Mustafa es-Sibai

OVAKO ME IVOT NAUIO

S A M P S K O G PREVEO: Hfz. Armin Vlaji

IZDAVA: Bookline ZA IZDAVAA: Edin Beirovi

REDAKTOR: Mr. MunirMuji

UREDNIK: Haris Grabus KOREKTOR: dr. Zuhdija Hasanovi

TEHNIKI UREDNIK I DIZAJN: Suhejb Demaili

TAMPA: BEMUST, SABAJEVO

Mustafa

es-Sibai

OVAKOme ivot nauio

Sarajevo, 2009.

5O V A K O ME I V O T N A U I O

UVOD-1-

Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, koji sudbinu odreuje i kako treba sve ureuje! Hvala Allahu, koji ovjeka stavlja na kunju i u dobru i u zlu kako bi ovjek upotpunio zahvalu svoju i strpljivost svoju, i robu Svom daje nadoknadu u onom to voli za ono to On mrzi i opomenu u onom to voli za ono to On mrzi. Hvaljen neka je Allah, Onaj koji odreuje i daruje nagradu i kaznu, neka je hvaljen On i na ovom i na onom svijetu, nema boga osim Njega! Sve e, osim Njega propasti! Svaka nagrada je prolazna, osim nagrade Njegove, Denneta Njegova! Salavat i selam Muhammedu, naem prvaku i Poslaniku, koji je na Allahovu putu najvie potekoa i nedaa podnio a to mu je samo iman i vjerovanje povealo. Salavat i selam i njegovim drugovima koji su, i u obilju i oskudici, strpljivi i Allahu zahvalni bili. Ovo su moje misli i dosjetke koje sam poeo zapisivati u mjesecu zul-ka'de 1381. hidretske godine ili to odgovara mjesecu aprilu 1962. godine po Isau, a.s., dok sam bio u bolnici u Damasku. Poeo sam ih pisati u bolnici za svoju duu, usamljen i daleko od svoje porodice, nastave, predavanja, autorskog rada. Tako sam uobiavao pisati u situacijama dok sam bivao po zatvorima, bolestan ili na putovanjima,

iPgjR^r 6Mustafa es-Sibai

mada sam sve te prijanje zabiljeke i dosjetke koje sam zapisivao izgubio. Ovaj put kada sam poeo pisati svoje dosjetke, posjeivali su me neki moji prijatelji i primijetili su da sam se posvetio pisanju. Ba su se zaudili mome ponaanju, jer su svi doktori iz naih i zapadnih zemalja, oni koji su vodili proces mog lijeenja, bili saglasni da mi je stroga obaveza potpuno mirovanje. Dakle, zabranili su mi itati, pisati ak voditi brigu o ivotnim problemima i brigama sve dok potpuno ne ozdravim. Kazali su da je, po njihovom miljenju, glavni uzrok moje bolesti premorenost. Dotad sam izdrao sve te napore i optereenja desetak i vie godina dok nisam poklekao pod teretom briga i alosti. To je bio primarni razlog zbog kojeg sam morao potpuno obustaviti sve svoje aktivnosti nekoliko mjeseci. Nakon te pauze mogao sam se vratiti svojim aktivnostima, predavanjima i pisanju uprkos insistiranju od strane doktora da prekinem s radom. Meutim, ja zaista nisam mogao posluati njihove savjete zbog brojnih obaveza koje nisam mogao odbiti. ak i kada sam napokon legao u bolnicu, nakon to me bolest na to primorala i bolovi su se poveali, prekinuo bih s pisanjem da nisam bio primoran da zapisujem svoje dosjetke koje su mi dolazile neprestano i nisam ih mogao zaustaviti. Jer ovjek sve to je blii promiljanjima sve je dalje od briga i problema. Poto su to primijetili neki moji prijatelji, dakle da piem iako mi je to strogo zabranjeno, proitao sam pred njima dio onoga to sam napisao kao ispriku za moju neposlunost doktorima. Nakon to su uli, odobrili su moju neposlunost. ak su me neki od njih svaki dan redovno posjeivali da vide ta sam to novog napisao. Poslije sam izaao iz bolnice i nastavio povremeno pisati te svoje dosjetke, zavisno od situacije u kojoj sam se nalazio. I kad sam sakupio dovoljan broj dosjetki, smatrao sam da je hajr posluati svoje prijatelje i odluio sam objaviti i izdati knjigu dosjetki, nadajui se da e u tome biti koristi i fajde, ako Bog da.

7O V A K O ME I V O T-2-

N A U I O

Ove dosjetke sam prvo zapisao, te objavio upravo onako kako su mi padale na pamet, nisu poredane, pripremljene niti klasificirane; vidio sam neku pojavu, i im mi doe inspiracija ja zapiem tu dosjetku ili vie njih odjednom kao komentar te pojave, potom vidim neki drugi prizor i zapiem ono to mi padne na pamet kao komentar tog prizora. Ponekad sam se sjeao svog ivota i iskustva koje sam stekao druei se s ljudima te zapisivao korisne i poune stvari. Na ovaj nain sam zapisivao ove dosjetke i misli pomijeane jedne s drugima, dolazila mi je inspiracija za pojavama o kojima sam razmiljao te zapisivao svoje dosjetke i komentare u nizu kao to to moe primijetiti na nekoliko mjesta italac ove knjige. Bilo kako bilo, objavio sam ove dosjetke upravo onako kako sam ih zapisivao, negledajui hou li klasificirati sline primjere jedne do drugih niti temu do njoj sline. Tako sam uradio iz dva razloga: da ova knjiga bude stvana i iskrena slika mojih promiljanja u proteklih nekoliko mjeseci koje sam proveo usamljen u bolnici i u kui i da ovakve dosjetke, koje nisu klasificirane, budu uivanje za itaoca ove knjige. Zato to dui za tren dosadi jedna tema o kojoj se govor ponavlja, ali isto tako dua je razdragana i vesela kada prelazi s teme na temu kao to je razdragana i vesela u vrtu kada ide od cvijeta do cvijeta, od ploda do ploda.

-3Ova knjiga je saetak mog ivota i iskustva koje sam stekao. Nisam prepisao iz knjiga nita niti sam se pomagao miljenjima i stavovima drugih osoba. Smatram da je pravo generacije koja e doi poslije nas, da budu upueni u na rad i da koriste naa ivotna iskustva, naravno ako nau ita korisno u naem radu, a to je najbolji poklon koji im mi moemo pokloniti. Mi ne moemo potpuno nametnuti nae stavove novim generacijama, nemamo pravo na to, ali ih moemo posavjetovati

Mustafa

es-Sibai

i ostaviti im pouku. Svakako, najbolji savjet ivot prua, najbolja pouka se iz ivota uzima. Ljudi, iako su drukiji i razlikuju po stavovima, sklonostima i karakterima, onda su saglasni u veini ivotnih istina i uglavnom imaju iste elje, potrebe i ciljeve. Ja ova svoja ivotna iskustva poklanjam samo naim istomiljenicima, onima koji imaju iste ivotne ciljeve, stremljenja i mjerila kao i mi. Samo takvi e se okoristiti ovom knjigom, zbog njih sam i objavio ove dosjetke. A oni koji nisu nae vjere i nisu nae ivotne orijentacije, njima e malo koristiti ova knjiga. ak, mislim da nee podnositi mnogo toga to sam napisao. Sto se njih tie, dakle ovih koji nisu nai istomiljenici, nadam se da e bar posluati i proitati sadraj ove knjige i shvatiti je kao na pogled i stanovite naspram problema drutva u kojem ivimo a ne kao pokuaj da promijenimo i ispravimo njihove stavove. Ako tako postupite, nai ete u ovoj knjizi ukoliko traite istinu da su neke stvari tane iako ste ih smatrali pogrenim i da su neke stvari istinite koje ste smatrali laima. A Uzvieni Allah je pohvalio svoje iskrene robove, vjernike, "one hoji Kuran sluaju i slijede ono toje najbolje u njemu " (Ez-Zumer, 18.)

-4- .' Evo, ovo su te moje dosjetke, veinu njih vam predstavljam danas u ovoj knjizi, siromane su dosjetkama politikog karaktera radi nae trenutne politike situacije. Izbacio sam ih iz ovih dosjetki koje su sociolokog karaktera, smatrajui da e ih itati i oni koji nisu nae politike orijentacije a i oni koji se slau s nama u politikom miljenju. Dosjetke politikog sadraja i karaktera namjeravam objaviti drugom prilikom, nadam se da e tada politika klima biti pogodnija za njihovo objavljivanje nego li je to danas sluaj i da e tada ljudi biti spremniji da prime kritiku protiv njih ili u njihovu korist nego to su to danas spremni. Takoer, razlog za njihovo naknadno objavljivanje je i moja bolest i ne elim pokretati politike prepirke i svae u vrijeme kada

9O V A K O ME I V O T N A U I O

nae zemlje to ne dozvoljavaju, a meni moja bolest ne dozvoljava da se uputam u rasprave i diskusije oko toga to sam napisao u tim dosjetkama. To ne znai da sadraj ove knjige nee navui na mene neke napade i protivljenja, ali ja smatram da e to predstavljati djelo pomou kojeg u se pribliiti Uzvienom Allahu. Jer najee ovjek nakon ovih rasprava politikog karaktera ispata, a rasprave intelektualnog karaktera posebno one koje se tiu vjere i uspostavljanja reda i mira u drutvu uspjeh u takvim raspravama je zagarantovan, ako Bog da, pogotovo onima koji u svojim stavovima i kritikama trae samo istinu a ne obmanjivanje ljudi.

-5U ovim dosjetkama nisam elio govoriti o malo poznatim stvarima, niti o temama i pitanjima kojima se bave filozofi pa da ih poslije svojataju neki nadrifilozofi. Naprotiv, pisao sam na nain da moje dosjetke razumije obian svijet isto kao i uenjaci i ulema. I piui ih bio sam sluga svoje prirode, karaktera koja voli jednostavnost u svemu, a ne podnosi komplikovanost u bilo emu. Ja u svojim dosjetkama nisam filozof niti mudrac a jo manje intelektualac koji je nejasan u objanjavanju injenica. Naprotiv, posjedujem veliko praktino iskustvo o ivotu koje sam sticao -vie od jedne etvrtine vijeka. Jednostavno sam zavolio prenositi to ivotno iskustvo onima koji ga koriste i na koje pozitivno djeluje. Nije mi stalo do toga da me oni smatraju nekakvim filozofom niti knjievnikom. Volio bih da me prihvate kao svog brata koji ih savjetuje, upuuje na pravi put i koji govori i pie da me razumiju a ne da pomno prouavaju i studiraju ono to piem. Mada, priznajem da mnoge moje dosjetke pisane u prozi u ovoj knjizi su vieznane i zahtijevaju komentar i tumaenje. Nisam ih

10Mustafa es-Sibai

pojanjavao, ostavio sam ih onakve kakve sam ih zapisao i neka nose sva svoja znaenja. Prepustio sam itaocu ove knjige da ih shvati i razumije na svoj nain.

-6-

Neke dosjetke sam zapisao u formi "poezije", a ja nisam pjesnik niti imam talenta i nadarenosti za pisanje poezije, iako imam velike simpatije prema njoj i volim je itati. Ipak ove dosjetke su "pjesnike forme", tako su mi dole, bez namjere da ih rimujem. Predao sam se dui svojoj, neka kae ono to eli, na nain na koji ona eli. Eto to je moja isprika za ono to sam nazvao "pjesnikom formom" koja zasigurno nee odueviti pjesnike niti njihov sluh. Mene dovoljno veseli to to sam uspio te dosjetke zapisati onako kako su mi naumpadale i plaio sam se ukoliko ih ne zapiem da u otetiti itaoca ove knjige za dosjetke lirskog karaktera, koje sadre u sebi sentimentalnost i emotivnost. Napose, odluio sam da i njih pridruim ostalim dosjetkama, ali ja ih ne ubrajam u poeziju, to je moj stav, nego su to dosjetke koje mi se dopadaju i vesele me.

-7Takoer, elio bih skrenuti panju da ja nisam ciljao na neke odreene osobe kada sam obraivao neke skupine ljudi u svojim dosjetkama, nego sam ciljao na sve one ljude koji se karakteriziraju i koji su poznati po tim osobinama. Dakle, te dosjetke se odnose na odreene ljudske osobine a ne na odreene osobe i utjeem se Allahu Uzvienom od toga da u mom srcu ima imalo mrnje prema nekome i da imam elju da bilo koga osramotim i diskreditiram ma koliko se ne slagao s njim. I ja ne kaem kao to to je rekao Ebut-Tajjib el-Mutenebbi u stihu:

11O V A K O ME I V O T N A U I O

"Ko poznaje %ivot kao to gaja poznajem i ko gasi %eljudinemilosrdno to?ne se nee smilovati kada ga se dohvate niti e biti. u tnilju kod komija " Naprotiv, ja kaem: koproivi

onoliko koliko sam ja proivio (47

godina) a satare ga bolest kao to je mene satrala (5 godina i par mjeseci sam bolestan), i ko poznaje ljude kao to ih ja poznajem, taj smatra svoju duu isuvie plemenitom i vrijednom da nosi u sebi mrnju ili neprijateljstvo - prema bilo kome - koja e mu prekidati i sekirati duu. U potpunosti sam postao ravnoduan prema dunjaluku i prema onome to nosi u sebi od uitaka i slasti kao i prema dunjalukim osobinama kao to su zavist, ljubomora i mrnja. Nosim samo u dui - Allah mi je svjedok - elju da uinim dobro djelo, da pozivam dobru i da se kanim i udaljim od bilo kakvog zla i grijeha, da ga otklonim i upozorim na njega. A to se tie nas individua, pa svi smo mi prolazni, ostae iza nas samo ono to Allah, d.., eli, to ljudima koristi. A Allah, d.., e na Sudnjem danu svakog ovjeka nagraditi ili kazniti po djelima njegovim, a mi emo svi i zalimi i mazlumi i prijatelji i neprijatelji - toga dana uditi za AUahovim, d.., oprostom, Njegovom milou i zadovoljstvom. "Gospodaru Sudnjeg dana se spremamo a kod Allaha e se djela sabirati

-8-

Eto, upravo to sam elio objasniti itaocu ove knjige kao komentar ovih dosjetki. Ja molim Uzvienog Allaha da bude koristi od ovoga to sam napisao kao tano i ispravno, a da mi oprosti ono to sam pogreno napisao i da mi pridrui ovo djelo mojim dobrim djelima na Dan kada budemo plagali raun Uzvienom Allahu.

12Mustafa es-Sibai

"...na Dan kada nee nikakvo blago, a ni sinovi od koristi biti, samo e onaj koji Allahu srca ista doe spaen biti. " (E-Su 'ara, 88. i 89.) "Dan kada niko tiikome nee moi nimalo pomoi, toga dana e vlastjedino Allah imati." (El-Infitar, 19.)

O V A K O

ME

I V O T

N A U I O

1. BOLESTI OVE CIVILIZACIJEJedan od uzroka pokvarenosti i bolesti ove civilizacije jeste da ona naziva podmuklost otroumnou i inteligencijom, rasputenost slobodom, prostakluk umjetnou, eksploataciju i iskoritavanje pomou i zatitom.

2. ZLOBNA IVOTINJAKada je ovjek milosrdan prema ivotinji a u isto vrijeme nemilosrdan prema ovjeku, tada je on licemjeran propovjednik milosti i milosra, a u stvarnosti on je zlobna ivotinja.

3. MJERILO SRETNOG BRAKALinija koja razdvaja sreu i nesreu supruga je to da mu njegova ena bude na pomoi u problemima i neprilikama a ne protiv njega.

4. LIJEK ZA RANEDivan li je lijek za rane vjera u Allahovu sudbinu i predodreenje.

5. OPASNIJI PO VJERUOni koji pogreno razumiju vjerske propise opasniji su po vjeru od onih koji kre Allahove, d.., naredbe. Takvi su grijeni prema Allahu, d.., i tjeraju ljude od islama i pritom misle e ih to pribliiti Allahu, d.. Ovi drugi slijede svoje strasti i znaju da grijee prema Allahu, d.., i ne potraje dugo da se pokaju i trae od Allaha, d.., oprosta.

6. DUNJALUAR NA RAUN VJEREOnaj koji presree na putu, pljaka i otima blii i drai je Allahu, d.., od onih koji ive i uivaju na dunjaluku na raun vjere.

Mustafa es-Sibai

7. PLEMENIT PRINCIPSvaki princip je plemenit, osim onog kojeg vjerski propisi osuuju, koji ovjeka ini neplemenitim.

8. MILOST IZVAN ERIJATSKIH PROPISAMilost koja erijatski nije dozvoljena je slabost slabanih ili varka onih koji dokaza nemaju.

9. AKO ELI...Ako eli radostan ivot vodi brigu o svom zdravlju, ako eli sretan ivot ispunjen zadovoljstvom vodi brigu o svom moralu, ako eli vjean ivot vodi brigu o svom razumu a ako eli sve gore spomenuto vodi brigu o svojoj vjeri.

10. OVAJ OVJEK!!!Ovaj ovjek koji u sebi saima i posjeduje veliku slabost (dok je bolestan) i veliku snagu (dok vodi ratove i kreira ureaje za izgradnju i ruenje) taj ovjek je sam dovoljan dokaz postojanja Allaha, d..

11. BOLEST JE KOLABolest je kola koja odgaja ovjeka. Ukoliko bolesnik uzme pouku od svoje bolesti, onda je ona njemu nagrada a ne kazna.

12. NE OMALOVAAVAJTE NIKOGA!!!Ne omalovaavajte nikoga ma koliko bijedan bio; sudbina ga je dovela u takvu poziciju da se ljudi plae kontakata s njim i boje se njegovih postupaka.

13. ZABLUDA U PRKOS NAUCIovjeanstvo kroz svoju historiju nije nikada bilo kao to je to danas pod tekim teretom i bremenom zabluda i praznovjerja uprkos velikom progresu nauke i istraivanjima u svemiru.

O V A K O

ME

I V O T

N A U I O

14. NEZNANJE JE BOUE OD ZNANJAAko uenjaka njegovo znanje ne sprijei od moralnog posrtaja, u tom sluaju je neznanje bolje od znanja.

15. STAJE TO UENOSTNije uenost da poznaje nepoznato, ve je uenost da iskoristi to znanje.

16. NAJOPASNIJI UUDI PO...Najopasniji ljudi po moral su uenjaci "morala"-, a najopasniji ljudi po vjeru su teolozi (ljudi vjere*).

17. LIJEP MORALLijep moral zastire mnoge mahane isto kao to i loe vladanje zastire mnoge vrline.

18. GROM I KIAGrmljevina koja ne donosi kiu ne ini da trava raste, isto tako djelo koje nije iskreno u ime Ailaha, d.., ne nosi dobro.

19. BOGATSTVO I SIROMATVOZapravo, skromnost i pohlepa su bogatstvo i siromatvo. Stoga, moda je ba siromah bogatiji od tebe a moda je bogata siromaniji od tebe.

20.UEPOTAI KREPOSTLjepota koja kreposti nema je kao cvijee koje mirisa nema.

21. UMJERENOST U UUBAVI I MRNJINe pretjeruj u ljubavi i mrnji, jer e ti prijatelj postati neprijatelj a neprijatelj postati prijatelj.* Pod ljudima vjere podrazumijevam one koji vjeru uzimaju za zanat, a u islamu nema ljudi vjere nego postoje faldhi i ulema.

16Mustafa es-Sibai

22. DOBRI I ZLI UUDIAko dobri ljudi hajr ne ine, Allah, d.., e dati da zli ljudi vladaju nad dobrima.

23. PODAJ SAVJET...Posavjetuj svoju duu da ne slijedi svoje prohtjeve, posavjetuj razum svoj da bude oprezan u svojim razmiljanjima, posavjetuj tijelo svoje da bude krto u svojim poudama, posavjetuj imetak svoj da se razumno troi, posavjetuj znanje svoje da stalno vodi brigu iz kojeg izvora se crpi.

24. NEKA TE EJTAN NIPOTO NE POBIJEDI!!!Neka te ejtan nipoto ne pobijedi u tvojoj vjeri tako to e traiti opravadanje za svaku pogreku, i traiti fetvu, koja tebi odgovara, za svaki grijeh, jer halal je jasan i haram je jasan, a ko se kloni sumnjivih stvari spasio je svoju vjeru i svoju ast.

25.SIGURNO E SVAKO DOBRO DJELO NAGRAENO BITIPotroio sam svoje zdravlje na ljude, a mali broj njih sam naao da mi pomau u bolesti mojoj. Ako dobijem za to nagradu od Gospodara svog, onda je On meni upotpunio Svoju milost i u zdravlju i bolesti. Ko dobro ini, nagrada mu nee manjkati Dobroinstvo izmeu Allaha i ljudi nee ieznuti.

26.ZABRANJENA I DOPUTENA POUDAZabranjenapouda je slasttrenutkapotomgorina trajna, a dozvoljena pouda je slast trenutka potom praznina trajna, a savladavanje strasti i pouda je gorina trenutka potom slast vjena.

27. KUKAVILUK I HRABROSTKukaviluk od hrabrosti dijeli nepokolebljivost srca na trenutak.

17O V A K O ME I V O T N A U I O

28. NEKA TE EJTAN NIPOTO NE PREVARI!!!Neka te ejtan nipoto ne prevari u tvojoj bogobojaznosti; napustit e te u bijednim i beznaajnim stvarima, potom te ini pohlepnim u velikim i opasnim grijesima. I neka te ejtan nipoto ne prevari u tvom ibadetu; omilit e ti nafilu potom e te nagovarati da napusti farzove.

29. BOLEST KOJA PATNJA NIJE JE...Kako li je divna bolest koja patnja nije!...odmor je za premorene.

30. DA BOLI NEMA...Da boli nema, bolest bi bila uivanje koje bi nam omililo ljenost. Da bolesti nema, zdravlje bi unitilo najljepe osobine milosti kod ovjeka. Da zdravlja nema, ovjek ne bi nikakvu obavezu obavio niti bi pohitio da kakvo plemenito djelo uini, a da nema obaveza niti plemenitih djela, ivot ovjeka na ovom svijetu ni bi imao nikakvog smisla.

31. POKORNOST I POBONOSTNiko zaalio nije ko je Allahu pokoran bio, niti je oteen bio ko se harama klonio, niti je ponien bio ko je duu svoju pobonou oplemenio.

32. OLAKANJE I VATRADovoljno ti je od bogobojaznosti osjeaj olakanja i smirenosti, a dovoljno ti je od grijeha vatra uznemirenosti i uskraenosti.

33.KAKVE LI RAZLIKE!!!Tvoja pripadnost i pokornost Allahu, d.., te pribliava Njemu, a tvoja pokornost ejtanu te udaljava od Njega. Kakve li razlike izmeu onog koji se uzdie ka carstvu Nebesa i onog koji tone u najdublje tmine!!!

^ r p ^ f j j

18Mustafa es-Sibai

34. NAJGORI LJUDIDvije vrste su najgorih ljudi: uenjak koji prodaje svoje znanje vladaru i vladar koji prodaje svoj ahiretski ivot za dunjaluki.

35. NAJVEI USPJEHNajvei uspjeh u ivotu je: da uspije uskladiti svoje elje i elje svoje supruge.

36. DUG I KRATAK IVOTivot je dug s uzvienimi znaajnim djelima, kratak je s besposlicama i triarijama.

37.ORUE ONIH KOJI SE ALLAHU VRAAJU!Dobro djelo i nada to je pravo orue onih koji se Allahu, d.., vraaju.

38. SIROMAHTek kada se ovjeku priblii kraj njegova ivota, shvati koliko je ivot kratak.

39. ZAKON IVOTAJedan od zakona ivota je i to da se snovi nekih ljudi ostvaruju a snovi drugih ne ostvaruju, pa kad bi se kojim sluajem ostvarili svi snovi tad ne bi ni ivjeli.

40. POREENJESvoj ahlak, lijepo ponaanje, moe upotpuniti samo uporedivi ga s loim ponaanjem drugih ljudi.

41. DIJALOG IZMEU ISTINE I LAIJednog dana su zajedno etali la i istina. La ree: "Ja sam via od tebe." Istina odgovori: "Ja sam vra i pouzdanija od tebe." Tad

O V A K O

ME

I V O T

N A U I O

la ree: "Ja sam jaa od tebe." Istina odgovori: "Ja due ivim od tebe." A la e opet: "Uz mene su prvaci i bogati." Istina odgovori: "I isto tako Mi uinimo da u svakom gradu velikai postanu grenici i da u njemu %atnke postavljaju, ali oni sat?io sebi %amke postavljaju, a da i ne primjeuju (EKEn'am, 123). Tad la odgovori: "Sada te mogu ubiti." A istini zavri: "Ali, moja djeca e tebe ubiti, kad-tad."

42. JEDNO OD UDA IVOTAJedno od uda ivota je: da ljudi od ivota ele ono to e im smrt donijeti.

43. PRIMJER IVOTAivot je poput ljepotice: ako je trai odbit e te, a ukoliko je ne trai poi e prema tebi.

44. BUDNOST I NEMARNita me nije zaudilo kao budnost sljedbenika lai i njihovo jedinstvo, kao i nemar sljedbenika istine i njihova razjedinjenost!

45. LA I ISTINALa je lukava lisica, a istina je mirna koza, da nije istini Allahove pomoi nikada ne bi pobijedila la.

46. ZNANJEZnanje je poput neobuzdana konja, pokorava se samo onima koji znaju vladati njime.

47. HRABORSTNije hrabrost kazati istinu kad si siguran, ve je hrabrost kazati istinu kad ti je ivot u opasnosti.

48. SREASrea je kad je dua vesela i kad je savjest mirna. To vai za sve ljude.

Tr^nfT' 20Mustafa es-Sibai

49. VJERA ZASNOVANA NA UUBAVI I MRNJIVjeru koju mrnja gradi, sruit e je osveta. Vjeru koju ljubav gradi, titit e je dobroinstvo.

50. UGODAN IVOTVjernik sebi ivot ini ugodnim s onim to mu duu osvjeava, i zato ivi kao potpun ovjek. Nevjernik sebi ivot ini ugodnim s onim to unitava njegovu ljudskost i zato ivi kao pola ovjeka.

51. U ALLAHA SE UZDATI I PASIVAN BITIOnaj koji se u Allaha, d.., uzda kae: "Odoh da radim", a uspjeh kae: "Idem i ja s tobom." Onaj koji je pasivan kae: "Odoh sjesti da se odmorim", a neuspjeh mu kae: "Idem i ja s tobom."

52. ISKRENOST I LAIskrenost je orue koje nee izdati svog vlasnika, makar je se malo nalo kod njega. La je orue koje nee spasiti svog vlasnika, makar dugo bila uz njega.

53. TAJ NA USPJEHATajna uspjeha u ivotu je da se suoi sa ivotnim potekoama poput ptice za vrijeme estoke oluje.

54. DA IMANA NIJE...Da kojim sluajem imana nema, ivot bi bio nerjeiva zagonetka.

55. USTRAJNOSTBudi poput ivota svoga, stalno napreduj i rasti.

56. LJEPOTA IVOTAKo je spoznao Gospodara svoga, sve u ivotu lijepim smatra.

21O V A K O ME I V O T N A U I O

57. SNAGA I NEMOBiti snaan znai kloniti se mrnje i neprijateljstva iako ima mnotvo razloga za to, a slabost je skrenuti s pravog puta iako ima jako malo razloga za to.

58.VJERNIK! GRIJEHVjernik nije onaj koji ne grijei prema Allahu, d.., ve je vjernik onaj koji kada se ogrijei prema Allahu, d.., opet Mu se vrati.

59. RAZLIKA IZMEU VJEROVJESNITVA I VELIKATVARazlika izmeu vjerovjesnitva i velikatva je: da se veliina i savrenstvo vjerovjesnika mjeri i poredi s melekima na nebu, divno li je to koliko su meleki velianstveni! A veliinu i savrenstvo velikaa se mjeri i poredi s ljudima na Zemlji, runo li je to koliko su ljudi loi!

60.SVJETLOST I ZEMLJAVjerovjesnitvo je poput neba, govor mu je svjetlost, a velikatvo je poput zemlje koja se uzdie i postaje praina, osim velikatva koje se dobija s poslanstvom; takvo velikatvo je poput svjetlosti zemaljske koja se sjedinjuje sa svjedou nebeskom.

61.EJTAN0VE IVOTINJESejtan, zaista, ima svoje ivotinje jahalice pomou kojih dolazi dokle hoe da bi ljudima iskuenja donosio i s pravog puta ih zavodio, neke od njih su: zli uenjaci, neznalice sufije, manihejci i heretici, oni koji na raun ljepote i promiljanja ive, oni koji ive na raun brada i ahmedija*, a najslabije i najkrae od ovih ejtanovih ivotinja - jahalica su zloinci koji ostavljaju iza sebe siromatvo, neznanje, izbjeglice.* Ili: oni koji varaju ljude sa svojim bradama i ahmedijama, a nemaju nikakve veze sa znanjem i vjerom.

22Mustafa es-Sibai

62.VOJNICI ISTINEZaista istina ima svoje vojnike koji joj slue, la je jedan od tih vojnika.

63. SREDSTVA ZA OZDRAVLJENJEAko se kod bolesnika sastave brige i tereti: neka se osloni na Allaha, d.., neka se sjeti ivota Muhammeda, a.s., neka bude s veselim drutvom, neka slua prijatnu melodiju, neka razgovara s ljudima aljivdijama, ako postupi tako ve je napola ozdravio.

64. EJTANOVI INSTRUMENTI, SREDSTVA I DUKATIUmjetnost je ejtanov instrument, ena je njegovo sredstvo pomou kojeg ljude zavodi, a zli uenjaci su njegovi dukati.

65. SLASTSlast Allahovih, d.., robova je u molitvi, slast uenjaka je u razmiljanju, slast velikodunih je u dobroinstvu, slast onih koji red u drutvu uspostavljaju je u uputi ljudi ka putu pravom, a pak slast onih koji su zli ljudi je u svai i prepirci, slast onih koji vole ruiti i kritikovati je u uvredi drugih, slast onih koji su zalutali je u zavoenju drugih i neredu na Zemlji.

66.ALLAH, D..Pametan vidi Allaha, d.., u svakoj pojavi: vidi Ga u savrenom ureenju oko sebe, vidi Ga u svim ljepotama i zadivljenostima oko sebe, vidi Ga u savrenom stvaranju oko sebe, takoer vidi Ga i u kaznama koje je propisao onima koji su nepravedni i grijeni.

67. SUDBINA I PREDODREENJESudbina i predodreenje su tajna Boije jedinosti, sudbina i predodreenje su jasan dokaz znanja, sudbina i predodreenje su bezbjednost i sigurnost u poretku kosmosa.

23O V A K O ME I V O T N A U I O

68.TVOJE POSTOJANJE JE DOKAZ ALLAHOVA POSTOJANJATvoje neznanje ti je dokaz Njegovog znanja, tvoja slabost ti je dokaz Njegove moi, tvoja krtost ti je dokaz Njegove dobrote i plemenitosti, tvoja ovisnost ti je dokaz Njegove neovisnosti, tvoja skoranjost i prolaznost ti je dokaz Njegove vjenosti, tvoje postojanje ti je dokaz Njegova postojanja, pa kako moe pored sebe samog traiti druge dokaze o postojanju Allaha, d..

69. GDJE? I KAKO?Kako moe rob grijeiti prema Njemu a svjedok je Njegove moi? I gdje e pobjei rob od Njega, kad e Ga nai i ispred sebe i iza sebe? I kada e Ga rob zaboraviti kad mu On neprekidno daruje blagodati Svoje.

70. ALLAH NAS JE POTEDIOKad bi nam Allah, d.., dao mo da vidimo ljude kakvi su oni, ta njihova djela kau o njima, vidjeli bi jedni druge da smo poput vukova, pasa, magaraca ili svinja, ali Allah, d.., nas je potedio toga.

71. ESTITOSTestitost je put iji poetak je plemenitost, sredina je sigurnost, a kraj tog puta je Dennet.

72. DUNJALUKDunjaluk, poinje plaem, sredina mu je muka i trud, a kraj mu je rastanak. Potom slijedi ili vjeno uivanje ili vjena patnja.

73. PAMETNA I GLUPAAPametna ena je melek koji ima dva krila i leti s muem svojim na njima. Glupa ena je ejtan koji dva roga ima, i mua svoga ubada njima.

Mustafa es-Sibai

74. PAMETAN I GLUPANPametan vatru pali da bi se njome ugrijao, a glupan vatru pali da bi se njome zapalio.

75. GDJE "DOBRO" STANUJE"Dobro" je Gospodara svog upitalo: "Gdje u nai sebi mjesto?" Gospodar mu je odgovorio: "U srcima onih koji su ponizni prema Meni i u srcima onih koji su Me spoznali."

76. OPTIMIZAMAko si optimistian u svojim pogledima na ivot, primjetit e lijepo u svakoj pojavi, ak i u onom to je runo e nai neto lijepoga.

77. SKROMNOSTNe vodi brigu o tome hoe li bogat biti, nego vodi brigu da siromaan ne bude, a izmeu siromatva i bogatstva ive skromni ljudi.

78. KRILALeti ka Allahu, d.., na krilama. Jedno krilo neka ti bude ljubav prema Njemu, a drugo krilo oslonac na Njega.

79. PUNO SRCEU sanduku ispunjenom dragim kamenjem nema mjesta za ljunak, a u srcu ispunjenom istinskom mudrou nema mjesta za sitnice i besposlice.

80. SRETNE OKOLNOSTIModa sretne okolnosti i prate one koji su nevaljali, ali ih one ne ine sretnicima. A moda sretne okolnosti idu na ruku onima koji su nepravedni, ali ih one ne ine besmrtnicima.

25O V A K O ME I V O T N A U I O

81. BLAGODAT RAZUMADjeca i luaci ne znaju za tugu, iako je tako opet su odrasli, razumom obdareni ljudi, sretniji od njih.

82. BOLOVIBolovi su put za vjeni ivot velikim ljudima, ljudima koji vrstu volju imaju, a put ljenosti i nerada je za male ljude.

83. ISHODPohvalno uivanje je ono nakon kojeg je dua sretna i zadovoljna, a ako je dua nakon uivanja grjena i nezadovoljna, takvo uivanje je otrov za duu.

84. ISTINA 0 UIVANJU I PATNJIUivanje i patnja zavise o predodbi ljudi prema pravom smislu ovih osjeaja, pa koliko samo ima raznoraznih uitaka koje neki ljudi, koji nisu poput tebe, smatraju patnjama i obratno koliko ima raznoraznih patnji i muka koje neki ljudi, koji nisu poput tebe, smatraju uicima.

85. PATNJA JE ISPITPatnja je ispit za vrline due i istanavanje njenih nadarenosti i sklonosti.

86. PATNJA I SLASTDa patnje nema, ovjek ne bi uivao u slastima. Malo je istinskih slasti u kojima nema patnje i malo je patnji u kojima slasti nema.

87. VJEROVANJEIman nam daruje na ovom svijetu ono sa im uvijek osvajamo ljudska srca: povjerenje, potenje, iskrenost, ljubav i lijep odnos s ljudima.

26Mustafa es-Sibai

88. UMILJEN OVJEKUmiljen ovjek je onaj kojem ejtan pue u mozak, ini ga slijepim, pokvari mu smisao za lijepo i takav ovjek je deformirano stvorenje.

89. LAOVINA I VARALICAKo ima povjerenja u sebe taj ne lae, ko dri do svoje asti taj ne vara.

90. ISTINA I U UBAVIstine radi nebesa i Zemlja stvoreni su, ljubavi radi postoje.

91. MIRIS DENNETAOnaj koga vole dobri robovi Allahovi, taj i miris Denneta moe osjetiti.

92. AKO ELI ZNATIAko eli znati svoj poloaj kod Allaha, d.., pogledaj gdje te je postavio i sa im te je uposlio.

93.ZNAENJE IBADETAIbadet je nada roba Allahova, d.., da ga njegov Gospodar sauva kao Njemu poniznog roba.

94. VJERNIK I NEVJERNIKVjernik je slobodan pa taman da je uhapen i u lancima okovan, a nevjernik je zarobljen pa makar sve njegovo bilo, itav dunjaluk.

95. ZNAK DA JE ALLAH S TOBOM ZADOVOUANJedan od znakova da je Allah, d.., s tobom zadovoljan ja to da On tebe trai prije nego to ti Njega trai, i da On tebi pokazuje put ka Njemu prije nego to ti ka Njemu put trai.

27O V A K O ME I V O T N A U I O

96. POTREBA ZA ALLAHOMAllah, d.., je znao da ti svoju ljubav ne bi poklanjao samo Njemu, pa te je primorao da se svim svojim biem posveti samo Njemu.

97. PTICA ZAROBUENICAKoliko samo ima ptica koje misle da slobodno po nebu lete, a one su, ustvari, zarobljenice u svojim kafezima. To su oni zavedeni, zli uenjaci.

98.ZDRAVLJE I BOLESTAko ti Allah, d.., bolest da, pa se ti Njemu posveti, uinit e da ozdravi. A kada ti Allah, d.., zdravlje podari a ti se od Njega okrene, uinit e da se razboli.

99. BITI PRISAN S ALLAHOMAko Allah, d.., kod tebe izazove osjeaj udaljenosti od tebe samoga i osjeaj prisnosti s Njim, znaj da ta je Allah d.., zavolio.

100. ZNAK DA SI KOD ALLAHA, D.., DOBRO PRIMLJENAko te Allah, d.., dobro primi, On ti pripie i dobra djela koja nisi uradio, a ako Allah, d.., nije s tobom zadovoljan, On tvoja dobra djela pripie drugom.

101. ISKRENOSTUkoliko ne bude primljeno nijedno djelo, osim onog koje smo iskreno uradili Allaha, d.., radi, u tom sluaju mi emo uistinu propasti.

102.

ZAROBLJEN I OSLOBOEN

Pokoran grijehu svome, taj je zarobljen, a pokoran Allahu, d.., taj je osloboen.

Mustafa es-Sibai

103. ROB ROBA I ROB GOSPODARARob roba se moe osloboditi pomou svog novca, a rob Gospodara moe se osloboditi samo svojim dobrim djelima.

104. NEPOSLUNOST I POKORNOSTNeposlunost je zatvor, nesrea i sramota. Pokornost je sloboda, srea i ponos.

105. TRENUTAK!Izmeu neposlunosti i pokornosti Allahu, d.., je trenutak, hoe li dua pobijediti svoju strast ili ne.

106. RAZLIKA IZMEU DVA SABURAOsaburati svoju strast je mnogo tee nego biti strpljiv u borbi, i vea nagrada je za taj sabur. Jer hrabar ovjek ulazi u borbu eljan da kua slast pobjede, i kada se borba rasplamsa, on osjeti zanos te ivne i povikuje. Vjernik borei se protiv svoje strasti osjea gorinu te borbe pa kada ustraje u svom saburu njegova dua mu okrene lea i pone jadikovati. Dakle, hrabar ovjek se bori protiv svojih neprijatelja da bi ga drugi vidjeli, da bi se proulo o njemu, radi nagrade Allaha, d.., a vjernik se bori protiv svojih strasti samo da bi bio pokoran Allahu, d.., i radi nagrade Njegove.

107. MUNADAT!Gospodaru moj, ako je i meu Tvojim poslanicima bilo onih koji su odabraniji i odluniji i onih koji to nisu, a svi oni su bili Tvoji miljenici, pa zar nema i meu Tvojim robovima onih koji se po strpljivosti istiu i onih koji se ne istiu, a sve e ih Ti od vjene kazne spasiti!!!

108. MUNADAT!Gospodaru moj, tako ti Tvoje neizmjerne moi, mi grijehe nismo inili da bi Tebi naudili niti za takvo to hrabrosti imamo, mi grijehe

29O V A K O ME I V O T N A U I O

nismo inili zato to smo smatrali da je to dozvoljeno, naprotiv, nae due i nae strasti su nas savladale uprkos Tvojoj neizmjernoj milosti i oprostu. Pa ako nas bude proganjala sablast grijeha, mi emo sigurno potraiti utoite od grijeha kod Tebe, u Tvojoj uzvienoj blizini. Ako se grijesi oko nas ukorijene i budu izraziti i jaki, mi emo se sigurno osloboditi od njih pomou Kur'ana Tvoga i istinitog obeanja u njemu. Ako ejtan bude zavodio i mamio due nae na grijeh i inio ga slatkim, iman e sigurno primamiti srca naa onim koja su pokajnicima obeana, u prostranstvima Deneta Tvoga. Ako nas ejtan savlada na trenutak, mi emo sigurno uz Tvoju pomo savladati njega za vjenost cijelu. Ako je ejtan lagao u svojim obmanama, Allah, d.., e sigurno odrati svoje obeanje.

109. ZATO VJERNICI NE PROMOVIU VRLINE POSLANIKA MUHAMMEDA, S.A.V.S.Kada ljudi zavole nekog ovjeka, onda prikriju njegove mahane, a razglase njegove vrline. Pa zato vjernici ne razglase vrline njihova poslanika Muhammeda, s.a.v.s., a usto on uopte nema mahana.

110. ALLAHOV POSLANIK MUHAMMED, S.A.V.S., I DRUGI POSLANICIAko je Musa, a.s., razdvojio more, te se pojavio pijesak i kamenje, pa i Muhammed, s.a.v.s., je razdvojio mnoga mora ljudskih dua, te su se pojavili pravi i istinski velikani. Ako je Allah, d.., za trenutak zaustavio Sunce i odgodio njegov zalazak zbog poslanika Juea, a.s., pa Allah, d.., je dao na dunjaluk Muhammeda, s.a.v.s., koji je poput sunca koje nee zaci dok je ivota na ovom svijetu. Ako je Isa, a.s., oivljavao mrtve koji su potom opet umirali, pa i Muhammed, s.a.v.s., je oivio mnoge narode koji potom nisu umrli...

30Mustafa es-Sibai

111. KAD SE SRCE ISPUNI...Kad se srce ispuni ljubavlju, lice kod ovjeka zablista, a kad se srce ispuni strahopotovanjem i zvijeri mu postanu pokorne. Kad se srce ispuni mudrou tada misli kod ovjeka postanu ispravne, a kad se srce ispuni strau kod ovjeka dou do izraaja stomak i spolni organ.

112. RAUN NEE POLAGATI...Teki bolesnik je poput onoga koji spava: bunca i neodmjereno govori, ali za to raun nee polagati.

113. NE SAVJETUJ!Ne savjetuj onoga koga su strasti njegove savladale, sve dok mu se ne vrati barem dio njegova razuma.

114. SVAKA UUBAV OSTAVUA NETO IZA SEBELjubav prema Allahu, d.., ostavlja iza sebe blagostanje, ljubav prema ljudima ostavlja iza sebe kajanje, ljubav prema supruzi ostavlja iza sebe bezumlje.

115. AKO TVOJA DUA STREMI...Ako tvoja dua stremi grijeh uiniti, podsjeti je na Allaha, d.., ukoliko te ne poslua, podsjeti, je na ahlak dobrih ljudi, ukoliko te ne poslua, podsjeti je na sramotu od ljudi, ukoliko te ne poslua, znaj da si ti ve od tog trenutka postao ivotinja.

116. PRIKRIJ MAHANESvaki ovjek ima mahane, pa prikrij mahane da ne bi imao trajne posljedice!

117. BUDI OPREZAN I POURI!Ako te Allah, d.., opskrbio blagodatima a ti Mu nisi posluan, znaj da je Allah, d.., milostiv prema tebi, a ako prikrije tvoje mahane i ne eli da te osramoti, znaj da On eli da se ti Njemu to prije vrati.

31O V A K O ME I V O T N A U I O

118. VRSTE LJUBAVILjubav je bolest srca, ukoliko se ljubav odnosi na neto bezvrijedno, onda je to bolest djeteta, ukoliko se odnosi na grijeh onda je to bolest glupaka, ukoliko se odnosi na neto prolazno onda je to bolest bolesnika, ukoliko se vee za Vjenog i Uzvienog, onda je to bolest poslanika i iskrenih vjernika.

119. IZMEU STRAHA I NADEPlai nas Njegovom kaznom, pa gdje je onda milost Njegova? Daje nam nade u milost Njegovu, pa gdje je onda kazna Njegova? Dvije stvari uvijek su prisutne: milost Njegova i kazna Njegova, zato je i na vjerniku da bude u dva stanja koja su meusobno nerazdvojna: strah od Allahove, d.., kazne i nada u Allahovu, d.., milost.

120. LOE NAKON DOBROG DJELAKo prema tebi lijepo postupi, a potom ti loe uini, natjerat e te da zaboravi njegovo dobroinstvo.

121. KADA BI TI...!Kada bi se ti na Allaha, d.., oslanjao onako kako se treba oslanjati, nikada se ne bi plaio za svoju budunost, kada bi ti imao potpuno povjerenje u Allahovu, d.., milost, nikada ne bi izgubio nadu u Njegovu utjehu, kada bi ti bio potpuno ubijeen i uvjeren u Allahovu, d.., mudrost, nikada ne bi bio nezadovoljan Njegovom odlukom i presudom, kada bi ti bio potpuno zadovoljan Allahovom, d.., pravdom, nikada ne bi sumnjao kakav e biti ishod onih koji su nepravedni na Zemlji bili.

122. U TJESNACIMA I BESPUIMAU tjesnacu prolaznosti dua mi se izgubila, pa sam je naao u vjenosti Allahovoj, d.. U bespuima izgubio sam svoj cilj, pa sam ga naao u Knjizi Allahovoj, d.. U guvi povorke izgubio

32Mustafa es-Sibai

sam svoju jahalicu, pa sam je naao kod Poslanika AJlahovog, d.., . Muhammeda, s.a.v.s.

123. DA NIJE...Gospodaru moj, da nije Tvoje milosti prema meni, ja bih rtva svojih strasti bio, da nije Tvoje upute meni, ja bih zatvorenik svojih samoobmana bio, da nije Tvog dobroinstva prema meni, ja bih prognanik svojih elja bio, da nije Tvoje zatite meni, ja bih prognanik svojih nevaljalosti bio, da nije Tvog oprosta meni, ja bih rtva svojih grijeha bio.

124. VJERA I ODGOJVjera ne negira nagone nego ih pripitomljava, a odgoj ne mijenja narav nego je vaspitava.

125. OTROUMNOST I HRABROSTOtroumnost je da ljubomorno uva svetinje Allaha, d.., pomo je da se brzo odazove pozivu Allaha, d.., hrabrost je da pouri u pomo vjere Allaha, d.., muevnost je da uva najblie svoje, velikodunost je da ne odbije naredbu niti zabranu Allaha, d..

126. KARAKTER PLEMENITIHPlemeniti ljudi ophode se s povjerenjem s drugima, stalno imaju lijepo miljenje o drugima, i bez obzira na pogreke drugih imaju dobre i prijateljske odnose s njima.

127. TA JE TO UISTINU FIKH?Fikh je da ispravno razumije Allahov, d.., zakon, da ispravno razumije ivot i ponaanje Muhammeda, s.a.v.s., da ispravno razumije ivot i ponaanje ashaba Muhammedovih, s.a.v.s.

128. KADA E ISTINE NA VIDJELO IZAI?U tekim situacijama nevaljao karakter e na vidjelo izai, u iskuenjima zdravo rasuivanje e na vidjelo izai, u vlasti laan

33O V A K O ME I V O T N A U I O

ahlak e na vidjelo izai, u imetku bogobojaznost e na vidjelo izai, na visokom poloaju istinska dareljivost e na vidjelo izai, u nevolji iskreno prijateljstvo e na vidjelo izai.

129. NEKA TE NIPOTO NE OBMANE !...Neka te nipoto ne obmane suza pobona ovjeka, moda je pustio zbog dunjalukog gubitka, neka te nipoto ne obmane smijeak nasilna ovjeka, moda je zbog vrstine obrua na njegovu vratu, neka te nipoto ne obmane primirje vjerolomna ovjeka, moda mu je pribjegao da bi te napao dok ti spava, neka te nipoto ne obmane pla tvoje ene, moda ona plae zbog toga to nije uspjela da te nadvlada!

130. UVAJ SE DA TE EJTAN NE ISMIJE...uvaj se da te ejtan ne ismije u est situacija: u trenutku kada si ljut i srdit, kada pokazuje svoj ponos, kada si u svai i raspravi, kada pokazuje svoju bogobojaznost,- kada si u zanosu dok dri govor mnotvu ljudi, kada plae dok vai ljudima.

131. UVAJ SE NEZAHVALNOG OVJEKAuvaj se onoga ko je neplemenitog porijekla, moda e na vidjelo izai njegovo loe porijeklo kada ti bude najpotrebnije njegovo prijateljstvo, i uvaj se navike nezahvalnog ovjeka, moda e na vidjelo izai ta njegova navika kada ti bude najpotrebnija njegova pomo.

132. UVAJ SE!!!uvaj se pakosna ovjeka kada vlast u svojim rukama ima, uvaj se neznalice kada presudu donosi, uvaj se pokvarena ovjeka kada zapovijeda, uvaj se gladnog ovjeka kada nadu izgubi, uvaj se vaiza, koji se pretvara da je poboan, kada mu se broj pristalica povea!!!

Mustafa es-Sibai

133. PRIMJER NAINA IVOTA VJERNIKANai ete sigurno tri pokazatelja vjernikova naina ivota: njegovo robovanje Allahu, d.., savjetovanje ljudi, trud za dobra djela.

134. PRIMJER KARAKTERA VJERNIKANai ete sigurno tri pokazatelja vjernikova karaktera: kada govori istinu govori, povjerene emanete ispunjava, od harama se sustee.

135. AH LAK VJERNIKANai ete sigurno tri pokazatelja vjernikova ahlaka: ne obraa panju na uvrede i ponienja, prata kada je to u njegovoj moi, pomae prijatelju iako je i njemu pomo potrebna.

136. LIJEP AHLAKKome je Allah, d.., lijep ahlak darovao, neka ga ne brinu blagodati dunjaluka koje su ga zaobile.

137. LICEMJERLicemjer je osoba koja nikakvu vanost svojoj dui ne pridaje, u onoj mjeri u kojoj je kod njega znaajana dunjaluka korist./

Munafikje poputglumca u poaritu, njemu pripada glumaka la^ ali mu ne pripada aplau^ i potovanje publike.

138. OPRAVDANJEJedne prilike reeno je munafiku govorniku: "Zato se uvijek dodvorava novom vladaru?" Odgovorio je: "Pa tako je Allah, d.., srce stvorio, da je promjenjivo, jer nepromjenjivost srca, protivi se Allahovoj, d.., volji!"

139. JEDNA OD KAZNI ZA ZAJEDNICU...Allah, d.., e za grijehe kazniti na dunjaluku prije ahiretske kazne, jedna od kazni na ovome svijetu za zajednicu, u kojoj se rairila

35O V A K O ME I V O T N A U I O

nepravda i nasilje, jeste da Allah, d.., odredi da vladaju tom zajednicom nepravedni i najgori meu njima. "Kad hoemo da jedan grad unitimo, onima koji su se na rasko navikli prepustimo da se ra^vratu odaju i da tako %aslu%e ka^nu pa ga onda do temelja ra^ruimo" (ElIsra\ 16.)

140. ALLAH OVA, D.., VAGASiromah je Allahova, d.., vaga na dunjaluku, siromasima se mjeri pravednost i nepravednost drutva u kojem ivimo.

141. ALLAH, D.., JE NAJPRAVEDNIJI VLADARAllah, d.., je naredio da siromah dobije svoje pravo, a i da bogata dobije svoje pravo, pa su vjerski poglavari varalice titili pravo bogataa, a nisu titili pravo siromaha, te je ejtan pojeo pravo bogatog titei ga od prava siromaha, rekoh, Allah, d.., je najpravedniji vladar.

142. EJTANOV PROPISNisu bili zadovoljni kako im Allah, d.., propisao obaveze prema njihovu imetku, pa je Allah, d.., dao da njima vladaju oni koji s imetkom postupaju po ejtanovim propisima.

143. GDJE SI TIOni jedni druge pitaju za Tebe: "Gdje si Ti?" Velikog li uda, kako su oni slijepi, ta je s njima!!! Kada si to Ti bio skriven, pa da pitaju za Tebe? Zar nisi Ti u oima naim i uima naim? Zar nisi Ti u vodi naoj i zraku naem? Zar nisi Ti u osmijehu djeteta i cvrkutu bulbula? Zar nisi Ti i na nebu i na Zemlji? Zar ne pripada Tebi ama ba sve? Zar nisu ovi Tvoji ajeti, dokazi o Tebi? Zar nisi Ti sve ovo savreno stvorio, o Stvoritelju najbolji? Zar nisu Tvoji mudri ajeti vidljivi u malom i velikom svemiru Tvom? Pa kako se samo usuuju ovi pitati za Tebe, mora da su slijepi, da nita ne vide? "Na

36Mustafa es-Sibai

nebesima i na Zemlji, %aista, postoje dokazi ^a one koji vjeruju; i stvaranje vas i ivotinja koje je razasuo dokazi su ljude koji su vrsto ubijeeni; i smjena noi i dana i kia koju Allah s neba sputa da pomou nje ^etnlju, nakon mrtvila njezina,. osnvi i promjena vjetrova dokazi su ljude koji imajupattieti." (ElDasije, 35.).

144. GDJE JE TVOJA MUDROST?Oni jedni druge pitaju o Tvojoj mudrosti, u bolesti i gladi, zemljotresu i katastrofi, smrti najbliih i dugu ivotu neprijatelja, slabosti dobrih ljudi i moi nepravednih ljudi, rairenosti nepravde i mnotvu zloinaca, oni jedni druge pitaju o Tvojoj mudrosti u ovim pojavama a Ti si prema robovima Svojim veoma blag i milostiv? Velikog li uda, kako su oni kratka, vida i plitka razuma, oni kada nekog ovjeka dre i smatraju mudrim i uenim, potpuno mu postanu posluni, sva djela takva ovjeka neznajui im sutinu, smatraju dobrim djelima, a Ti....Ti, o Stvoritelju nebesa i Zemlje, Stvoritelju noi i dana, o Ti Koji Suncu i Mjesecu putanje odreuje, 0 Ti Koji kiu s neba sputa i vjetrove alje, o Ti Koji si ovjeka u najljepem obliju i na najsavreniji nain stvorio...Ti si zaista mudar i Sveznajui, Ti si Svemilosni Samilosni, Ti si zaista Predobar 1 dobro Obavijeteni...Oni teko podnose Tvoju mudrost u onome to ih alosti i tetu im nanosi, a vjeruju u Tvoju mudrost kada im koristi i sreu donosi, moda oni Tvoju mudrost mjere prema onome to oni imaju i prema onome to oni znaju? Ili je tako ili je ovjek zaista okrutan i neznalica veliki?!

145. POBJEDA VJERNIKAZa vrijeme nasilja i tmina, sve sama tmina u tmini, za vrijeme velikih kolona zla, jedne iza drugih odmah dolaze, kada vladaju velika nepovjerenja meu ljudima, jedna na druga se nastavljaju, kada se uju vreve uragana, i eksplozije vulkana, za vrijeme talasa koji

O V A K O

ME

I V O T

N A U I O

jedni o druge udaraju....vjernici utoite i spas trae u imanu svom, pa im se srca ispune smirenou i spokojnou, vjernici obaveze prema Allahu, d.., izvravaju, pa ih Allah, d.., obilno obasipa sigurnou Svojom i zadovoljstvom Svojim, vjernici se vraaju Kurbanu, koji je uputa njihova, pa postanu ljudi puni mudrosti i znanja, vjernici se oko Poslanika, s.a.v.s., njihova okupljaju, pa ih Poslanik, s.a.v.s., u vjeri ojaa i uvrsti... tada, padajui na seddu, skruenih srca, vjernici Allahu, d.., dovii ue: "Gospodaru na, onoga koga Ti bude u vatru bacio Ti si ve osramotio, a nevjernicitna nee niko u pomopritei. Gospodaru na, mi smo uli glasnika kojiporiva u vjeru;, Vjerujte u Gospodara vaeg!' i mi smo mu se odazvali. Gospodaru na, oprosti nam grijehe nae i prei preko hravih postupaka naih, i uini da poslije smrti budemo s onima dobrima. Gospodaru na, podaj natn ono to si nam obeao po poslanicima Svojim i na Sudnjem danu nas ne osramoti! Ti e, doista, Svoje obeanje ispuniti!" (Alu Imran, 192194.) Zatim, Gospodar njihov im se odaziva istinitim obeanjem: "I Gospodar njihov im se odaziva: ,Nijednom trudbeniku izmeu vas trud njegov neu ponititi, ni mukarcu ni %eni vi ste jedni od drugih. Onima koji se isele i koji budu z^ ^aviaja svog prognani i koji budu na putu Mome mueni i koji se budu borili ipoginuli, sigurmo u preko hravih djela njihovih prei i sigurno u ih u d^ennetske bae, kro% koje e rijeke tei, uvesti; nagrada e to od Allaha biti. A u Allahaje nagrada najljepa'." (Alu Imran, 195.) Potom, Gospodar njihov upoznaje vjernike sa sudbinom skupina, grupa, kolovoa i velikaa nevjerstva i zablude, rijeima: "Neka te nikako ne obmanjuje to to oni koji ne vjeruju po ra^iiim %emljama putuju: kratko umivanje, a poslije D^ehennem e biti mjesto gdje e boraviti, a uasnoje to prebivalite!" (Alu Imran, 196197.). Nakon toga, Allah, d.., podstie vjernike na borbu i kazuje im kako i na koji nain e pobijediti: "O vjernici, budite strpljivi i i^drjjivi, na granicama bdijte i Allaha se bojte, da biste postigli ono to petite!" (Alu Imran, 200.)

38Mustafa es-Sibai

I kreu vjernici u borbu, glasno govorei: "Gospodaru na, ne dopusti srcima naim da skrenu, kad si nam ve na pravi put ukapao, i daruj nam Svoju milost; Ti si, uistinu, Onaj koji mnogo daruje!" (Alu Imran, 8.) I vjernici poinju borbu, a ue: "Gospodaru na, Ti e sakupiti sve ljude na Dan u koji nema nikakve sumnje Allah e, %aista, odrati obeanje." (Alu Imran, 9.) I Knjiga vjenosti e zapisati ishod bitke sa samo tri rijei: "I Allahovom voljom, ih porazie."( El-Bekare, 251.)

146. PERIODI DOBRANikada, ak ni u jednoj jedinoj epohi povijesti ovjeanstva, nije bilo vie ljudi dobra, onih koji su u dobro pozivali, od zlih ljudi, niti su ak bili podjednaka broja. Ali periodi dobra, razdoblja kada dobro dominira, su ti u kojima su dobri ljudi mogli svoja kormila upraviti.

147. ON SE SMIJE, A PLAEIstinski sretan i zadovoljan ovjek je onaj koji se smije a srce mu plae, on pjeva a dua mu je tuna./

148. DA BI TE UUDI VOLJELI...Da bi te ljudi voljeli, napravi im mjesta, ne smetaj im, da bi ljudi pravedno prema tebi postupali, otvori im srce svoje, da bi ti prema njima bio pravedan otvori im razum svoj, a da bi bio miran od ljudi, odreci se svog prava, ponekad, u njihovu korist.

149. KAZNA...Kazna za pametna ovjeka je boravak u zatvoru s nerazumnom osobom, kazna za iskusna ovjeka je da dobije za pomonika neiskusnu osobu, kazna za uenjaka je da znanje njegovo ocjenjuju neznalice, kazna za mukarca je da bude izabran kao sudija enama, a kazna za enu je da joj zabrane govoriti.

39O V A K O ME I V O T N A U I O

150. PATRIOTIZAM, INTELIGENCIJA I STRASTIPatriotizam gradi temelje drave, inteligencija temelje drave ini vrstim i jakim, a strasti ih rue i ine stovaritem.

151. DIJALOG IZMEU VUKA I OVCEVuk ovci jedne prilike ree: "Pouzdaj se u mene, pa u te povesti do bujnog i plodnog ispasita." Ovca mu odgovori: "Ja, zaista, u tvojim oima vidim kosti mojih prijateljica." Vuk na to kaza: "Ja, sigurno, nisam pojeo tvoje prijateljice, nego, neki drugi vuk ih je pojeo." A potom ga ovca upita: "Jesi li to ti promijenio svoju narav, pa nee uraditi kao to bi drugi vukovi uradili"?

152. DRAVA VJERNIKA!Razum jednog filozofa u havi dravu gradi, razum jednog pripovjedaa na vodi dravu gradi, razum jednog tiranina na magacinu baruta dravu gradi, a razum vjernika, korijen njegove drave stameno stoji, dok grane ka nebu izvija, tako vjernikov razum dravu gradi.

153. VJENI IVOT...Jedan uenjak vjeni ivot sebi svojom naukom postie, jedan filozof vjeni ivot sebi svojim razmiljanjima i teorijama postie, jedan Poslanik vjeni ivot sebi svojom objavom i poslanstvom postie, jedan reformator drutva vjeni ivot sebi uz pomo svojih drugova postie.

154. ELI TI DOBRO UINITI, PRITOM TI TETU NANESEJedan od tvojih drugova eli ti dobro uiniti, a pritom pogrijei i tetu ti nanese, ako se istinski potrudio oprosti mu, a ako je to uradio iz nemara, vie se ne oslanjaj na njega.

155. PASOAllah, d.., je stvorio imetak da bio ljudima paso pomou kojeg e u Dennet ui, ali su ga nezasiti ljudi promijenili u paso s kojim e u Dehennem ui.

40Mustafa es-Sibai

156. KAKO SE IZNEVJERI ISTINAIstinu e iznevjeriti samo uljezi u skupinama pravovjernih, neiskusni kada vlast dobiju, spavalice za vrijeme deure im, i oni koji su skloni neredu kada oruje nose.

157. KADA ALLAH, D.., ELI...Kada Allah, d.., eli da oduzme blagodat od nekog roba Svog, zanemari voditi brigu o njemu, kada Allah, d.., eli da podari blagodat nekom robu Svom, lijepu budunost mu pripremi, kada Allah, d.., eli da u blagodati stavi na ispit nekog roba Svog, probudi razum njegov i strast njegovu, pa ako pobijedi strast njegova razum njegov, e takav rob nije bio dostojan Allahove, d.., blagodati.

158. KO VEE SRCE SVOJE ZA...Ko vee srce svoje za dunjaluk, taj slast osamljivanja s Allahom, d.., nee okusiti nikada, ko vee srce svoje za zabavu i razonodu, taj slast i ljepotu uenja Kur'ana nee okusiti nikada, ko vee srce svoje za ugled i visok poloaj, taj slast skromnosti i poniznosti pred Allahom, d.., nee okusiti nikada, ko vee srce svoje za novac, taj slast davanja zajma Allahu, d.., nee okusiti nikada, ko vee srce svoje za strasti poude, taj slast razumijevanja Allahovih, d.., zakona nee okusiti nikada, ko vee srce svoje za enu i djecu svoju, taj slast borbe na Allahovu, d.., putu nee osjetiti nikada, a ko puno dunjalukih elja ima, taj kod sebe ljubav prema Dennetu nee osjetiti nikada.

159. IZMEU...Izmeu tuge i sree je sjeanje na ishod konani, izmeu Denneta i Dehennema je sjeanje na ivot i smrt, izmeu napretka i zaostalosti je sjeanje na cilj i svrhu, izmeu reda i nereda na

\

i-" "S-"

41O V A K O ME I V O T N A U I O

Zemlji je buenje svijesti, izmeu pogreke i ispravnosti je buenje razuma.

160. UKOLIKO VRSTU VOUU IMA...Ukoliko vrstu volju ima da do Allaha, d.., doe, On prui ka tebi ruke Svoje, ukoliko vrstu volju ima da pred Allahom, d.., stoji i ispit polae, On ti olaka i vodi te ka Njemu putem svjetlosti Njegove.

161. AKO SI ISKREN PREMA ALLAHU, D.....Ako si iskren prema Allahu, d.., u tvojoj pobonosti na ovom svijetu, On e ovaj dunjaluk omraziti tebi, ako si iskren prema Njemu u tvojoj elji za ahiretom, On e omiliti dobra djela, ahiretska, tebi, ako si iskren prema Njemu u tvojoj vrstoj odluci da eli u Dennet ui, On e kljueve dennetskih bai dati tebi, ako si iskren prema Njemu u tvojoj ljubavi prema poslaniku Njegovu, Muhammedu, s.a.v.s., On e slijeenje Muhammeda, s.a.v.s., uiniti dragim tebi, ako si iskren prema Allahu, d.., u tvojoj ljubavi da jedva eka susret s Njime Uzvienim, On e sve zastore i prepreke na tom putu, osim zastora svjetlosti*, ukloniti tebi.

162. TVRDNJA 0 UUBAVILjubav koja je samo na rijeima je, ustvari, samo tvrdnja o ljubavi, ljubav koja bez iskrenosti je, samo nevolja je, ljubav koja bez tajni je, jadna i tuna je.

163. MUNADAT!Gospodaru moj, Ti si nas pozvao u vjeru islam, pa smo povjerovali u Te, pozvao si nas na rad, pa smo radili u ime Tvoje, obeao si nam pobjedu, pa smo istinitim obeanje smatrali Tvoje, pa ako nas ne pomogne Ti, to je samo zbog slabosti imana naeg, ili propusta* Zastor svjetlosti: zastor koji spreava roba da golim okom vidi Stvoritelja svog (op. prev.)

42Mustafa es-Sibai

u radu naem, prije e biti da smo imali propusta u radu naem nego li to ima slabosti u imanu naem. Tako Ti silne moi Tvoje, sve nevolje koje smo proivjeli, samo su poveale vjeru nau u Te, i dani koje smo proivjeli samo su nam poveali o Tebi znanje, pa Ti isuvie Plemenit si, da djela naa, zbog propusta u njima ne primi i za njih ne nagradi, da to uini Ti isuvie Dareljivi si, ili to smo nesigurni u naim djelima bili, da to uini Ti Preblagi si, ili pak zbog greaka naih, da to uini Ti si Onaj Koji mnogo vie voli pratati i Svemilosni si.

164. LICEMJERNema niko nesretniji od licemjera u njegovu robovanju; on se nije odao dunjalukim uivanjima pa je na njemu uivao, niti e se na ahiretu kazne spasiti, niti e sa stanovnicima Denneta biti.

165. BRAATrojica su ti braa: brat koji e te u lijepu svjetlu prikazati, brat od kojeg e koristi imati i brat koji e ti oslanac u ivotu biti. Pa ako dobije nekoga poput ovakvih, ne udaljavaj se od njih, moda bolje nee nai.