epidemioloŠki nadzor nad zaraznim bolestima u … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i...

56
1 2015. godina Sarajevo/Mostar Broj 34. EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE, 2015 . GODINA Juni/lipanj, 2016.godine

Upload: others

Post on 11-Feb-2020

13 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

1

2015. godina Sarajevo/Mostar Broj 34.

EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA

U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE, 2015 . GODINA

Juni/lipanj, 2016.godine

Page 2: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

2

I ANALIZA KRETANJA ZARAZNIH BOLESTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 2015. GODINI II ANALIZA PROVOĐENJA PROGRAMA OBVEZNE IMUNIZACIJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 2015. GODINI

Page 3: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

3

Izdavač: Zavod za javno zdravstvo FBiH/ Institute for Public health FB&H Sarajevo, M.Tita 9; Mostar, Vukovarska 46 Direktor Zavoda: Prim.dr. Davor Pehar Glavni urednik Uređivački kolegij Prim.dr. Mirsada Mulaomerović Mr.sci.dr. Sanjin Musa Mira Pupić, dipl.sanit.ing. Azemina Bešić, med. tehničar Emilija Primorac, dipl.med.sestra Mirsad Smječanin, dipl.sant.ing. Štampa: Meligraf d.o.o. Sarajevo

Page 4: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

4

SADRŽAJ I. ANALIZA KRETANJA ZARAZNIH BOLESTI U FEDERACIJI BOSNE I

HERCEGOVINE U 2015. GODINI ................................................................................. 5

UVOD ............................................................................................................................... 6

1 PRIKAZ REGISTRIRANIH ZARAZNIH BOLESTI U FBiH U 2015. GODINI ............................... 7 1.1 VODEĆE ZARAZNE BOLESTI ........................................................................................................... 8 1.2 ZARAZNE BOLESTI PREMA PUTU PRIJENOSA ................................................................................ 9

1.2.1 RESPIRATORNE ZARAZNE BOLESTI ....................................................................................................... 10 1.2.2 CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI ................................................................................................................ 21 1.2.3 PARAZITARNE BOLESTI......................................................................................................................... 23 1.2.4 KRVLJU I SPOLNO PRENOSIVE INFEKCIJE............................................................................................ 25 1.2.5 ANTROPOZOONOZE ............................................................................................................................. 26 1.2.6 OSTALE ZARAZNE BOLESTI ................................................................................................................. 28

2. EPIDEMIJE ZARAZNIH BOLESTI .................................................................................... 29

3. ZAKLJUČAK ................................................................................................................. 30

4. ANEKSI ....................................................................................................................... 32

II. ANALIZA PROVOĐENJA PROGRAMA OBVEZNE IMUNIZACIJE U FBiH,

2015. GODINE ............................................................................................................. 42

1. PROGRAM IMUNIZACIJE U FBiH .................................................................................. 43 1.1 OBUHVAT CIJEPLJENJEM U FEDERACIJI BiH PREMA PROGRAMU OBVEZNE IMUNIZACIJE ........ 44

1.1.1 IMUNIZACIJA PROTIV TUBERKULOZE ................................................................................................... 47 1.1.2 IMUNIZACIJA PROTIV HEPATITISA B .................................................................................................... 47 1.1.3 IMUNIZACIJA PROTIV DIFTERIJE, TETANUSA, PERTUSISA I POLIOMIJELITISA ...................................... 48 1.1.4 IMUNIZACIJA PROTIV BOLESTI UZROKOVANIH HEMOFILUSOM INFLUENCE TIP B .............................. 49 1.1.5 IMUNIZACIJA PROTIV MORBILA, RUBEOLE I PAROTITISA .................................................................... 50

2 POSTVAKCINALNE REAKCIJE ......................................................................................... 51

3 EPI BOLESTI ................................................................................................................. 52 3.1 NADZOR NAD AFP (AKUTNA FLAKCIDNA PARALIZA) .................................................................. 53

4. ZAKLJUČAK ................................................................................................................. 56

Page 5: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

5

I ANALIZA KRETANJA ZARAZNIH BOLESTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 2015. GODINI

Page 6: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

6

UVOD

Godišnji izvještaj o kretanju zaraznih bolesti i provedbi programa obaveznog cijepljenja djece u Federaciji Bosne i Hercegovine, predstavlja analizu sedmičnih, mjesečnih i godišnjih izvještaja svih deset kantonalnih zavoda za javno zdravstvo, koji prijavljuju zarazne bolesti, sukladno Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, Sl.n. FBiH br.29/05 i Pravilniku o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti, Sl.n. FBiH br 101/12., i provode obavezni program imunizacije prema Pravilniku o načinu sprovođenja obavezne imunizacije, imunoprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti i o osobama koje se podvrgavaju toj obavezi („Sl.n. FBiH, br.22/07) i Naredbi o programu obaveznih imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti, koja se objavljuje svake godine, za tekuću godinu.

Većina podataka o zaraznim bolestima rezultat je pasivnog nadzora, osim za gripu, za koju je uveden tzv. sentinel nadzor, respiratornu tuberkulozu i pojedine vakcinopreventabilne bolesti, za koje se sprovodi epidemiološki nadzor u sklopu programa Svjetske zdravstvene organizacije. U Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i mnogim drugim zemljama, podprijavljivanje je jedan od problema u izvještavanju. Sustav nadzora obuhvati dio slučajeva koji se javlja u zemlji. Neki slučajevi ostaju nedijagnosticirani, neki se dijagnosticiraju ali se ne prijavljuju nadležnim ustanovama. Neadekvatni laboratorijski kapaciteti, prijavljivanje oboljenja najčešće na osnovu kliničke slike, dostavljanje pojedinačnih prijava sa nedovoljnim podacima, zbirno prijavljivanje zaraznih oboljenja, dobne skupine koje ne prate procjene stanovništva po dobi, operativnost sustava nadzora na različitim administrativnim nivoima, otežavaju analizu i realno sagledavanje epidemiološke situacije, definiranje programa i aktivnosti za prevenciju zaraznih bolesti. U Nacrtu novog Zakona o zaraznim bolestima, koji još nije prošao parlamentarnu proceduru, lista zaraznih oboljenja je prilagođena listi EU, te definicija slučaja zaraznih bolesti, što će olakšati klasifikaciju bolesti i omogućiti zemlji da bude dio međunarodne mreže izvještavanja..

Zarazne bolesti i dalje predstavljaju teret za zdravlje i za zdravstvene resurse: bilo da je riječ o endemski prisutnoj tuberkulozi, epidemijskom pojavljivanju bolesti koje se mogu prevenirati cijepljenjem, rastućem problemu rezistencije na antibiotike, do izazova izrade strategija prevencije i kontrole kada je riječ o bolestima koje se javljaju u svijetu i predstavljaju globalnu zdravstvenu prijetnju (npr. Ebola).

Jačanje kapaciteta na svim razinama nadzora (epidemiološkog, laboratorijskog), osobito uspostava i jačanje kapaciteta ranog obavještavanja i uzbunjivanja (ALERT), efektivno korištenje informacija za kontrolu javnozdravstvenih prijetnji, reducirat će ukupni teret zaraznih bolesti.

Izazov koji stoji pred nadzorom nad zaraznim bolestima u Federaciji BiH u narednom razdoblju, je i odgovor na zahtjeve koji se postavljaju zemljama članicama kandidatima za proširenje Europske unije, kako bi ispunili standarde izvještavanja prema Europskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti.

Služba za epidemiologiju

Page 7: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

7

1 PRIKAZ REGISTRIRANIH ZARAZNIH BOLESTI U FBiH U 2015. GODINI

U 2015. godini, Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine je prijavljeno ukupno 54.064 oboljelih od zaraznih bolesti (Mb 2316 %000), više nego u 2014. godini (2133 %000). U razdoblju od 2011-2015. godine, najniža stopa incidence zaraznih bolesti registrirana je 2013. godine, a najviša, 2011. godine (Tablica 1) .

Tablica 1. Zarazne bolesti (s gripom), u razdoblju od 2011. do 2015. godine, po kantonima

Godina 2011 2012 2013 2014 2015

Kanton

Bro

j o

bo

ljelih

Mb

/

10

00

00

Bro

j o

bo

ljelih

Mb

/

10

00

00

Bro

j

ob

olje

lih

Mb

/ 1

00

00

0

Bro

j

ob

olje

lih

Mb

/ 1

00

00

0

Bro

j o

bo

ljelih

Mb

/

10

00

00

Unsko-sanski 5118 1778,10 3490 1203,60 4325 1503,71 3989 1388,15 5378 1873,67

Posavski 416 1050,90 168 427,40 244 626,28 118 305,15 190 495,11

Tuzlanski 9424 1888,74 5590 1119,74 8830 1769,75 9686 1940,52 9298 1864,20

Zeničko-dobojski

11965 2992,33 5270 1317,97 7144 1792,03 8838 2221,65 11265 2839,45

Bosansko-podrinjski

927 2824,67 505 1538,79 993 3062,17 407 1256,56 339 1048,21

Srednjobosanski 6725 2647,61 2173 855,50 1431 565,28 3311 1310,91 1853 736,15

Hercegovačko-neretvanski

10748 4778,97 2149 955,53 2583 1151,13 1411 629,83 2561 1146,01

Zapadno-hercegovački

4705 5779,10 1532 1881,74 2455 3009,68 2467 3022,28 3911 4810,05

Sarajevski 38784 8839,52 32710 7455,15 21001 4744,18 19278 4333,59 18575 4156,85

Kanton 10 919 1150,49 291 364,34 369 467,98 335 427,49 694 892,52

Na ukupan morbiditet od zaraznih bolesti, svake godine, najviše utječe gripa, pa tako u 2015. godini 65% registriranih zaraznih oboljenja čini gripa/bolesti sličnih gripi (35048), dok ostale zarazne bolesti (19.016) učestvu sa 35% (Grafikon 1).

Grafikon 1. Zarazne bolesti (sa i bez gripe), u FBiH, 2011-2015. g., Mb/100000 st.

U 2015. godini, među oboljelim od zaraznih bolesti (bez gripe), više od polovine (62,93%) su mlađi od 25 godina. S obzirom na spol, 50,8% oboljelih je muškog, a 49,2% ženskog spola (Tablica u Anex-u).

Page 8: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

8

Grafikon 2. Zarazne bolesti (bez gripe) u FBiH, usporedno 2014 . i 2015. g., po dobi (indeks strukture)

Po geografskoj distribuciji, u proteklom petogodišnjem razdoblju 2011.-2015. godine, najviši morbiditet od zaraznih bolesti registrira se u Sarajevskom i Zapadno-hercegovačkom kantonu, a najniži na području Posavske županije, osim 2012. godine (Tabica 1).

1.1 VODEĆE ZARAZNE BOLESTI

U strukturi vodećih zaraznih oboljenja, nema bitnih izmjena u odnosu na prethodnu godinu (Tablica br 2). Kao i svake godine i u 2015., one imaju najveće učešće u ukupnom morbiditetu od zarazanih bolesti (96,5%). Među vodećim zaraznim bolestima najviše je onih iz grupe respiratornih zaraznih bolesti (gripa/bolesti slične gripi, varičele, streptokokna angina, TBC respiratornog sustava, morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni enterokolitis i skabijes.

Tablica 2. Deset vodećih zaraznih bolesti u FBiH, usporedno 2015. i 2014.g.

2015 2014

Ran

g

Bolest

Bro

j

regi

stri

ran

ih

slu

čaje

va

Mb

/10

00

00

R

ang

Bolest

Bro

j

regi

stri

ran

ih

slu

čaje

va

Mb

/10

00

00

1 ILI/ gripa 35048 1501,40 1 ILI/ gripa 30658 1312,01

2 Varicellae 6366 272,71 2 Varicellae 5350 228,95

3 Enterocolitis acuta 4653 199,33 3 Enterocolitis acuta 3500 149,78

4 Morbilli 1677 71,84 4 Morbilli 3426 146,62

5 Scabies 1148 49,18 5 Scabies 1463 62,61

6 Herpes zoster 904 38,73 6 Angina streptococcica 807 34,54

7 *TBC resp. sustava 664 28,44 7 Herpes zoster 791 33,85

8 Angina streptococcica 648 27,76 8 TBC resp. sustava 773 33,08

9 Scarlatina 606 25,96 9 Scarlatina 525 22,47

10 Salmonellosis 439 18,81 10 Toxiinfectio alimentaris 423 18,10

*Pasivni nadzor

Dobne

skupine

Page 9: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

9

Analizom podataka u proteklom petogodišnjem razdoblju, broj umrlih od zaraznih bolesti se kretao u rasponu od 37 (2013. godina) do 53 (2014. godina) (Tablica 3). Tijekom 2015. godine, registriran je manji broj smrtnih slučajeva (42) u odnosu na prethodnu godinu (53).

Tablica 3. Oboljeli/umrli od zaraznih bolesti u FBiH, po prijavama s terena

Godina Broj oboljelih Mb/100000 Broj umrlih Mt/100000

2015 54064 2316,02 42 1,79

2014 49840 2132,90 53 2,26

2013 49375 2112,57 37 1,45

2012 53878 2304,17 51 2,18

2011 89731 3837,50 40 1,71

Najveći broj umrlih je od plućne tuberkuloze (23 umrlih), slijedi influenca (10 umrlih), sepsa (4), enterocolitis (2) i po jedan slučaj od meningitisa, meningokokne sepse i pneumokokne infekcije (Tablica 4).

Tablica 4. Umrli/letalitet od zaraznih bolesti u FBiH, po prijavama s terena

Bolest Broj umrlih Letalitet/100

TBC 23 3,46

SEPSA 4 4,76

MENGITIS EPIDEMICA 1 7,14

MENINGOKOKNA SEPSA 1 100

PNEUMOKNA INF. 1 100

INFLUENCA 10 0,02

ENTEROCOLITIS 2 0,04

UKUPNO 42 0,07

1.2 ZARAZNE BOLESTI PREMA PUTU PRIJENOSA

Akutne respiratorne infekcije su najčešće infekcije modernog društva. U ovu grupu oboljenja svrstavaju se infekcije respiratornog trakta izazvane različitim mikroorganizmima, ali u najvećoj mjeri reč je o virusnim infekcijama. Svake godine ova grupa oboljenja ima najveći udio u ukupnom obolijevanju od zaraznih bolesti. U 2015. godini u ukupnoj strukturi zaraznih bolesti učestvuje sa 83,8%, nešto manje nego u 2014. godini (84,09%).

Udio crijevnih zaraznih bolesti u 2015. godini (10,23%) je veći nego 2014. godine (8,60%), dok je udio grupe oboljenja koja se klasificiraju kao Ostale zarazne bolesti gotovo isti 3,2% u obje izvještajne godine. U 2015. godini je registrirano manje parazitarnih bolesti (2,18%) nego prethodne godine (3,01%), prije svega zbog manjeg broja prijavljenih slučajeva skabijesa.

Slijede antropozoonoze koje učestvuju sa 0,28%, i koje, bez obzira na mali broj registriranih slučajeva, već dugo imaju ozbiljne posljedice na javno zdravstvo i ekonomiju, odnosno privredu zemlje.

Neznatan udio registriranih krvlju/spolno prenosivih zaraznih bolesti (0,25%) treba uzeti s rezervom zbog podprijavljivanje/stigmatizacije kao mogućih problema u izvještavanju (Grafikon 3)

Page 10: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

10

Grafikon 3. Zarazne bolesti u FBiH, 2011-2015. godina, prema putu prijenosa (indeks strukture)

1.2.1 RESPIRATORNE ZARAZNE BOLESTI

Stopa incidence oboljelih od respiratornih zaraznih bolesti (Mb; 1941,3/100000) u 2015. godini, viša je nego prethodne 2014. godine (Stopa Mb; 1501,4/100000). Većina bolesti iz ove grupe su na listi vodećih zaraznih bolesti. Zbog svoje učestalosti ova grupa oboljenja ima veliki javno-zdravstveni značaj.

Više od polovine (64,82%) registriranih oboljenja ove skupine zaraznih bolesti, čini gripa/bolesti slične gripi, koja inače zbog epidemijskog/pandemijskog potencijala uzročnika, zauzima posebno mjesto u nadzoru nad zaraznim oboljenjima. Varičele, također, imaju značajno učešće u ovoj grupi oboljenja, kao i u ukupnom morbiditetu od zaraznih bolesti. Plućna TBC je zbog značajne incidence koja se registrira svake godine, ostaje poseban problem javnog zdravstva.

Tablica 5. Respiratorne zarazne bolesti u FBiH, broj oboljelih i stopa Mb, 2015 i 2014. g.

Bolest 2015 2014

Broj slučajeva Mb/100000 Broj slučajeva Mb/100000

ILI/gripa 35048 1501,40 30658 1312,01

Varicellae 6366 272,71 5350 228,95

TBC respiratornog sustava 664 28,44 773 33,08

Angina streptococcica 648 27,76 807 34,54

Scarlatina 606 25,96 525 22,47

Mononucleosis infectio 216 9,25 198 8,47

*Parotitis epidemica 56 2,40 117 5,01

Pertussis 12 0,51 41 1,75

Meningitis epidemica 14 0,60 7 0,30

*Morbilli 1677 71,84 3426 146,62

*Rubeola 8 0,34 5 0,21

Sepsis meningococcica 1 0,04 3 0,13

Infectio pneumococcica 1 0,04 1 0,04

*Vakcino preventabilne bolesti

Najviša stopa obolijevanja od respiratornih zaraznih bolesti u 2015. godini je registrirana u Zapadno-Hercegovačkom (Mb; 4719) i Sarajevskom kantonu (Mb; 3342,5), (Tablica 6).

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Krvlju i SPB

Antropozoonoze

Parazitarne

Ostale

Crijevne

Respiratorne

2015.g.

2014.g.

2013.g.

2012.g.

2011.g.

Page 11: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

11

Tablica 6. Respiratorne zarazne bolesti (sa i bez gripe) u FBiH, 2015. g. po kantonima, Mb/100000 stanovnika

K A N T O N Mb/ 100000

sa gripom

Mb/ 100000 bez gripe

Unsko-sanski 1595,65 438,28

Posavski 304,88 200,65

Tuzlanski 1531,57 515,87

Zeničko-dobojski 2559,15 417,41

Bosansko-podrinjski 485,45 333,94

Srednje bosanski 500,96 381,38

Hercegovačko-neretvanski 938,12 362,46

Zapadno-hercegovački 4719,03 131,59

Sarajevski 3342,48 562,15

Kanton 10 693,18 267,50

Federacija BiH 1941,31 439,90

GRIPA

Gripa uzrokuje znatan morbiditet i mortalitet svake godine i na listi vodećih zaraznih oboljenja zauzima vodeće mjesto u svakoj izvještajnoj godini. S toga, praćenje kretanja gripe zauzima posebnu pažnju, naročitio nakon pandemije 2009. godine. Kao jedan od odgovora na pandemiju gripe, 2009. godine u FBiH, je redizajniran postojeći pasivni sistem nadzora. Uveden je epidemiološki i bolnički nadzor nad oboljenjima sličnim gripi (ILI), akutnim respiratornim infekcijama (ARI), kao i nadzor nad teškim neobjašnjenim akutnim respiratornim bolestima (SARI) i mortalitetom povezanim s gripom, korištenjem standardnih definicija slučaja.

Iskustva su pokazala da postoje problemi u prijavljivanju i lošem protoku podataka, te ukazala na važnost uspostave integriranog nadzora utemeljenog na laboratorijskoj analizi. Iskustva sa pandemijom (2009/2010), kao i međunarodne inicijative (2002 globalne smjernice o nadzoru i kontroli gripe WHO, IHR 2005) definirale su kao jednu od prioritetnih aktivnosti svake zemlje, korištenje više vrsta nadzora nad gripom i jačanje sistema nadzora.

Kako bi osigurali bolji kvalitet podataka i u potpunosti učestvovali u WHO globalnom sistemu nadzora i odgovoru na influencu (GISRS), u sezoni 2014/2015, rutinski nadzor upotpunjen je sentinel

nadzorom nad oboljenjima sličnim gripi (ILI), akutnim respiratornim infekcijama (ARI), teškim akutnim respiratornim sindromom (SARI), i mortalitetom vezanim za gripu. Kao sentinel mjesto za nadzor ILI/influenza (simptomi slični gripi/gripa) određen je Dom zdravlja Novi Grad, a za nadzor SARI (teških respiratornih infekcija), UKC Sarajevo, sa učešćem i UKC Tuzla i SKB Mostar.

Cilj unaprijeđenja nadzora nad influencom je da se razviju epidemiološki i virusološki kapaciteti, da se otkriju i prate promjene influenca virusa, otkriju visoko patogeni virusi, identificiraju sindromi ozbiljne respiratorne bolesti, kao i da se izgrade kapaciteti za odgovor na epidemiju/pandemiju.

Od 2009. godine, kretanje gripe u Federaciji BiH se analizira sedmično i godišnje po sezonama (40-20 nedjelja). Najveća aktivnost gripe u posljednjih 5 sezona, registrirana je u sezoni, 2012/2013. (Grafikon 4)

Page 12: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

12

Grafikon 4. Kretanje ILI u razdoblju , 2010-2015, po sezonama (Mb/100 000 st), u Federaciji BiH

U sezoni 2014/15., prema podacima tjednog/sedmičnog nadzora (40 tjedan-20 tjedan), prijavljeno je ukupno 37.435 slučajeva ILI (Morbiditet; 1603,2/100000 stanovnika). Aktivnost gripe u sezoni 2014/2015. započela je u posljednjih nekoliko tjedana 2014. godine. Aktivnost je rasla od prosinca/decembra, a počela opadati krajem veljače/februara, uz stalno smanjenje u ožujku/martu, odnosno u travnju/aprilu.

Vrhunac aktivnosti influence je bio u 4 tjednu/sedmici 2015. godine (kraj januara/siječnja i početak februara/veljače (Grafikon 5), sa najvećim postotkom pozitivnih uzoraka testiranih na virus gripe (Grafikon 8).

Grafikon 5 . Kretanje ILI/ARI/SARI, u sezoni, 2014/2015, (Morbiditet na 100 000 st ) u Federaciji BiH

Najveći morbiditet registriran je u dobnoj skupini od 0-4 godine, zatim od 5-14 godina. (Grafikon 6).

Grafikon 6. Morbiditet od ILI/Gripe u FBiH, po dobnim skupinama, u sezoni, 2014/2015.

0

66

132

1984

4

45

46

47

48

49

50

51

52 1 2 3 4 5 6 7 8 9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

2010/11g

2011/12g

12/13

13/14.g.

14/15.g.

Page 13: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

13

Prema geografkoj distribuciji, najveća stopa incidence registrirana je u Sarajevskom kantonu. (Grafikon 7).

Grafikon 7. Kretanje gripe po kantonima Federacije BiH, u sezoni 2014/2015.

Prema podacima testiranih uzoraka (sentinel/non sentinel) na virus gripe, kao i u drugim zemljama, u sezoni 2014/2015, registrirana su 3 tipa virusa influence, Tip A H3N2, A H1N1 i tip B. Na početku sezone dominirao je tip A H3N2. Detekcija virusa A(H1N1) je porasla tokom vrhunca epidemije, dok je virus influence tip B detektiran krajem sezone (Grafikon 8).

USK; 3322

TUZ; 5066

ZDK;8497

HNK; 1288

SAR; 12424

SBK; 301

ZHK; 3730HBK; 331

BPK;49

POS;40

Page 14: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

14

Grafikon 8. Tipovi virusa gripe po sedmicama, sezona 2014/2015.

Tablica 7. Sentinel ILI,Dom zdravlja Novi Grad, sezona 2014/2015

Godina

Broj Sentinel mjesta

Ime sentinel

ILI mjesta

Broj testiranih pacijenata

na gripu

Ukupan broj ILI

pacijenata

Broj stanovnika

Broj dana od uzorkovanja do laboratorijskih

rezultata

2014/2015

1

DZ Novi Grad

Kanton Sarajevo

10

627

18 744

3 dana (raspon1-7 dana)

Na sentinel mjestu ILI, registrirano je ukupno 627 slučajeva sličnih gripi/gripa, od toga je 10 testirano na virus gripa. Identificirani virusi gripe su također tri tipa virusa gripe; Tip B, Tip A/H1N1 i TipA H3 N2 (Grafikon 9).

Grafikon 9. Tipovi virusa gripe, u pregledanim brisevima iz sentinela ILI /Novi Grad, sezoni 2014/2015.

U sentinel SARI nadzoru, registrirana su 34 slučaja teške respiratorne infekcije, koji su hospitalizirani na KUC Sarajevo i Tuzla.

40%

40%

10%

10%

B

negativno

AH1

AH3

Page 15: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

15

Tablica 8. Sentinel SARI nadzor sezona 2014/2015.

Godina

Broj Sentinel mjesta

Ime sentinel SARI mjesta

Broj testiranih pacijenata

na gripu

Ukupan broj SARI

pacijenata

Broj hospitalizacija

Broj dana od uzorkovanja

do laboratorijskih

rezultata

2014/2015

2

UKC Sarajevo/Tuzla

34

34

ND

1

Kod hospitaliziranih slučajeva teških respiratornih infekcija (SARI) dominirao je virus influence Tip A H1N1 (Grafikon 10.).

Grafikon 10. Tipovi virusa gripe, u pregledanim brisevima iz sentinela SARI, u sezoni, 2014/2015.

Ukupno je registrirano 10 umrlih od gripe, u FBiH, u sezoni 2014/2015. godine (medijan 57 godina). Umrli su registrirani na području Sarajevskog i Tuzlanskog kantona. Teška respiratorna infekcija i smrt od gripe je bila najčešće povezana sa hroničnim oboljenjima najčešće sa respiratornim, kardiovaskularnim oboljenjima, diabetesom, posebno ili udruženo.

Smrt od gripe najčešće je bila povezana sa virusom Tip A H1N1 (Grafikon 11).

Grafikon 11. Tipovi virusa gripe izolirani iz uzoraka umrlih od gripe, u Federaciji BiH, u sezoni, 2014/2015.

Page 16: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

16

Page 17: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

17

MORBILI

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, Federacija BiH je postala zemlja endemske transmisije. Epidemija morbila, koja je započela u drugom mjesecu 2014. godine, ima svoj nastavak i u 2015. godini. Tokom 2015. godine ukupno je registrirano 1677 oboljelih. Od početka izbijanja epidemije, 2014/2015. godine, registrirano je ukupno 5103 oboljelih.

Genotipizacija virusa u cirkulacijiji je pokazala da je riječ o virusu- genotip D8-Frankfurt/ Main.

Tablica 9. Oboljeli od morbila po kantonima,razdoblje 2015.g.

Kanton Mjeseci /2015 Total

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

USK 70 18 13 16 3 1 1 1 2 125

POS 1 1

TUZ 272 288 107 129 149 45 28 6 1 10 1035

ZDK 9 3 3 3 21 20 3 4 1 67

BPK 0

SBK 3 3 5 2 9 7 5 1 1 36

HNK 1 3 16 26 5 2 1 1 55

ZHK 0

SAR 24 45 67 123 61 26 6 2 4 358

HBK 0

FBIH 378 358 199 289 269 104 44 13 4 15 4 1677

Najveći broj oboljelih u 2015. godini, registriran je u Tuzlanskom kantonu. Bolest je registrirana još u šest kantona Federacije BiH. (Tablica 9).

Broj oboljelih u epidemiji se smanjuje u vrijeme ljetnih praznika (Grafikon 4, 5), međutim, oboljeli se i dalje registriraju u značajno manjem broju.

Grafikon 12. Registrirani slučajevi morbila po tjednu

Tjedni

Page 18: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

18

Gotovo jednak broj oboljelih registrira se u svim dobnim skupinama (Grafikon 13 ), što ukazuje na problem propusta u imunizaciji, naročito u ratnom i poratnom periodu (1992-1998), a kasnije i zbog odbijanja ove vakcine povezane sa glasinama antivakcinalnih lobista.

Grafikon 13. Oboljeli od morbila po spolu, dobnim skupinama

Većina registriranih pacijenata i ove godine, nije dobila vakcinu protiv malih boginja (52%) ili imaju nepoznat vakcinalni status (36%) ili su nepotpuno vakcinisana (8%) (Grafikon 14).

Grafikon 14. Cijepni status oboljelih od morbila

TUBERKULOZA

U Federaciji BiH u 2015. godini, prema rezultatima pasivnog nadzora, registrirane su 664 osobe oboljele od tuberkuloze, odnosno stopa oboljevanja iznosi 28,4/100.000 stanovnika. Prema broju

Dobne skupine

Page 19: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

19

oboljelih od respiratornih bolesti u Federaciji BiH u 2015. godini, tuberkuloza se nalazi na trećem mjestu, nakon gripe/ILI i varičela.

Tuberkuloza je oboljenje koje se prema Pravilniku o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti prijavljuje prema posebnim propisima, odnosno prema Federalnom programu za kontrolu tuberkuloze. Prema podacima Federalnog registra za tuberkulozu, u 2015. godini prijavljeno je 727 slučajeva tuberkuloze. Prijavljena stopa oboljevanja iznosi 31,1/100.000 stanovnika. U razdoblju 1996-2015. godina, u Federaciji Bosne i Hercegovine, stopa oboljevanja od tuberkuloze se kretala u rasponu od 93 slučaja (1998.) do 31 slučaja na 100.000 stanovnika (2015.).

Grafikon 15. Incidenca tuberkuloze, FBiH 1996-2015.

U ukupnom broju oboljelih od tuberkuloze bilo je 425 osoba muškog (58,5%) i 302 ženskog spola (41,5%). Kao i prethodnih godina, najviše prijavljenih slučajeva tuberkuloze je u dobnoj skupini preko 65 godina (35,5%). Oboljeli do 24 godine činili su 13,5 % u ukupnom broju oboljelih.

Grafikon.16. Prijavljeni slučajevi tuberkuloze prema dobnim skupinama, FBiH 2015.

Page 20: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

20

Među 727 prijavljenih slučajeva tuberkuloze u 2015. godini, 90,1% (655 slučaj) su novootkriveni slučajevi, dok su 9,9% (72 slučaja) recidivi.

Tabela 10. Prijavljeni slučajevi tuberkuloze prema kantonima, rezultatima razmaza sputuma (direktna mikroskopija) i kulture +/- M. tuberculosis, FBiH 2015.

KANTON

POZITIVNI RAZMAZ SPUTUMA

POZITIVNA KULTURA

UKUPAN BROJ REGISTRIRANIH TB SLUČAJEVA

N % N % N % Mb/100000

Unsko-sanski 67 62,6 76 71,0 107 14,7 37,8

Posavski 6 40,0 7 46,7 15 2,1 39,1

Tuzlanski 67 30,7 106 48,6 218 30,0 43,7

Zeničko-dobojski 62 35,8 80 46,2 173 23,8 43,6

Bosansko-podrinjski 2 40,0 5 100 5 0,7 15,5

Srednjobosanski 28 45,9 34 55,7 61 8,4 24,2

Hercegovačko-neretvanski 20 41,7 22 45,8 48 6,6 21,5

Zapadno-hercegovački 5 50,0 6 60,0 10 1,4 12,3

Sarajevski 43 50,6 68 80,0 85 11,7 19,0

Kanton 10 2 40,0 3 60,0 5 0,7 6,4

UKUPNO 302 41,5 407 55,98 727 100 31,1

Kao i prošle godine, najviše slučajeva tuberkuloze registrirano je u Tuzlanskom (218), Zeničko-dobojskom (173) i Unsko-sanskom kantonu (107). Najveći morbiditet se registira u Tuzlanskom (43,7/100.000) i Zeničko-dobojskom kantonu (43,6/100.000). Od 727 prijavljenih slučajeva tuberkuloze, udio slučajeva pozitivnog razmaza sputuma bio je 41,5%, dok je udio slučajeva s pozitivnim nalazom kulture bio 55,98%. Udio kultura pozitivnih slučajeva se kretao u rasponu od 45,8% (Hercegovačko-neretvanski kanton) do 100% (Bosansko-podrinjski kanton).

Od ukupnog broja slučajeva tuberkuloze prijavljenih u 2015. godini, 616 (84,7%) čini plućna tuberkuloza, 93 (12,8%) vanplućna tuberkuloza i 18 (2,5%) plućna i vanplućna tuberkuloza. Među vanplućnom tuberkulozom bilo je 76 slučaja pleuralne, 12 limfatične ekstratorakalne i 11 limfatične intratorakalne tuberkuloze, po 5 slučajeva koštano-zglobne, genito-urinarne, peritonealno-digestivne i diseminirane tuberkuloze. Registrirana su i 2 slučaja meningitisa, 1 slučaj kičmene i 1 slučaj definiran kao druga tuberkuloza.

U 2015. godini nije zabilježen slučaj MDR tuberkuloze (tuberkuloze rezistentne na više lijekova).

Od 795 slučajeva tuberkuloze iz 2014., ishod liječenja je prijavljen za 752 slučaja u 2015. Među njima 647 (86,0%) slučajeva je uspješno tretirano i završilo liječenje, 74 (9,8%) je umrlo, kod 29 (3,9%) slučajeva liječenje je prekinuto i kod 2 (0,3%) slučaja riječ je bilo o iseljenju.

U 2015. godini završen je proces unaprjeđenja web orijentirane elektronske baza podataka o tuberkulozi (podržana projektom finansiranim od strane Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije - GFATM). Nova verzija je postavljena na odgovarajuće servere u Zavodu za javno zdravstvo FBiH, Institutu za javno zdravstvo Republike Srpske i Ministarstvu civilnih poslova BiH. Baza omogućava da se iz nje generiraju odgovarajući mjesečni, kvartalni i godišnji izvještaji. U

Page 21: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

21

narednom periodu, redovitim ažuriranjem podataka i generiranjem izvještaja, potrebno je izvršiti evaluaciju rada, s konačnim ciljem potpune funkcionalnosti baze i harmonizacije kada je riječ o izvještavanju.

1.2.2 CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI

Grupa crijevnih zaraznih oboljenja, sa registriranih 5531 oboljelih osoba učestvuje u ukupnoj strukturi zaraznih bolesti sa 10,2%. Najzastupljeniji je enterocolitis acuta (84,12%), na drugom mjestu su salmoneloze (7,93%), na trećem zarazno trovanje hranom (7,44%)..(Tablica 10).

Stopa incidence u 2015. godini, (236,94/100000) je veća u odnosu na 2014. godinu (183,5/100000).

Tablica 11. Crijevne zarazne bolesti (broj oboljelih i Mb/100000 stan.) u FBiH, 2015. i 2014.

Bolest 2015.g. 2014.g.

Broj slučajeva Mb/100000 Broj slučajeva Mb/100000

Enterocollitis acuta 4653 199,33 3500 149,78

Salmonellosis 439 18,81 261 11,17

Toxiinfectio alimentaris 412 17,65 423 18,10

Meningitis virosa 19 0,81 42 1,80

Hepatitis virosa A 8 0,34 63 2,70

Najveći broj oboljelih od crijevnih zaraznih bolesti je u dobi 0-6 godina (30,08%), zatim u dobi 25-49 godina (24,19%). U 2015. godini, najveća stopa obolijevanja od crijevnih zaraznih bolesti je registrirana u Sarajevskom, a najmanja u Zapadno-hercegovačkom kantonu (Tablica 11).

Tablica 12. Crijevne zarazne bolesti (Mb/100000) u FBiH, 2015. i 2014 g., po kantonima

Kanton Mb/ 100000

2015.g. Mb/ 100000

2014.g

Unsko-sanski 192,31 178,17

Posavski 143,32 100,85

Tuzlanski 218,33 141,24

Zeničko-dobojski 205,68 236,04

Bosansko-podrinjski 408,15 833,59

Srednjobosanski 169,63 112,44

Hercegovačko-neretvanski 69,80 72,75

Zapadno-hercegovački 34,43 46,61

Sarajevski 483,38 290,65

Kanton 10 187,76 58,69

Federacija BiH 236,94 183,55

Page 22: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

22

AKUTNI ENTEROKOLITIS

Sa 4653 prijavljena slučaja, enterokolitis čini nešto više od 4/5 ukupno prijavljenih crijevnih zaraznih bolesti u 2015. godini. Broj registriranih slučajeva je veći (Mb 199,33/100 000), u odnosu na predhodnu godinu (Mb 149,78/100000).

Najviše oboljelih je u dobi 0-6 godina (28,36%), zatim u dobi 25-49 godina (25,23%) (Tabela - ANEX)

U Federaciji BiH se u prosjeku godišnje registrira 4564 osoba oboljelih od akutnog enterokolitisa (Grafikon 17).

Grafikon 17. Registrirani slučajevi enterocolitis acuta u FBiH, 1995.-2015.

Stopa obolijevanja od akutnog entrokolitisa u petogodišnjem razdoblju (2011.-2014. g.), značajno se razlikuje po kantonima, od najniže registrirane stope u Zapadno-hercegovačkom kantonu 2012. godine (15,94/100000 stanovnika), do najviše u Bosansko-podrinjskom kantonu 2014. godine (883,60/100000 stanovnika).

Tablica 13. Enterocolitis acuta (Mb/100000) u razdoblju 2015-2011.g., po kantonima

Kanton

Mb/ 100000

2015.g. 2014.g. 2013.g. 2012.g. 2011.g.

Unsko-sanski 166,18 168,43 146,03 180,45 201,85

Posavski 143,32 100,86 136,03 200,21 214,73

Tuzlanski 198,49 117,00 58,92 107,83 152,24

Zeničko-dobojski 151,99 159,37 80,77 127,68 128,30

Bosansko-podrinjski 405,06 833,60 431,72 663,01 438,78

Srednjobosanski 156,13 102,94 97,17 282,05 202,75

Hercegovačko-neretvanski 43,85 43,74 83,78 90,47 103,60

Zapadno-hercegovački 20,91 30,66 56,39 15,94 465,65

Sarajevski 392,30 242,10 361,89 507,60 306,55

Kanton 10 174,90 37,01 95,11 97,66 158,29

Federacija BiH 199,33 149,78 144,87 218,67 185,65

Salmoneloza

Page 23: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

23

Analiza prijava laboratorijski izoliranih uzročnika infekcija prenesenim hranom, pokazuje da su najčešći uzročnici, salmonele. Registrirana stopa incidence je viša u 2015 godini ( 18,8/100.000), nego u 2014. godini (11,2/100.000). Zbog insuficijentne laboratorijske dijagnostike, Zavod za javno zdravstvo nije zaprimio prijave vezane ostalih uzročnika crijevnih zaraznih bolesti

1.2.3 PARAZITARNE BOLESTI

Udio parazitarnih bolesti u ukupnom morbiditetu zaraznih bolesti u 2015. godini (2,18%) je manji u odnosu na 2014. godinu (3,01%). Stopa obolijevanja (50,4/100.000 stanovnika) je niža u odnosu na prethodnu godinu (64,3/100.000 stanovnika). Na smanjenje morbiditeta je utjecao manji broj registriranih slučajeva skabijesa. Sabijes je najčešće registrirana bolest iz ove skupine, čineći 97,61%, ukupno registriranih parazitarnih bolesti (Tablica 14).

Tablica 14. Parazitarne zarazne bolesti ( broj oboljelih i Mb/100000) u FBiH, 2015. i 2014.

Bolest 2015.g. 2014.g.

Broj slučajeva Mb/100000 Broj slučajeva Mb/100000

Scabies 1148 49,18 1463 62,61

Amoebiasis 15 0,64 14 0,60

Echinococcosis 9 0,39 17 0,73

Toxoplasmosis 3 0,13 4 0,17

Giardiasis 1 0,04 3 0,13

U 2015. godini, najveća stopa Mb parazitarnih zaraznih bolesti je registrirana u Sarajevskom, a najmanja u Kantonu 10 (Tablica15).

Tablica 15. Parazitarne zarazne bolesti (Mb/1000000) u FBiH, 2015. i 2014. g., po kantonima

Kanton Mb/ 100000

2015.g. Mb/ 100000

2014.g

Unsko-sanski 45,99 64,59

Posavski 10,42 12,93

Tuzlanski 40,29 53,29

Zeničko-dobojski 32,26 51,28

Bosansko-podrinjski 30,92 52,48

Srednjobosanski 20,65 67,30

Hercegovačko-neretvanski 91,28 136,58

Zapadno-hercegovački 23,36 31,89

Sarajevski 94,66 82,04

Kanton 10 3,85 3,82

Federacija BiH 50,38 64,27

SCABIES

U 2015. godini registrirano je 1148 osoba oboljelih od scabies-a/šuge (Mb 49,18/100000), manje nego prethodne godine (Mb 62,6/100000) (Tablica14).

Page 24: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

24

Najviše oboljelih je u dobi 25-49 godina (19,59%) i 7-14 godina (18,37%), a gotovo podjednako oboljevaju osobe oba spola (Tablica u ANEX-u).

Od 1997. godine, kada je registrirano blizu 7000 oboljelih, broj prijavljenih slučajeva skabijesa se rapidno smanjuje do 2007. godine (najmanje registriranih). Od 2007. godine, registrira se ponovno blago povećanje broja oboljelih (Grafikon 18).

Grafikon 18. Registrirani slučajevi scabiesa na području FBiH, razdoblje 1995-2015..

U svim kantonima, osim u Sarajevskom i Kantonu 10, stopa morbiditeta je niža u odnosu na 2014. godinu.

Najviša stopa je registrirana u Sarajevskom kantonu (93,99/100000 stanovnika). Nadzor nad ovim oboljenjima ovisi o adekvatnoj dijagnostici i prijavljivanju.

Tablica 16. Skabijes (Mb/100000) po kantonima u razdoblju, 2015-2013.

Kanton Mb/ 100000

2015.g. Mb/ 100000

2014.g Mb/ 100000

2013.g

Unsko-sanski 45,29 65,07 42,42

Posavski 7,82 10,34 0

Tuzlanski 39,90 53,09 35,67

Zeničko-dobojski 31,76 50,78 21,07

Bosansko-podrinjski 18,55 46,31 18,50

Srednjobosanski 19,07 43,16 67,54

Hercegovačko-neretvanski 86,81 130,79 158,65

Zapadno-hercegovački 23,37 31,85 17,16

Sarajevski 93,99 80,93 34,11

Kanton 10 3,86 2,55 3,80

Page 25: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

25

1.2.4 KRVLJU I SPOLNO PRENOSIVE INFEKCIJE

Ova grupa oboljenja ima neznatan udio (0,25%) u strukturi registriranih zaraznih bolesti. U 2015. godini je registrirano 135 oboljelih, s Mb 5,8/100.000, manje nego u 2014. godini kada je registrirana 221 oboljela osoba (Morbiditet; 9,45/100.000). Razlog tome najvjerovatnije je

podprijavljivanje, te bi jačanje epidemiološkog, laboratorijskog i kliničkog nadzora nad ovom grupom oboljenja također bilo neophodno.

Najveće učešće u ovoj grupi oboljenja imaju virusni hepatitisi B i C (80,0%).

Tablica 17. Spolno prenosive infekcije (broj oboljelih i Mb/100000) u FBiH, 2015. i 2014. g.

Bolest 2015.g. 2014.g.

Broj slučajeva Mb/100000 Broj slučajeva Mb/100000

HVB 60 2,57 114 4,88

HVC 48 2,06 73 3,12

HIV 16 0,69 16 0,68

Lues 4 0,17 6 0,26

AIDS 4 0,17 6 0,26

Gonorrhoea 2 0,08 4 0,17

Chlamydia 1 0,04

HIV inficiranih je registrirano 16 (morbiditet 0,69/100.000), kao i prošle godine, dok su od AIDS-a oboljele 4 osobe (Morbiditet 0,17/100.000).

Tablica 18. Spolno prenosive infekcije (Mb/100000) u FBiH, 2014. i 2013. g., po kantonima

Kanton Mb/100000

2015. g. Mb/100000

2014. g. Unsko-sanski 6,62 4,87

Posavski 2,60 2,58

Tuzlanski 2,20 3,00

Zeničko-dobojski 11,84 27,65

Bosansko-podrinjski 0 0

Srednjobosanski 7,54 4,75

Hercegovačko-neretvanski 1,34 2,23

Zapadno-hercegovački 0 1,22

Sarajevski 8,05 13,93

Kanton 10 0 0

Federacija BiH 5,78 9,44

HEPATITIS B

U 2015. godini je registrirano 60 osoba oboljelih od hepatitisa B. Stopa obolijevanja (2,57/100.000) je manja u odnosu na 2014. godinu (4,88/100.000).

U razdoblju od 1995-2015. godina, najviše slučajeva hepatitisa B je registrirano 1998., a najmanje 1995. godine (Grafikon 19).

U Federaciji Bosne i Hercegovine u prosjeku se godišnje registrira oko 120 slučajeva hepatitisa B. Obzirom na prirodu bolesti, ovo je samo dio stvarne incidence bolesti.

Page 26: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

26

Grafikon 19. Registrirani slučajevivirusnog hepatitis B na području FBiH, razdoblje 1995.g.-2015.g.

Najviše slučajeva virusnog hepatitisa B je registrirano u Zeničko-dobojskom kantonu. U Posavskom, Bosansko-podrinjskom, Hercegovačko-neretvanskom, Zapadno-hercegovačkom i Kantonu 10 nije zabilježen niti jedan slučaj hepatitisa B, tijekom 2015. godine.

Tablica 19. Mb HBV po kantonima, FBiH 2015-2014. g.

Kanton Mb/ 100000

2015.g. Mb/ 100000

2014.g

Unsko-sanski 4,88 1,39

Posavski 0 2,59

Tuzlanski 0,80 1,60

Zeničko-dobojski 5,55 17,85

Bosansko-podrinjski 0 0

Srednjobosanski 2,38 0,79

Hercegovačko-neretvanski 0 0,45

Zapadno-hercegovački 0 0

Sarajevski 3,13 6,07

Kanton 10 0 0

Federacija BiH 2,57 4,88

1.2.5 ANTROPOZOONOZE

U 2015. godini, u ovoj grupi oboljenja registrirane su 152 oboljele osobe. U strukturi svih zaraznih oboljenja ova grupa oboljenja učestvuje sa 0,28%. Stopa obolijevanja (6,51/100.000 stanovnika) je niža nego 2014. godine (14,5/100.000). Najveća stopa incidence je od bruceloze, a registrirani su slučajevi leptospiroze, hemoragijske groznice sa bubrežnim sindromom (HGSBS) i Lymove bolesti.

Tablica 20. Antropozoonoze u FBiH, 2015. i 2014. g.

Page 27: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

27

Bolest 2015 2014

Broj slučajeva Mb/100000 Broj slučajeva Mb/100000

Brucellosis 101 4,33 118 5,05

Q febris 11 0,47 11 0,47

Leptospirosis 32 1,37 107 4,58

Lyme borelliosis 3 0,13 6 0,26

Febris haemorrhagica 5 0,21 85 3,64

Tetanus 0 0 1 0,04

Leishmaniasis 0 0 2 0,09

Tularemia 0 0 1 0,04

Trichinellosis 0 0 6 0,26

BRUCELOZA

U 2015. godini registrirana je 101 osoba oboljela od bruceloze (Mb 4,33/100.000), nešto manje nego u prethodnoj 2014. godini (118 oboljelih; Mb 5,05/100.000)

Grafikon 20. Registrirani slučajevi bruceloze na području FBiH, 1995-2015.

Najviše oboljelih od bruceloze registrirano je 2007. i 2008. godine, kada se bolest pojavila u epidemijskom obliku (Grafikon 20).

Najviša incidenca registrirana je u Unsko-sanskom kantonu. Bolest se ne registrira u 4 kantona Federacije BiH: Posavskom, Bosansko-podrinjskom, Zapadno-hercegovačkom i Kantonu 10 (Tablica 20).

Tablica 21. Mb bruceloze po kantonima, FBiH 2015-2013. g.

Kanton Mb/100000

2015.g. Mb/100000

2014.g Mb/100000

2013.g Unsko-sanski 18,12 16,01 10,78

Posavski 0 0 0

Tuzlanski 2,41 0,60 1,00

Zeničko-dobojski 5,55 11,81 5,76

Bosansko-podrinjski 0 0 0

Srednjobosanski 3,58 3,56 2,76

Hercegovačko-neretvanski 0,89 0,89 0,45

Zapadno-hercegovački 0 0 0

Sarajevski 0,90 2,47 0,45

Kanton 10 0 0 3,80

Federacija BiH 4,33 5,05 3,08

Page 28: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

28

U 2015. godini, najveća stopa obolijevanja od bruceloze je registrirana u Unsko-sanskom kantonu.

Q groznica

Nekoliko slučajeva ove bolesti se prijavi svake godine. U 2015, kao i u 2014. godini, stopa incidence iznosi 0,47/100000 stanovnika. Bolest nije prijavljena u 3 kantona, Unsko-sanskom, Posavskom i Kantonu 10. Izvještaji o epidemiološkoj istrazi nisu dostavljeni Zavodu za javno zdravstvo FBiH, tako da nedostaju podaci o izvoru zaraze

Leptospiroza

U 2015. godini, registriran je trostruko manji broj oboljelih od leptospiroze (32 oboljelih; Mb 1,07/100.000), u odnosu na prošlu godinu (107 oboljelih; 4,57/100.000), kada su poplave i „mišja godina“ utjecale na pojavu većeg broja oboljelih.

Hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HGBS)

U 2015. godini, ova zarazna bolest, koju u narodu još zovu „mišja groznica“, registrirana je u značajno manjem broju (5 oboljelih; Mb 0,21/100.000) nego 2014. godine (85 slučajeva; Mb 3,64/100.000).

1.2.6 OSTALE ZARAZNE BOLESTI

U 2015. godini, 1753 osobe su oboljele od bolesti iz skupine ostalih zaraznih bolesti. Stopa obolijevanja (75,10/100.000 stanovnika) i udio u strukturi svih zaraznih bolesti (3,24%) su neznatno veći nego 2014. godine (Mb– 67,44/100.000 stanovnika; udio u strukturi, 3,16%).

Vodeća bolest u ovoj skupini je herpes zoster sa stopom obolijevanja (38,73/100.000 stanovnika), većom nego 2014. godine (33,85/100.000 stanovnika).

Tablica 22. Ostale zarazne bolesti u FBiH, 2015. i 2014. g.

Bolest 2015 2014

Broj slučajeva Mb/100000 Broj slučajeva Mb/100000

Herpes zoster 904 38,73 791 33,85

Sepsis 84 3,60 106 4,54

Nosilaštvo HBsAG 34 1,46 32 1,37

Erysipelas 38 1,63 49 2,10

Meningitis drugi bakterijski 22 0,94 27 1,16

MRSA 16 0,69 27 1,16

Encephalitis 13 0,56 11 0,47

AFP* 1 0,04 3 0,13

Nozokomijalne infekcije 640 27,42 530 22,68

BOLNIČKE INFEKCIJE (BI)

Prema podacima iz rutinskog nadzora, u 2015. godini uočen je porast prijavljenih bolničkih infekcija u odnosu na 2014. godinu. Donošenjem Pravilnika o prijavljivanju, došlo je do boljeg prijavljivanja, ali je upitno korištenje standardne definicije bolničke infekcije, što ograničava analizu.

Page 29: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

29

2. EPIDEMIJE ZARAZNIH BOLESTI

U 2015. godini, na prostoru FBIH prijavljeno je 5 epidemija zaraznih bolesti, 4 alimentarne i 1 kapljična epidemija s ukupno 462 oboljele osobe. Epidemija morbila je nastavak epidemije započete koncem 2014. (ukupan broj oboljelih u epidemiji 5103 slučaja).

Tablica 23. Epidemije zaraznih bolesti u FBiH 2011-2015. g., prema putu prijenosa

Godina / broj epidemija oboljelih

Epidemija

Kapljična Alimentarna

2011. broj epidemija 1 1

broj oboljelih 5998 86

2012. broj epidemija 2 2

broj oboljelih 60 41

2013. broj epidemija 0 2

broj oboljelih 0 117

2014. broj epidemija 5 4

broj oboljelih 3375 215

2015 broj epidemija 1 4

broj oboljelih 11 451

U posljednjem petogodišnjem razdoblju, najviše epidemija je prijavljeno 2014. godine (9 epidemija).

Tablica 24. Epidemije na području FBiH, 2015. g.

R/B Bolest Kanton Općina Datum prijave

Broj oboljelih

1. Enterocollitis ac. Tuzlansko-podrinjski

Živinice (MZ Đurđevik)-vodovod „Sinac“

26.1.2015 55

2. Toxiinfectio alimentaris

Tuzlansko-podrinjski

Tuzla (restoran društvene ishrane ”Termoelektrana”

28.1.2015 44

3. Bolnička infekcija Sarajevski KCU u Sarajevu/Klinika za

hematologiju 6.4.2015 11

4. Salmonellosis Sarajevski JU Djeca Sarajeva-

vrtići/Kanton Sarajevo 23.4.2015 249

5. Enterocollitis ac. Tuzlansko-podrinjski

Gračanica-vodovod Malešići 29.9.2015 103

Najveći broj oboljelih je prijavljen u epidemiji salmoneloze s ukupno 249 oboljelih. Epidemija je prijavljena u vrtiću JU Djeca Sarajeva, gdje je kao uzročnik izolirana Salmonella enteritidis, a kao izvor infekcije se navodi hrana-pavlaka.

Kao bolnička infekcija, prijavljena je epidemija gripe na Klinici za hematologiju KUC Sarajevo, gdje je oboljelo 11 osoba. Izvor infekcije nije utvrđen, a vakcinalni status uposlenika nije poznat.

Page 30: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

30

3. ZAKLJUČAK

Zarazne bolesti i dalje predstavljaju teret za zdravlje i za zdravstvene resurse: bilo da je riječ o

endemski prisutnoj tuberkulozi, epidemijskom pojavljivanju bolesti koje se mogu prevenirati

cijepljenjem, rastućem problemu rezistencije na antibiotike, do izazova izrade strategija

prevencije i kontrole kada je riječ o bolestima koje se javljaju u svijetu i predstavljaju globalnu

zdravstvenu prijetnju

Većina podataka za godišnji izvještaj o kretanju zaraznih bolesti, odnosi se na pasivni nadzor,

osim za gripu, za koju je uveden tkz. sentinel nadzor, tuberkuloze i nekih

vakcinopreventabilnih bolesti, za koje se sprovodi epidemiološki nadzor u sklopu programa

Svjetske zdravstvene organizacije.

U Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i mnogim drugim zemljama, podprijavljivanje je jedan

od najvećih problema u izvještavanju.

Mnogi problemi u izvještavanju, otežavaju analizu i realno sagledavanje epidemiološke

situacije, definiranje programa i aktivnosti za prevenciju zaraznih bolesti.

U 2015. godini, u Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, registriran je veći

morbiditet od zaraznih bolesti (Mb 2316 %000), nego u 2014. godini (2132,9 %000).

Gripa/bolesti sličnih gripi čini >65% svih registriranih zaraznih oboljenja, dok ostale zarazne bolesti

(19.016) učestvuju sa 35%

Među vodećim zaraznim bolestima najviše oboljenja je iz grupe respiratornih bolesti

Grupa respiratornih zaraznih bolesti svake godine, pa i 2015. godine ima najveći udio u

ukupnom obolijevanju od zaraznih bolesti

Stopa incidence oboljelih od respiratornih zaraznih bolesti (Mb; 1941,3/100.000) u 2015.

godini, viša je nego prethodne 2014. godine (Stopa Mb; 1501,40/100.000

Rutinski nadzor nad gripom, u sezoni 2014/2015, upotpunjen je sentinel nadzorom nad

oboljenjima sličnim gripi (ILI), akutnim respiratornim infekcijama (ARI), teškim akutnim

respiratornim sindromom (SARI), i mortalitetom vezanim za gripu

Prema podacima testiranih uzoraka (sentinel/non sentinel) na virus gripe, kao i u drugim

zemljama, registrirana su 3 tipa virusa influence, Tip A H3N2, A H1N1 i tip B

Kod hospitaliziranih slučajeva teških respiratornih infekcija (SARI) dominirao je virus influence

Tip A H1N1

Sa 4653 prijavljenih slučajeva, enterokolitis čini nešto više od 4/5 ukupno prijavljenih crijevnih

zaraznih bolesti u 2015. godini

Salmonela je najčešće izoliran uzročnik infekcija prenesenih hranom.

Page 31: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

31

Zbog insuficijentne laboratorijske dijagnostike, Zavod za javno zdravstvo nije zaprimio prijave

vezane ostalih uzročnika crijevnih zaraznih bolesti

Udio parazitarnih bolesti (2,18%) u ukupnom morbiditetu zaraznih bolesti u 2015. godini je

manji u odnosu na 2014. godinu (3,01%). Na smanjenje morbiditeta je utjecao manji broj

registriranih slučajeva skabijesa, koji je najčešće registrirana bolest iz ove grupe

Razlog za neznatan udio u ukupnoj strukturi zaraznih bolesti grupe krvlju i spolno prenosivih

bolesti kao i antropozoonoza, je najvjerovatnije podprijavljivanje, neadekvatna

Mada je registrirano bolje prijavljivanje bolničkih infekcija zadnjih godina, upitno korištenje

standardne definicije bolničke infekcije ograničava adekvatnu analizu

U 2015. godini, na prostoru FBiH prijavljeno je 5 epidemija zaraznih bolesti, 4 alimentarne i 1

kapljična epidemija s ukupno 462 oboljele osobe, epidemija morbila je nastavak epidemije

započete koncem 2014. (ukupan broj oboljelih u epidemiji 5103 slučaja).

PREPORUKE:

Jačanje kapaciteta na svim razinama nadzora (epidemiološkog, laboratorijskog, kliničkog), osobito uspostava i jačanje kapaciteta ranog obavještavanja i uzbunjivanja (ALERT)

Usklađivanje Zakona o zaštiti stanovnika od zaraznih bolesti sa EU standardima, što će olakšati klasifikaciju bolesti i omogućiti zemlji da bude dio međunarodne mreže izvještavanja

Edukacija zdravstvenih radnika

Page 32: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

32

4. ANEKSI

Tablica 25. Zarazne bolesti (s gripom), u razdoblju 2011. - 2015.godina, po kantonima

Godina 2011 2012 2013 2014 2015

Kanton

Bro

j

ob

olje

lih

Mb

/10

00

00

Bro

j

ob

olje

lih

Mb

/10

00

00

Bro

j

ob

olje

lih

Mb

/10

00

00

Bro

j

ob

olje

lih

Mb

/10

00

00

Bro

j

ob

olje

lih

Mb

/10

00

00

Unsko-sanski 5118 1778,10 3490 1203,60 4325 1503,71 3989 1388,15 5378 1873,67

Posavski 416 1050,90 168 427,40 244 626,28 118 305,15 190 495,11

Tuzlanski 9424 1888,74 5590 1119,74 8830 1769,75 9686 1940,52 9298 1864,20

Zeničko-dobojski 11965 2992,33 5270 1317,97 7144 1792,03 8838 2221,65 11265 2839,45

Bosansko-podrinjski

927 2824,67 505 1538,79 993 3062,17 407 1256,56 339 1048,21

Srednjobosanski 6725 2647,61 2173 855,50 1431 565,28 3311 1310,91 1853 736,15

Hercegovačko-neretvanski

10748 4778,97 2149 955,53 2583 1151,13 1411 629,83 2561 1146,01

Zapadno-hercegovački

4705 5779,10 1532 1881,74 2455 3009,68 2467 3022,28 3911 4810,05

Sarajevski 38784 8839,52 32710 7455,15 21001 4744,18 19278 4333,59 18575 4156,85

Kanton 10 919 1150,49 291 364,34 369 467,98 335 427,49 694 892,52

Tablica 26. Deset vodećih zaraznih bolesti u FBiH, usporedno 2015. i 2014.g.

2015 2014

Ran

g

Bolest

Bro

j

regi

stri

ran

ih

slu

čaje

va

Mb

/10

00

00

Ran

g

Bolest

Bro

j

regi

stri

ran

ih

slu

čaje

va

Mb

/10

00

00

1 ILI/ gripa 35048 1501,40 1 ILI/ gripa 30658 1312,01

2 Varicellae 6366 272,71 2 Varicellae 5350 228,95

3 Enterocolitis acuta 4653 199,33 3 Enterocolitis acuta 3500 149,78

4 Morbilli 1677 71,84 4 Morbilli 3426 146,62

5 Scabies 1148 49,18 5 Scabies 1463 62,61

6 Herpes zoster 904 38,73 6 Angina streptococcica 807 34,54

7 TBC resp. sustava 664 28,44 7 Herpes zoster 791 33,85

8 Angina streptococcica 648 27,76 8 TBC resp. sustava 773 33,08

9 Scarlatina 606 25,96 9 Scarlatina 525 22,47

10 Salmonellosis 439 18,81 10 Toxiinfectio alimentaris 423 18,10

Page 33: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

33

Tablica 27. Registrirane zarazne bolesti, zastupljenost i morbiditet po grupama zaraznih bolesti, Federacija BiH (2015. i 2014.)

GRUPE ZARAZNIH BOLESTI

GODINA

2 0 15 2 0 14

BROJ OBOLJELIH

INDEX STRUKTURE

MORBIDITET BROJ

OBOLJELIH INDEX

STRUKTURE

MORBIDITET

RESPIRATORNE BOLESTI 45317 83,82 1941,31 41913 84,09 1793,66

CRIJEVNE BOLESTI 5531 10,23 236,94 4289 8,60 183,55

PARAZITARNE BOLESTI 1176 2,18 50,38 1502 3,01 64,27

KRVLJU I SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI

135 0,25 5,78 221 0,44 9,45

ANTROPOZOONOZE 152 0,28 6,51 339 0,68 14,50

OSTALE BOLESTI 1753 3,24 75,10 1576 3,16 67,44

U K U P N O 54064 2316,02 49840 2132,90

Tablica 28. Deset vodećih zaraznih bolesti u FBiH, u razdoblju 2011.-2015.godina

BOLEST

GODINA

2011 2012 2013 2014 2015

RA

NG

BROJ OBOLJELIH R

AN

G

BROJ OBOLJELIH R

AN

G

BROJ OBOLJELIH R

AN

G

BROJ OBOLJELIH R

AN

G

BROJ OBOLJELIH

ILI/GRIPA 1 67107 1 33107 1 30400 1 30658 1 35048

ENTEROCOLITIS ACUTA 4 4341 3 5113 3 3386 3 3500 3 4653

VARICELLA 2 6733 2 8107 2 9390 2 5350 2 6366

SCABIES 7 832 5 864 4 1085 5 1463 5 1148

ANGINA STREPTOCOCCICA

6 843 7 722 5 885 6 807 8 648

TBC PULMONUM ACTIVA

5 862 6 828 6 772 8 773 7 664

TOXIINFECTIO ALIMENTARIS

8 685 8 645 9 445 10 423

SCARLATINA 288 9 416 8 570 9 525 9 606

SALMONELLOSIS 10 389 291 10 439

RUBEOLLA 12 9

MORBILLI 4 3426 4 1677

HERPES ZOSTER 9 391 10 414 7 622 7 791 6 904

PAROTITIS EPIDEMICA 3 5913 4 1989

MONONUCLEOSIS INFECTIVA

10 272

Page 34: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

34

Tablica 29. Broj oboljelih i morbiditet od zaraznih i parazitarnih bolesti u FBiH, u 2015. i 2014.godini

B O L E S T

BROJ OBOLJELIH Mb/ 100.000

2015.G. 2014.G. 2015.G. 2014.G.

AIDS 4 6 0,17 0,26

HIV INFECTIO 16 16 0,69 0,68

AFP 1 3 0,04 0,13

ANGINA STREPTOCOCCICA 648 807 27,76 34,54

AMOEBIASIS 15 14 0,64 0,60

ANTRAX - 1 - 0,04

BRUCELLOSIS 101 118 4,33 5,05

CHLAMYDIOSIS 1 1 0,04 0,04

ENTEROCOLITIS ACUTA 4653 3500 199,33 149,78

ERYZIPELAS 38 49 1,63 2,10

ECHINOCOCCOSIS 9 17 0,39 0,73

ENCHEPHALITIS 13 11 0,56 0,47

FEBRIS HAEMORRHAGICA /HGBS/ 5 85 0,21 3,64

GONORRHOEA 2 4 0,08 0,17

GIARDIASIS 1 3 0,04 0,13

HEPATITIS VIROSA A 8 63 0,34 2,70

HEPATITIS VIROSA B 60 114 2,57 4,88

HEPATITIS VIROSA C 48 73 2,06 3,12

HEPATITIS VIROSA D - 1 - 0,04

NOSILASTVO HB ANTITJELA 34 32 1,46 1,37

HERPES ZOSTER 904 791 38,73 33,85

ILI/GRIPA 35048 30658 1501,40 1312,01

GRIPA/H1N1 - 2 - 0,09

LYME BORELLIOSIS 3 6 0,13 0,26

LEPTOSPIROSIS 32 107 1,37 4,58

LEISHMANIASIS - 2 - 0,09

LISTERIOSIS - 1 - 0,04

SYPHILIS 4 6 0,17 0,26

MRSA 16 27 0,69 1,16

NOSOCOMMIAL INFECTION 640 530 27,42 22,68

MENINGITIS VIROSA 19 42 0,81 1,80

MENINGITIS EPIDEMICA 14 7 0,60 0,30

MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 22 27 0,94 1,16

SEPSIS MENINGOCOCCICA 1 3 0,04 0,13

MONONUCLEOSIS INFECTIVA 216 198 9,25 8,47

MORBILLI 1677 3426 71,84 146,62

PAROTITIS EPIDEMICA 56 117 2,40 5,01

PERTUSSIS 12 41 0,51 1,75

PNEUMOCOCCOSIS (LOCALISATA)INF. 1 1 0,04 0,04

COMPLICATIO POSTVACCINALIS 1 - 0,04 -

RUBEOLA 8 5 0,34 0,21

SCABIES 1148 1463 49,18 62,61

SCARLATINA 606 525 25,96 22,47

SEPSIS 84 106 3,60 4,54

SALMONELLOSIS 439 261 18,81 11,17

TULAREMIA - 1 - 0,04

TBC PULMONUM ACTIVA 664 773 28,44 33,08

TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 412 423 17,65 18,10

TRICHINELLOSIS - 6 - 0,26

TOXOPLASMOSIS 3 4 0,13 0,17

TETANUS - 1 - 0,04

Q FEBRIS 11 11 0,47 0,47

VARICELLAE 6366 5350 272,71 228,95

WEST NILE - 1 -- 0,04

UKUPNO 54064 49840 2316,11 2132,90

Page 35: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

35

Tablica 29.A Registrirani slučajevi zaraznih i parazitarnih bolesti u FBiH, u razdoblju 2011-2015. godina

B O L E S T 2011 2012 2013 2014 2015

AIDS 5 3 4 6 4 HIV INFECTIO 20 17 16 16 16 AFP 6 6 6 3 1 ANGINA STREPTOCOCCICA 843 722 885 807 648 AMOEBIASIS 28 32 19 14 15 ANTRAX 1 - - 1 - BRUCELLOSIS 70 59 72 118 101 DYSENTERIA BACILLARIS 3 47 3 - - ENTEROCOLITIS ACUTA 4341 5113 3386 3500 4653 ERYZIPELAS 48 29 37 49 38 ECHINOCOCCOSIS 8 9 10 17 9 ENCHEPHALITIS 15 9 8 11 13 FEBRIS HAEMORRHAGICA 6 21 5 85 5 GONORRHOEA - 6 3 4 2 GIARDIASIS 1 2 1 3 1 HEPATITIS VIROSA A 2 29 140 63 8 HEPATITIS VIROSA B 112 118 105 114 60 HEPATITIS VIROSA C 93 101 70 73 48 HEPATITIS VIROSA D - - - 1 - HEPATITIS VIROSA NON IDENT. 3 - - - - NOSILASTVO HB ANT. 115 154 64 32 34 NOSILASTVO HC ANT. 3 2 - - - HERPES ZOSTER 391 414 622 791 904 CHLAMYDIASIS - - - 1 1 NOVA GRIPA A(H1N1)09 - - - 2 ILI/GRIPA 67107 33107 30400 30658 35048 LEISHMANIASIS - - 1 2 LYME BORRELLIOSIS 2 2 11 6 3 LEPTOSPIROSIS 33 12 9 107 32 LISTERIOSIS - - - 1 - SYPHILIS 5 6 5 6 4 MRSA 51 36 18 27 16 NOSOCOMMIAL INFECTION 130 134 363 530 640 MENINGITIS VIROSA 82 69 29 42 19 MENINGITIS EPIDEMICA 20 20 7 7 14 MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 49 19 30 27 22 SEPSIS MENINGOCOCCICA - 8 3 3 1 TBC MENINGITIS 3 1 - - - MONONUCLEOSIS 272 274 272 198 216 MORBILLI 5 12 6 3426 1677 MALARIA 2 - 1 - - MICOSIS 3 - - - - MYCETISMUS - 2 - - - PAROTITIS EPIDEMICA 5913 1989 122 117 56 PERTUSSIS 28 14 39 41 12 PNEUMOCOCCOSIS (LOCALISATA)INF. 18 11 - 1 1 PSITTACOSIS - - 1 - - COMPLICATIO POSTVACCINALIS 2 2 1 - 1 CAMPYLOBACTERIOSIS - - 1 - - RICKESIOSIS - 1 - - - RUBEOLA 12 9 4 5 8 SCABIES 832 864 1085 1463 1148 SCARLATINA 288 416 570 525 606 SEPSIS 73 85 84 106 84 SALMONELLOSIS 389 291 225 261 439 TBC PULMONUM ACTIVA 862 828 772 773 664 TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 685 645 445 426 412 TRICHINELOSIS 10 5 - 6 - TOXOPLASMOSIS - 6 2 4 3 TETANUS - - 2 1 - TULAREMIA - 1 - 1 - Q FEBRIS 8 8 18 11 11 VARICELLAE 6733 8107 9390 5350 6366 WEST NILE - - 2 1 -

UKUPNO 89731 53878 49375 49840 54064

Page 36: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

36

Tablica 29. B Registrirani morbiditet zaraznih bolesti u FBiH, u razdoblju 2011.-2015.godina

Morbiditet / 100.000 stanovnika B O L E S T / G O D I N A

2011

2012

2013

2014

2015

AIDS 0,21 0,13 0,17 0,26 0,17

IV INFECTIO 0,86 0,73 0,68 0,68 0,69

AFP 0,26 0,26 0,26 0,13 0,04

ANGINA STREPTOCOCCICA 36,05 30,88 31,87 34,54 27,76

AMOEBIASIS 1,20 1,37 0,81 0,60 0,64

ANTRAX 0,04 0,00 - 0,04 -

BRUCELLOSIS 2,99 2,52 3,08 5,05 4,33

DYSENTERIA BACILLARIS 0,13 2,01 0,13 - -

ENTEROCOLITIS ACUTA 185,65 218,67 144,87 149,78 199,33

ERYZIPELAS 2,05 1,24 1,58 2,10 1,63

ECHINOCOCCOSIS 0,34 0,38 0,43 0,73 0,39

ENCEPHALITIS 0,64 0,38 0,34 0,47 0,56

FEBRIS HAEMORRHAGICA 0,26 0,90 0,21 3,64 0,21

GONORRHOEA - 0,09 0,13 0,17 0,08

GIARDIASIS 0,04 0,04 0,04 0,13 0,04

HEPATITIS VIROSA A 0,09 1,24 5,99 2,70 0,34

HEPATITIS VIROSA B 4,79 5,05 4,45 4,88 2,57

HEPATITIS VIROSA C 3,98 4,40 3,00 3,12 2,06

HEPATITIS VIROSA D - - - 0,04 -

HEPATITIS VIROSA NON IDENTIFICATA 0,13 0,00 - - -

NOSILASTVO HB ANTITJELA 4,92 17,71 2,74 1,37 1,46

NOSILASTVO HC ANTITJELA 0,13 0,09 - - -

HERPES ZOSTER 16,72 17,71 26,61 33,85 38,73

CHLAMYDIASIS - - - 0,04 0,04

CAMPYLOBACTETRIOSA - - 0,04 - -

NOVA GRIPA A(H1N1)/09 - - - 0,09 -

ILI /GRIPA 2869,94 1415,88 1300,70 1312,01 1501,40

LEISHMANIASIS - - 0,04 0,09 -

LYME BORRELLIOSIS 0,09 0,09 0,47 0,26 0,13

LEPTOSPIROSIS 1,41 0,51 0,43 4,58 1,37

LISTERIOSIS - - - 0,04 -

LUES 0,21 0,26 0,21 0,26 0,17

MRSA 2,18 1,54 0,77 1,16 0,69

NOSOCOMMIAL INFECTION 5,56 5,73 15,53 22,68 27,42

MENINGITIS VIROSA 3,51 2,95 1,24 1,80 0,81

MENINGITIS EPIDEMICA 0,86 0,86 0,34 0,30 0,60

MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 2,10 0,81 1,28 1,16 0,94

SEPSIS MENINGOCOCCCICA - 0,34 0,13 0,13 0,04

TBC MENINGITIS 0,13 0,04 - - -

MONONUCLEOSIS INFECTIVA 11,63 11,72 11,24 8,47 9,25

MORBILLI 0,21 0,51 0,26 146,62 71,84

MALARIA 0,09 - 0,04 - -

MICOSIS 0,13 - - - -

MYCETISMUS - 0,09 - - -

PAROTITIS EPIDEMICA 252,88 85,06 5,52 5,01 2,40

PERTUSSIS 1,20 0,60 1,67 1,75 0,51

PSITTACOSIS - - 0,04 - -

PNEUMOCOCCOCAL (LOCALISATA) INF. 0,77 0,47 - 0,04 0,04

COMPLICATIO POSTVACCINALIS 0,09 0,09 0,04 - 0,04

RUBEOLA 0,51 0,38 0,17 0,21 0,34

RICKESIOSIS - 0,04 - - -

SCABIES 35,58 36,95 46,42 62,61 49,18

SCARLATINA 12,32 17,79 24,39 22,47 25,96

SEPSIS 3,12 3,64 3,59 4,54 3,60

SALMONELLOSIS 16,64 12,45 9,63 11,17 18,81

TBC PULMONUM ACTIVA 36,86 35,41 33,03 33,08 28,44

TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 29,30 27,58 19,04 18,26 17,65

TRICHINELLOSIS 0,43 0,21 - 0,26 -

TETANUS - - 0,09 0,04 -

TOXOPLASMOSIS - 0,26 0,09 0,17 0,13

TULAREMIA - 0,04 - 0,04 -

Q FEBRIS 0,34 0,34 0,77 0,47 0,47

VARICELLAE 287,95 346,70 401,76 228,95 272,71

WEST NILE - - 0,09 0,04 -

UKUPNO: 3837,50 2304,17 2112,57 2132,90 2316,02

Page 37: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

37

Tablica 30. Registrirani slučajevi zaraznih bolesti u FBiH, po kantonima, u razdoblju 2011.-2015.godina

K A N T O N

GODINA

2011 2012 2013 2014 2015

BR

OJ

OB

OLJ

ELIH

Mb

/10

00

00

BR

OJ

OB

OLJ

ELIH

M

b/1

00

00

0

BR

OJ

OB

OLJ

ELIH

M

b/1

00

00

0

BR

OJ

OB

OLJ

ELIH

M

b/1

00

00

0

BR

OJ

OB

OLJ

ELIH

Mb

/10

00

00

UNSKO-SANSKI 5118 1778,10 3490 1203,60 4325 1503,71 3989 1388,15 5378 1873,67

POSAVSKI 416 1050,90 168 427,40 244 626,28 118 305,15 190 495,11

TUZLANSKI 9424 1888,74 5590 1119,74 8830 1769,75 9686 1940,52 9298 1864,20

ZENIČKO-DOBOJSKI 11965 2992,33 5270 1317,97 7144 1792,03 8838 2221,65 11265 2839,45

BOSANSKO-PODRINJSKI 927 2824,67 505 1538,79 993 3062,17 407 1256,56 339 1048,21

SREDNJOBOSANSKI 6725 2647,61 2173 855,50 1431 565,28 3311 1310,91 1853 736,15

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI 10748 4778,97 2149 955,53 2583 1151,13 1411 629,83 2561 1146,01

ZAPADNO-HERCEGOVAČKI 4705 5779,10 1532 1881,74 2455 3009,68 2467 3025,99 3911 4810,05

SARAJEVSKI 38784 8839,52 32710 7455,15 21001 4744,18 19278 4333,59 18575 4156,85

KANTON 10 919 1150,49 291 364,34 369 467,98 335 427,49 694 892,52

UKUPNO FBIH: 89731 3837,50 53878 2304,17 49375 2112,57 49840 2132,90 54064 2316,02

Page 38: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

38

Tablica 31. Vodeće zarazne bolesti u Federaciji BiH u 2015.godini, po kantonima /Rang i broj oboljelih/

B O L E S T

UNSKO- SANSKI

POSAVSKI

TUZLANSKO- PODRINJSKI

ZENIČKO- DOBOJSKI

BOSANSKO- PODRINJSKI

SREDNJE- BOSANSKI

HERCEGOV.-NERETVAN.

ZAPADNO- HERCEG.

SARAJEVSKI

HERCEG-BOSANSKI

Ran

g

Bro

j

Ob

olje

lih

Ran

g

Bro

j O

bo

ljelih

Ran

g

Bro

j

Ob

olje

lih

Ran

g

Bro

j

Ob

olje

lih

Ran

g

Bro

j

Ob

olje

lih

Ran

g

Bro

j

Ob

olje

lih

Ran

g

Bro

j

Ob

olje

lih

Ran

g

Bro

j

Ob

olje

lih

Ran

g

Bro

j

Ob

olje

lih

Ran

g

Bro

j

Ob

olje

lih

ILI/GRIPA 1 3322 3 44 1 5066 1 8497 3 49 3 301 1 1288 1 3730 1 12424 1 331

VARICELLAE 2 926 1 64 2 1131 2 905 2 93 1 675 2 639 2 77 3 1657 2 199

ENTEROCOLITIS ACUTA 3 477 2 55 4 990 3 603 1 131 2 393 4 98 4 17 2 1753 3 136

TBC PULMONUM ACTIVA

6 105 5 4 5 220 7 162 7 5 5 68 7 9

SCARLATINA 7 68 7 2 10 61 5 204 6 55 9 29 5 15 9 171

MORBILLI 5 125 4 6 3 1035 10 63 9 35 6 54 6 359 TOXINFECTIO ALIMENTARIS

9 72 6 187 10 105

HERPES ZOSTER 8 60 7 80 4 35 8 43 5 73 4 546 5 6 ANGINA STREPTOCOCCICA

8 73 4 224 5 9 4 98 7 48 8 182

SCABIES 4 130 6 3 6 199 8 126 6 6 7 48 3 194 3 19 5 420 6 3

SALMONELLOSIS 10 29 8 38 6 10 7 301 4 8

BRUCELLOSIS 9 52

MONONUCLEOSIS INF. 9 72 10 1 10 20 10 3 7 2

AMOEBIASIS 8 4

ERYSIPERLAS 9 2

HbsAG NOSILAŠTVO 10 20

SEPSIS 8 6

Q-FEBRIS 9 5

Page 39: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

39

Tablica 32. Registrirani slučajevi zaraznih bolesti i Mb/100.000 stanovnika, po kantonima, u 2015.godini

B O L E S T

UNSKO-SANSKI /287.030/

POSAVSKI /38.375/

TUZLANSKI /498.766/

ZENIČKO-DOBOJSKI /396.732/

BOSANSKO-PODRINJINJSKI /32.341/

BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb

ANGINA STREPTOCOCCICA 12 4,18 73 14,64 224 56,46 9 27,83 AIDS 1 0,25 HIV - infectio 4 0,80 3 0,76 AFP 1 0,35 AMOEBIASIS 2 0,70 4 12,37 ANTIMIKROBNA R. MRSA BRUCELLOSIS 52 18,12 12 2,41 22 5,55 CHLAMYDIOSIS 1 0,25 ENCEPHALITIS 1 2,61 5 1,00 1 3,09 ECHINOCOCCOSIS 1 2,61 1 0,20 1 0,25 ENTEROCOLITIS ACUTA 477 166,18 55 143,32 990 198,49 603 151,99 131 405,06 ERYSIPELAS 1 0,35 5 1,00 13 3,28 2 6,18 FEBRIS HAEMORRHAGICA 3 1,05 2 0,40 GONORRHOEA 1 0,35 1 0,25 HEPATITIS VIROSA A 8 1,60 HEPATITIS VIROSA B 14 4,88 4 0,80 22 5,55 HEPATITIS VIROSA C 4 1,39 3 0,60 18 4,54 HBsAG NOSILAŠTVO 1 0,35 7 1,76 HERPES ZOSTER 60 20,90 11 28,66 80 16,04 41 10,33 35 108,22 ILI/GRIPA 3322 1157,37 40 104,23 5066 1015,71 8497 2141,75 49 151,51 LEPTOSPIROSIS 1 0,35 19 3,81 9 2,27 LUES 1 2,61 1 0,25 LYME BORELIOSIS 1 0,20 2 0,50 MENINGITIS EPIDEMICA 6 1,20 3 0,76 MENINGITIS VIROSA 5 1,00 5 1,26 1 3,09 SEPSIS MENINGOCOCCIA 1 0,25 MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 1 0,35 10 2,00 6 1,51 MONONUCLEOSIS INFECTIVA 15 5,23 1 2,61 34 6,82 72 18,15 1 3,09 INFECTIO NOSOCOMIALIS 215 43,11 1 0,25 MORBILLI 125 43,55 6 15,64 1035 207,51 63 15,88 PAROTITIS EPIDEMICA 1 0,35 12 2,41 18 4,54 PERTUSSIS 5 1,74 3 0,76 INFECTIO PNEUMOCCOCAL. 1 0,25 RUBEOLA 1 0,35 1 0,20 SCABIES 130 45,29 3 7,82 199 39,90 126 31,76 6 18,55 SCARLATINA 68 23,69 2 5,21 61 12,23 204 51,42 SEPSIS 5 1,74 1 2,61 8 1,60 19 4,79 2 6,18 SALMONELLOSIS 29 10,10 14 2,81 21 5,29 TBC PULMONUM ACTIVA 105 36,58 4 10,42 220 44,11 162 40,83 5 15,46 TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 16 5,57 72 14,44 187 47,14 TOXOPLASMOSIS 1 0,20 1 0,25 TETANUS Q FEBRIS 1 0,20 1 0,25 VARICELLAE 926 322,61 64 166,76 1131 226,76 905 228,11 93 287,56 WEST NILE UKUPNO 5378 1873,67 190 495,11 9298 1864,20 11265 2839,45 339 048,21

Page 40: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

40

NASTAVAK TABLICE 32. B O L E S T

SREDNJE-BOSANSKI /251.714/

HERCEGOVAČ.-NER. /223.471/

ZAPADNO-HERCEG. /81.309/

SARAJEVSKI /446.853/

KANTON 10 /77.757/

U K U P N O FBIH /2.334.348/

BROJ Mb BROJ Mb. BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb

ANGINA STREPTOCOCCICA 98 38,93 48 21,48 1 1,23 182 40,73 1 1,29 648 27,76 AIDS 3 0,67 4 0,17 HIV - infectio 1 0,40 2 0,89 6 1,34 16 0,69 AFP 1 0,04 AMOEBIASIS 7 3,13 2 0,45 15 0,64 ANTIMIKROBNA R. MRSA 4 1,59 3 1,34 9 2,01 16 0,69 BRUCELLOSIS 9 3,58 2 0,89 4 0,90 101 4,33 CHLAMYDIOSIS 1 0,04 ENCEPHALITIS 1 0,45 2 2,46 3 0,67 13 0,56 ECHINOCOCCOSIS 4 1,59 2 0,89 9 0,39 ENTEROCOLITIS ACUTA 393 156,13 98 43,85 17 20,91 1753 392,30 136 174,90 4653 199,33 ERYSIPELAS 3 1,19 5 2,24 1 1,23 8 1,79 38 1,63 FEBRIS HAEMORRHAGICA 5 0,21 GONORRHOEA 2 0,08 GIARDIASIS 1 0,22 1 0,04 HEPATITIS VIROSA A 8 0,34 HEPATITIS VIROSA B 6 2,38 14 3,13 60 2,57 HEPATITIS VIROSA C 10 3,97 1 0,45 12 2,69 48 2,06 HBsAG NOSILAŠTVO 20 7,95 1 0,45 5 1,12 34 1,46 HERPES ZOSTER 43 17,08 73 32,67 9 11,07 546 122,19 6 7,72 904 38,73 ILI/GRIPA 301 119,58 1288 576,36 3730 4587,44 12424 2780,33 331 425,69 35048 1501,40 COMPLICATIO POSTVACCINALIS 1 1,23 1 0,04 INFECTIO PNEUMOCCOCAL. 1 0,04 LEPTOSPIROSIS 3 0,67 32 1,37 LUES 1 0,40 1 0,22 4 0,17 LYME BORELIOSIS 3 0,13 MENINGITIS EPIDEMICA 3 1,19 1 0,45 1 1,29 14 0,60 MENINGITIS VIROSA 1 0,40 3 1,34 1 1,23 1 0,22 2 2,57 19 0,81 SEPSIS MENINGOCOCCIA 1 0,04 MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 1 0,40 3 3,69 1 0,22 22 0,94 MONONUCLEOSIS INFECTIVA 19 7,55 20 8,95 3 3,69 49 10,97 2 2,57 216 9,25 INFECTIO NOSOCOMIALIS 424 94,89 640 27,42 MORBILLI 35 13,90 54 24,16 359 80,34 1677 71,84 PAROTITIS EPIDEMICA 7 2,78 1 0,45 2 2,46 14 3,13 1 1,29 56 2,40 PERTUSSIS 1 0,45 3 0,67 12 0,51 RUBEOLA 6 1,34 8 0,34 SCABIES48 48 19,07 194 86,81 19 23,37 420 93,99 3 3,86 1148 49,18 SCARLATINA 55 21,85 29 12,98 15 18,45 171 38,27 1 1,29 606 25,96 SEPSIS 14 5,56 13 5,82 6 7,38 16 3,58 84 3,60 SALMONELLOSIS 18 7,15 38 17,00 10 12,30 301 67,36 8 10,29 439 18,81 TBC PULMONUM ACTIVA 68 27,01 17 7,61 9 11,07 71 15,89 3 3,86 664 28,44 TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 15 5,96 17 7,61 105 23,50 412 17,65 TOXOPLASMOSIS 1 0,45 3 0,13 Q FEBRIS 1 0,40 2 0,89 5 6,15 1 0,22 11 0,47 VARICELLAE 675 268,16 639 285,94 77 94,70 1657 370,82 199 255,93 6366 272,71

UKUPNO 1853

736,15 2561 1146,01 3911 4810,05 18575 4156,85 694 892,52 54064 2316,02

Page 41: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

41

Tablica 33. Struktura registriranih slučajeva zaraznih bolesti, po vrsti oboljenja i dobnim skupinama, u FBiH za 2015.godinu

BOLEST

DOBNE SKUPINE / SPOL

UKUPNO 0 - 6 7 - 14 15 - 24 25 - 49 50 - 64 65 i > Nepoznato

M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž N varič. gripa

ANGINA STREPTOCOCCICA 116 102 78 68 46 67 57 72 16 19 2 5 648

AIDS 3 1 4

HIV – infectio 13 2 1 16

AFP 1 1

AMOEBIASIS 3 2 1 1 2 2 1 3 15

COMPLICATIO POSTVACCINALIS 1 1

BRUCELLOSIS 2 3 1 15 2 31 10 17 12 2 6 101

CHLAMYDIOSIS 1 1

ENCEPHALITIS 3 3 1 2 2 2 13

ECHINOCOCCOSIS 1 3 2 2 1 9

ENTEROCOLITIS ACUTA 736 584 236 208 345 439 544 630 217 316 152 245 1 4653

ERYSIPELAS 1 1 7 2 7 6 8 6 38

FEBRIS HAEMORRHAGICA 2 3 5

GONORRHOEA 1 1 2

GIARDIASIS 1 1

HEPATITIS VIROSA A 1 1 1 3 1 1 8

HEPATITIS VIROSA B 6 4 23 4 9 6 4 4 60

HEPATITIS VIROSA C 1 22 5 7 7 1 3 2 48

HBsAG NOSILAŠTVO 4 13 1 13 2 1 34

HERPES ZOSTER 3 2 6 6 28 27 72 106 132 179 145 195 3 904

ILI/GRIPA 35048 35048

INFECTIO NOSOCOMIALIS 102 66 4 2 16 14 53 42 62 43 132 100 4 640

LEPTOSPIROSIS 1 8 2 9 4 7 1 32

LYME BORELIOSIS 1 1 1 3

LUES 1 1 1 1 4

MRSA 6 1 1 2 1 5 16

MENINGITIS EPIDEMICA 7 1 1 1 1 1 1 1 14

MENINGITIS VIROSA 3 4 5 2 3 1 1 19

MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 3 4 3 1 4 1 2 1 1 2 22

MONONUCLEOSIS INFECTIVA 45 32 29 37 34 24 6 7 2 216

SEPSIS MENINGOCOCCIA 1 1

MORBILLI 290 245 172 163 198 174 203 221 5 6 1677

INFECTIO PNEUMOCCOCAL. 1 1

PAROTITIS EPIDEMICA 13 11 10 5 2 3 4 4 1 2 1 56

PERTUSSIS 7 5 12

RUBEOLA 1 3 3 1 8

SCABIES 111 89 112 99 95 112 106 119 68 93 72 69 1 2 1148

SCARLATINA 235 161 97 92 9 3 6 1 1 1 606

SEPSIS 19 15 3 1 1 5 2 2 10 6 9 11 84

SALMONELLOSIS 134 139 20 11 17 17 18 21 13 24 8 16 1 439

TBC PULMONUM ACTIVA 1 2 1 2 45 39 121 70 113 46 99 121 3 1 664

TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 31 35 26 15 43 34 74 47 50 25 18 14 412

TOXOPLASMOSIS 1 1 1 3

Q FEBRIS

1 5 1 2 1 1 11

VARICELLAE 725 777 851 840 104 92 66 49 6 3 1 1 2851 6366

UKUPNO 2595 2276 1664 1553 1021 1064 1480 1431 769 820 669 805 9 9 2851 35048 54064

Page 42: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

42

II. ANALIZA PROVOĐENJA PROGRAMA OBVEZNE IMUNIZACIJE U FBiH, 2015. GODINE

Page 43: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

43

1. PROGRAM IMUNIZACIJE U FBiH

Imunizacija predstavlja posebnu mjeru za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, reguliranu Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti („Službene novine Federacije BiH, br.29/05), Pravilnikom o načinu provođenja obvezne imunizacije, imunoprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se podvrgavaju toj obvezi („Službene novine Federacije BiH, br.22/07) i Naredbom o programu obveznih imunizacija pučanstva protiv zaraznih bolesti u 2015. godini („Službene novine Federacije BiH, br. 21/15).

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH u koordinaciji s kantonalnim zavodima za javno zdravstvo su odgovorni za nadzor i evaluaciju provedbe ove posebne mjere prevencije i kontrole zaraznih bolesti.

Kao i prethodnih godina, i u 2015. godini prema Programu obveznih imunizacija stanovništva protiv zaraznih bolesti u Federaciji BiH cijepljenje je vršeno protiv deset zaraznih bolesti: tuberkuloze, hepatitisa B, difterije, pertusisa, tetnusa, protiv bolesti uzrokovane hemofilusom influence tip b, morbila, rubeole i parotitisa.

Tablica 1. Kalendar imunizacije za 2015. godinu

Dob Vrsta cjepiva Napomena

Po rođenju HepB 1+ BCG HepB odmah po rođenju, najbolje u roku od 12-24 sata

1 mjesec HepB 2

2 mjeseca DTP 1 + POLIO 1 + Hib 1 Razmak između pojedinih doza najmanje 30 dana

4 mjeseca DTP 2+ POLIO 2 + Hib 2

6 mjeseci DTP 3 + POLIO 3 + HepB 3

12 mjeseci MRP 1

18 mjeseci Hib 3 + POLIO docjepljivanje

5 godina DTP+POLIO docjepljivanje

6 godina MRP 2

14 godina dT + POLIO docjepljivanje Završni razred osnovne škole

18 godina TT Završni razred srednje škole

(Sukladno Pravilniku o načinu provedbe obvezne imunizacije. Sl.novine FBiH br.22/07, Pravilniku o izmjenama i dopunama Sl.novineFBiH br.19/08, br.6/10 i Naredbi o programu obveznih imunizacija Sl.novine FBiH br.21/15)

Tumač skraćenica: BCG – Bacille Calmette-Guérin-cjepivo protiv tuberkuloze HepB – cjepivo protiv hepatitisa B Hib – cjepivo protiv hemofilusa influence tip b DTP – cjepivo protiv difterije, tetanusa i pertusisa (DTaP ili DTwP) DTPw – cjepivo protiv difterije, tetanusa i pertusisa (celularno) DTPa-IPV – cjepivo protiv difterije, tetanusa, pertusisa (acel.) i inaktivno cjepivo protiv polija POLIO – cjepivo protiv poliomijelitisa (OPV ili IPV) OPV – oralno cjepivo protiv poliomijelitisa

Page 44: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

44

IPV – inaktivno cjepivo protiv poliomijelitisa MRP – cjepivo protiv morbila, rubeole i parotitisa DT (pediatric)- cjepivo protiv difterije i tetanusa za djecu do 7 godina dT (pro adultis) – cjepivo protiv difterije i tetanusa za djecu stariju od 7 godina TT – cjepivo protiv tetanusa

Zbog nestašice kombiniranih cjepiva koja sadrže acelularnu pertusis komponentu na tržištu cjepiva u 2015. godini, Stručno savjetodavno tijelo Federalnog ministarstva zdravstva za imunizaciju, na sastanku održanom u siječnju 2015 god. preporučilo je izmjene u Pravilniku o načinu provođenja imunizacije i Naredbi o imunizaciji za 2015. godinu, kako bi se stvorila mogućnost za cijepljenje bilo kojim dostupnim cjepivom (cjelostaničnim i acelularnim DTP cjepivom). U vezi s navedenim, jedan od zaključaka Centralne radionice o imunizaciji, održanoj povodom obilježavanja Europskog tjedna imunizacije, bio je prelazak na raspored cijepljenja prema kojem se prva doza u primoimunizaciji provodi četverovalentnim cjepivom DTaP-IPV (kombinirano cjepivo protiv difterije, tetanusa, pertusisa acelularno i inaktivno cjepivo protiv poliomijelitisa), dok se ostale doze u primoimunizaciji i docjepljivanju provode trovalentnim DTwP cjepivom (cjepivo protiv difterije, tetanusa i pertusisa-cjelostanično) i OPV-om (oralno cjepivo protiv poliomijelitisa).

1.1 OBUHVAT CIJEPLJENJEM U FEDERACIJI BiH PREMA PROGRAMU OBVEZNE IMUNIZACIJE

Podaci o obuhvatu imunizacijom djece u Federaciji Bosne i Hercegovine prikupljeni su administrativnim metodom, rutinskim izvještavanjem, počevši od zdravstvene ustanove koja obavlja obveznu imunizaciju, preko nadležnih županijskih zavoda za javno zdravstvo do Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

U 2015.godini, obuhvat imunizacijom djece u Federaciji Bosne i Hercegovine, prikazan je u tablicama 4. i 5.

Visok obuhvat imunizacijom od 95,7% ostvaren je cjepivom protiv tuberkuloze.

Za razliku od prethodnih godina, obuhvat s tri doze hepatitis B cjepiva je niži, i iznosi 78,8% (obuhvat s prvom dozom je 95,4%). Nizak obuhvat je sasvim sigurno povezan s odustajanjem kada je riječ o primjeni DTwP cjepiva. Obuhvat cjepivom protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja i dječje paralize ostvaren je sa 76,3%. Kao što je već ranije navedeno, zbog problema s nabavkom kombiniranih cjepiva koja sadrže acelularni pertusis, koncem četvrtog mjeseca DTaP-IPV cjepivo je zamjenjeno DTwP-om.

Podatci o broju cijepljenih u privatnom sektoru nisu nam dostupni, ali je izvjesno da je značajan dio roditelja upravo tu cjepilo djecu cjepivom s acelularnim pertusisom, i da je obuhvat veći od zabilježenog. Docjepljivanje DTP+POLIO cjepivom je provedeno s obuhvatom 68,3%, odnosno DT cjepivom 77,1%. Obuhvat školske djece dT docjepljivanjem je iznosio 93,4% i OPV III docjepljivanje 91,7%.

Obuhvat cjepljenjem protiv hemofilusa influence tip b je iznosio 79,4%, dok je u docjepljivanju u osamnaestom mjesecu života iznosio 75,5%.

U 2015. godini obuhvat prvom dozom MRP cjepiva je iznosio 77,9%, dok je obuhvat drugom dozom MRP cjepiva iznosio 81,5%. I ovdje je također zabilježen pad obuhvata. Uzimajući u obzir i cijepljenu djecu drugih dobnih skupina, obuhvat je iznosio 83,5%, odnosno 89,5%.

Page 45: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

45

Tablica 2. Godišnji obuhvat imunizacijama u Federaciji BiH, 2015.godina (cijepljenje), po kantonima

Vrsta cjepiva

UnskoSanski Posavski Tuzlanski Zeničko-dobojski Bosansko-podrinjski

Srednjobosanski Hercegovačo-neretvanski

Zapadno-hercegovački

Sarajevski Kanton 10 FBiH

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

BCG 2.405 2.123 88,3 210 147 70,0 4.650 4.589 98,7 3.415 3.364 98,5 260 218 83,8 2.017 1.901 94,2 1.900 1.715 90,3 780 736 94,4 4.560 4.553 99,8 420 393 93,6 20.617 19.739 95,7

Hepatitis 1 2.405 2.118 88,1 210 151 71,9 4.650 4.601 98,9 3.415 3.335 97,7 260 208 80,0 2.017 1.902 94,3 1.900 1.730 91,1 780 736 94,4 4.560 4.504 98,8 420 381 90,7 20.617 19.666 95,4

Hepatitis 2 2.405 2.037 84,7 210 188 89,5 4.650 4.542 97,7 3.415 3.201 93,7 275 225 81,8 2.017 1.826 90,5 1.900 1.699 89,4 780 702 90,0 4.500 3.957 87,9 420 418 99,5 20.572 18.795 91,4

Hepatitis 3 2.405 2.030 84,4 210 179 85,2 4.650 4.356 93,7 3.415 2.769 81,1 275 234 85,1 2.017 1.510 74,9 1.900 1.510 79,5 780 516 66,2 4.500 2.721 60,5 420 377 89,8 20.572 16.202 78,8

DTP 1 2.405 1.963 81,6 210 199 94,8 4.500 4.409 98,0 3.415 3.065 89,8 275 224 81,5 2.017 1.774 88,0 1.900 1.550 81,6 780 636 81,5 4.500 3.307 73,5 420 374 89,0 20.422 17.501 85,7

DTP 2 2.405 1.905 79,2 210 161 76,7 4.500 4.073 90,5 3.415 2.848 83,4 275 221 80,4 2.017 1.588 78,7 1.900 1.453 76,5 780 539 69,1 4.500 2.805 62,3 420 338 80,5 20.422 15.931 78,0

DTP 3 2.405 1.823 75,8 210 186 88,6 4.500 4.171 92,7 3.415 2.722 79,7 275 231 84,0 2.017 1.511 74,9 1.900 1.531 80,6 780 512 65,6 4.500 2.540 56,4 420 352 83,8 20.422 15.579 76,3

POLIO 1 2.405 2.077 86,4 210 199 94,8 4.500 4.409 98,0 3.415 3.096 90,7 275 225 81,8 2.017 1.770 87,8 1.900 1.550 81,6 780 636 81,5 4.500 3.318 73,7 420 374 89,0 20.422 17.654 86,4

POLIO 2 2.405 1.899 79,0 210 161 76,7 4.500 4.073 90,5 3.415 2.878 84,3 275 221 80,4 2.017 1.586 78,6 1.900 1.453 76,5 780 542 69,5 4.500 2.807 62,4 420 338 80,5 20.422 15.958 78,1

POLIO 3 2.405 1.777 73,9 210 182 86,7 4.500 4.171 92,7 3.415 2.758 80,8 275 231 84,0 2.017 1.524 75,6 1.900 1.531 80,6 780 512 65,6 4.500 2.555 56,8 420 352 83,8 20.422 15.593 76,4

Hib 1 2.405 2.099 87,3 210 199 94,8 4.500 4.460 99,1 3.415 3.063 89,7 275 224 81,5 2.017 1.747 86,6 1.900 1.546 81,4 780 649 83,2 4.500 3.388 75,3 420 354 84,3 20.422 17.729 86,8

Hib 2 2.405 1.975 82,1 210 160 76,2 4.500 4.328 96,2 3.415 2.850 83,5 275 214 77,8 2.017 1.564 77,5 1.900 1.470 77,4 780 537 68,8 4.500 2.759 61,3 420 359 85,5 20.422 16.216 79,4

MRP 1 2.405 1.987 82,6 210 150 71,4 4.328 4.066 93,9 3.415 2.683 78,6 299 241 80,6 2.017 1.560 77,3 1.850 1.370 74,1 780 466 59,7 4.000 2.449 61,2 420 402 95,7 19.724 15.374 77,9

Page 46: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

46

Tablica 3. Godišnji obuhvat imunizacijama u Federaciji BiH, 2015.godina (docjepljivanje), po kantonima

Vrsta cjepiva

UnskoSanski Posavski Tuzlanski Zeničko-dobojski Bosansko-podrinjski

Srednjobosanski Hercegovačo-neretvanski

Zapadno-hercegovački

Sarajevski Kanton 10 FBiH

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

Br.

pla

nir

anih

Br.

cije

plje

nih

%

Hib 3 2.316 1.914 82,6 210 130 61,9 4.020 4.017 99,9 3.116 2.488 79,8 276 208 75,4 2.090 1.372 65,6 1.800 1.234 68,6 800 447 55,9 3.700 2.006 54,2 420 348 82,9 18.748 14.164 75,5

OPV I rev. 2.214 1.834 82,8 210 130 61,9 4.020 3.928 97,7 3.076 2.517 81,8 276 207 75,0 2.090 1.420 67,9 1.800 1.220 67,8 800 463 57,9 3.700 1.979 53,5 420 361 86,0 18.606 14.059 75,6

DTP rev. 2.341 1.874 80,1 210 145 69,0 4.101 3.936 96,0 3.453 2.645 76,6 234 181 77,4 2.300 1.218 53,0 1.600 782 48,9 800 374 46,8 3.500 1.587 45,3 360 167 46,4 18.899 12.909 68,3

DT ped 350 237 67,7 10 5 50,0 250 237 94,8 150 103 68,7 7 6 85,7 200 187 93,5 1.000 686 68,6 150 146 97,3 1.020 967 94,8 200 0 0,0 3.337 2.574 77,1

OPV II rev.

1.570 1.564 99,6 217 84 38,7 2.392 2.186 91,4 2.302 1.855 80,6 136 89 65,4 2.300 880 38,3 1.300 1.276 98,2 600 311 51,8 2.042 1.406 68,9 380 372 97,9 13.239 10.023 75,7

MRP 2 2.446 2.186 89,4 250 192 76,8 4.500 4.409 98,0 3.640 3.214 88,3 296 201 67,9 2.350 1.476 62,8 1.800 1.550 86,1 910 712 78,2 3.700 2.345 63,4 460 309 67,2 20.352 16.594 81,5

dT adult 3.130 3.122 99,7 360 347 96,4 4.300 4.239 98,6 4.004 3.380 84,4 490 484 98,8 3.350 3.325 99,3 2.500 2.105 84,2 1.550 1.522 98,2 3.500 3.085 88,1 830 814 98,1 24.014 22.423 93,4

OPV III rev.

3.130 3.126 99,9 360 352 97,8 4.300 4.250 98,8 4.004 3.356 83,8 490 484 98,8 3.350 3.197 95,4 2.500 2.076 83,0 1.550 1.514 97,7 3.500 2.871 82,0 830 798 96,1 24.014 22.024 91,7

TT 4.360 4.352 99,8 410 409 99,8 5.233 4.844 92,6 4.768 4.456 93,5 670 663 99,0 3.350 3.224 96,2 2.600 2.521 97,0 1.730 1.706 98,6 3.900 1.590 40,8 830 829 99,9 27.851 24.594 88,3

Page 47: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

47

1.1.1 IMUNIZACIJA PROTIV TUBERKULOZE

I u 2015.godini, obuhvat BCG imunizacijom u Federaciji BiH je iznosio preko 90%, odnosno 95,7%. Od planiranih 20.617 obveznika cijepljeno je njih 19.739. Niža pokrivenost je zabilježena samo u Unsko-sanskom, Posavskom i Bosansko-podrinjskom kantonu (tablica 6).

Tablica 4. Obuhvat (%) BCG cjepivom po kantonima u FBiH, uporedni podaci 2011–2015. godina

Kanton/ godina

Un

sko

-

san

ski

Po

savs

ki

Tuzl

ansk

i

Zen

ičko

-

do

bo

jski

Bo

san

sko

-

po

dri

njs

ki

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

He

rce

gova

čko

-

ne

retv

ans

ki

Zap

adn

o-

he

rce

gova

čki

Sara

jevs

ki

Kan

ton

10

FBiH

2015 88,3 70,0 98,7 98,5 83,8 94,2 90,3 94,4 99,8 93,6 95,7

2014 97,1 77,5 99,4 99,2 96,3 99,1 97,6 99,6 97,5 92,0 98,1

2013 93,8 53,4 92,9 96,4 97,9 92,8 92,8 92,8 98,2 88,4 94,2

2012 96,5 83,7 99,4 99,4 100,0 99,9 98,1 100,0 99,2 100,0 98,8

2011 92,2 96,5 98,3 92,9 91,5 99,4 89,7 94,6 96,2 86,0 95,0

1.1.2 IMUNIZACIJA PROTIV HEPATITISA B

Obuhvat cjepivom protiv hepatitis B je iznosio 78,8% u 2015.godini, odnosno potpuno je cijepljeno 16.202 obveznika. Značajan pad obuhvata zabilježen je u Sarajevskom (60,5%) i Zapadno-hercegovačkom kantonu (66,2%). Jedino je u Tuzlanskom kantonu zabilježen obuhvat preko 90%. U razdoblju 2011-2015., ovo je najniži zabilježeni obuhvat. (tablica 7).

Tablica 5. Obuhvat (%) HepB 1 i HepB 3 dozom po kantonima FBiH, uporedni podaci 2011 – 2015. godina

Kanton

Un

sko

-

san

ski

Po

savs

ki

Tuzl

ansk

i

Zen

ičko

-

do

bo

jski

Bo

san

sko

-

po

dri

njs

ki

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

He

rce

gova

čko

-

ne

retv

ansk

i Za

pad

no

-

he

rce

gova

čki

Sara

jevs

ki

Kan

ton

10

FBiH

2015 Hep B 1 88,1 71,9 98,9 97,7 80,0 94,3 91,1 94,4 98,8 90,7 95,4

HepB 3 84,4 85,2 93,7 81,1 85,1 74,9 79,5 66,2 60,5 89,8 78,8

Stopa odustajanja % 4,2 N/P 5,3 17 N/P 21 13 30 39,6 1,0 17,6

2014 HepB 1

HepB 3

97,4 77,0 100,0 99,2 95,2 100,0 96,9 101,0 97,8 100,0 98,5

91,1 73,5 96,1 88,8 97,0 93,6 84,5 78,1 83,5 99,5 89,4

Stopa odustajanja % 6,5 4,5 3,9 10.5 N/P 6,4 12,79 22,7 14,6 0,5 9,2

2013 HepB 1 93,8 52,5 92,2 95,4 97,0 92,6 94,0 96,5 99,1 84,9 94,2

HepB 3 93,8 72,5 88,7 89,4 93,4 84,6 96,5 87,0 85,5 99,6 88,6

Stopa odustajanja % 0,1 N/P 3,8 6.3 3.7 8,6 2,6 9,8 13.7 N/P 5,9

2012 HepB 1 96,2 82,6 98,9 99,9 98,6 99,8 97,8 100,0 99,0 92,8 98,5

HepB 3 87,3 92,1 84,7 91,0 91,2 87,5 90,0 92,5 84,0 90,0 87,3

Stopa odustajanja % 9,3 N/P 14,4 8,9 7.5 12,3 8,0 7,5 15.15 3,0 11.4

2011 HepB 1 93,4 94,4 100,0 94,9 91,5 99,6 90,7 99,9 93,7 92,6 95,7

HepB 3 81,6 88,6 96,2 87,4 97,0 97,1 93,1 91,8 79,1 91,8 88,7

Stopa odustajanja % 12.6 6.1 3.8 7,9 N/P 2,5 N/P 8,1 15.6 0,9 7.3

N/P=nije primjenjivo

Stopa odustajanja HepB 1 - HepB 3 u 2015. godini u Federaciji BiH je iznosila 17,6%. Stopa odustajanja ispod 10% zabilježena je u Unsko-sanskom, Tuzlanskom i Kantonu 10. Zbog rađanja i cijepljenja prvom dozom izvan matičnih kantona, ova analiza nije bila primjenjiva u nekoliko kantona, odnosno nije odražavala pravu sliku (tablica 7).

Page 48: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

48

1.1.3 IMUNIZACIJA PROTIV DIFTERIJE, TETANUSA, PERTUSISA I POLIOMIJELITISA

Na području Federacije BiH u 2015. godini zabilježen je niži obuhvat DTP cjepivom u odnosu na prethodne godine (tablica 8). Obuhvat cijepljenjem djece do godinu dana s tri doze cjepiva protiv difterije, tetanusa, pertusisa i polimijelitisa je iznosio 76,3%, tj. od planiranih 20.422, cijepljeno je 15.579 dojenčadi (tablica 4). Najniži obuhvat zabilježen je samo u Sarajevskom i Zapadno-hercegovačkom kantonu.

Stopa odustajanja DTP+POLIO 1 – DTP+POLIO 3 u 2015. godini u Federaciji BiH je iznosila 11% (tablica 8). Kada su vrijednosti stope odustajanja ispod 10%, djeca koja su primila početnu dozu DTP+POLIO cjepiva su vrlo vjerojatno primila sve tri potrebne doze, indicirajući visoku razinu zdravstvene zaštite i provedbe programa imunizacije. Najviše stope odustajanja zabilježene su u Sarajevskom i Zapadno-hercegovačkom kantonu (preko 20%).

Tablica 6. Obuhvat (%) DTP 1 – DTP 3 dozom po kantonima FBiH, uporedni podaci 2011 – 2015. godina

Kanton

Un

sko

-sa

nsk

i

Po

savs

ki

Tuzl

ansk

i

Zen

ičko

-

do

bo

jski

Bo

san

sko

-

po

dri

njs

ki

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

He

rceg

ova

čk

o-

ne

retv

ansk

i

Zap

adn

o-

he

rceg

ova

čki Sa

raje

vski

Kan

ton

10

FBiH

2015 DTP+POLIO 1 81,6 94,8 98,0 89,8 81,5 88,0 81,6 81,5 73,5 89,0 85,7

DTP+POLIO 3 75,8 88,6 92,7 79,7 84,0 74,9 80,6 65,6 56,4 83,8 76,3

Stopa odustajanja % 7,1 6,5 5,4 11,2 N/P 15 1,22 20 23,2 6 11

2014 DTaP-IPV1 90,2 75,5 92.3 94,2 97,8 97,1 92,0 83,9 93,2 96,5 92,7

DTaP-IPV 3 85,6 75,5 87,8 87,6 91,1 89,9 84,6 76,3 83,3 102,4 86,2

Stopa odustajanja % 5,1 0 4.87 7.0 6,9 7,4 8,0 9,1 10,6 N/P 7,0

2013 DTaP-IPV1 91,8 69,5 88,3 93,1 96,9 87,6 91,6 89,6 94,7 95,7 91,1

DTaP-IPV 3 91,7 70,3 84,9 87,6 88,4 79,4 90,6 85,9 85,6 99,6 86,5

Stopa odustajanja % 0,1 N/P 3,9 5,9 8,8 9.4 1.09 4.1 9,6 N/P 5,1

2012 DTaP-IPV1 90,1 87,9 94,9 96,8 95,8 95,6 95,3 99,1 96,8 96,8 95,3

DTaP-IPV 3 87,0 84,7 92,1 91,0 91,2 92,1 90,5 93,3 87,4 94,7 90,2

Stopa odustajanja % 3,4 3,6 3,0 6,0 4.80 3.6 5,0 5,9 9.7 2,2 5,4

2011 DTaP-IPV1 89,0 100,0 96,7 95,2 91,5 95,0 98,7 93,9 98,7 99,0 95,8

DTaP-IPV 3 84,5 89,5 96,4 86,3 98,5 90,7 98,1 88,6 77,4 96,2 88,6

Stopa odustajanja % 5,1 10,5 0,3 9,4 N/P 4,5 0.6 5.64 21,6 2,8 7,5

Docjepljivanje protiv difterije, tetanusa, pertusisa i poliomijelitisa se obavlja u petoj godini života. Kao što je ranije navedeno, zbog nestašice četverovalentnog cjepiva na tržištu, u prvom kvartalu 2015. godine, imunizacija se provodila kombiniranim DTaP-IPV cjepivom, dok se u ostatku godine provodila DTwP+OPV cjepivom. Obuhvat docjepljivanjem DTP cjepivom je iznosio 68,3% (tabela 5).

Drugo docjepljivanje protiv difterije i tetanusa provodi se u četrnaestoj godini života. Obuhvat cijepljenjem je u 2015. godini iznosio 93,4% (tablica 5), što predstavlja višu vrijednost u odnosu na 2014. godinu, kada je obuhvat iznosio 77,8%. U 2015. godini, niže vrijednosti obuhvata zabilježene su u Sarajevskom (88,1%), Zeničko-dobojskom (84,4%) i Hercegovačko-neretvanjskom kantonu (84,2%). Obuhvat cjepivom protiv tetanusa u 18 godini života, u 2015. godini je iznosio 88,3%. Obuhvat preko 90% zabilježen je u svim kantonima, izuzev Sarajevskom, gdje je obuhvat cjepivom protiv tetanusa izosio 40,8% (tablica 5). Nizak obuhvat je rezultata kašnjenja isporuke cjepiva.

Docjepljivanje protiv dječje paralize (poliomijelitisa) provodi se u drugoj, petoj i četrnaestoj godini života, oralnim ili inaktivnim cjepivom protiv dječije paralize.

Page 49: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

49

Tablica 7. Obuhvat (%) POLIO docjepljivanjem po kantonima FBiH, uporedni podaci 2011 – 2015. godina

Kanton

Un

sko

-sa

nsk

i

Po

savs

ki

Tuzl

ansk

i

Zen

ičko

-

do

bo

jski

Bo

san

sko

-

po

dri

njs

ki

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

He

rce

gova

čko

-

ne

retv

ans

ki

Zap

adn

o-

he

rce

gova

čki

Sara

jevs

ki

Kan

ton

10

FBiH

2015 POLIO I 82,8 61,9 97,7 81,8 75,0 67,9 67,8 57,9 53,5 86,0 75,6 POLIO II 99,6 38,7 91,4 80,6 65,4 38,3 98,2 51,8 68,9 97,9 75,7

POLIO III 99,9 97,8 98,8 83,8 98,8 95,4 83,0 97,7 82,0 96,1 91,7

2014 POLIO I 83,6 66,5 76,3 90,3 83,9 73,3 74,9 62,6 61,0 90,3 75,8

POLIO II 93,5 98,1 81,8 84,7 86,7 95,7 83,7 63,2 73,8 97,6 83,9

POLIO III 66,8 70,0 73,8 90,0 84,6 82,3 73,8 87,7 72,3 46,7 76,2

2013 POLIO I 90,9 73,4 75,7 93,8 96,6 69,8 82,4 77,1 74,9 93,7 81,0

POLIO II 79,5 51,7 82,5 90,0 97,5 66,9 83,6 79,0 60,6 78,2 77,4

POLIO III 92,9 96,1 71,5 88,3 98,9 98,7 95,3 95,5 63,2 99,8 85,8

2012 POLIO I 92,0 84,8 80,4 91,7 99,0 71,8 87,4 96,8 65,0 87,8 81,4

POLIO II 86,6 65,8 79,8 93,1 99,4 85,4 86,4 81,8 83,8 92,5 85,4

POLIO III 93,9 86,6 85,6 91,9 98,7 96,1 99,1 99,8 99,1 65,9 92,9

2011 POLIO I 89,8 98,4 79,6 93,1 93,6 87,3 96,4 98,5 68,6 100,0 85,0

POLIO II 86,4 77,0 76,7 88,3 98,6 82,5 80,2 113,3 56,1 91,6 79,2

POLIO III 82,9 8,8 78,0 71,7 99,4 98,2 58,5 59,8 32,3 100,0 68,1

Obuhvat u 2015. godini je iznosio: prvo docjepljivanje 75,6%, drugo docjepljivanje 75,7% i treće docjepljivanje 91,7% (tablica 9).

1.1.4 IMUNIZACIJA PROTIV BOLESTI UZROKOVANIH HEMOFILUSOM INFLUENCE TIP B

Obuhvat s tri doze Hib cjepiva, u 2015. Godini u Federaciji BiH, je iznosio 75,5%, odnosno 14.164 cjepljenih (tablica 5). Obuhvat prvom dozom cjepiva je iznosio 86,8%, odnosno drugom dozom 79,4%. Obuhvat preko 90% je zabilježen samo u Tuzlanskom kantonu i iznosio je 99,9%.

U petogodišnjem razdoblju, obuhvat Hib imunizacijom je prosječno iznosio 78% (tablica 10).

Tablica 8. Obuhvat (%) Hib 1, Hib 2 i Hib 3 dozom po kantonima FBiH, uporedni podaci 2011 – 2015. Godina

Kanton

Un

sko

-

san

ski

Po

savs

ki

Tuzl

ansk

i

Zen

ičko

-d

ob

ojs

ki

Bo

san

sko

-

po

dri

njs

ki

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

He

rce

gov

ačko

-

ne

retv

ans

ki

Zap

adn

o-

he

rce

gova

čki

Sara

jevs

ki

Kan

ton

10

FBiH

2015 Hib 1 87,3 94,8 99,1 89,7 81,5 86,6 81,4 83,2 75,3 84,3 86,8

Hib 2 82,1 76,2 96,2 83,5 77,8 77,5 77,4 68,8 61,3 85,5 79,4

Hib 3 82,6 61,9 99,9 79,8 75,4 65,6 68,6 55,9 54,2 82,9 75,5

2014 Hib 1 91,1 76,5 92,7 93,5 98,1 94,4 92,1 83,8 92,6 96,0 92,4

Hib 2 87,8 90,0 91,8 90,1 100,7 92,7 88,3 80,5 86,4 94,1 89,3

Hib 3 91,5 63,0 78,6 90,8 86,1 76,7 75,6 72,7 63,0 101,5 78,8

2013 Hib 1 91,1 65,7 91,0 92,7 97,3 86,3 92,0 89,0 89,9 97,6 90,5

Hib 2 87,4 66,9 92,0 90,8 96,1 86,5 89,3 83,0 79,5 99,8 87,5

Hib 3 94,1 73,4 70,6 89,8 91,6 66,0 83,6 75,3 60,4 97,4 76,2

2012 Hib 1 90,2 73,6 85,1 94,8 95,8 90,0 95,2 99,4 90,8 95,7 90,8

Hib 2 90,2 69,9 73,1 89,6 91,2 84,7 92,8 94,4 84,4 94,0 84,9

Hib 3 89,0 79,1 72,9 83,7 99,4 60,3 87,2 82,8 58,2 88,9 74,8

2011 Hib 1 91,7 99,6 97,4 97,1 100,0 95,0 100,0 99,6 99,3 100,0 97,4

Hib 2 84,2 98,3 97,1 93,6 100,0 94,2 100,0 96,0 84,6 91,2 92,2

Hib 3 87,1 98,4 82,5 93,5 99,2 85,8 96,6 90,9 68,6 100,0 85,0

Page 50: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

50

1.1.5 IMUNIZACIJA PROTIV MORBILA, RUBEOLE I PAROTITISA

U 2015. Godini, obuhvat imunizacijom protiv morbila, rubeole i parotitisa u Federaciji BiH je iznosio 77,9%, tj. Od planiranih 19.724, cijepljeno je 15.374 dojenčadi (tablica 11). Uzimajući u obzir djecu drugih dobnih skupina, obuhvat iznosi 83,5% Postignuti obuhvat je znatno niži od ciljne vrijednosti, koja za MRP cjepivo iznosi 95%. Obuhvat preko 95% je zabilježen samo u Tuzlanskom kantonu.

Tablica 9. Obuhvat (%) MRP 1 i MRP 2 dozom po kantonima FBiH, uporedni podaci 2011 – 2015. Godina

Kanton

Un

sko

-san

ski

Po

savs

ki

Tuzl

ansk

i

Zen

ičko

-

do

bo

jski

Bo

san

sko

-

po

dri

njs

ki

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

He

rce

gova

čk

o-

ne

retv

ansk

i

Zap

adn

o-

he

rce

gova

čki

Sara

jevs

ki

Kan

ton

10

FBiH

2015 MRP 1 82,6 71,4 93,9 78,6 80,6 77,3 74,1 59,7 61,2 95,7 77,9

MRP 2 89,4 76,8 98,0 88,3 67,9 62,8 86,1 78,2 63,4 67,2 81,5

2014 MRP 1 90,5 76,0 88,6 88,7 91,2 99,1 79,6 72,8 91,0 100,5 89,1

MRP 2 93,3 72,8 83,7 90,6 83,4 98,2 91,8 95,1 97,0 93,1 91,5

2013 MRP 1 93,3 69,1 83,9 91,6 98,1 83,4 90,8 87,9 83,2 99,8 87,3

MRP 2 85,7 99,6 82,0 94,5 97,6 83,1 88,0 74,1 86,0 78,4 85,9

2012 MRP 1 92,9 97,4 91,1 92,1 98,9 90,1 97,2 86,9 91,2 99,6 92,2

MRP 2 97,9 69,4 86,4 93,6 98,8 85,3 79,6 74,0 85,3 84,0 85,3

2011 MRP 1 88,6 87,9 82,4 93,2 97,7 97,3 94,8 94,6 77,7 93,0 87,8

MRP 2 76,2 82,9 76,8 91,5 97,5 96,7 97,3 80,8 83,3 100,0 85,5

U 2015. godini zabilježen je pad obuhvata MRP cjepivom u odnosu na proteklo petogodišnje razdoblje. Docjepljivanje MRP cjepivom se vrši u 6 godini. U Federaciji BiH u 2015. godini obuhvat je iznosio 81,5% (tablica 11).

Page 51: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

51

2 POSTVAKCINALNE REAKCIJE

Prema Pravilniku o načinu provođenja obvezne imunizacije, imunoprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se podvrgavaju toj obvezi („Službene novine Federacije BiH“, br.22/07), definirana je procedura u nadzoru nad neuobičajenim reakcijama na primljeno cjepivo. Doktor medicine koji utvrdi neuobičajenu reakciju na primljeno cjepivo dužan je o tome izvjestiti Zavod za javno zdravstvo FBiH na obrascu „Prijava postvakcinalnih komplikacija“.

U 2015. godini, Zavodu za javno zdravstvo FBiH prijavljeno je 28 postvakcinalnih reakcija (tablica 12). Najviše neželjenih postvakcinalnih reakcija prijavljeno je nakon cijepljenja BCG cjepivom (8), odnosno nakon cijepljenja kombiniranim cjepivom protiv difterije, tetanusa i pertusisa: DTwP (7) i DTaP-IPV (4). Sve prijavljene postvakcinalne reakcije u 2015.godini za FBiH, po vrsti cjepiva i obliku reakcije, navedene su u tablici 12.

Tablica 10. Prijavljene postvakcinalne reakcije u FBiH, 2015. godina

Vrsta cjepiva Ukupno dato doza u FBiH,

2015.god.

Broj prijavljenih postvakcinalnih reakcija u FBiH,

2015. godina

Broj postvakcinalnih

reakcija na 10.000 datih doza

Vrsta reakcije

BCG 20.357 8 3,92 -BCG – itis (8)

DT ped + OPV

2.892 2 6,9 - lokalni otok i crvenilo (2)

Tetanus – Ana -Te

25.523 4 1,57

-glavobolja dan poslije vakcinacije (1) -povisoka prolazna temperatura (1) -kratkotrajan gubitak svijesti okarkterisan kao Colaps postvaccionem (1) -bol na mjestu aplikacije, mrak pred očima, mučnina i gubitak svijesti trajanja oko 1 minute (1)

Tetraxim (DTaP-IPV) + HepB

32133 4 1,24

-visoka temperatura dva dana nakon vakcinacije (1) -lokalni otok i crvenilo (3)

OPV + ActHib 28223 1 0,35 -urtikarna ospa po tijelu i ekstremitetima (1)

DTwP+OPV+Hib

49618 1 0,20 -isti dan nakon vakcinacije javila se povišena temperatura, kratkotrajni osip po tijelu (povukao se sam) (1)

DTwP + OPV 26968 1 0,4 -povišena temperatura, proliv (1)

DT ped + OPV 26968 2 0,74 -otok i crvenilo nadlaktice (1)

DTwP + HepB 31781 1 0,31 -lokalno crvenilo i obostrani otok odmah nakon vakcinacije (1)

DTwP 12909 4 3,1 -visoka temperatura, otok ruke, jak plač (4)

Page 52: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

52

3 EPI BOLESTI

Epidemija morbila koja je započela u veljači 2014. godne, nastavila se i u 2015. godini. Zabilježeni su slučajevi morbila u sedam kantona. Ukupno je u 2015. godini prijavljeno 1.677 slučajeva. Necijepljeni ili s nepoznatim cijepnim statusom činili su 87,9% (1.474), nepotpuno cijepljeni 8,2% (138) i cijepljeni s dvije doze 3,9% (65). Gotovo deset posto oboljelih je bilo mlađe od godinu dana, premladi za cijepljenje, koji su trebali biti zaštićeni kolektivnim imunitetom.

Pred kraj 2009. godine, u sklopu Programa eliminacije morbila, rubeole, uveden je laboratorijski nadzor za ove dvije bolesti (Ref. laboratorij UKC u Sarajevu i kontrolni laboratorij u Luksemburgu). U 2015. godini, u tri laboratorije (Sarajevo, Tuzla i Mostar) ukupno je testirano 169 slučajeva, od kojih je 82 bilo pozitivno (48,5%).

Prema preporukama SZO, u cilju eliminacije morbila i rubeole u Europskom regionu, u Federaciji BiH je uveden nadzor baziran na slučaju radi otkrivanja, istraživanja i potvrđivanja sumnjivih slučajeva na morbile i rubeolu u zajednici. U 2015. godini, u bazi podataka napravljenoj za taj tip nadzora, evidentirano je i istraženo 805 slučajeva (48% od ukupno prijavljenih slučajeva).

Osim epidemije morbila, druge cijepljenjem preventabilne bolesti registriraju sporadično

U 2015. godini među bolestima koje se mogu prevenirati cijepljenjem registrirano je 56 slučajeva parotitisa, 12 slučajeva pertusisa i 8 slučajeva rubeole.

Invazivna oboljenja koja uzrokuje hemofilus influence tip b, u Federaciji BiH se ne prijavljuju, tako da pouzdanim informacijama o njima Zavod za javno zdravstvo FBiH ne raspolaže.

Tabela 11. Cijepni status oboljelih od cijepljenjem prevantabilnih bolesti (CPB) u FBiH, po bolesti i dobi, u 2015. godini

Bolest Cijepni status Dobne skupine

Ukupno <1 1 - 4 5 - 9 10 - 14 15 - 19 20 - 29 30+

Morbilli

Cijepljeni 15 14 17 10 9 65

Nepotpuno cijepljeni

29 20 22 36 20 11 138

Necijepljeni 128 193 154 95 94 97 113 874

Nepoznato 21 42 58 84 98 110 187 600

Rubeola

Cijepljeni 1 1

Nepotpuno cijepljeni

Necijepljeni 1 4 5

Nepoznato 1 1 2

Parotitis ep.

Cijepljeni 4 2 1 1 1 9

Nepotpuno cijepljeni

6 2 1 9

Necijepljeni 4 7 1 3 1 1 4 21

Nepoznato 2 4 3 2 2 4 17

Pertussis

Cijepljeni

Nepotpuno cijepljeni

1 1

Necijepljeni 4 4 8

Nepoznato 3 3

Postoje i dalje poteškoće u realizaciji Strategije eliminacije morbila, rubeole i CRS (kongenitalnog rubeola sindroma), jer zahtijevani indikatori kvalitete nadzora se ne mogu postići

Page 53: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

53

pasivnim nadzorom kakav se uglavnom provodi na terenu. Postoje poteškoće u laboratorijskoj potvrdi u referalnom laboratoriju, odnosno u mreži laboratorija, po standardiziranim procedurama. Neophodno je raditi na relizaciji planova proisteklih iz Strategije eliminacije - poboljšanju nadzora, postizanju visokog obuhvata s dvije doze MRP cjepiva i dopunskoj imunizaciji.

Komplikacije koje su zahtijevale hospitalizaciju u smislu pneumonije, meningitisa, pa čak i gubitka ploda kod trudnice oboljele od morbila, 9 % oboljele djece <1 godine života, koja su trebala biti zaštićena kolektivnim imunitetom, kao i druga iskustva sa epidemijom u Federaciji BiH naglašavaju potrebu za implementacijom svih preporuka SZO strateškog plana za eliminaciju morbila i rubeole, 2012-2020. (http://www.who.int/immunization/newsroom/Measles_Rubella_StrategicPlan_2012_2020.pdf).

Implementacija ključnih preporuka Plana, doprinijet će sprečavanju sličnih epidemija u budućnosti, i voditi Federaciju BiH prema eliminaciji morbila i rubeole.

3.1 NADZOR NAD AFP (AKUTNA FLAKCIDNA PARALIZA)

U svijetu je 2015 godine je registriran značajno manji broj oboljelih od dječije paralize (74 slučaja , gdje je izoliran divlji polio virus –WPV, i 31 slučaj, čiji je uzročnik c VDPV), , u odnosu na prethodnu godinu kada je u svijetu registrirano 359 slučajeva dječije paralize. Svi slučajevi izazvani divljim polio virusom su registrirani u endemskim zemljama (Pakistan, Afganistan) ( Tablica br. 12)

Tablica 12. Registrirani slučajevi dječje paralize u svijetu, 2015. godine

Države WPV cVDPV

Afganistan

20 0

Pakistan 54 2

Gvineja 0 7

Lao PDR 0 7

Madagaskar 0 10

Mijanmar 0 2

Nigerija 0 1

Ukrajina 0 2

2

U Federaciji BiH, u 2015. godini je registriran samo 1 slučaj akutne flakcidne paralize, na području Unsko-sanskog kantona.

Slučaj prijavljen od strane UKC Sarajevo, gdje je dijete liječeno. Slučaj je prijavljen i istražen na vrijeme. Uzorci stolice koji su obrađeni u akreditiranoj laboratoriji za polio, Svjetske zdravstvene organizacije (Rim), su negativni na POLIO viruse.

Dijete pregledano nakon 60 dana od pojave bolesti, te sva potrebna dokumentacija prosljeđena Ekspertnoj komisiji za krajnju klasifikaciju slučaja, koja radi pri Ministarstvu civilnih poslova BiH. Slučaj je klasificiran kao - Odbačeni kao poliomijelitis. (Tablica 13).

Page 54: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

54

Tablica 13. Rezultati završne klasifikacije Ekspertne komisije za krajnju klasifikaciju slučaja, u 2015. g., u Federciji BiH

Broj slučajeva AFP-a Konačna klasifikacija

0 Potvrđeni kao poliomijelitis

1 Odbačeni kao poliomijelitis

0 Odgovara poliomijelitisu (definicija SZO)

0 Odgovara poliomijelitisu, moguća povezanost sa vakcinom

0 Potvrđena povezanost sa vakcinom

0 Pregledani od strane odbora, dodatni klinički podaci se čekaju

0 Uvezeni divlji polio virus

0 Uvezeni poliomijelitis koji je kompatibilan

Kliničku dijagnoza slučaja: Encephalomyelitis ac.disseminata (ADEM)

U 2015. godini, osjetljivost nadzora nad AFP je ispod zadane vrijednosti i iznosi 0,3/100.000 djece mlađe od 15 godina (Tablica br...

Tablica14. Indikatori kvaliteta nadzora nad AFP u 2015. godini

Broj odjela koji

izvještavaju o AFP-u

Potpunost izvještavanj

a na nacionalnom nivou (%)

Blagovremenost izvještavanja

na nacionalnom

nivou

Ukupan broj prijavljenih slučajeva AFP bez

poliomijelitisa

Stopa AFP-a bez

poliomijelitisa

% ukupnih slučajeva AFP sa

adekvatnim

uzorcima

Indeks AFP bez

poliomijelitisa

10 100% 100% 1 0,3 100% 100%

Pokrivenost sa 3 doze vakcina protiv dječije paralize, datih na vrijeme, je ispod ciljne (>90%), već duži period (Tablica br 14). Na osnovu izvještaja sa terena, procjenjuje se da je ipak 90,8% djece do 5 godina starosti, dobilo 3 doze POLIO vakcine

Tablica 15. Pokrivenost (%) sa 3 doze polia djece mlađe od jedne godine u FBiH, za razdoblje 2010 – 2015. godina

Pokrivenost vakcinacijom protiv poliomijelitisa

Godina

2011 2012 2013 2014 2015

Procjena nacionalne pokrivenosti (3 doze kod djece < 1 godine)

88,6% 90,2% 86,5% 86,2% 76,4%

Niža pokrivenost sa 3 doze POLIO vakcina, u zadnjih pet godina, registrira, se na području svih kantona Federacije BiH. (Tablica 15 ).

Page 55: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

55

Tablica 16. Pokrivenost (%) sa 3 doze polia djece mlađe od jedne godine u FBiH, za razdoblje 2010. – 2014.godina

Administartivno područje/kanton Godina

2011 2012 2013 2014 2015

Unsko-sanski 84,5 87,0 91,7 85,6 73,9

Posavski 89,5 84,7 70,3 75,5 86,7

Tuzlanski 96,4 92,1 84,9 87,8 92,7

Zeničko-dobojski 86,3 91,0 87,6 87,6 80,8

Bosansko-podrinjski 98,5 91,2 88,4 91,1 84,0

Srednjobosanski 90,7 92,1 79,4 89,9 75,6

Hercegovačkoneretvanski 98,1 90,5 90,6 84,6 80,6

Zapadnohercegovački 88,6 93,3 85,9 76,3 65,6

Sarajevski 77,4 87,4 85,6 83,3 56,8

Kanton 10 96,2 94,7 99,6 102 83,8

Svega 12.8% djece romske nacionalnosti (*MICS 4 istraživanje, (2011-2012.), dobi 18-29 mjeseci je primilo 3 doze polio vakcine. Identificiran je visok stupanj odustajanja vakcinacije djece trećom dozom vakcine protiv dječije paralize.

Globalnom inicijativom Svjetske zdravstvene organizacije, čiji je cilj eradikacija poliomijelitisa, broj slučajeva bolesti smanjio se sa 350 000 na 74 WPV + 28 cVDPV (1988/2015.), ali krajnji cilj – polio-free world još nije postignut.

Financijske nevolje, nedostatak političke volje, ratovi, su doprinijeli zastoju aktivnosti, a svaki zastoj znači ponovno prenošenje virusa. S toga je radna grupa globalne inicijative za eradikaciju poliomijelitisa donijela „Završni strateški plan 2013-2018“ čiji ciljevi su:

∙ Otkriti i prekinuti sav prijenos polija

∙ Ojačati imunizacijske sisteme, uvesti inaktivnu polio vakcinu (IPV) i povući iz upotrebe oralne polio vakcine

∙ Potvrditi eradikaciju/suzbijanje svih WPV (divljeg polio virusa)

∙ Planirati „nasljeđe“ polija – prenijeti znanje, GPEI – naučene lekcije i infrastrukturu, i iskoristiti ih za ostale zdravstvene ciljeve

Ovo će biti obaveza svake zemlje članice Svjetske zdravstvene organizacije.

RCC (Regionalni komitet za cerifikaciju eradikacije poliomijelitisa) i dalje Bosnu i H ercegovinu smatra zemljom rizika od uvoza polija, jer:

∙ Indikatori nadzora nisu optimalni (u 2015–oj godini, osjetljivost nadzora nad AFP je ispod zadane vrijednosti i iznosi 0,3/100 000 djece mlađe od 15 godina).

∙ U zadnjih 5 godina, stupanj pokrivenosti je ispod 90% (osim u 2012. godini, 90,2%, Tablica 14),

∙ Značajan broj kantona sa nižom pokrivenošću sa tri doze vakcine protiv dječije paralize (tablica 15),

∙ Niska pokrivenost POLIO vakcinom među romskom populacijom (MICS 4 istraživanje, FBiH, 2011-2012.) 12.8% djece, dobi 18-29 mjeseci je primilo 3 doze polio vakcine. Identificiran je i visok stepen odustajanja POLIO1-POLIO3.

Page 56: EPIDEMIOLOŠKI NADZOR NAD ZARAZNIM BOLESTIMA U … · 2019-01-04 · morbili, scarlatina i infektivna mononukleoza), značajno mjesto u strukturi zaraznih bolesti zauzimaju akutni

Epidemiološki nadzor nad zaraznim bolestima u Federaciji Bosne i Hercegovine, 2015.godina

56

4. ZAKLJUČAK

Analiza implementacije programa imunizacije ukazuje na to da većina roditelja shvaća vrijednost imunizacije. Ipak, evidentiran je niži obuhvat imunizacijom u odnosu na prethodne godine, što vodi ka padu kvaliteta kolektivnog imuniteta populacije protiv određenih zaraznih bolesti, i prijeti ponovnim sporadičnim ili epidemijskim javljanjem cijepljenjem-preventabilnih bolesti.

U 2015., kao i u 2014. godini Federacija BiH, se suočila s problemom nabavke kombiniranih cjepiva koja sadrže acelularni pertusis, što je za posljedicu imalo izmjenu kalendara cijepljenja. Problemi s nabavkom i izmjena programa izazivaju nezadovoljstvo među općom i stručnom javnosti, te kompromitiraju program imunizacije. Kao odgovor na postojeću globalnu nestašicu kombiniranog cjepiva s acelularnim pertusisom, Svjetska zdravstvena organizacije je izdala Dokument o stavu, u kojem se naglašava da se zaštita postiže nakon primoimunizacije bilo sa cjepivima koja sadrže acelularni i celularni pertusis, i da oba cjepiva imaju izvrsne izvještaje o sigurnosti, te da programi koji sadrže cjepiva s acelularnim pertusisom trebaju razmotriti dodatna docjepljivanja i dodatne strategije. Cijepljenje se obavljalo i u privatnom sektoru, naročito u većim gradovima, ali podatci o broju cijepljenih nisu nam dostupni.

Osim acelularnog pertusisa, isporuke za neka druga cjepiva (dT, TT i OPV), realizirane su s kašnjenjem. Izazovi koji stoje pred učinkovitom nabavkom i koji zahtjevaju rješavanje su: ograničena baza dobavljača, ograničene opcije za nabavku cjepiva, nekoliko proizvođača na europskom tržištu za nove vakcine (npr. proširena potražnja za acelularnim pertusisom), ograničena nabavna moć jer se ugovaraju male količine i izostanak višegodišnjih tendera, nejednakost cijena (cijene za različite formulacije variraju), neučinkoviti sustavi nabavke koji su neprilagođeni specifičnom tržištu cjepiva, te, što je naročito bio slučaj u ovoj godini, kasno raspisivanje tendera (nakon usvajanja proračuna od strane Parlamenta).

Drugi izazovi koji stoje pred programom imunizacije, dio su šireg društvenog fenomena, a vezani su uz tendenciju ka promjeni percepciji rizika, gdje se bolesti koje se mogu prevenirati cjepivom smatraju manje opasnim ili s niskom incidencom, neopravdan strah od cjepiva, skepticizam i nepovjerenje prema državnim ustanovama i farmaceutskoj industriji, izostanak adekvatne medijske potpore, bilo zbog potrage za senzacionalizmom ili nedovoljne edukacije kada je riječ o temama vezanim za zdravstvo, i konačno djelovanje antivakcinalnih lobista, prije svega na internetu i društvenim mrežama.

Potražnja za cjepivima (prema definiciji SZO) i cijepljenjem postoji tamo gdje pojedinci i zajednica traže i zagovaraju cjepiva i usluge cijepljenja. Potražnja za cjepivima postoji tamo gdje pojedinci: razumiju koristi i rizike cijepljenja i bolesti, vjeruju cjepivima i onima koji ih isporučuju, angažirani su i surađuju, sposobni da donose odluke bazirane na znanju, zahtjevaju imunizaciju kao njihovo pravo, zahtjevaju imunizaciju kao njihovu odgovornost. Zemlja mora imati jasnu stragiju kada je riječ o imunizaciji, u cilju sinhronog odgovora svih nositelja Programa imunizacije, održanja i unaprjeđenja dostignutih vrijednosti prema državnim strateškim ciljevima, odnosno prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije i Globalnom/Europskom akcijskom planu cijepljenja.