eu 2004 - 3.c ekonomske skole split

EUROPSKA UNIJA

… je unija zemalja koju povezuju zajednički gospodarski, politički i društveni interesi.

Sadržaj

❚ Povijesni pregled

❚ Prvo proširenje - 1973.

❚ Četvrto proširenje - 1995.

❚ Treće proširenje - 1986.

❚ Drugo proširenje - 1981.

❚ Kriteriji

❚ Sporazumi

❚ Sljedeće prošitenje

❚ EURO - €❚ Institucije

❚ Peto proširenje - 1.5.2004.

❚ SSP

❚ Programi za mlade

❚ Programi

❚ Obrazovna politika

❚ Ciljevi EU

❚ Početak približavanja

❚ Hrvatska i EU

❚ Put ka članstvu

❚ Zemlje osnivači

POVIJESNI PREGLED

❚ 09.05.1950. – Schumanova deklaracija

❚ 18.04.1951. – osnovan EZUČ❚ 25.03.1957. – u Rimu

osnovani EEZ i Euroatom❚ 09./10.12.1974. – osnovano

Europsko vijeće i donešena odluka da se zastupnici u EP biraju općim pravom glasa

❚ 06./07.07.1978. – predstavljen program za Europski monetarni sustav (EMS)

❚ 13.03.1979. – EMS počinje djelovati

❚ 07. i 10.06.1979. – održani prvi opći izbori za 410 mjesta u EP

❚ 17. i 28.02.1986 – potpisan Jedinstveni europski akt

❚ 09.11.1989. – pad Berlinskog zida

❚ 29.05.1990. – osnivanje Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD)

POVIJESNI PREGLED

❚ 19.06.1990. – potpisan ugovor u Schengenu o ukidanju graničnih kontrola

❚ 03.10.1990. – ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke

❚ 07.02.1992. – u Maastrichtu potpisan ugovor o EU

❚ 01.01.1993. – uvođenje jedinstvenog tržišta

❚ studeni 1993. – ugovor iz Maastrichta stupa na snagu

❚ 26.03.1995. – ugovor iz Schengena stupa na snagu

❚ 01.01.1999. – 11 zemalja usvaja EURO

❚ 26.02.2001. – potpisan sporazum u Nici

❚ 01.01.2002. – EURO ulazi u optjecaj

Natrag na sadržaj

ZEMLJE OSNIVAČI

Francuska

❚ Glavni grad: Pariz

❚ Površina: 549.000 km2

❚ Broj stanovnika:

59.551.227

❚ Gustoća: 108 sta./km2

❚ GDP: 1540 mlrd $

❚ GDP per capita: 25.700 $

Njemačka

❚ Glavni grad: Berlin



83.029.536


❚ GDP: 2184 mlrd $


Italija

❚ Glavni grad: Rim (Roma)


❚ Broj stanovnika: 57.679.825


❚ GDP: 1438 mlrd $


Belgija

❚ Glavni grad: Bruxelles



10.258.762


❚ GDP: 297,5 mlrd $


Nizozemska

❚ Glavni grad: Hag (The Hague)




❚ GDP: 434 mlrd $


Luksemburg

❚ Glavni grad: Luxemburg


❚ Broj stanovnika: 442.972


❚ GDP: 19,8 mlrd $

❚ GDP per capita: 44.586 $44.586 $

Natrag na sadržaj

Prvo proširenje - 1973.

❚ Nakon dugotrajnih

pregovora u članstvo

tadašnje Europske

ekonomske zajednice

stupaju Irska, Velika

Britanija i Danska.

Irska

❚ Glavni grad: Dublin



3.840.838


❚ GDP: 111,3 mlrd $


Ujedinjeno Kraljevstvo

❚ Glavni grad: London




❚ GDP: 1520 mlrd $


Danska

❚ Glavni grad: Kopenhagen




❚ GDP: 155,5 mlrd $


Natrag na sadržaj

Drugo proširenje - 1981.

❚ 1981. godine u članstvo Europske ekonomske zajednice ulazi samo Grčka i to primarno zbog političkih razloga, tj. Grčka je primljena u ovu organizaciju unatoč protivnom mišljenju Europske komisije.

Grčka

❚ Glavni grad: Atena



10.623.835


❚ GDP: 201,1 mlrd $


Natrag na sadržaj

Treće proširenje - 1986.

❚ U trećem proširenju

01. siječnja 1986.

Europskoj

ekonomskoj zajednici

pridružile su se

Portugal i Španjolska.

Portugal

❚ Glavni grad: Lisabon (Lisbon)




❚ GDP: 181,8 mlrd $


Španjolska

❚ Glavni grad: Madrid



40.037.995


❚ GDP: 828 mlrd $

❚ GDP per capita: 20.660 $Natrag na sadržaj

Četvrto proširenje - 1995.

❚ 1. siječnja 1995. su se

Europskoj uniji

(ugovorom iz

Maastrihta EZUČ, EEZ

i Euroatom spajaju se u

EU) pridružili Austrija,

Finska i Švedska.

Austrija

❚ Glavni grad: Beč (Wien)




❚ GDP: 225,8 mlrd $


Švedska

❚ Glavni grad: Stockholm




❚ GDP: 227,4 mlrd $


Finska

❚ Glavni grad: Helsinki

❚ Površina: 338 000 km2


6.175.783


❚ GDP: 136,2 mlrd $


Natrag na sadržaj

Peto proširenje - 01.05.2004.

Peto proširenje - 01.05.2004.

❚ U petom, najvećem do sada proširenju, Europskoj uniji pridružuje se 10 zemalja: Malta, Cipar, Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka, Poljska, Litva, Latvija i Estonija

❚ Dio zemalja pripada Luksemburškoj skupini iz 1997. To su: Češka, Estonija, Mađarska, Poljska, Slovenija i Cipar

❚ Drugi dio zemalja pripada Helsinškoj skupini iz 1999. To su: Bugarska*, Litva, Latvija, Rumunjska*, Slovačka i Malta

* Bugarska i Rumunjska pripadaju ovoj skupini jer su tada počeli pregovori i postali su kandidati, ali one ne ulaze u EU u ovom proširenju

Malta

❚ Glavni grad: Valleta

❚ Površina: 315,6 km2



❚ GDP: 7 mlrd $


❚ Predala zahtjev: 16.07.1990.

❚ Postaje kandidat: 1993.

Cipar

❚ Glavni grad: Nikozija

❚ Površina: 9250 km2



❚ GDP: 11,23 mlrd $




Slovenija

❚ Glavni grad: Ljubljana




❚ GDP: 35,7 mlrd $




Mađarska

❚ Glavni grad: Budimpešta




❚ GDP: 134,7 mlrd $




Češka

❚ Glavni grad: Prag




❚ GDP: 155,9 mlrd $




Slovačka

❚ Glavni grad: Bratislava




❚ GDP: 66 mlrd $




Poljska

❚ Glavni grad: Varšava




❚ GDP: 368,1 mlrd $

❚ GDP per capita: 9529 $



Latvija

❚ Glavni grad: Riga




❚ GDP: 19,9 mlrd $




Litva

❚ Glavni grad: Vilnius




❚ GDP: 29,2 mlrd $




Estonija

❚ Glavni grad: Tallin




❚ GDP: 15,2 mlrd $




Natrag na sadržaj

EU u brojkama prije petog proširenja 01.05.2004.

❚ Površina: 3.237.296 km2


❚ Gustoća stanovništva: oko 117 sta./km2

❚ GDP: 9.500.400.000.000 $ (9,5 bilijuna $)


EU u brojkama nakon proširenja 2004.

❚ Površina: 3.975.847 km2


❚ Gustoća stanovništva: oko 114 sta./km2

❚ GDP: 10.343.330.000.000 $ (10,3 bilijuna $)


Natrag na sadržaj

INSTITUCIJE

❚ Vijeće EU (Vijeće ministara)

❚ Europska komisija❚ Europski parlament❚ Europsko vijeće❚ Sud pravde❚ Gospodarski i socijalni

odbor i Odbor regija

❚ Europski pravobranitelj❚ Europski revizijski sud❚ Europska središnja

banka - ECB❚ Europska investicijska

banka❚ Europski razvojni fond❚ Europski fond za

regionalni razvoj

Vijeće Europske unije / Vijeće ministara

❚ Najvažnije je tijelo Europske unije koje donosi odluke - predstavlja zakonodavnu vlast.

❚ Sastanci ministara održavaju se u Bruxellesu, gdje je i sjedište Vijeća, dok se iznimno tijekom travnja, lipnja i listopada održavaju u Luxembourgu.

❚ Trenutno ima 15 članova (1 država = 1 član), a predviđeni maksimalni broj je 27 bez obzira na broj država članica.

Europska komisija

❚ Jedna je od pet temeljnih institucija EU, a ima ovlasti inicijative, provedbe, upravljanja i kontrole - predstavlja izvršnu vlast.

❚ Sastavljena od 20 članova.

❚ Sjedište Komisije je u Bruxellesu.

Europski parlament❚ Predstavničko je tijelo svih

stanovnika Europske unije.

❚ Broji 626 zastupnika, a nakon proširenja 01.05. imati će maksimalno 732 zastupnika, razmjerno broju stanovnika država članica.

❚ Sjedište Parlamenta je u Strasbourgu.

❚ Glavno tajništvo Parlamenta smješteno je u Luxembourgu.

Europsko vijeće

❚ Osnovano Jedinstvenim aktom, kao dio Vijeća EU.

❚ Sastav:❘ šefovi država i vlada,❘ njihovi ministri vanjskih poslova,❘ zajedno s predsjednikom i

dopredsjednikom Europske komisije.

❚ Predsjedništvo: predsjeda šef države ili vlade zemlje koja predsjeda Vijećem ministara.

❚ Sjedište u Bruxellesu.❚ Zadaće:

❘ potaknuti izgradnju Europe na najvišoj razini,

❘ uklinuti zapreke i kočnice,❘ utvrditi opće smjernice za

gospodarsku i političku suradnju u Europi.

Sud pravde Europske zajednice

❚ Sastavljen je od 15 sudaca i 9 nezavisnih odvjetnika.

❚ Sjedište Suda je u Luxembourgu.

❚ Ovlasti:❘ Sud pravde je vrhovna sudbena vlast,

❘ Sud jamči usklađenost sa zakonom.

❚ Njegova je funkcija odgovornost za izravnu primjenu prava Zajednice u određenim slučajevima i opća odgovornost za tumačenje odrednica prava EU.

Gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija

❚ Oba odbora sastoje se od 222 člana (od 01.05 bit će ih 350) koji se biraju na 4 godine i imaju savjetodavnu funkciju.

❚ Gospodarski i socijalni odbor sačinjavaju predstavnici poslodavaca, radnika i skupina specifičnih područja.

❚ Odbor regija zadužen je za područja: obrazovanja, mladih, kulture, zdravstva, ekonomske i socijalne suradnje, politike zaštite okoliša, socijalnih fondova, kvalificiranja radnika, prekogranične suradnje i prometa. Ima savjetodavnu funkciju.

Natrag na sadržaj

EURO - €

❚ 01.01.2002. – 12 europskih država, članica EMU-a, prihvaća zajedničku valutu EURO kao vlastitu, nacionalnu valutu.

❚ Razlozi uvođenja EUR-a:• Jedinstvena valuta potiče zajedničko tržište• Izbjegavaju se provizije za razmjenu• Smanjeni su rizici od promjene tečajeva valuta zamalja

❚ Dotadašnje članice imale su pravo izbora da li će uvesti € ili će zadržati svoju dotadašnju valutu, a nove članice nemaju tu mogučnost. To su iskoristile V.B., Danska i Švedska. Švedska je na referendumu 14.09.2003. odbila uvesti € bojeći se rasta cijena koji se dogodio u zemljama koje su uvele €.

Novčanice

Kovanice

Novčanice i kovanice €

❚ O njima se brine Europska centralna banka (ECB).❚ Novčanice:

• 01.01.2002. uvodi se 14,5 milijardi tiskanih novčanica u vrijednosti od 648.465 milijardi €.

❘ Zaštita od krivotvorenja:• Papir od pamučnih niti, fluorescentne niti, vodeni znak, sigurnosna nit,

metalizirana folija.

❚ Kovanice:• 01.01.2002. uvodi se 50 milijardi komada kovanica u vrijednosti od

15.709 milijardi €. Sve su kovanice s prednje strane iste, a sa stražnje strane se razlikuju od države do države.

❘ Zaštita od krivotvorenja:• Obrubi valoviti, nazupčani ili glatki.

Natrag na sadržaj

Sporazumi

❚ Tokom duge povijesti nastanka EU između zemalja članica potpisani su brojni sporazumi koji sada predstavljaju Pravnu stečevinu (Community acquis) i obvezni su za sve buduće članice, a trenutno imaju snagu ustava.

❚ To su Pariški ugovor iz 1951., Rimski ugovor iz 1957., Jedinstveni europski akti iz 1987., Ugovor iz Masstrichta 1992., i druge brojne odluke s raznih sastanaka u Madridu, Luksemburgu,……

PARIŠKI SPORAZUM i RIMSKI UGOVORI

❚ PARIŠKI SPORAZUM1951. u Parizu je potpisan

sporazum o udruživanju Francuske i Njemačke industrije ugljena i čelika i time je nastala EZUČ (Europska zajednica za ugljen i čelik). Želja nije bila isključivo ekonomska korist već učiniti ideju ponovnog rata između Francuske i Njemačke nezamislivom.

❚ RIMSKI UGOVOR1957. u Rimu je potpisan

ugovor između 6 zemalja (Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Belgije i Luksemburga) kojim su osnovana EEZ (Europska ekonomska zajednica), koja će kasnije biti osnova za EU i Euroatom (Europsko udruženje za atomsku energiju).

JEDINSTVENI EUROPSKI AKTI

❚ 1987. potpisani su Jedinstveni europski akti.

❚ Tu pripada politika zaštite okoliša, istraživačka i tehnološka politika, kao i regionalna politika.

❚ Preuzimanje ostvarenja slobodnog, povezanog tržišta kao cilja i njegovo definiranje ugovorom, i

❚ prvi put, ugovorna pravila za vanjskopolitičku suradnju država članica.

SPORAZUM IZ MAASTRICHTA

❚ Ovim sporazumom EZUČ, EEZ i Euroatom se vežu u EU (Europsku uniju) kao novonastalu uniju kojom prethodne ne prestaju postojati. Potpisan 1992., a stupa na snagu 1993.

Amsterdamski ugovor

❚ Potpisan 02.10.1997. a na snagu je stupio 1. svibnja 1999.

❚ Predviđa jačanje uloge EP , uvođenje fleksibilnosti, mogućnost suspenzije države članice iz postupka donošenja odluka...

❚ Potpisalo ga je 15 ministara vanjskih poslova zemalja članica

Ugovor iz Nice

2001.promjene unutar institucija zbog

proširenjapočetak primjene 2005.

❚ Europski parlament:❘ nova raspodjela mjesta,

maksimalno 700-732 zastupnika

❚ Vijeće ministara:❘ novi prag kvalificirane većine

❚ Europska komisija❘ novi sastav

Natrag na sadržaj

Sljedeće proširenje

❚ Predviđa se za 2007., a

trenutni kandidati za

ulazak u članstvo su

Bugarska, Rumunjska i

Turska.

❚ Hrvatska se nada ulasku

2007. zajedno s ove tri

države.

Turska

❚ Glavni grad: Ankara




❚ GDP: 468 mlrd $




Bugarska

❚ Glavni grad: Sofija




❚ GDP: 50,6 mlrd $




Rumunjska

❚ Glavni grad: Bukurešt




❚ GDP: 152,70 mlrd $




Natrag na sadržaj

Ugovor o Europskoj unijiČlanak 49. (bivši Članak O)

Svaka europska država koja poštuje načela navedena u Članku 6. Stavku 1. može zatražiti članstvo u Uniji. Svoj zahtjev treba uputiti Vijeću, koje odlučuje jednoglasno nakon konzultacija

s Komisijom i nakon što dobije suglasnost Europskog parlamenta, koji odlučuje apsolutnom većinom svojih

članova.

Uvjeti primanja i prilagođavanja Ugovorima na temelju kojih je Unija osnovana i koje to primanje nužno zahtijeva, predmet su ugovora između država-članica i države-podnositeljice

zahtjeva. Taj ugovor se podnosi na ratifikaciju svim državama potpisnicama u skladu s njihovim ustavnim zahtjevima.

Kopenhaški kriterij – lipanj 1993.

KRITERIJ IZ KOPENHAGENA

POLITIČKI:• demokracija i vladavina prava,• ljudska prava,• manjine.

EKONOMSKI:• tržišna ekonomija,• mogućnost odupiranja natjecateljskim prisilama i tržišnim silama unutar Unije.

OSTALI:• Usvajanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije (mogućnost usvajanja Acquisa) (administrativni kapacitet)

Kriterij konvergencije

❚ Sve nove članice moraju prihvatiti euro kao svoju valutu, a za to trebaju zadovoljiti kriterije konvergencije, a to su:

❚ stopa inflacije ne smije biti veća od 1,5% u odnosu na stopu inflacije u prve tri zemlje s najstabilnijim cijenama,

❚ smanjenje prekomjernog javnog duga,

❚ smanjenje proračunskog deficita,

❚ postizanje stabilnog tečaja,❚ prosječne nominalne

dugoročne kamatne stope ne smiju biti više od 2% u odnosu na kamatne stope triju zemalja Unije s najnižom stopom inflacije.

Madridski kriterij

❚ Madridski kriterij odnosi se na obvezu stjecanja dostatnih institucionalnih i administrativnih sposobnosti za provedbu obveza preuzetih u okviru procesa integracija u EU. To predstavlja veliki zadatak reformiranja i moderniziranja državne uprave, smanjivanja javnih troškova i jačanja upravljana javnim sektorom.

Natrag na sadržaj

Programi EU

❚ EU pruža razne

programe pomoći u

razvoju i poticanje

razvoja industrije,

poljoprivrede,

poduzetništva,

administracije i dr.

❚ To su:❙ PHARE❙ CARDS❙ TEMPUS❙ SOCRATES❙ COMENIUS❙ ERASMUS❙ GRUNDTVIG❙ LINGUA❙ MINERVA❙ NARIC❙ ORTELIUS❙ GABRIEL❙ CORDIS❙ EURISTOTE❙ EUROINTERNET❙ EUI❙ EUROHISTAR❙ ...

PHARE

❚ Ustanovljen je 1989. nakon pada komunizma s ciljem gospodarske obnove zemalja u regiji.

❚ Korisnici programa su 13 zemalja srednje i istočne Europe.

❚ Ciljevi programa PHARE od 2000. do 2006. prvenstveno su usmjereni na izgradnju institucija neophodnih u procesu približavanja europskim integracijama te financiranje investicija u zemljama kandidatima za članstvo.

CARDS

❚ CARDS je program tehničko-financijske pomoći državama jugoistočne Europe u procesu stabilizacije i pridruživanja.

❚ Izravni korisnici su državna tijela, javne ili polujavne institucije, institucije koje pružaju pomoć poslovnim subjektima, zadrugama, udrugama, zakladama, i nevladinim organizacijama.

❚ Politički preduvjeti za korištenje CARDS-a su poštivanje načela demokracije i vladavine prava te ljudskih i manjinskih prava.

Programi za visokoškolsko obrazovanje

TEMPUS – program suradnje između EU-a i zemalja srednje i istočne Europe u području visokoškolskog obrazovanja.

SOCRATES – krovni program EU-a za obrazovanje.

GRUNDTVIG – za obrazovanje odraslih i cjeloživotno obrazovanje.

LINGUA – za promicanje poučavanja i učenja stranih jezika.

MINERVA – za promicanje uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija u obrazovanju i učenju na daljinu.

ERASMUS – namijenjen području visokog školstva i potiče mobilnost studenata i profesora na području 30 europskih zemalja.

Natrag na sadržaj

Programi i organizacije za mlade u RH

❚ Euroyouth club – organizacija mladih kojoj je cilj suradnja hrvatske mladeži s mladima u Europi.

❚ Europski parlament mladih – potiče aktivnosti mladih u kreiranju nove ujedinjene Europe.

❚ ELSA – udruga studenata prava i mladih pravnika

❚ AIESEC – najveća međunarodna studentska udruga, obuhvaća 800 sveučilišta u 83 zemlje.

❚ HSA – Hrvatska studentska organizacija – bavi se zaštitom studentskih standarda i prava te promiče društveni, kulturni, i duhovni život studenata.

❚ HAZ – okuplja studente i akademski obrazovane građane s ciljem unapređivanja sveučilišnog života, razvoja znanosti i međunarodne studentske suradnje.

Programi za mlade na europskoj razini

❚ Opća uprava Europske komisije za obrazovanje i kulturu – nudi informacije o obrazovanju, stručnom usavršavanju i sportu.

❚ Programi EU za mlade – informacije o politici EU-a usmjerene mladima u dobi od 15 do 25 godina.

❚ Leonardo da Vinci – akcijski program EU-a za stručno usavršavanje.

❚ EYCA – namijenjen osobama mlađim od 26 godina koja potiče razvoj turističke, kulturne i obrazovne pokretljivosti.

❚ Uprava Vijeća Europe za mlade – sufinancira i pruža potporu obrazovnim i drugim aktivnostima koje su usmjerene prema mladima.

❚ Europski forum mladih – promiče interese mladih na europskoj razini.

❚ INFOmobil – pruža praktične informacije za mlade o putovanjima, studiranju te o životu i radu u europskim državama.

❚ EUROCITIES GUIDE – vodič za putovanja po velikim europskom gradovima.

❚ European Schoolnet – promiče uporabu novih informatičkih tehnologija u školama.

❚ Pro Youth International – baza podataka o udrugama i institucijama koje se bave mladima.

❚ AEGEE – organizira skupove posvećene obrazovanju, miru, kulturnoj razmjeni, europskoj ideji, itd.

❚ EUSC – zastupa prava studenata i obrane njihovih interesa u području visokog školstva

❚ EURODESK – projekt Europske komisije koji povezuje 23 države i oko 150 udruga mladih

❚ Mladi za Europu – nastoji pridonijeti obrazovanju mladih, ponajprije razmjenama unutar EU-a i s trećim zemljama.

❚ YONET – popis informacija o programima razmjene mladih, seminarima, inicijativama mladih te o mrežama i ustanovama koje traže partnere u radu s mladima.

❚ Europski volonterski sustav – program za razmjenu mladih volontera u dobrotvornim programima lokalne uprave u drugoj europskoj državi.

Natrag na sadržaj

Ciljevi EU

❚ Cilj 1: Promiče dostizanje gospodarstva regija čiji razvoj zaostaje. Samo oni čiji je BDP po stanovniku manji od 75% od prosjeka Zajednice mogu biti uzeti u obzir. On prikriva 60-ak regija u 13 država članica. Cilj 1 prima 70% proračuna strukturalnih fondova, koji se dijeli između 4 fonda. 4 glavna prioritetna područja su osnovne infrastrukture, razvoj ljudskih resursa, ulaganje u istraživanje i inovacije i informatičko društvo.

❚ Cilj 2: Pridonosi gospodarskoj i socijalnoj pretvorbi regija koje su u strukturalnim poteškoćama. Definirane su 4 kategorije područja koja se kvalificiraju:

- područja koja prolaze kroz gospodarske promjene u industriji ili uslužnom sektoru,

- ruralna područja u smanjenju,- urbana područja u teškoćama,- područja niske zaposlenosti koja ovise o ribarstvu.

Proračun za cilj 2 iznosi 22,5 milijarde € tijekom 7 godina.

❚ Cilj 3: Podržava prilagođavanje i modernizaciju politika i sustava obrazovanja, izobrazbe i zapošljavanja. On služi kao referentni okvir za sve mjere poduzete na osnovu nove glave u zapošljavanju u Ugovoru iz Amsterdama i za rezultirajuću europsku strategiju. On ima proračun od 24,05 milijardi € tijekom 7 godina.

Natrag na sadržaj

OBRAZOVNA POLITIKA

❚ “Vrjednije je ulagati u ljude, nego li u sredstva za rad.”

Ključna uloga znanja:

Osobni i profesionalni razvitak

Gospodarski i društvenirazvitak

Obrazovna politika EU

1. Cjeloživotno učenje, kulturne i jezične osobitosti, otvorena metoda koordinacije

2. Utvrđivanje:-zajednički ciljevi

-ključna kompetencija-proradba zajedničkih programa

E-learning

3. UGOVORI EU:ZEMLJE SAME MOGU

ODREDITI ŠTO ĆE IZABRATI(AUTONOMIJA ZEMLJE)

I z v o r i p o d a t a k ,p r o c e s a

C i j e l i n a z n a n j a ,( a k t i v a n c l a n d r u š t v a )

O s o b n a ,g r a ð a n s k a ,

d r u š t v e n au l o g a c o v j e k a

K o m p e t e n c i j a i i n d i k a t o r i

Europski obrazovni prostor

❚ pristup kvalitetnom obrazovanju za sve ljude❚ obrazovanje po zahtjevima pojedinaca❚ prilagoditi načine obrazovanja s obzirom na primjenu za

zaposlenje (dinamično okruženje)❚ primjenjivo obrazovanje unatoč promjenama❚ partnerski pristup❚ osposobiti ljude za sudjelovanje u društvu❚ uvid u potrebe onoga koji uči❚ učenje zajednica, lokalno i regionalno❚ uskladiti učenje s osobinama i potrebama osoba koje uče

Putevi do znanja

Formalno učenje

Neformalno učenje

Stimulirati na samostalno učenje

Kultura učenja u društvu

Težnja prema izvrsnosti

Klasične kompetencije (pisanje, čitanje, računanje)

Generičke kompetencije (logično razmišljanje, komunikacijsko rješavanje problema)

Osobne kompetencije

Društvene kompetencije

ICT – informacijko-komunikacijske tehnologija

Strani jezici Znanstvena kultura

Natrag na sadržaj

Hrvatska i EU

Uspostavljanje odnosa

❚ od 1992. do 2001. Vijeće ministara EU-a početkom svake godine određuje Hrvatskoj trgovinske povlastice.

❚ 1995. Hrvatska neko vrijeme bila uključena u Phare program pomoći.

❚ ...

Europska pomoć RH

❚ Hrvatska je uključena u brojne programe Europske unije preko kojih dobiva znatnu financijsku pomoć u razvoju slobodnog tržišnog gospodarstva i dr.

CARDS

❚ Hrvatskoj je najvažniji program tehničko-financijske pomoći CARDS u koji su uključene, osim Hrvatske, i Makedonija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora.

❚ Prethodnica ovog programa je program Phare u koji je RH bila neko vrijeme 1995. uključena, ali je program zaustavljen zbog akcija Bljesak i Oluja.

Natrag na sadržaj

Početak približavanja

❚ 26.05.1999. Europska komisija predlaže stvaranje Procesa stabilizacije.

❚ 10.06.1999. osvojen Pakt o stabilnosti.

❚ 15.02.2000. održan prvi sastanak Zajedničke konzulativne skupine EU-RH

Hrvatska u Vijeću Europe

❚ Hrvatska je 06.11.1996. primljena u Vijeće Europe koje nije dio Europske unije, ali je svejedno to važan korak na putu RH u EU.

Vijeće Europe

❚ 05.05.1949. u Londonu deset zemalja (Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska) potpisuju ugovor kojim se osniva Vijeće Europe.

Ciljevi Vijeća Europe

❚ Zalaže se za političku, socijalnu, pravnu i kulturnu suradnju u Europi.

❚ Pomaže državama srednje i istočne Europe u društvenim reformama.

Povijest Vijeća Europe

❚ 04.05.1950. u Rimu je potpisana Konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe

❚ 19.12.1954. potpisana je Europska kulturna konvencija.

❚ 18.09.1959. Vijeće Europe osnovalo je Europski sud za ljudska prava.

❚ 01.06.1972. u Starsbourgu je otvoren Europski centar za mladež Vijeća Europe.

❚ 10.05.1990. Vijeće Europe osnovalo je Europsku komisiju za demokraciju putem prava.

❚ 08./09.10.1993. u Beču usvojena Deklaracija kojom su određeni politički prioriteti u zaštiti nacionalnih manjina i u borbi protiv svih oblika rasizma, ksenofobije i netolerancije.

❚ 04.04.1997. potpisana je Europska konvencija o ljudskim pravima i biomedicini.

❚ 01.11.1998. u Stasbourgu je osnovan jedinstveni stalni Sud za ljudska prava.

Natrag na sadržaj

SSP - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju

❚ Privremeni Sporazum između RH i EU primjenjuje se od 01.01.2002. do stupanja na snagu SSP-a tj. dok SSP ne ratificiraju EP, Sabor RH i parlamenti država članica EU-a, a on uređuje trgovinska i s njima povezana pitanja.

Ratifikacija SSP-a

❚ 5. prosinca 2001. Hrvatski sabor ratificirao SSP❚ 12. prosinca 2001. Europski parlament ratificirao SSP ❚ 28. siječnja 2002. Vijeće ministara EU potvrdilo Privremeni sporazum ❚ 21. veljače 2002. Austrija ratificirala SSP ❚ 17. travnja 2002. Irska ratificirala SSP ❚ 30. travnja 2002. Danska ratificirala SSP ❚ 12. srpnja 2002. Njemačka ratificirala SSP ❚ 10. rujna 2002. Nizozemska ratificirala SSP❚ 19. rujna 2002. Španjolska ratificirala SSP ❚ 14. veljače 2003. Švedska ratificirala SSP ❚ 4. ožujka 2003. Francuska ratificirala SSP ❚ 3. lipnja 2003. Luxembourg ratificirao SSP ❚ 5. lipnja 2003. Grčka ratificirala SSP ❚ 1. srpnja 2003. Portugal ratificirao SSP❚ 11. prosinca 2003. Belgija ratificirala SSP❚ 19. prosinca 2003. Finska ratificirala SSP

SSP

❚ SSP je početak sveobuhvatne pripreme za članstvo RH u EU.

❚ SSP uređuje odnose između RH i EU u 3 temeljna područja:❙ Europske zajednice i

njezinim gospodarskim aspektima,

❙ zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici,

❙ suradnji u pravosuđu i unutarnjim poslovima.

Sastavnice SSP-a

- Opća načela- Politički dijalog- Slobodno kretanje robe,

usluga, radnika i kapitala- Usklađivanje zakonodavstva- Suradnja u području

pravosuđa i unutarnjih poslova

- Politika suradnje- Financijska suradnja- Institucionalne, opće i

završne odredbe

Opća načela SSP-a

❚ Uspostava stabilnog europskog poretka❚ Razvoj civilnog društva i demokracije❚ Veće političke i gospodarske slobode❚ Pravo na povrat izbjeglica i raseljenih osoba❚ Slobodno tržišno gospodarstvo❚ Redoviti politički dijalog❚ Razvitak trgovine i ulaganja❚ Usklađivanje zakonodavstva❚ Provedba reforme i obnove

Natrag na sadržaj

Hrvatska na putu ka članstvu

Predaja zahtjeva

❚ RH je 21. veljače 2003. predala zahtjev za punopravno članstvo u Europskoj uniji.

❚ Postoji mišljenje da je RH trebala pričekati s podnošenjem zahtjeva, a razlozi su:

● trebalo se vidjeti kakva će biti iskustva nakon petog proširenja,

● EU je trenutačno zaokupljena proširenjem na 10 novih zemalja,

● trebalo se podnijeti zahtjev za članstvo tek nakon što RH ispuni obveze iz SSP-a.

❙ ČEKA NAS JOŠ PUNO POSLA!

Kriteriji za RH

❚ Osim političkog, gospodarskog i pravnog kriterija, ubrzo se pokazalo da je kao preduvjet za članstvo potrebno definirati i administativni kriterij.

❚ RH ima loš i nesređen administrativni sustav, i kao preduvjet za ulazak u EU potrebno je to riješiti.

❚ Hrvatskoj se još stavlja kao dodatni kriterij suradnja s Haaškim sudom.

Pitanja EU i odgovori RH

❚ Europska unija je hrvatskoj poslala pitanja s područja gospodarstva, politike, zakonodavstva, administracije i dr. da bi lakše mogla donijeti procjenu sposobnosti RH pristupanju EU.

❚ Bivši hrvatski premjer Ivica Račan je 10. listopada 2003. odnio u Bruxelles odgovore na pitanja EU.

Pogodnosti, nedostaci i zanimljivosti ulaska RH u EU

NEDOSTACI:❚ kratkoročno visoki troškovi,❚ stvaranje pritiska na domaću

prehrambenu industriju,❚ gubljenje dijela suvereniteta tj.

njegovo prenošenje na zajedničko donošenje odluka,

❚ mogućnost uvoza genetski modificirane hrane.

ZANIMLJIVOSTI:❚ veći broj mlađih građana RH je

zainteresiranije za ulazak u EU nego starije građanstvo,

❚ proces približavanja RH EU provodi vlada RH kao nositelj izvršne vlasti,

❚ RH je predala pismo namjere za pridruživanje EU u Ateni, a zahtjev za članstvo u Bruxellesu.

POGODNOSTI:❚ povećanje ugleda RH,❚ uključenje u stabilno političko i

gospodarsko okruženje,❚ mogućnost suodlučivanja u razvoju

politike koja se tiče budućnosti Europe,❚ pristup unutarnjem tržištu EU,❚ povećanje mogućnosti za rast izvoza,❚ bolji pristup kapitalu, znanju i

tehnologijama u Uniji,❚ otvorenje obrazovnih mogućnosti za

hrvatske građane,❚ pristup fondovima EU,❚ rast životnog standarda,❚ smanjenje cijena i kamatnih stopa

zbog očekivane konkurencije,❚ ukidanje carine na neke proizvode,❚ povećanje stranog kapitala.

Postupak kandidature za članstvo

Mišljenje Europske komisije

❚ 20.04.2004. – Europska komisija preporučila je Vijeću EU da s Hrvatskom otvori pregovore o članstvu.

❚ U avisu se ističe da Hrvatska treba poduzeti dodatne napore na području prava manjina, povratka izbjeglica, reforme pravosuđa , regionalne suradnje i borbe protiv korupcije.

❚ Komisija prosljeđuje avis Europskom vijeću, koje treba odlučiti datum početka pregovora i kandidatskom statusu.

Izradili: 3. c, ekonomistiLiteratura:❚ 100 pitanja o europskim integracijama –

MEI, 2002.❚ Hrvatska na putu u Europsku uniju: Od

kandidature do članstva – MEI, 2003.❚ Dan Europe – MEI, 2002.❚ Program CARDS u Republici Hrvatskoj – MEI❚ Što Hrvatskoj donosi Sporazum o

stabilizaciji i pridruživanju – MEI, 2001.❚ Mali leksikon europskih integracija – MEI,

2001.❚ Europska unija u 10 lekcija – Pascal

Fontaine, 1998.❚ Novi poticaji za europsku mladež – Bijela

knjiga europske komisije, 2002.❚ Pojmovnik – Institucije, politike i proširenje

Europske unije – Europska komisija, 2003.❚ Europa u Hrvatskoj – MEI❚ Praktični vodić kroz labirint EU❚ Euroforum – publikacija MEI-a – svi brojevi❚ BDP svijeta 2002. – prilog časopisu

Meridijani od veljače 2004. – osnovni izvor podataka: CIA FACT BOOK 2003.

❚ www.mei.hr , www.google.com ...❚ i još brojni drugi ❚ POSEBNA ZAHVALA AUTORIMA SVIH

KNJIGA I WEB-STRANICA, I SVIM ZAPOSLENIMA U MINISTARSTVU ZA EUROPSKE INTEGRACIJE.

Literaturu obradili:❚ Buotić Mia❚ Čular Marko❚ Dajak Vesna❚ Karan Ivana❚ Malčak Mario❚ Matić Ivana❚ Perić Maja❚ Režić Anita❚ Škrabal Marija❚ Šolić Antonela❚ Vereget Hasema❚ Žaja AnaKompjutorski obradili:❚ Čular Marko❚ Dajak Vesna❚ Malčak Mario

http://www.mei.hr/

http://www.google.com/

eu 2004 - 3.c ekonomske skole split

Documents