oima naim!

    I traili su da ga uhvate, ali se pobojae mnotva. Razumjee da je protiv njih izrekao prispodobu pa ga ostave i odu.

    Porez caru

    I poalju k njemu neke od farizeja i herodovaca da ga uhvate u rijei. Oni dou i kau mu: Uitelju, znamo da si istinit i ne mari tko je tko jer nisi pristran, nego po istini ui putu Bojemu. Je li doputeno dati porez caru ili nije? Da damo ili da ne damo? A on im ree prozirui njihovo licemjerje: to me iskuavate? Donesite mi denar da vidim! Oni donijee. I ree im: ija je ovo slika i natpis? A oni e mu: Carev. A Isus im ree: Caru podajte carevo, a Bogu Boje! I divili su mu se.

    Uskrsnue mrtvih

    Dou k njemu saduceji, koji vele da nema uskrsnua, i upitaju ga: Uitelju, Mojsije nam napisa: Umre li iji brat i ostavi enu, a ne ostavi djeteta, neka njegov brat uzme tu enu te podigne porod bratu svomu. Sedmero brae bijae. Prvi uze enu i umrije ne ostavivi poroda. I drugi je uze te umrije ne ostavivi poroda. I trei jednako tako. I sedmorica ne ostavie poroda. Najposlije i ena umrije. Komu e biti ena o uskrsnuu, kad uskrsnu? Jer sedmorica su je imala za enu.

  • 37

    Ree im Isus: Niste li u zabludi zbog toga to ne razumijete Pisama ni sile Boje? Ta kad od mrtvih ustaju, niti se ene niti udavaju, nego su kao aneli na nebesima. A to se tie mrtvih, da ustaju, niste li itali u knjizi Mojsijevoj ono o grmu, kako Mojsiju ree Bog: Ja sam Bog Abrahamov i Bog Izakov i Bog Jakovljev? Nije on Bog mrtvih, nego ivih. Uvelike se varate.

    Najvea zapovijed

    Tada pristupi jedan od pismoznanaca koji je sluao njihovu raspravu. Vidjevi da im je dobro odgovorio, upita ga: Koja je zapovijed prva od sviju? Isus odgovori: Prva je: Sluaj, Izraele! Gospodin Bog na Gospodin je jedini. Zato ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svojega, i iz sve due svoje, i iz svega uma svoga, i iz sve snage svoje!

    Druga je: Ljubi svoga blinjega kao sebe samoga. Nema druge zapovijedi vee od tih.

    Nato e mu pismoznanac: Dobro, uitelju! Po istini si kazao: On je jedini, nema drugoga osim njega. Njega ljubiti iz svega srca, iz svega razuma i iz sve snage i ljubiti blinjega kao sebe samoga - vie je nego sve paljenice i rtve.

    Kad Isus vidje kako je pametno odgovorio, ree mu: Nisi daleko od kraljevstva Bojega! I nitko se vie nije usuivao pitati ga.

    Krist, Sin i Gospodin Davidov

    A nauavajui u Hramu, uze Isus govoriti: Kako pismoznanci kau da je Krist sin Davidov? A sam David ree u Duhu Svetome:

    Ree Gospod Gospodinu mojemu: 'Sjedni mi zdesna dok ne poloim neprijatelje tvoje za podnoje nogama tvojim!' Sam ga David zove Gospodinom. Kako mu je onda sin?

    Isusov sud o pismoznancima

  • 38

    Silan ga je svijet s uitkom sluao. A on im u pouci svojoj govorae: uvajte se pismoznanaca, koji rado idu u dugim haljinama, vole pozdrave na trgovima, prva sjedala u sinagogama i proelja na gozbama; prodiru kue udovike, jo pod izlikom dugih molitava. Stii e ih to otrija osuda!

    Udoviin novi

    Potom sjede nasuprot riznici te promatrae kako narod baca sitni u riznicu. Mnogi bogatai bacahu mnogo. Doe i neka siromana udovica i baci dva novia, to jest jedan kvadrant. Tada dozove svoje uenike i ree im: Doista, kaem vam, ova je sirota udovica ubacila vie od svih koji ubacuju u riznicu. Svi su oni zapravo ubacili od svoga suvika, a ona je od svoje sirotinje ubacila sve to je imala, sav svoj itak.

    Pjeva se prikladni Psalam, ili slua instrumentalna skladba ili se kratko ostane u utnji.

  • 39

    etvrti susret Mk 13,1 16,20

    ita 1.

    Eshatoloka besjeda - Dovrenje Bojega djela

    13 Kad je izlazio iz Hrama, rekne mu jedan od njegovih uenika: Uitelju, gledaj! Kakva li kamenja, kakvih li zdanja! Isus mu odvrati: Vidi li ta velianstvena zdanja? Ne, nee se ostaviti ni kamen na kamenu nerazvaljen.

    Dok je zatim na Maslinskoj gori sjedio suelice Hramu, upitaju ga nasamo Petar, Jakov, Ivan i Andrija: Reci nam kada e to biti i na koji se znak sve to ima svriti?

    Poetak nevolja

    Tada im Isus poe govoriti: Pazite da vas tko ne zavede. Mnogi e doi u moje ime i govoriti: Ja sam! I mnoge e zavesti. Kada pak ujete za ratove i za glasove o ratovima, ne uznemirujte se. Treba da se to dogodi, ali to jo nije svretak.

    Narod e ustati protiv naroda, kraljevstvo protiv kraljevstva. Bit e potresa po raznim mjestima, bit e gladi. To je poetak trudova.

    Vi pak pazite sami na sebe. Predavat e vas vijeima i tui vas u sinagogama, pred upraviteljima i kraljevima stajat ete zbog mene, njima za svjedoanstvo. A treba da se najprije svim narodima propovijeda evanelje.

    Kad vas budu vodili na izruenje, ne brinite se unaprijed to ete govoriti, nego govorite to vam bude dano u onaj as. Ta niste vi koji govorite, nego Duh Sveti. Predavat e na smrt brat brata i otac sina. Djeca e ustajati na roditelje i ubijati ih. Svi e vas zamrziti zbog imena moga. Ali tko ustraje do svretka, bit e spaen.

  • 40

    Propast Jeruzalema

    I kad vidite da grozota pustoi stoluje gdje joj nije mjesto - tko ita, neka razumije - koji se tada zateknu u Judeji, neka bjee u gore! Tko bude na krovu, neka ne silazi i ne ulazi u kuu da iz nje to uzme. I tko bude u polju, neka se ne okree natrag da uzme ogrta!

    Jao trudnicama i dojiljama u one dane! A molite da to ne bude zimi jer e onih dana biti tjeskoba kakve ne bi od poetka stvorenja, koje stvori Bog, sve do sada, a nee je ni biti. I kad Gospodin ne bi skratio dane one, nitko se ne bi spasio. No poradi izabranih, koje on sebi izabra, skratio je on te dane.

    Ako vam tada tko rekne: 'Evo Krista ovdje! Eno ondje!' - ne vjerujte. Ustat e doista lani kristi i lani proroci i tvorit e znamenja i udesa da, bude li mogue, zavedu izabrane. Vi dakle budite na oprezu! Evo, prorekao sam vam sve!

    Dolazak Sina ovjejega

    Nego, u one dane, nakon one nevolje, sunce e pomrati i mjesec nee vie svijetljeti a zvijezde e s neba padati i sile e se nebeske poljuljati.

    Tada e ugledati Sina ovjejega gdje dolazi na oblacima s velikom moi i slavom. I razaslat e anele i sabrati svoje izabranike s etiri vjetra, s kraja zemlje do na kraj neba.

    Vrijeme Dolaska neizvjesno

    A od smokve se nauite prispodobi! Kad joj grana ve omeka i lie potjera, znate: ljeto je blizu. Tako i vi kad vidite da se to zbiva, znajte: blizu je, na vratima! Zaista, kaem vam, ne, nee uminuti narataj ovaj dok se sve to ne zbude. Nebo e i zemlja uminuti, ali rijei moje ne, nee uminuti.

    A o onom danu i asu nitko ne zna, pa ni aneli na nebu, ni Sin, nego samo Otac.

  • 41

    Bdijte!

    Pazite! Bdijte jer ne znate kada je as. Kao kad ono ovjek neki polazei na put ostavi svoju kuu, upravu povjeri slugama, svakomu svoj posao, a vrataru zapovjedi da bdije. Bdijte, dakle, jer ne znate kad e se domain vratiti - da li uveer ili o ponoi, da li za prvih pijetlova ili ujutro - da vas ne bi naao pozaspale ako iznenada doe."

    to vama kaem, svima kaem: Bdijte!

    Pjeva se prikladni psalam, ili slua instrumentalna skladba ili se kratko ostane u utnji.

    ita 2.

    V. ISUSOVA MUKA I USKRSNUE

    Zavjera protiv Isusa

    14 Za dva dana bijae Pasha i Beskvasni kruhovi. Glavari sveeniki i pismoznanci traili su kako da ga na prijevaru uhvate i ubiju. Jer se govorilo: Nikako ne na Blagdan da ne nastane pobuna naroda.

    Pomazanje u Betaniji

    I kad je u Betaniji, u kui imuna Gubavca, bio za stolom, doe neka ena s alabastrenom posudicom prave skupocjene nardove pomasti. Razbi posudicu i poli ga po glavi. A neki negodovahu te e jedan drugomu: emu to rasipanje pomasti? Mogla se pomast prodati za vie od tristo denara i dati siromasima. I otresahu se na nju. A Isus ree: Pustite je, to joj dodijavate? Dobro djelo uini na meni. Ta siromaha svagda imate uza se i kad god hoete moete im dobro initi, a mene nemate svagda. Uinila je to je mogla: unaprijed mi pomaza tijelo za ukop. Zaista, kaem vam, gdje se god bude propovijedalo evanelje, po svem svijetu, navjeivat e se i ovo to ona uini njoj na spomen.

  • 42

    Judina izdaja

    A Juda Ikariotski, jedan od dvanaestorice, ode glavarima sveenikim da im ga preda. Kad su oni to uli, obradovali su se i obeali mu dati novca. I traio je zgodu da ga preda.

    Pashalna veera

    Prvoga dana Beskvasnih kruhova, kad se rtvovala pasha, upitaju uenici Isusa: Gdje hoe blagovati pashu, da odemo i pripravimo?" On poalje dvojicu uenika i rekne im: Idite u grad i namjerit ete se na ovjeka koji nosi krag vode. Poite za njim pa gdje on ue, recite domainu: 'Uitelj pita: Gdje mi je svratite u kojem bih blagovao pashu sa svojim uenicima?' I on e vam pokazati na katu veliko blagovalite, prostrto i spremljeno. Ondje nam pripravite.

    Uenici odu, dou u grad i nau kako im on ree te priprave pashu. A uveer doe on s dvanaestoricom.

    I dok bijahu za stolom te blagovahu, ree Isus: Zaista, kaem vam, jedan e me od vas izdati koji sa mnom blaguje." Oaloeni, stanu mu govoriti jedan za drugim: Da nisam ja?" A on im ree: Jedan od dvanaestorice koji umae sa mnom u zdjelicu. Sin ovjeji, istina, odlazi kako je o njemu pisano, ali jao ovjeku onomu koji ga predaje. Tomu bi ovjeku bolje bilo da se ni rodio nije!

    Ustanovljenje Euharistije - Veere Gospodnje

    I dok su blagovali, on uze kruh, izree blagoslov pa razlomi, dade im i ree: Uzmite, ovo je tijelo moje." I uze au, zahvali i dade im. I svi su iz nje pili. A on im ree: Ovo je krv moja, krv Saveza, koja se za mnoge prolijeva. Zaista, kaem vam, ne, neu vie piti od ovoga roda trsova do onoga dana kad u ga - novoga - piti u kraljevstvu Bojem.

    Prorotvo o Petrovoj zataji

  • 43

    Otpjevavi hvalospjeve, zaputie se prema Maslinskoj gori. I ree im Isus: Svi ete se sablazniti. Ta pisano je: Udarit u pastira i ovce e se razbjei.

    Ali kad uskrsnem, ii u pred vama u Galileju. Nato e mu Petar: Ako se i svi sablazne, ja neu! A Isus mu ree: Zaista, kaem ti, ba ti, danas, ove noi, prije nego se pijetao dvaput oglasi, triput e me zatajiti. Ali on je upornije uvjeravao: Bude li trebalo i umrijeti s tobom ne, neu te zatajiti. A tako su svi govorili.

    Pjeva se prikladni psalam, ili slua instrumentalna skladba ili se kratko ostane u utnji.

    ita 3.

    Molitva u Getsemanskom vrtu

    I dou u predio imenom Getsemani. I kae Isus svojim uenicima: Sjednite ovdje dok se ne pomolim. I povede sa sobom Petra, Jakova i Ivana. Spopade ga uas i tjeskoba pa im ree: Dua mi je nasmrt alosna! Ostanite ovdje i bdijte!" Ode malo dalje i ruei se na zemlju molio je da ga, ako je mogue, mimoie ovaj as. Govorae: Abba! Oe! Tebi je sve mogue! Otkloni au ovu od mene! Ali ne to ja hou, nego to hoe ti!

    I doe, nae ih pozaspale pa ree Petru: imune, spava? Jedan sat nisi mogao probdjeti? Bdijte i molite da ne padnete u napast. Duh je, istina, voljan, no tijelo je slabo.

    Opet ode i pomoli se istim rijeima. Ponovno doe i nae ih pozaspale. Oi im se sklapale i nisu znali to da mu odgovore. Doe i trei put i ree im: Samo spavajte i poivajte! Gotovo je! Doe as! Evo, predaje se Sin ovjeji u ruke grenike! Ustanite, hajdemo! Evo, izdajica se moj pribliio!

    Isus uhvaen

    Uto, dok je on jo govorio, stie Juda, jedan od dvanaestorice, i s njime svjetina s maevima i toljagama, poslana od glavara sveenikih, pismoznanaca i starjeina. A izdajica im njegov dade

  • 44

    znak: Koga poljubim, taj je! Uhvatite ga i oprezno odvedite! I kako doe, odmah pristupi k njemu i ree: Uitelju! I poljubi ga. Oni podignu na nj ruke i uhvate ga. A jedan od nazonih trgnu ma, udari slugu velikoga sveenika i odsijee mu uho.

    Isus im prozbori: Kao na razbojnika izioste s maevima i toljagama da me uhvatite. Danomice bijah vam u Hramu, nauavah i ne uhvatiste me. No neka se ispune Pisma!

    I svi ga ostave i pobjegnu.

    A jedan je mladi iao za njim, ogrnut samo plahtom. I njega htjedoe uhvatiti, no on ostavi plahtu i gol pobjee.

    Pred idovskim Vijeem

    Zatim odvedoe Isusa velikom sveeniku. I skupe se svi glavari sveeniki, starjeine i pismoznanci. Petar je izdaleka iao za njim do u dvor velikog sveenika. Tu je sjedio sa straarima i grijao se uz vatru.

    A glavari sveeniki i cijelo Vijee, da bi mogli pogubiti Isusa, traili su protiv njega kakvo svjedoanstvo, ali nikako da ga nau. Mnogi su dodue lano svjedoili protiv njega, ali im se svjedoanstva ne slagahu. Ustali su neki i lano svjedoili protiv njega: Mi smo ga uli govoriti: 'Ja u razvaliti ovaj rukotvoreni Hram i za tri dana sagraditi drugi, nerukotvoreni!' Ali ni u tom im svjedoanstvo ne bijae slono.

    Usta nato veliki sveenik na sredinu i upita Isusa: Zar nita ne odgovara? to to ovi svjedoe protiv tebe? A on je utio i nita mu nije odgovarao. Veliki ga sveenik ponovo upita: Ti li si Krist, Sin Blagoslovljenoga? A Isus mu ree: Ja jesam! I gledat ete Sina ovjejega gdje sjedi zdesna Sile i dolazi s oblacima nebeskim. Nato veliki sveenik razdrije haljine i ree: to nam jo trebaju svjedoci? uli ste hulu. to vam se ini? Oni svi presudie da zasluuje smrt.

    I neki stanu pljuvati po njemu, zastirati mu lice i udarati ga govorei: Proreci! I sluge ga stadoe pljuskati.

  • 45

    Petar se odrie Isusa

    I dok je Petar bio dolje u dvoru, doe jedna slukinja velikoga sveenika; ugledavi Petra gdje se grije, upre u nj pogled i ree: I ti bijae s Nazareaninom, Isusom. On zanijeka: Niti znam niti razumijem to govori. I izie van u predvorje, a pijetao se oglasi. Slukinja ga ugleda i poe opet govoriti nazonima: Ovaj je od njih! On opet nijekae. Domalo nazoni opet stanu govoriti Petru: Doista, i ti si od njih! Ta Galilejac si! On se tada stane kleti i preklinjati: Ne znam ovjeka o kom govorite! I odmah se po drugi put oglasi pijetao. I spomenu se Petar one besjede, kako mu ono Isus ree: Prije nego se pijetao dvaput oglasi, triput e me zatajiti. I briznu u pla.

    Pjeva se prikladni psalam, ili slua instrumentalna skladba ili se kratko ostane u utnji.

    ita 4.

    Pred Pilatom

    15 Odmah izjutra glavari sveeniki zajedno sa starjeinama i pismoznancima - cijelo Vijee - upriliili su vijeanje pa Isusa svezali, odveli i predali Pilatu. I upita ga Pilat: Ti li si kralj idovski? On mu odgovori: Ti kae. I glavari ga sveeniki teko optuivahu. Pilat ga opet upita: Nita ne odgovara? Gle, koliko te optuuju. A Isus nita vie ne odgovori te se Pilat udio.

    O Blagdanu bi im pustio uznika koga bi zaiskali. A zajedno s pobunjenicima koji u pobuni poinie umorstvo bijae u okove baen ovjek zvani Baraba. I uzie svjetina te poe od Pilata iskati ono to im obiavae initi. A on im odgovori: Hoete li da vam pustim kralja idovskoga? Znao je doista da ga glavari sveeniki bijahu predali iz zavisti. Ali glavari sveeniki podjare svjetinu da trai neka im radije pusti Barabu. Pilat ih opet upita: to dakle da uinim s ovim kojega zovete kraljem idovskim? A oni opet povikae: Raspni ga! Ree im Pilat: Ta to je zla uinio? Povikae jo jae:

  • 46

    Raspni ga! Hotei ugoditi svjetini, Pilat im pusti Barabu, a Isusa izbieva i preda da se razapne.

    Trnov vijenac

    Vojnici ga odvedu u unutarnjost dvora, to jest u pretorij, pa sazovu cijelu etu i zaogrnu ga grimizom; spletu trnov vijenac i stave mu na glavu te ga stanu pozdravljati: Zdravo, kralju idovski! I udarahu ga trskom po glavi, pljuvahu po njemu i klanjahu mu se prigibajui koljena. A poto ga izrugae, svukoe mu grimiz i obukoe mu njegove haljine.

    Raspee

    I izvedu ga da ga razapnu. I prisile nekog prolaznika koji je dolazio s polja, imuna Cirenca, oca Aleksandrova i Rufova, da mu ponese kri.

    I dovuku ga na mjesto Golgotu, to znai Lubanjsko mjesto. I nuahu mu piti namirisana vina, ali on ne uze. Kad ga razapee, razdijele meu se haljine njegove bacivi za njih kocku - to e tko uzeti. A bijae trea ura kad ga razapee. Bijae napisan i natpis o njegovoj krivici: Kralj idovski. A zajedno s njime razapnu i dva razbojnika, jednoga njemu zdesna, drugoga slijeva.

    Prolaznici su ga pogrivali maui glavama: Ej, ti, koji razvaljuje Hram i sagradi ga za tri dana, spasi sam sebe, sii s kria! Slino i glavari sveeniki s pismoznancima rugajui se govorahu jedni drugima: Druge je spasio, sebe ne moe spasiti! Krist, kralj Izraelov! Neka sad sie s kria da vidimo i povjerujemo! Vrijeahu ga i oni koji bijahu s njim raspeti.

    Isusova smrt

    A o estoj uri tama nasta po svoj zemlji - sve do ure devete. O devetoj uri povika Isus iza glasa: Eloi, Eloi lama sabahtani? To znai: Boe moj, Boe moj, zato si me ostavio? Neki od nazonih uvi to govorahu: Gle, Iliju zove. A jedan otra, natopi spuvu

  • 47

    octom, natakne na trsku i prui mu piti govorei: Pustite da vidimo hoe li doi Ilija da ga skine.

    A Isus zavapi jakim glasom i izdahnu.

    I zavjesa se hramska razdrije nadvoje, odozgor dodolje. A kad satnik koji stajae njemu nasuprot vidje da tako izdahnu, ree: Zaista, ovaj ovjek bijae Sin Boji!

    ene na Golgoti

    Izdaleka promatrahu i neke ene: meu njima Marija Magdalena i Marija, majka Jakova Mlaega i Josipa, i Saloma - te su ga pratile kad bijae u Galileji i posluivale mu - i mnoge druge koje uzioe s njim u Jeruzalem.

    Isusov ukop

    A uveer, budui da je bila Priprava, to jest predveerje subote, doe Josip iz Arimateje, ugledan vijenik, koji takoer isekivae kraljevstvo Boje: odvai se, ue k Pilatu i zaiska tijelo Isusovo. Pilat se zaudi da je ve umro pa dozva satnika i upita ga je li odavna umro. Kad sazna od satnika, darova Josipu tijelo. Josip kupi platno, skine tijelo i zavije ga u platno te poloi u grob, koji bijae izduben iz stijene. I dokotrlja kamen na grobna vrata.

    A Marija Magdalena i Marija Josipova promatrahu kamo ga polau.

    Svi neko vrijeme ostanu u utnji.

    ita 5.

    Uskrsnue Isusovo

    16 Kad proe subota, Marija Magdalena i Marija Jakovljeva i Saloma kupie miomirisa da odu pomazati Isusa. I prvoga dana u tjednu, veoma rano, o izlasku sunevu, dou na grob.

    I razgovarahu meu sobom: Tko e nam otkotrljati kamen s vrata grobnih? Pogledaju, a ono kamen otkotrljan. Bijae doista

  • 48

    veoma velik. I uavi u grob, ugledaju mladia zaogrnuta bijelom haljinom gdje sjedi zdesna. I preplae se. A on e im: Ne plaite se! Isusa traite, Nazareanina, Raspetoga? Uskrsnu! Nije ovdje! Evo mjesta kamo ga poloie. Nego idite, recite njegovim uenicima i Petru: Ide pred vama u Galileju! Ondje ete ga vidjeti, kamo vam ree!

    One iziu i stanu bjeati od groba: spopade ih strah i trepet. I nikomu nita ne rekoe jer se bojahu.

    Ukazanje Mariji Magdaleni

    Uskrsnuvi dakle rano prvog dana u tjednu, ukaza se najprije Mariji Magdaleni iz koje bijae istjerao sedam zloduha. Ona ode i dojavi njegovima, tunima i zaplakanima. Kad su oni uli da je iv i da ga je ona vidjela, ne povjerovae.

    Ukazanje dvojici uenika

    Nakon toga ukazao se u drugome obliju dvojici od njih na putu dok su ili u selo. I oni odu i dojave drugima. Ni njima ne povjerovae.

    Sveope poslanje

    Napokon se ukaza jedanaestorici dok bijahu za stolom. Prekori njihovu nevjeru i okorjelost srca to ne povjerovae onima koji ga vidjee uskrsla od mrtvih.

    I ree im: Poite po svem svijetu, propovijedajte evanelje svemu stvorenju. Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit e se, a tko ne uzvjeruje, osudit e se. A ovi e znakovi pratiti one koji uzvjeruju: u ime e moje izganjati zloduhe, novim e jezicima zboriti, zmije uzimati; i popiju li to smrtonosno, ne, nee im nauditi; na nemonike e ruke polagati, i bit e im dobro.

    Uzaae Isusovo

  • 49

    I Gospodin Isus, poto im to ree, bude uzet na nebo i sjede zdesna Bogu.

    Oni pak odoe i propovijedahu posvuda, a Gospodin suraivae i utvrivae Rije popratnim znakovima.

    Pjeva se prikladni psalam, ili slua instrumentalna skladba ili se kratko ostane u utnji.