energija u hrvatskoj energy in cro ati - mingo u hrvatskoj... · energija u hrvatskoj energy in cro...

energija u hrvatskojenergy in croatia 2011

godišnji energetski pregled · annual energy report

republika hrvatska · ministarstvo gospodarstvarepublic of croatia · ministry of economy

ENERGIJA U HRVATSKOJ 2011. GODIŠNJI ENERGETSKI PREGLED

ENERGY IN CROATIA 2011 ANNUAL ENERGY REPORT

SadržajContent

4

ENERGIJA U HRVATSKOJ 2011.

Predgovor

1. OSNOVNI PODACI, GOSPODARSKI I FINANCIJSKI POKAZATELJI

1.1. OsnovnistatističkipodaciRepublikeHrvatske

1.2. GospodarstvoRepublikeHrvatskeu2011.

1.2.1. Pregledgospodarskihkretanja

2. ENERGIJA U HRVATSKOJ 2011.

2.1. Uvod

2.2. Proizvodnjaprimarneenergije

2.3. Uvoziizvozenergije

2.4. Ukupnapotrošnjaenergije

2.5. Energijazaenergetsketransformacije

2.6. Proizvodnjatransformiranihoblikaenergije

2.7. Gubicienergetskihtransformacija

2.8. Potrošnjatransformiranihoblikaenergije

2.9. Energijazapogonenergetskihpostrojenja

2.10.Strukturaukupnoutrošeneenergije

2.11.Neposrednapotrošnjaenergije

2.12.Potrošnjaenergijeuindustriji

2.13.Potrošnjaenergijeuprometu

2.14.Potrošnjaenergijeuopćojpotrošnji

3. NAFTA I DERIVATI NAFTE

3.1. Rezerve

3.2. Kapacitetiunaftnomsustavu

3.2.1. Proizvodnjaiprerada

3.2.2. TransportJadranskimnaftovodom

3.2.3. Prodaja

3.2.4. Biogoriva

3.3. Energetskebilancetekućihgoriva

3.4. Energetskisubjekti

3.5. Cijenenaftnihderivata

4. PRIRODNI PLIN

4.1. Rezerve

4.2. Kapacitetiplinskogsustavaimreže

4.2.1. Proizvodnjaiprerada

Foreword

1 GENERAL DATA, ECONOMIC AND FINANCIAL INDICATORS

1.1 BasicFactsAbouttheRepublicofCroatia

1.2 EconomyoftheRepublicofCroatiain2011

1.2.1 Overviewofeconomictrends

2 ENERGY IN CROATIA 2011

2.1 Introduction

2.2 PrimaryEnergyProduction

2.3 EnergyImportandExport

2.4 TotalPrimaryEnergySupply

2.5 EnergyTransformationInput

2.6 EnergyTransformationOutput

2.7 EnergyConversionLosses

2.8 ConsumptionofTransformedEnergyForm

2.9 EnergySectorOwnUse

2.10 TotalPrimaryEnergySupplybySectors

2.11 FinalEnergyConsumption

2.12 FinalEnergyConsumptioninIndustry

2.13 FinalEnergyConsumptioninTransportSector

2.14 FinalEnergyConsumptioninOtherSectors

3 OIL AND OIL DERIVATES

3.1 Reserves

3.2 OilSectorCapacities

3.2.1 Productionandprocessing

3.2.2 JANAFpipelinetransportation

3.2.3 Sellingcapacities

3.2.4 Biofuels

3.3 EnergyBalancesofLiquidFuels

3.4 EnergyCompanies

3.5 PetroleumProductPrices

4 NATURAL GAS

4.1 Reserves

4.2 GasSectorCapacitiesandNetworks

4.2.1 Productionandprocessing

7

13

15

16

17

33

35

40

46

51

57

63

68

71

79

84

89

93

99

104

111

113

113

113

114

115

116

117

134

135

137

139

139

139

Energija11.indd 4 21/12/2012 16:43

5

ENERGY IN CROATIA 2011

4.2.2. Transport

4.2.3. Skladištenje

4.2.4. Distribucija

4.3. Energetskabilancaprirodnogplina


4.5. Cijeneprirodnogplina

4.5.1. Cijenadobaveprirodnogplina zatarifnekupce

4.5.2. Cijenetransportaprirodnogplina

4.5.3. Cijeneskladištenjaprirodnogplina

4.5.4. Cijeneopskrbeprirodnimplinom tarifnihkupaca

4.5.5. Cijenedistribucijeprirodnogplina

5. ELEKTRIČNAENERGIJA

5.1. Proizvodnikapacitetiimreže

5.1.1. Kapacitetizaproizvodnjuelektrične energije

5.1.2. Kapacitetimreže

5.2. Energetskabilancaelektričneenergije


5.4. Cijeneelektričneenergije

6. TOPLINSKA ENERGIJA

6.1. Zakonodavnookruženje


6.3. Energetskabilancatoplinskeenergije

6.4. Cijenetoplinskeenergije

7. UGLJEN

7.1. Rezerveugljena

7.2. Energetskabilancaugljenaikoksa

7.3. Cijeneugljena

8. OBNOVLJIVI IZVORI

8.1. Klimatološkipokazatelji

8.2. Kapaciteti

8.3. Proizvodnjaelektričneenergije

8.3.1. Visinatarifnestavke

4.2.2 Transportation

4.2.3 Storage

4.2.4 Distribution

4.3 EnergyBalancesofNaturalGas

4.4 EnergyCompanies

4.5 NaturalGasPrices

4.5.1 Naturalgassupplypricefor tariffcustomers

4.5.2 Naturalgastransmissionprices

4.5.3 Naturalgasstorageprices

4.5.4 Pricesofnaturalgassupplytotariff customers

4.5.5 Naturalgasdistributionprices

5 ELECTRICITY

5.1 GenerationCapacitiesandNetworks

5.1.1 Electricitygeneration capacities

5.1.2 Networkcapacities

5.2 EnergyBalanceofElectricity

5.3 EnergyCompanies

5.4 ElectricityPrices

6 HEAT

6.1 LegalFramework

6.2 EnergyCompanies

6.3 EnergyBalanceofHeat

6.4 HeatPrices

7 COAL

7.1 CoalReserves

7.2 CoalandCokeEnergyBalance

7.3 CoalPrices

8 RENEWABLE ENERGY SOURCES

8.1 ClimateIndicators

8.2 Capacities

8.3 ElectricityGeneration

8.3.1 Tariffitem

139

142

143

144

146

148

148

149 150

150

150

153

155

155

161

164

167

168

171

173

173

177

179

183

185

186

188

191

193

197

199

200

6


8.4. Proizvodnjatoplinskeenergije

8.5. Proizvodnjakrutihbiogoriva

8.6. Proizvodnjatekućihbiogoriva

9. ENERGETSKAUČINKOVITOST

9.1. Indeksiitrendovi

9.2. Energetskaučinkovitostuzgradarstvu

9.3. Energetskaučinkovitostuindustriji

9.4. Energetskaučinkovitostuprometu

10.EMISIJEONEČIŠĆUJUĆIHTVARIU ZRAK IZ ENERGETSKOG SEKTORA

10.1.Međunarodneobveze

10.2.Emisijeuzrak

10.2.1.EmisijaSO2

10.2.2.EmisijaNOx 10.2.3.Emisijačestica

10.2.4.EmisijaCO2

11. ENERGETSKE BILANCE

11.1.EnergetskebilancepoIEAmetodi

11.2.EnergetskebilancepoEUROSTATmetodi

12. PRILOZI

12.1.Ogrjevnevrijednostiipretvorbenifaktori

12.2.Skraćeniceiakronimi

12.3.Skraćenicenazivazemalja

8.4 HeatGeneration

8.5 SolidBiofuelsProduction

8.6 LiquidBiofuelsProduction

9 ENERGY EFFICIENCY

9.1. IndicesandTrends

9.2 EnergyEfficiencyinBuildingsSector

9.3 EnergyEfficiencyinIndustrySector

9.4 EnergyEfficiencyinTransportSector

10 AIR POLLUTANT EMISSIONS FROM ENERGY SECTOR

10.1 InternationalObligations

10.2 AirEmissions

10.2.1 SO2emission

10.2.2 NOxemission

10.2.3 Emissionofparticles

10.2.4 CO2emission

11 ENERGY BALANCES

11.1 EnergyBalances(IEAmethod)

11.2 EnergyBalances(EUROSTATmethod)

12 ANNEXES

12.1 NetCalorificValuesandConversionFactors

12.2 AbbreviationsandAcronyms

12.3 OfficialShortCountryNames

207

208

209

211

213

217

220

222

231 233

234

236

237

239

240

245

247

250

255

257

258

259

PredgovorForeword

8


Dear Reader,

WithparticularpleasurewepresentthistwentietheditionoftheEnergyinCroatiaReview.Bypublishingthisenergyreview,theCroatianMinistryofEconomycontinuestoinformdomesticandforeignpublicaboutrelationsanddevelopmentsintheCroatianenergysector.

Asinthepreviousyearsthisreviewencompasses,inacusto-maryandrecognizableway,theinformationonandcharacteri-sticvaluesoftheCroatianenergysectorregardingtheproducti-onandconsumptionofenergyatalllevels.Itgivesthedetailedanalysisofenergyflowsaswellasanumberofinformationoncapacities,reserves,prices,andindividualenergybalancesofcrudeoil,allpetroleumproducts,naturalgas,electricity,heat,coalandrenewableenergysources.Also,thereispresentationofthemaineconomicandfinancialindicators,emissionsofairpollutants,andmainindicatorsofenergyefficiency.ThereviewpresentsenergyefficiencyindexODEX,whichisusedinobservingthelongtermchangesinenergyefficiencyinthesectorsofindustry,transport,householdsandtheothersectorsofenergyconsumption.Finally,thisenergyreviewbringstheenergybalancesoftheRepublicofCroatiaintheyears2010and2011accordingtoEUROSTATandIEAmethodology.

In2011,totalprimaryenergysupplyinCroatiawas6.8percentlowerfromthepreviousyear.Atthesametime,grossdomesticproductwasslightlydecreasedby0.01percent,whichresultedinloweringenergyintensityoftotalenergyconsumptionby6.8percent.TheCroatianenergyintensitylevelwasonly1.2per-centabovetheenergyintensityaverageintheEuropeanUnion(EU27).

Totalprimaryenergyproductionin2011decreasedby18per-centfromthepreviousyear.Duetounfavorablehydrologicalconditionshydropowerutilizationwasasmuchas46.6percentlowerthanin2010.Also,theproductionofnaturalgasdecrea-sedby9.4percent,theproductionofcrudeoildroppedby7.6percentandtheproductionofheatfromheatpumpsby1.7per-cent.Anoppositetrendwasintheproductionoffuelwoodandbiomassaswellasotherrenewableswhichwasgrowing.Theproductionoffuelwoodenergy,industrialwastewoodenergy,andenergyfromwoodenpelletsandbriquetteandenergyfromcharcoalincreasedby34percentinrelationto2010,whiletheoverallproductionofotherrenewableenergygrewby13.3percent.Duetoasignificantfallinprimaryenergyproductiontheenergyself-supplyin2011wasatthelevelof48.9percent,whichis6.6percentlowerfromthepreviousyear.

Poštovani čitatelji,

sosobitimzadovoljstvompredstavljamoVamdvadesetoizdanjeenergetskogpregleda‘’EnergijauHrvatskoj’’.ObjavljivanjemenergetskogpregledaMinistarstvogospodarstvanastavljasinformiranjemdomaćeiinozemnejavnostioodnosimaikretanjimauhrvatskomenergetskomsustavu.

Upregledusuiovegodine,nauobičajeniprepoznatljivnačin,navedenebrojneinformacijeikarakterističneveličinehrvatskogenergetskogsustava,kojeseodnosenaproizvodnjuipotrošnjuenergijenasvimrazinama.Provedenajedetaljnaanalizaener-getskihtijekovateprikazanebrojneinformacijeokapacitetima,rezervama,cijenama,kaoipojedinačneenergetskebilancesirovenafte,svihderivatanafte,prirodnogplina,električneenergije,toplinskeenergije,ugljenaiobnovljivihizvoraenergi-je.Takođersuprikazaniosnovnigospodarskiifinancijskipoka-zatelji,emisijeonečišćujućihtvariuzrakteosnovnipokazateljiefikasnostikorištenjaenergije.PrikazanjeindeksenergetskeučinkovitostiODEX,kojimseprativišegodišnjirazvojenerget-skeučinkovitostiusektoruindustrije,prometa,kućanstavaiukupno.NakrajuenergetskogpregledaprikazanesuenergetskebilanceRepublikeHrvatskeza2010.i2011.godinuizrađenepremaEUROSTATiIEAmetodologiji.

UkupnapotrošnjaenergijeuHrvatskoju2011.godinismanjenajeza6,8postouodnosunaprethodnugodinu.Istodobnojebrutodomaćiproizvodneznatnosmanjenzasamo0,01posto,štojerezultiralosmanjenjemenergetskeintenzivnostiukupnepotrošnjeenergijeza6,8posto.Uodnosunaprosječnuener-getskuintenzivnostuEuropskojuniji(EU27),energetskainten-zivnostuHrvatskojbilajevećazasamo1,2posto.

Ukupnaproizvodnjaprimarneenergijeu2011.godinismanjenajeza18postouodnosunaprethodnugodinu.Zbognepovolj-nihhidrološkihprilikaenergijaiskorištenihvodnihsnagasma-njenajezačak46,6posto.Takođerjesmanjenaproizvodnjaprirodnogplinaza9,4posto,sirovenafteza7,6postokaoitoplinskeenergijekojajeproizvedenakorištenjemtoplinskihcrpkiza1,7posto.Proizvodnjaogrjevnogdrvaibiomaseteostalihobnovljivihizvoraenergijejepovećana.Proizvodnjaogrjevnogdrva,energijedrvnihotpadakauindustriji,energijedrvnihpeletaibriketateenergijedrvenogugljenapovećanajeza34postouodnosuna2010.godinu,aukupnaproizvodnjaenergijeizostalihobnovljivihizvoraza13,3posto.Zbogzna-čajnogsmanjenjaproizvodnjeprimarneenergijevlastitaopskr-bljenostenergijomjeu2011.godiniiznosila48,9posto,štojeza6,6postomanjeuodnosunaprethodnugodinu.

9


Asfortheprimaryenergysupplystructure,energysectorownuseincreasedby5.9percent,whileallothercategoriesofenergyconsumptionwerelowerthantheyearbefore.Energyconversionlosseswereloweredby28.2percentandenergytransportanddistributionlossesby6.8from2010.Finalenergyconsumptiondecreasedby2.5percent,andnon-energyusefellveryslightly,byonly0.1percent.Allsectorsoffinalenergyconsumptionsawadownwardtrendfromthe2010levels:energyconsumptioninindustryin2011decreasedby6.6per-cent,intransportsectorby2.1percentandinothersectorsby1.1percent.

In2011,theshareofrenewablesintotalprimaryenergysupplywasaround17.3percent(accordingtoEIHPmethodology),oraround10.6percentaccordingtoEUROSTATmethodology.TotalproductionofelectricityintheRepublicofCroatiain2011amountedto10830.3GWh,with45percentofenergyproducedfromrenewableenergysourcesincludinglargehydropowerplants.Inthisamountofrenewableenergy,largehydropowerplantsparticipatedwith42percentandtheremaining3percentofelectricitywasgeneratedfromotherrenewablesources(smallhydropowerplants,windenergy,biomassandbiogas).Electricitygeneratedfromrenewablesmadefor26.3percentoftotalelectricityconsumptioncogenerationinCroatiain2011.Here,theelectricityfromlargehydropowerplantshadashareof24.6percent,whiletheelectricityfromotherrenewa-blesmade1.7percentoftotalelectricityconsumption.

During2011theconsumptionofmostofenergyformswasdecreased,withariseonlyintheconsumptionofcoalandcoke,fuelwoodandbiomass,otherrenewables,andjetfuel.Theconsumptionofalmostallpetroleumproductswaslower,exceptthatofjetfuelwhichincreasedby6percent.Thefallinconsumptionofheatingoilwas10.2percent,ofLPG7.8per-cent,andoffueloils4.9percent.Thedecreaseinconsumptionofmotorfuels–motorgasolineanddieselfuel-wassomewhatlower,i.e.,2.3percentand1.3percentrespectively.Amoresignificantdecrease,of20.2percent,wasrecordedintheconsumptionofoilcoke.Theshareofbiogasinmotorfuelsin2011wasabout0.1percent.

TotalconsumptionofelectricityintheRepublicofCroatiain2011amountedto18527.6GWhandwas1.8percentlowerfromthepreviousyear.Theconsumptionofnaturalgaswas2.4percentlower,andtotalconsumptionofheatfellby8.3percent,whiletheconsumptionofcoalandcokeincreasedby2.2per-cent(intons).Theconsumptionoffuelwoodandbiomasswasincreasedby19.8percent.

Ustrukturiukupnepotrošnjeenergijeenergijazapogonenergetskihpostrojenjapovećanajeza5,9posto,doksusveostalepotrebezaenergijomustrukturiukupnepotrošnjesma-njene.Gubicienergetskihtransformacijasmanjenisuza28,2posto,agubicitransportaidistribucijeenergijeza6,8posto.Neposrednapotrošnjaenergijesmanjenajeza2,5posto,aneenergetskapotrošnjazaminimalnuvrijednostodsamo0,1posto.Usvimsektorimaneposrednepotrošnjeostvarenojesmanjenjepotrošnjeenergije.Uodnosunapotrošnjuenergijeostvarenuu2010.godini,potrošnjaenergijeuindustrijiu2011.godinismanjenajeza6,6posto.Takođerjesmanjenapotrošnjaenergijeuprometuza2,1postoipotrošnjaenergijeusektorimaopćepotrošnjeza1,1posto.

Udioobnovljivihizvoraenergijeuukupnojpotrošnjienergijeiznosiojeu2011.godinioko17,3posto(primjenomEIHPmetodologije),odnosnooko10,6posto,akoseuproračunuprimjeniEUROSTATmetoda.UkupnaproizvodnjaelektričneenergijeuRepubliciHrvatskojiznosilajeu2011.godini10830,3GWh,pričemujeizobnovljivihizvoraenergije,uključujućiivelikehidroelektrane,proizvedenooko45posto.Utomepostotkuvelikehidroelektranesudjelovalesus42posto,a3postoelektričneenergijeproizvedenojeizosta-lihobnovljivihizvora(malehidroelektrane,energijavjetra,biomasaibioplin).UukupnojpotrošnjielektričneenergijeuHrvatskoj,električnaenergijaproizvedenaizobnovljivihizvoraenergijesudjelovalajes26,3posto.Pritomejeelektričnaenergijaproizvedenauvelikimhidroelektranamaostvarilaudiood24,6posto,dokjeelektričnaenergijaproizvedenaizostalihobnovljivihizvorasudjelovalas1,7posto.

Tijekom2011.godinesmanjenajepotrošnjavećineoblikaenergije,aporastjeostvarenupotrošnjiugljenaikoksa,ogrjevnogdrvaibiomase,ostalihobnovljivihizvoraimlaznoggoriva.Ostvarenojesmanjenjepotrošnjeskorosvihderivatanafte,asamojeupotrošnjimlaznoggorivaostvarenporastod6posto.Smanjenjeukupnepotrošnjeekstralakogloživoguljaiznosiloje10,2posto,ukapljenogplina7,8posto,aloživihulja4,9posto.Smanjenjepotrošnjemotornihgoriva–motor-nogbenzinaidizelskoggorivabilojeneštomanje,aiznosiloje2,3posto,odnosno1,3posto.Značajnosmanjenjeod20,2postoostvarenojeupotrošnjinaftnogkoksa.Udiobiogorivaumotornimgorivimau2011.godiniiznosiojeoko0,1posto.

UkupnapotrošnjaelektričneenergijeuRepubliciHrvatskoju2011.godiniiznosilaje18527,6GWhtejebilaza1,8postomanjauodnosunaprethodnugodinu.Upotrošnjiprirodnogplinaostvarenojesmanjenjepotrošnjeza2,4posto,ukupna

10


In2011,theenergyefficiencyinCroatiawas,approximately,atthesamelevelasinthepreviousyear.Expressedasenergyefficiencyprogressindex,energyefficiencywasonly0.03indexpointshigherforallfinalenergyconsumerscombined.Comparedtothepreviousyear,thisindexwashigherinthetransportsector,by1.2indexpoints,whiletheindustrialsectorandhouseholdscontinuedapositivetrendofloweringenergyefficiencyprogressindex,by1.6pointseach.Intheperiodfrom1995to2011,therewasapositivetrendofloweringenergyefficiencyprogressindex,whichwasreducedby15.6percentforallfinalenergyuserscombined.Thispositivedevelopmentwasprimarilyduetotwosectors,industryandtransport,whichenhancedtheirenergyefficiencyindexby23.6and18.6percentrespectively.

TheemissionsfromfuelcombustionhaveadominantinfluenceonthetotalnationalSO2,NOxandCO2emissions.Accordingtothepreliminaryresultsfor2011,SO2emissionswere51percentbelowandNOxemissions24percentbelowthelimitssetoutintheRegulationonemissionceilings.Duetoitsglobalimpactontheclimatechange,monitoringofGHGemissiontrends,parti-cularlytheemissionsofCO2,isofparamountimportance.Thetotalemissionsin2011wereestimatedat20.5milliontons,outofwhich88percentistheresultoffuelcombustionsinthesta-tionary(60percent)andmobile(28percent)energysources.Itispossibletorecognizethat,afterCO2emissionincreaseoveranumberofyears,inthelast4yearstherewasaslowdowninCO2 emissions.TheestimatedCO2emissionsin2011werelowerby3percentincomparisonwiththeemissionsinthepreviousyearand11percentlowerthanthe1990emissionslevels.

Averagesalepricesofallpetroleumproductsin2011wereincreasedwithrespectto2010.Theaverageretailpriceofunle-adedmotorgasoline,brandedBMBEURO95,increasedby14.5percent,ofunleadedmotorgasoline,brandedBMBEURO98,by18.4percent,ofdieselfuelbrandedDG-EUROby15.6percent,of“blue”dieselfuel(foragriculture)by18.1percentandoffuelheatinggasoilby21.4percent.

In2011twonewwindpowerplantsWPPCrnoBrdowithinstalledpowerof10MWandWPPEKOd.o.o.ZD1andZD2withinstalledpowerofabout38MWstartedtheelectricitygeneration.Newtransmissionfacilitiesputintoregularopera-tionwere:substations110/10(20)kVZagvozdand110/20kVBruška,andnewtransmissionline2x110kVSamobor-Rakitje.Indistributionnetwork,theconstructionof15capitalprojectsatvoltagelevelsof110kV,35kVand20kVwascompletedandtheconstructionoffournew110/10(20)kVsubstationshasstarted.

potrošnjatoplinskeenergijesmanjenajeza8,3posto,dokjepotrošnjaugljenaikoksapovećanaza2,2posto(utonama).Porastpotrošnjeogrjevnogdrvaibiomaseiznosioje19,8posto.

U2011.godiniučinkovitostpotrošnjeenergijeuHrvatskojostalajenapribližnojednakojraziniuodnosunaprethodnugodinu.Odnosno,energetskaučinkovitostizraženaindeksompoboljšanjaenergetskeučinkovitostipovećanajezasamo0,03indeksnabodazasvefinalnepotrošačeenergijepromatranezajedno.Spomenutiindekspovećanjeuprometuza1,2indek-snaboda,dokjeuindustrijiikućanstvimanastavljenpozitivantrendnjegovogsmanjivanjazapo1,6indeksnihbodova.Tijekomrazdobljaod1995.do2011.godineostvarenjepozitivantrendsmanjivanjaindeksapoboljšanjaenergetskeučinkovitostiza15,6postozasvefinalnepotrošačeenergijepromatranezajed-no.Ovojpozitivnojpromjeninajvišesupridonijelisektoriindu-strijeiprometaspoboljšanjemindeksaenergetskeučinkovitostiza23,6i18,6posto.

EmisijeuslijedizgaranjagorivaimajudominantanutjecajnaukupneemisijeSO2,NOx i CO2.Premapreliminarnimrezultatimaproračunaza2011.godinu,emisijaSO2jebila51posto,aemi-sijaNOx24postonižaodlimitapostavljenihuokviruUredbeoemisijskimkvotama.Zbogglobalnogutjecajanapromjenuklimevrlojevažnopratititrendemisijastakleničkihplinova,naročitoemisijeCO2.UkupnaemisijaCO2u2011.godinijeprocijenjenana20,5milijunatona,odčegaje88postoemisijeposljedicaizgaranjagorivaustacionarnim(60posto)imobilnim(28posto)energetskimizvorima.Možeseuočitidaje,nakonviše-godišnjegporasta,uposljednje4godinedošlodosmanjenjaemisijeCO2.ProcijenjenaemisijaCO2u2011.godinijebilanižaza3postouodnosunaemisijuizprethodnegodineiza11postonižaodrazineemisijeu1990.godini.

Prosječnecijenenaftnihderivatau2011.godinibilesuvišeuodnosuna2010.godinu.Prosječnaprodajnacijenabezolov- nogmotornogbenzinaBMBEURO95povećanajeza14,5posto,bezolovnogmotornogbenzinaBMBEURO98za18,4posto,dizelskoggorivaDG-EUROza15,6posto,dizelskoggorivaDG-PLAVIza18,1postoiloživoguljaekstralakogza21,4posto.

U2011.godinipočelesusradomdvijenovevjetroelektrane:VECrnoBrdosnage10MWteVEEKOd.o.o.ZD1iZD2snageoko38MW.Uprijenosnojmrežiuredovnisupogonstavljenenovetransformatorskestanice110/10(20)kVZagvozdi110/20kVBruška,tenovoizgrađenidalekovod2x110kVSamobor-Rakitje.Udistribucijskojmrežizavršenajeizgradnja15značajnihelektroenergetskihobjekatanaponskerazine110kV,35kVi20kVtejepokrenutaizgradnjačetiritransformatorskestanice

11


Electricitypricesremainedpracticallyunchangedcomparingtothe2010levels,exceptforhouseholdswithlowelectricityconsumption,becausetheDecreeonimplementationofmea-suresformitigationofelectricitypricesincreaseforcitizensandhouseholdsremainedinforceuntilJune2011.

ThepriceofnaturalgasshippingisregulatedbytheDecisionongasshippingpriceforgassuppliersoftariffcustomers(OfficialGazette153/2009)andissetupat1.70HRK/m3/33338.35kJ.In2011,theaveragepriceofnaturalgasforsuppliersondistributionsystemwas1.74HRK/m3/33338.35kJ,whilethepriceofgassupplyforeligiblebuyers(directindustrialconsumers)was2.29HRK/m3/33338.35kJ.Theaveragepriceofgastransportforallcustomersontransporta-tionsystemwas0.19HRKperm3.Theaveragepriceofnaturalgastransportforgassuppliersofcustomersconnectedtothedistributionsystemswas0.21HRKperm3,andforthefinalcustomersintransportationsystemtheaveragepricewas0.17HRKperm3.Theaveragepricefornaturalgasin2011was2.88HRK/m3forhouseholds,4.12HRK/m3forservices,and3.99HRK/m3forindustry.

Theprocedurefortheadoptionofdistrictheatpricefortariffcustomersin2011wasamendedaccordingtotheAmendmentstotheEnergyAct(OfficialGazetteNo.127/10)insuchawaythattherateoftariffitemsforproduction,distribu-tionandsupplyofheatstartingfromNovember2010isdeter-minedbytherepresentativebodyoflocalself-governmentunits.Energycompaniessubmittheproposalforchangingofthetariffitemtotherepresentativebodyofalocalself-governmentunit,whichisthenobligedtoobtaintheopinionoftheCroatianEnergyRegulatoryAgencyontheproposal,andtoenforcethedecisionontariffitemamountswithin30days.Itisimportanttonotethatoutof13oftheenergycompaniesengagedintheproduction,distributionandsupplyofdistrictheatin18Croatiancities,amendmentoftariffitemsfortariffcustomerswasapprovedbyonly5citiesduring2011.

Zagreb,on5December2012

Ministar | Minister

IvanVrdoljak

110/10(20)kV.Cijeneelektričneenergijenisuseznačajnijemijenjale,osimzakupcekategorijekućanstvosniskompotrošnjomelektričneenergije,jerje30.lipnja2011.godineprestalaprimjenaOdlukeoprovedbimjerazaublažavanjeporastacijenaelektričneenergijegrađanimaikućanstvima.

CijenadobaveprirodnogplinaodređenajeOdlukomocijenizadobavuplinadobavljačuplinazaopskrbljivačetarifnihkupaca(„Narodnenovine“,broj153/2009)uiznosuod1,70kn/m3/33338,35kJ.Prosječnacijenaprirodnogplinazaopskrbljivačenadistribucijskomsustavuu2011.godiniiznosilaje1,74kn/m3/33338,35kJ,dokjecijenadobavezapovlaštenekupce(direktneindustrijskepotrošače)iznosila2,29kn/m3/33338,35kJ.Prosječnacijenatransportaprirod-nogplinau2011.godini,zasvekupceplinautransportnomsustavu,iznosilaje0,19knpom3.Prosječnacijenatransportaprirodnogplinazaopskrbljivačeplinomkupacanapriključe-nihnadistribucijskimsustavimaiznosilaje0,21knpom3,azakrajnjekupcenatransportnomsustavu0,17knpom3. Prosječnaprodajnacijenaprirodnogplinau2011.godiniiznosilaje2,88kn/m3zakućanstva,4,12kn/m3usektoruuslugai3,99kn/m3zaindustriju.

Postupakdonošenjacijenatoplinskeenergijezatarifnekupceu2011.godiniizmijenjenjepremaZakonuoizmjeniidopuniZakonaoenergiji(Narodnenovine,broj127/10)nanačindavisinutarifnihstavkizadjelatnostiproizvodnje,distribucijeiopskrbetoplinskomenergijom,odstudenog2010.,određujepredstavničkotijelojedinicelokalnesamouprave.Prijedlogzapromjenuvisinetarifnihstavkipredstavničkomtijelujedinicelokalnesamoupravepodnosienergetskisubjekt,aistotijelojedužnonatajprijedlogpribavitimišljenjeHrvatskeregulatorneagencijeteodlukuovisinitarifnihstavkidonijetiurokuod30dana.Važnojenapomenutikakojeod13energetskihsubjeka-takojiobavljajudjelatnostproizvodnje,distribucijeiopskrbetoplinskomenergijomu18gradovaRepublikeHrvatske,u2011.godinisamou5gradovaodobrenaizmjenatarifnihstavkizatarifnekupce.

UZagrebu,5.prosinca2012.

OSNOVNI PODACI, GOSPODARSKI I FINANCIJSKI POKAZATELJI GENERAL DATA, ECONOMIC AND FINANCIAL INDICATORS

1

15

ENERGY IN CROATIA 20111 GENERAL DATA, ECONOMIC AND FINANCIAL INDICATORS

1.1. Osnovnistatističkipodaci RepublikeHrvatske

Površina:56594km2

Površina teritorijalnih mora i unutrašnjih morskih voda:31067km2

Duljina obalne linije s otocima:5835,3km

Duljina kopnene granice:2028km

Najviši vrh:Dinara(1831m)

Broj otoka (47 nastanjeno): 1 185

Otoci veći od 100 km2: Krk,Cres,Brač,Hvar,Pag, Korčula,Dugiotok,Mljet

Broj stanovnika (popis stanovništva 2001.):4437460

Gustoća stanovništva na km2: 78,5

Glavni grad:Zagreb(779145stanovnika)

Vjeroispovijesti: Rimokatolička,pravoslavna,muslimanska, židovska,protestantskaidruge

Jezik:Hrvatski

Pismo:Latinično

Novčana jedinica:Kuna(kn)

Politički sustav:Parlamentarnademokracija

Sveučilišta: Zagreb,Split,Rijeka,Osijek, Zadar,Dubrovnik,Pula

Nacionalni parkovi: Plitvičkajezera,Krka,Paklenica, Mljet,Risnjak,Brijuni,Kornati, SjeverniVelebit

Izvor | Source: DZS (CBS)

1.1 BasicFactsaboutthe RepublicofCroatia

Area: 56594km2

Territorial sea and inland sea area:31067km2

Length of sea coastline with islands: 5835,3km

Land border length: 2028km

The highest mountain:Dinara(1831m)

Number of islands (47 inhabited): 1 185

Islands over 100 km2: Krk,Cres,Brač,Hvar,Pag, Korčula,Dugiotok,Mljet

Population (2001 Census):4437460

Population density per km2: 78.5

Capital:Zagreb(779145inhabitants)

Religions: RomanCatholic,Orthodox,Islamic, Jewish,Protestantandothers

Language: Croatian

Script:Latin

Currency:Kuna(HRK)

Political system:Parliamentarydemocracy

Universities: Zagreb,Split,Rijeka,Osijek, Zadar,Dubrovnik,Pula

National parks: Plitvičkajezera,Krka,Paklenica, Mljet,Risnjak,Brijuni,Kornati, SjeverniVelebit

16

ENERGIJA U HRVATSKOJ 2011.1. OSNOVNI PODACI, GOSPODARSKI I FINANCIJSKI POKAZATELJI

1.2. GospodarstvoRepublikeHrvatske u2011.godini

Nakonučinakasvjetskefinancijskeigospodarskekrizekojisusenahrvatskogospodarstvounajvećemdijeluodrazilitijekom2009.godine(kadajerealnibrutodomaćiproizvodsmanjen6,9%)iublažavanjanegativnihkretanjau2010.godini(padBDP-aod1,4%),tijekom2011.godinezabilježe-najestagnacijarealneekonomskeaktivnosti.Većinaostalihmakroekonomskihpokazateljatakođerjeu2011.godinizabilježilaneštopovoljnijakretanjauodnosunaostvarenjaiz2010.godine.Industrijskaproizvodnjajesmanjenaza1,2postonameđugodišnjojrazini,štojeusporavanjepadaod0,2postotnabodauodnosuna2010.,prometutrgovininamalojezabilježiorealnirastod1,0posto,dokjebrojnoćenjaturistapovećanza7,0posto.Indeksgrađevinskihradovazabilježiojemeđugodišnjesmanjenjeod9,1postou2011.godini,štojeusporavanjepadaod9,1postotniboduodnosuna2010.godinu.

Brutodomaćiproizvodpoglavistanovnikaueurimazabilježiojepovećanjeod0,3postouodnosuna2010.godinu.

Prvenstvenozbogutjecajarastacijenasirovinanasvjetskomtržištudošlojedoubrzavanjaprosječnegodišnjeinflacijemjereneindeksompotrošačkihcijenas1,1postou2010.na2,3postou2011.godini.Makroekonomskiporemećajiodrazilisuseinatržišteradatejeadministrativnanezaposle-nostu2011.godiniuprosjekuzabilježilameđugodišnjirastod1,0postodokjeprosječnastopaanketnenezaposlenostiporaslas11,8postou2010.godinina13,5postou2011.godini.Deficittekućegračunabilanceplaćanjasmanjenjes1,4postoBDP-au2010.godinina1,4postou2011.,dokjeinozemnidugsmanjens101,2postoBDP-au2010.godinina99,6postou2011.godini.

1.2 EconomyoftheRepublicofCroatia in2011

AftertheimpactsoftheglobaleconomicandfinancialcrisiswhichinfluencedtheCroatianeconomymostlyduring2009,whengrossdomesticproductdroppedbyareal6.9%,andthesofteningofnegativetrendsin2010(GDPdropof1.4%),realeconomicactivityenteredaperiodofstagnationduring2011.Themajorityofothermacroeconomicindicatorsalsorecordedslightlymorefavorabletrendsin2011comparedtotheresultsin2010.Industrialproductionrecordedayear-on-yeardeclineof1.2%,whichdeceleratedby0.2p.p.com-paredto2010.Retailtradeturnoverrecordedarealgrowthof1.0%andthenumberoftouristnightsgrewby7.0%.Theconstructionworksindexrecordedayear-on-yeardropof9.1%in2011,deceleratingitsfallby9.1p.p.incomparisonwith2010.

Grossdomesticproductpercapitaroseby0.3%comparedto2010.

Industrialproductionfellin2011for1.2%,retailtraderecor-dedarealincreaseof1.0%andthenumberoftouristnightsincreasedby7.0%.Primarilyduetothegrowthincommoditypricesinglobalmarkettheaverageannualinflation,mea-suredbyconsumerpriceindex,hasincreasedfrom1.1%in2010to2.3%inyear2011.Macroeconomicdisturbanceswerealsoreflectedinthelabormarket.Administrativeunem-ploymenthasrecordedayear-to-yearriseof1.0%whiletheaveragesurveyunemploymentrateincreasedfrom11.8%in2010to13.5%in2011year.Currentbalanceaccountwasreducedfrom1.4%ofGDPin2010to1.0%in2011year,whileexternaldebtwasreducedfrom101.2%ofGDPin2010to99.6%inyear2011.

17


1.2.1. Pregledgospodarskihkretanja

Realni sektor

Brutodomaćiproizvodjeu2011.godinirealnostagnirao,nakonštojeu2010.padiznosio1,2posto.Sezonskipri-lagođenipodacipokazujukakoje,nakonpadanapočetkugodine,realniBDPtijekomdrugogitrećegtromjesečjarastaopotaknutpovoljnimkretanjimauturizmuteneštovećompotrošnjomkućanstava,anakrajugodineponovnojedošlodozamjetnekontrakcijeukupnegospodarskeaktivnostizbogsmanjenjadomaćepotražnje.

Promatrajućirashodnustranubrutodomaćegproizvoda,gotovosvekategorije,izuzevizvozarobaiusluga(2,2%),uvozarobaiusluga(1,0%)tepotrošnjekućanstava(0,2%),ostvarilesurealnasmanjenjanameđugodišnjojrazini.Najvećerealnosmanjenjezabilježenojekodinvesticijaufiksnikapital,kojesuuodnosuna2010.godinusmanjeneza7,2postodokjedržavnapotrošnjasmanjenaza0,2posto.Promatrajućidoprinosemeđugodišnjemrastubrutodomaćegproizvodau2011.godini,doprinospromjenazaliha(kojeuključujustatističkudiskrepanciju)iznosioje1,0postotnibod,izvozrobaiusluga0,8postotnihbodova,dokjedopri-nospotrošnjekućanstavaiznosio0,1postotnibod.Doprinosdržavnepotrošnjebiojeneutralan,doksunegativandoprinospromjeniBDP-aostvarileinvesticijeufiksnikapital(-1,6postotnihbodova)teuvozrobaiusluga(-0,4postotnaboda).Doprinosizvozarobaiuslugarealnomrastubrutodomaćegnadmašiojeonajizuvozarobaiuslugapajedoprinosnetoizvozabiopozitivaniiznosioje0,4postotnaboda.Obračunbrutodomaćegproizvodasproizvodnestranepokazujedajenajvećimeđugodišnjirealnirastbrutododanevrijednostiu2011.godinizabilježenkoddjelatnostihotelairestorana(4,4%),aslijedifinancijskoposredovanje(2,3%),trgovina(0,9%)tejavnauprava(0,5%).Realnosmanjenjebrutododanevrijednostizabilježenojekoddjelatnostigrađevinar-stva(-9,3%),poljoprivrede(-2,8%),prijevoza,skladištenjaiveza(-1,7%)teindustrije(-0,9%).Ukupnabrutododanavri-jednostzabilježilajerealnumeđugodišnjustagnacijuu2011.godiniuusporedbisprethodnomgodinom.

1.2.1Overviewofeconomictrends

Real sector

In2011,Croatia’sgrossdomesticproductstagnatedinrealterms,afterithaddecreasedby1.2%in2010.Assuggestedbyseasonallyadjusteddata8,realGDP,havingfallenearlyintheyear,wentupagainoverthesecondandthirdquarters,duetofavourablemovementsintourismandaslightstren-gtheningofhouseholddemand,butasdomesticdemandweakened,totaleconomicactivitycontractedmarkedlyattheendoftheyear.

Lookingattheexpendituresideofgrossdomesticproduct,almostallcategories,exceptexportofgoodsandserviceswhichincreasedby2.2%,importsofgoodsandservices(1.0%)andhouseholdsspending(0.2%),havemadearealreductiononannualbasis.Thegreatestreductioninrealtermswasrecordedininvestmentsinfixedcapitalwhichhavedeclined,comparedto2010,for7.2%whilegovernmentspendingwasreducedfor0.2%.Lookingatcontributionstoyear-to-yeargrowthratesofgrossdomesticproductin2011,wecansaythatthecontributionofchangesininventories(includingstatisticaldiscrepancy)amounted0.8percentagepoints,whilethecontributionofpersonaldemandwas0.1percentagepoints.Thecontributionofgovernmentspendingwasneutral,whilenegativecontributiontothechangeinGDPcamefrominvestmentsinfixedcapital(-1.6percentagepoints)andimportsofgoodsandservices(-0.4percentagepoints).Thecalculationofgrossdomesticproductfromtheproductionsideshowsthatthehighestrealannualincreaseingrossvalueaddedin2011wasrecordedinthehotelsandrestaurants(4.4%)followedbyfinancialservices(intermedia-tion)withgrowthrateof2.3%,trade(0.9%)andpublicadmi-nistration(0.5%).Realannualdecreaseingrossvalueaddedin2011wasrecordedintheconstructionsector(-9.3%),agriculture(-2.8%),transport,storageandcommunication(-1.7%)andindustry(-0.9%).Totalgrossvalueaddedhasrecordedrealyear-to-yearstagnationin2011comparedtoyear2010.

18


Slika | Figure 1.2.2. Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika | Gross domestic product per capita Izvor | Source: DZS (CBS) i OECD (IEA)

Slika | Figure 1.2.1. Bruto domaći proizvod | Gross domestic product Izvor | Source: DZS (CBS) i OECD (IEA)

0

20000

40000

60000

80000

1996. 2000. 2005. 2010. 2011.

0

100000

200000

300000

400000

milij

uni U

SD (m

illion

US$

) 200

5

milij

uni (

milli

on) k

n 20

05

Primjenom te aja - using exchange rates [milijuni USD (million US$) 2005]Primjenom pariteta kupovne mo i - using PPP [milijuni USD (million US$) 2005]U nacionalnoj valuti - in nacional currency [milijuni (million) kn 2005]

0

4000

8000

12000

16000

1996. 2000. 2005. 2010. 2011.

0

20000

40000

60000

80000

USD

(US$

) 200

5/st

anov

niku

(cap

ita)

kn 2

005/

stan

ovni

ku (c

apita

)

Primjenom te aja - using exchange rates [(USD (US$) 2005/stanovniku (capita)]Primjenom pariteta kupovne mo i - using PPP [USD (US$) 2005/stanovniku (capita)]U nacionalnoj valuti - in nacional currency [kn 2005/stanovniku (capita)]

19


Cijene

Prosječnimeđugodišnjirastindeksapotrošačkihcijenaubrzanjes1,1postozabilježenihu2010.godinina2,3postou2010.godini.Cijenedobarasuu2011.godinipro-sječnoporasleza3,0posto,doksucijeneuslugasmanjeneza0,4posto.Naubrzanjeinflacijetijekom2011.godinenajvišesuutjecalecijeneprehrane,kojesupovećaneza3,6postouusporedbis2010.godinom,odčegaseponajvišeističerastcijenakruhaižitarica(5,4%),mlijeka,siraijaja(4,8%)teuljaimasti(16,1%).Osimtoga,ubrzanjuinfla-cijetijekom2011.značajnijesupridonijeleicijenegorivaimazivazaosobnavozila,kojesupovećaneza13,3postonameđugodišnjojrazini,duhana(rastod8,7%),tekućihgoriva(22,3%)tecijeneopskrbevodom(4,2%).Spomenutopovećanjecijenaprvenstvenojeposljedicaprelijevanjarastacijenasirovinasasvjetskogtržišta,naročitonafteiprehram-benihsirovina.Najvećiutjecajnaublažavanjemeđugodišnjegrastacijenatijekom2011.godineimalesucijeneodjećeiobuće,kojesusmanjeneza3,3postotecijenetelefonskeitelefaksneopremeiusluga,čijejesmanjenjeiznosilo4,2posto.Inflacijanakraju2011.godinebilajeneštonižaodprosječnestopeinflacije.

Kretanjemjesečnestoperastapotrošačkihcijenau2011.godiniprikazanojenaslici1.2.3.

Prices

Averageyear-to-yeargrowthintheconsumerpriceindexacceleratedfrom1.1%in2010to2.3%in2011.Pricesofgoodsin2011roseonaveragefor3.0%,whilepricesofservicesfor0.4%.Thedominantinfluenceonthemovementofconsumerpricesin2011camefromarisefoodpriceswhichwere3.6%higherthanin2010.Thelargestcontribu-tiontothegrowthinfoodpricescomesfromriseinpricesofbradandgrains(5.4%),milk,cheeseandeggs(4.8%)andcookingoilandfats(16.1%).Exceptthat,accelerationofinflationwasboostedbyriseinpricesoffuelandlubricantsforpersonalvehicles(13.3%riseonyear-to-yearbasis),tobacco(8.7%),oilproducts(22.3%)andpricesofwatersupply(4.2%).Abovementionedriseinoverallpricelevelisconsequenceofspillovereffectofriseincommoditiespricesonglobalmarketespeciallyoilandfoodproducts.Thelargestcontributiontothemitigationofyear-to-yearriseinpricesin2011camefromdecreaseinpricesofapparelandfootwe-ar(-3.3%)andpricesoftelephoneandtelefaxequipment(-4.2%).Infaltionrateattheendof2011wasabitlowerthanaverageinflationrate.

Monthlyconsumerpriceindexgrowthin2011.isshowninFigure1.2.3.

Slika | Figure 1.2.3. Mjesečna stopa rasta potrošačkih cijena | Monthly consumer price index growth Izvor | Source: DZS (CBS)

-0,6 %

-0,4 %

-0,2 %

0 %

0,2 %

0,4 %

0,6 %

0,8 %

1./2

011.

2./2

011.

3./2

011.

4./2

011.

5./2

011.

6./2

011.

7./2

011.

8./2

011.

9./2

011.

10./2

011.

11./2

011.

12./2

011.

20


Monetarna politika

Monetarnapolitikau2011.godinizasnivalasenanastavkuprovođenjapolitikestabilnogtečajadomaćevalutekaoglav-nogpreduvjetaočuvanjafinancijskestabilnostiiniskeinfla-cijeuHrvatskoj.Osimtoga,uokružjuodgođenogoporavkadomaćegospodarskeaktivnostisredišnjajebankapodrža-valavisokulikvidnostmonetarnogsustava.Natajsenačinnastojalopovoljnoutjecatinadomaćeuvjetefinanciranjaipotaknutisnažnijikreditnirastradibržegoporavkadomaćegagospodarstva.

Tijekom2011.godinepokazalosedasamaekspanzivnamonetarnapolitikanijedostatnazasnažnijepovećanjekre-ditneaktivnostibanaka.Slabapotražnjaiizostanakinvesticijaprivatnogsektora,zajednosinadaljevelikimpotrebamafinanciranjadržave,oslabilisuizgledezaoporavakkreditnograsta.Trendrastalošihkreditakojipovećavajunesklonostbanakapreuzimanjudodatnihrizika,dodatnojeograničiodjelovanjemonetarnepolitikenakreditnirast.Također,sveslabijipriljevkapitalaizinozemstvairazduživanjedomaćihsektorapremainozemnimkreditorimadovelisudopojačanihdeprecijacijskihpritisakanadomaćuvalutuudrugompolu-godištu.StogajeHNBkrajemgodinedeviznimintervencija-maipovećanjemstopeobveznepričuvebioprimoranpovućidioprethodnooslobođenelikvidnosti.Unatočopisanimograničenjimasredišnjajebankau2011.godinipovećalameđunarodnepričuveRepublikeHrvatske,osiguravajućivisokstupanjdeviznelikvidnostizemlje.

Jednakokaoi2010.,tijekom2011.godineposlovnebankesunastavileintenzivnofinanciratisredišnjudržavu.Kreditiranjepoduzećaraslojeumjereno,doksekreditiranjestanovništvanijeoporavilo.Rastdomaćihizvorasredstavaznatnoseusporio,pajeu2011.godinizabilježenopovećanofinanciranjeposlovnihbanakaizinozemnihizvora.

Monetary policy

In2011,monetarypolicywasbasedonacontinuedimple-mentationofthepolicyofastableexchangerateforthedomesticcurrencyasthemainpreconditionformaintainingfinancialstabilityandlowinflationinCroatia.Inaddition,intheenvironmentofdelayedrecoveryofdomesticeconomicactivity,thecentralbanksupportedabundantmonetarysystemliquidity.Inthismanner,attemptshavebeenmadetoimprovedomesticfinancingconditionsandboostcreditgrowthinordertobringaboutafasterrecoveryofthedome-sticeconomy.

In2011,expansivemonetarypolicyaloneprovedinsufficientforanyverystronggrowthinbanklending.Poordemandandtheabsenceofprivatesectorinvestments,alongwithstilllargegovernmentfinancingneeds,diminishedprospectsforcreditgrowthrecovery.Upwardtrendinbadloansandincreasingbankaversiontoadditionalrisksfurtherrestrictedtheeffectofmonetarypolicyoncreditgrowth.Furthermore,increasinglylowerforeigncapitalinflowanddeleveragingofdomesticsectorswithrespecttoforeigncreditorsledtostrongerdepreciationpressuresonthedomesticcurrencyinthesecondhalfoftheyear.Accordingly,bytheendoftheyear,theCNBwasforcedtowithdrawpreviouslyreleasedliquiditybyforeignexchangeinterventionsandbyraisingthereserverequirementrate.Despitethedescribedrestrictions,in2011,thecentralbankincreasedtheinternationalreservesoftheRepublicofCroatia,providingahighdegreeofforeigncurrencyliquidityinthecountry.

In2011,justasin2010,bankscontinuedtointenselyfinancethecentralgovernment,corporatelendingwasonamoderateincrease,whilehouseholdlendingfailedtorecover.Growthindomesticsourcesoffundssloweddownconsiderably,sothatbankfinancingfromforeignsourcesrecordedanincreasein2011.

21


Devizni tečaj

Tijekom2011.tečajkunepremaeurubiojepretežnostabilan.Uprvihšestmjesecitečajjebiopriličnostabilan,apovreme-noizloženblagimaprecijacijskimpritiscima.Onisunastaliuuvjetimapoboljšanedeviznelikvidnostibankovnogsustava,čemujepridonijelospuštanjestopeminimalnopotrebnihdeviznihpotraživanjauožujkus20na17posto.Slabiapre-cijacijskipritiscibilisuuveziisasezonskimčiniteljima,tj.priljevomdevizapovezanimsdolascimastranihturistazauskrsneblagdaneipovećanimpriljevomdevizaspočetkompuneturističkesezone.Aprecijacijitečajapridoniojeidodat-nipriljevdevizaodnovogizdanjadržavniheuroobveznica.Unastavkugodinepočelisudjelovatideprecijacijskipritisci,kojisubilijačeizraženiutrećemtromjesečju.Onisuostvare-niuuvjetimaizostankazaduživanjaprivatnihpoduzećauino-zemstvuirazduživanjajavnihpoduzeća.Tometrebapridodatidjelomičnopovlačenjekratkoročnogainozemnogakapitalaizdržavnihvrijednosnica,naštojeutjecalopovećanjepremijezarizikHrvatskenameđunarodnimtržištimakapitala,kaoiodređenosmanjivanjeponudetrezorskihzapisasvalutnomklauzulom.Kakobiublažiladeprecijacijskepritiske,središnjajebankaproveladvijedevizneintervencije,aulistopadujepovisilastopuobveznepričuves13na14posto.Nakontogatečajsestabiliziraoinakrajugodinejeiznosio7,53EUR/HRK,štojedeprecijacijaod2,0postouodnosunatečajnakraju2010.

Prosječnigodišnjitečajkunepremaeuruiznosioje7,43kunezaeurou2011.godini,štopredstavljadeprecijacijukunepremaeuruod2,0postouodnosuna2010.godinu.Tečajkunepremaeurunakrajurazdobljadepreciraoje,odnosnoporastaosa7,39kunezaeurokrajem2010.na7,53kunazaeurokrajem2011.godine.Hrvatskanarodnabankajetijekom2011.godinenadeviznomtržištuinterveniraladvaputa(usrpnjuirujnu),pričemujeizvršenaprodajagotovo0,4mili-jardeeura.

Tečajkunepremaameričkomdolarukretaoseuskladusfluk-tuacijamadolarapremaeurunasvjetskimdeviznimtržištima.Krajemprosinca2011.godinetečajjeiznosio5,82kunezadolar,štopredstavljadeprecijacijuod4,5postoudonosunakraj2010.godine,dokjeprosječnitečajucijeloj2011.godiniiznosio5,34kunazadolartejeuodnosuna2010.godinukunapremadolaruaprecirala2,8posto.

Exchange rate

Thekunavs.euroexchangerateremainedstableduring2011.Quitestableinthefirstsixmonths,thekuna/euroexchangerateoccasionallycameundermildappreciationpressures,duetoaboostprovidedtothebankingsystem’sforeignexchangeliquiditybythecutintherateofthemini-mumrequiredforeigncurrencyclaimsfrom20%to17%inMarch.Mildappreciationpressuresalsostemmedfromseasonalfactors,includingaforeignexchangeinflowfromforeigntouristarrivalsaroundEasterholidaysandanincreaseinforeignexchangeinflowsatthestartofthehightouristseason.Anadditionalforeignexchangeinflowfromanewgovernmenteurobondissuealsocontributedtotheexchangerateappreciation.Theremainingpartoftheyearsawdepre-ciationpressures,intensifyinginthethirdquarter,duetothecessationofforeignborrowingbyprivateenterprisesandthedeleveragingofpublicenterprises.Otherreasonsinclu-dedapartialwithdrawalofshort-termforeigncapitalfromgovernmentsecurities,causedbyanincreaseinCroatia’ssovereignriskpremiumoninternationalcapitalmarketsandadeclineinthesupplyoftreasurybillswithacurrencyclause.Inanefforttodampendepreciationpressures,thecentralbankintervenedtwiceintheforeignexchangemarketandraisedthereserverequirementratefrom13%to14%inSeptember.Thisresultedinastabilisationoftheexchangerate,whichstoodatEUR/HRK7.53attheyear-end,adepre-ciationof2.0%fromtheendof2010.

AnnualaverageHRK/EURexchangeratewasatthelevelof7.43KunafortheEuroin2011,whichrepresentsdeprecia-tionofKunatoEuroatthelevelof2.0%comparedtoyear2010.Attheendoftheyearexchangerateslightlydeprecia-ted,from7.39KunafortheEuroattheendof2010.to7.53KunafortheEuroattheendof2011.CroatianNationalBankintervenedtwotimesin2011(inJulyandSeptember)ontheforeignexchangemarketselingalmost0.4billionEuro.

U.S.dollarexchangeratemovedtoKunainaccordancewiththefluctuationsofDollaragainsttheEuroonworldforeignexchangemarket.SoattheendofDecember2011exchan-gerateamounted5.82KunaforDollar,depreciating4.5%comparedtotheendof2010,whiletheaveragerateacrossthe2011amountedto5.34Kunafordollar,over2010KunaappreciatedtotheDollar2.8%.

22


Odnosi s inozemstvom

U2010.godinijemeđugodišnjepovećanjerobnogizvozaiznosilo9,9postodokjerobniuvozpovećanza9,7postou2011godini.Ukolikoseizrobnogizvozaiuvozaisključikategorijaostalihprijevoznihsredstava,kojaiskrivljujetrendkretanjaukupnerobnerazmjene,robniizvozjeu2011.godinipovećanza11,7posto,auvozza10,9posto.Pokrivenostrobnoguvozarobnimizvozomiznosilajeu2011.godini58,9posto,štojepovećanjeod0,1postotniboduusporedbis2010.godinom.Vanjskotrgovinskideficitjepovećanjeza9,5posto(slika1.2.4.).Ukolikosepromatrarobnarazmjenaizraženauameričkimdolarima,robniizvozjeu2011.godinizabilježiomeđugodišnjirastod7,7posto,dokjerobniuvozpovećanza7,5posto.

External sector

Year-to-yearincreaseinexportofgoods,in2011,amounted9.9%.Atthesametimeyear–to-yearincreaseinimportofgoodsamounted9.7%.Ifwefromexportandimportofgoodsandservicesexcludeothervehiclescategory,whichdistortsthetrendintotaltrade,exportsin2011increasedfor11.7%andimportsfor10.9%.Thecoverageofgoodsimportbygoodsexportswasin201158.9%,anincreaseof0.1per-centagepointscomparedto2010year.(Figure1.2.4).IfweobserveexchangeofcommoditiesexpressedinU.S.dollarterms,exportofgoodsrecordedanannualincreaseof7.7%in2011,whileimportofgoodsincreasedfor7.5%.

Slika | Figure 1.2.4. Račun roba i usluga | Goods and services account Izvor | Source: HNB (CNB)

Promatrajućirobnurazmjenupremadjelatnostimanajvećidoprinospovećanjuizvozau2011.godiniostvarenjeodpro-izvodnjestrojevaiuređaja,čijijeizvozpovećan26,4posto,proizvodnjekoksairafiniranihnaftnihproizvoda(11,8%),pro-izvodnjemetala(37,8%)skupljanjeotpada,djelatnostiobradeizbrinjavanjaotpada;uporabematerijala(38,1%)..Kategorijekojesuu2011.godininajvišedoprinijelesmanjenjurobnog

Lookingattradebysectors,thelargestcontributiontoincrea-seofexportin2011camefromthemanufactureofmachinesandequipment,whoseexportrose26.4%,productionofcokeandrefinedpetroleumproducts11.8%,manufactureofmetal37.8%,andwastecollectionandrecycling38.1%.Categories

-16

-12

-8

-4

0

4

8

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

6,3895,9875,8867,075

6,3675,7765,382

-6,373-5,991-7,416

-10,855-9,47

-8,374-7,522

Milij

ardi

€ /

Billio

n €

Ra un roba / Goods accountRa un usluga / Services account

23


uvozabilesu:proizvodnjekoksairafiniranihnaftnihproizvoda(61,0%),proizvodnjaprehrambenihproizvoda(međugodišnjesmanjenjeuvozaod10,8%),vađenjesirovenafteiprirodnogplina(10,8%)teopskrbaelektričnomenergijom,plinom,paromiklimatizacija(-48,8%).

Deficittekućegračunabilanceplaćanjau2011.godiniizno-sioje446,3milijunaeuratejeuusporedbis2010.godinomsmanjenza26milijunaeuraili5,5posto.Suficitnaračunuuslugaporastaojeuodnosuna2010.godinuza7,0postoodnosnoza442milijunaeura.Najznačajnijastavkaračunausluga,prihodiodturizma,ostvarenisunaraziniod6,6milijardieurau2011.godinitesuzabilježilirastod5,9postouusporedbis2010.godinom.Deficitnaračunudohotkapovećanjetijekom2011.godineza58milijunaeuraili3,7posto,dokjesuficitnaračunutekućihtransferapovećanza29milijunaeuraili2,7postou2011.godini.

Slika | Figure 1.2.5. Struktura inozemnog duga prema sektoru | External debt structure by sector Izvor | Source: HNB (CNB)

thatin2011mostlycontributedtothereductionofimportsweretheproductioncokeandrefinedpetroleumproducts61.0%,foodproduction10.8%,productionofcrudeoilandnaturalgas10.8%,andsupplyofelectricity,gas,steam(-48.8%).

In2011deficitofcurrentaccountofbalanceofpaymentswas446.3millionEurosandcomparedto2010decreasedby26millionEurosor5.5%.Themostimportantelementofserviceaccount,revenuesfromtruism,wereatthelevelof6.6billionEurosin2011,whichis5.9%increasecomparedto2010.Thesurplusoncurrenttransfersaccountslightlyincreasedfor29millionEurosor2.7%inyear2011.

0%

25%

50%

75%

100%

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

15%18%16%14%12%10%

44%45%47%49%44%

35%

25%23%24%25%26%

34%

15%14%13%12%18%20%

Dr ava - GovernmentBanke - BanksOstali doma i sektori - Other domestic sectorsIzravna ulaganja

24


Krajem2011.godineukupniinozemnidugjeiznosio45,7milijardieura.IzraženoupostotkuBDP-ainozemnidugječinio99,6postoBDP-akrajem2011.godine,štojeza1,6postotnihbodovamanjeuodnosuna2010.godinu.Nameđugodišnjojraziniinozemnidugjekrajem2011.smanjenza750milijunaeuraili1,6posto,štojeprvozabilježenomeđugodišnjesmanjenjeinozemnogduga.Promatranopremasektorima,porastinozemnogdugatijekom2011.godinezabilježenjekodinozemnogdugabanaka,uiznosuod875milijunaeura,teinozemnogdugadržave,uiznosuod394milijunaeura.Sdrugestrane,smanjenjeinozemnogdugatijekom2011.godinezabilježenojekoddugavlasničkipovezanihpoduzećaputeminozemnihizravnihulaganja,uiznosuod1,3milijardeeurateinozemnogdugaostalihsek-tora,uiznosuod747milijunaeura.Promatrajućistrukturuinozemnogduga,udioinozemnogdugadržaveuukupnominozemnomdugupovećanjes14,2postouprosincu2010.na15,3postouprosincu2011.godine,audioinozemnogdugabanakas25,41na23,1postoukupnoginozemnogduga.Sdrugestrane,inozemnidugostalihdomaćihsektorajesmanjens45,0postouprosincu2010.na44,1postouprosincu2011.godine,dokjeinozemnidugtemeljeminoze-mnihizravnihulaganjauistomrazdobljuzabilježiosmanjenjes17,6na15,1postoukupnoginozemnogduga.

Makroekonomske projekcije za razdoblje 2013. – 2015.

VladaRepublikeHrvatskejeusrpnju2012.godinedonijelaSmjerniceekonomskeifiskalnepolitikezarazdoblje2013.-2015.radiutvrđivanjasmjerafiskalnepolitikeunarednomtrogodišnjemrazdoblju.

Smjernicesudosadapredstavljaleprvikorakuprocesuplaniranjadržavnogproračunadajućiekonomskeifiskalnepretpostavkenakojimapočivanjegovadaljnjaizrada.

Dokrajaprojekcijskograzdobljaočekujeseubrzanjereal-nograstabrutodomaćegproizvoda.Takoseu2013.godinipredviđarastod1,8posto,u2014.godinirastod3,0postoteu2015.godinirastod3,5posto.Pritombisegospodar-skioporavaktemeljioprvenstvenonapozitivnomdoprinosudomaćepotražnje.ProjiciranakretanjagospodarskeaktivnostiuHrvatskojupromatranomrazdobljubitćepodržanapovolj-

Attheendof2011thetotalexternaldebtamountedto45.7billionEuros,whichrepresents99.6%ofgrossdomesticproduct,whichis1.6percentagepointslowerthanin2010.Externaldebtamountedattheendof2011750millionEurosrepresentingadecreaseof1.6%whichisfirstrecordedfallofexternaldeb.Thelargestincreaseofexternaldebtduring2011wasrecordedinforeigndebtofthebankswhichamounted875millionEuros,andexternaldebtofcentralgovernmentwhichamounted394millionEuros.Decreaseinexternaldebtwasrecordedinthesectorofforeignownedcompanies,whichwasdecreasedthroughdirectinvestmentsamounting1.3billionEuros,andexternaldebtofothersectorswhichamounted747millionEuros.Lookingatthestructureofexternaldebt,theshareofforeigndebtintotalexternaldebtincreasedfrom14.2%inDecemberof2010to15.3%inDecember2010,externaldebtofbankswasreducedfrom25.4%to23.1%,.Externaldebtofothersectorswasreducedfrom45.0%inDecember2010to44.1%inDecember2011,whileexternaldebtfromforeigndirectinvestmentswasredu-cedfrom17.6%to15.1%oftotalexternaldebt.

Macroeconomic outlook for period 2013 – 2015

CroatianGovernmenthasdefinedTheguidelinesfortheeco-nomicandfiscalpolicyfortheperiod2013-2015inJuly2012inordertodeterminethedirectionoffiscalpolicyinthenextthreeyears.

Theguidelinesrepresentthefirststepsofarintheprocessofplanningofthestatebudget,givingeconomicandfiscalassumptionsonwhichrestsitsfurtherdevelopment.

Realgrowthofgrossdomesticproductisprojectedtoaccele-ratebytheendoftheprojectionperiod.Agrowthrateof1.8%isprojectedfor2013,3.0%for2014,and3.5%for2015.Economicrecoveryisprojectedtobedrivenbythepositivecontributionofdomesticdemand.ProjectedeconomictrendsinCroatiaintheobservedperiodwillbebolsteredbymore

25


Tablica | Table 1.2.1. Projekcije makroekonomskih pokazatelja Republike Hrvatske za razdoblje 2013.-2015. | Macroeconomic indicators forecast for period 2013-2015

Naziv Description

2010. 2011.Projekcija/Forecast

2012.

Projekcija/Forecast

2013.

Projekcija/Forecast

2014.

Projekcija/Forecast

2015.

BDP (milijuni HRK) GDP (million HRK) 326980 333956 340801 355 287 374 213 396150

Stopa rasta realnog BDP-a (%) Real GDP growth rate (%) -1,4 0,0 0,0 1,8 3,0 3,5

Potrošnja kućanstava Households’ demand -0,9 0,2 -0,6 0,7 2,7 2,9

Državna potrošnja Government demand -1,6 -0,3 -2,4 -1,6 -0,2 0,9

Bruto investicije u fiksni kapital Gross fixed capital formation -15,0 -7,2 7,4 9,0 4,9 4,3

Izvoz roba i usluga Exports of goods and services 5,2 2,0 -0,8 2,5 4,7 5,9

Uvoz roba i usluga Imports of goods and services -1,4 1,2 1,2 3,5 4,4 4,7

Indeks potrošačkih cijena (%) Consumer price index 1,1 2,3 3,2 2,7 2,4 2,3

Anketna stopa nezaposlenosti (%) Unemployment rate (%) 11,8 13,5 14,4 14,1 13,3 12,2

Izvor | Source: Ministarstvo financija Republike Hrvatske, DZS (CBS), EUROSTAT

1.2.2. Makroekonomskipokazatelji

SažetakglavnihmakroekonomskihtrendovazaRepublikuHrvatskutijekom2011.godineprikazanjeutablici1.2.2.

nijimgospodarskimkretanjimaumeđunarodnomokruženju,prvenstvenojačanjemgospodarskeaktivnostiEuropskeunije(počevšiodkraja2012.godine),naštoukazujuzadnjepro-jekcijeEuropskekomisijeza2012.i2013.godinu.ProjekcijegospodarskograstazaHrvatskuurazdobljunakon2013.godinepočivajunapretpostavcinastavkapovoljnihgospodar-skihkretanjauokruženju.

Sažetakmakroekonomskihprojekcijazarazdoblje2013.–2015.prikazanjeutablici1.2.1.

favorableeconomictrendsintheinternationalenvironment,primarilystrongereconomicactivityintheEuropeanUnion,startingfromlate2012asindicatedbythelatestprojectionsoftheCommissionfor2012and2013.Projectionsofeco-nomicgrowthforCroatiaintheperiodafter2013stemfromtheassumptionofcontinuedfavorableeconomictrendsintheenvironment.

Summaryofmacroeconomicforecastsforperiod2013–2015isgiveninthenexttable.

1.2.2Macroeconomicindicators

Thesummaryofthemainmacroeconomictrendsin2011isshownintheTable1.2.2.

26


Tablica | Table 1.2.2. Makroekonomski pokazatelji Republike Hrvatske | Macroeconomic indicators of the Republic of Croatia

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

BDP (milijuni HRK 2005. stalne cijene) GDP (million HRK, 2005 constant prices)

255708 266 652 279811 293970 300097 279249 275 325 275289

Stopa rasta realnog BDP-a (%) Real GDP growth rate (%)

4,1 4,3 4,9 5,1 2,1 -6,9 -1,2 0,0

BDP (milijuni USD 2005. stalne cijene) GDP (million USD 2005 constant prices)

42976 44 816 47027 49407 50437 46933 46 273 46 267

BDP (milijuni USD 2005. stalne cijene PKM) GDP (million USD 2005 constant prices PPP)

65309 68104 71 465 75081 76710 72 114 71 255 71 227

BDP po stanovniku (USD 2005. stalne cijene) GDP per capita (USD 2005 constant prices)

9682 10089 10592 11 138 11 375 10597 10474 10508

Godišnji rast potrošačkih cijena (%) Year-on-year consumer price growth (%)

2,1 3,3 3,2 2,9 6,1 2,4 1,1 2,3

Tekući račun platne bilance (milijuna EUR) Current account balance (million EUR)

-1 361 -1899 -2 653 -3 151 -4 258 -2293 -482,1 -431,1

Tekući račun platne bilance (% BDP-a) Current account balance (% of GDP)

-4,1 -5,3 -6,6 -7,2 -8,8 -5,2 -1,0 -1,0

Izvoz robe i usluga (% BDP-a) Export of goods and services (% of GDP)

43,1 42,4 42,7 42,1 41,7 35,4 38,6 40,9

Uvoz robe i usluga (% BDP-a) Import of goods and services (% of GDP)

48,9 48,3 49,2 49,3 49,7 39,8 38,6 40,9

Inozemni dug (milijuna EUR. kraj razdoblja) External debt (million EUR. end of period)

22933 25990 29725 33 721 40590 45 244 46 483 45 734

Inozemni dug (% BDP-a) External debt (% of GDP)

69,5 72,1 74,8 77,7 85,4 101,0 101,2 99,6

Nezaposlenost (%, prema ILO) Unemployment rate (%, ILO)

13,8 12,7 11,2 9,6 8,4 9,1 11,8 13,5

Zaposlenost (% prema ILO, stariji od 15.g.) Employment rate (%, ILO, persons over 15)

43,5 43,3 43,6 44,2 44,5 43,3 41,1 39,5

Prosječni devizni tečaj (HRK:EUR) Average exchange rate HRK:EUR)

7,4957 7,4000 7,3228 7,3360 7,2232 7,3396 7,2862 7,4342

Prosječni devizni tečaj (HRK:USD) Average exchange rate HRK:USD)

6,0312 5,9500 5,8392 5,3660 4,9344 5,2804 5,5000 5,3435

Prosječne mjesečne neto plaće (HRK)* Average net monthly wage (HRK)*

4 173 4 376 4603 4 841 5 178 5 311 5 343 5 366

Međunarodne pričuve RH, mil. EUR2 International reserves, mil. EUR2

6 436 7 438 8 725 9307 9121 10376 10660 11195

Izvor | Source: HNB (CNB), DZS (CBS), EUROSTAT

1.2.3. Financijskipokazateljiuenergetici

Financijskipodacizaenergetskisektorucjeliniipojedinačnopodjelatnostimadanisuusljedećimtablicama(utisućamakuna).

1.2.3Energysectorfinancialindicators

Financialdatafortheenergysectoraregiveninaggregateforallcompaniesaswellasforspecificactivities(inthousandsofHRK).

27


Tablica | Table 1.2.3. Konsolidirana bilanca financijskih rezultata | Consolidated financial results

Naziv Description

2010. 2011. 2011./2010.

Broj zaposlenih Employment

28003 26 762 95,57

Ukupni prihodi Revenues

65531456160 71977942553 109,84

Ukupni rashodi Total expenses

61740505499 68 316 148 625 110,65

Dobit prije oporezivanja Income before taxes

4463926415 3859921294 86,47

Gubitak prije oporezivanja Loss before taxes

672975754 199434577 29,63

Porez na dobit Income taxes

817 511 877 747 284 361 91,41

Dobit nakon oporezivanja Net income

3 612 684 871 3 113 781 184 86,19

Gubitak nakon oporezivanja Net loss

639246087 199201617 31,16

Konsolidirani rezultat Consolidated results

2973438784 2914579567 98,02

Izvor | Source: FINA

Tablica | Table 1.2.4. Vađenje ugljena i lignita | Coal and lignite extraction

Naziv Description

2010. 2011. 2011./2010.

Broj poduzetnika Number of employers

2 3 -


4 3 75,00


1793078 1395476 77,8


2649953 2 176 741 82,1


43330 18 465 42,6


900205 2 176 741 88,8


12 736 14 363 112,8


30594 4102 13,4


900205 799730 88,8


-869611 -795628 91,49


28


Tablica | Table 1.2.5. Vađenje sirove nafte i prirodnog plina | Extraction of crude petroleum and natural gas

Naziv Description

2010. 2011. 2011./2010.


5 7 -


121 129 106,61


1909851108 1258243559 65,90


2022519857 1090670015 53,90


44528539 167946003 377,20


157197288 372459 0,20


-22429066 33992345 -151,60


35540708 133953658 376,90


125780391 372459 0,30


-92239683 133581199 -144,82


Tablica | Table 1.2.6. Proizvodnja rafiniranih naftnih proizvoda | Production of refined petroleum products

Naziv Description

2010. 2011. 2011./2010.


17 18 -


10281 9306 90,52


24694965600 28425794144 115,10


22499122374 25 863 118 466 115,00


2215273082 2588521192 116,80


19429856 25 845 514 133,00


411 511 511 598657124 145,50


1803012738 1990023005 110,40


18681023 26004451 139,20


1 784 331 715 1964018554 110,07


29


Tablica | Table 1.2.7. Proizvodnja, prijenos i distribucija električne energije | Electricity generation, transmission and distribution

Naziv Description

2010. 2011. 2011./2010.


185 303 -


13 828 13 463 97,36


23695694080 24945185579 105,30


21 651 248 457 24054689890 111,10


2077869782 973182820 46,80


33424159 82 687 131 247,40


407469774 87889181 21,60


1669280108 885808081 53,10


32304259 83201573 257,60


1636975849 802606508 49,03


Tablica | Table 1.2.8. Proizvodnja plina i distribucija plinovitih goriva distribucijskom mrežom | Gas production and distibution of gaseous fuels through mains

Naziv Description

2010. 2011. 2011./2010.


60 61 -


1947 1992 102,31


3762591526 3881364915 103,20


3742874339 3 827 252 811 102,30


54055281 75437193 139,60


34338094 21325289 62,10


9756791 14 471 883 148,30


43558600 61414295 141,00


33598204 21774074 64,80


9960396 39640221 397,98


30


Tablica | Table 1.2.9. Trgovina na veliko krutim, tekućim i plinovitim gorivima te srodnim proizvodima | Wholesale of solid, liquid and gaseous fuels and related products

Naziv Description

2010. 2011. 2011./2010.


100 104 -


1 822 1869 102,58


11466560768 13465958880 117,40


11822090519 13478170702 114,00


72156401 54 815 621 76,00


427 686 152 67027443 15,70


11190131 12259465 109,60


61 262 123 42578043 69,50


427982005 67049330 15,70


-366719882 -24 471 287 6,67


31


ENERGIJA U HRVATSKOJ 2011. ENERGY IN CROATIA 2011

2

35

ENERGY IN CROATIA 20112 ENERGY IN CROATIA 2011

2.1.Uvod 2.1.Introduction

Značenjekraticanaslici2.1.1.jesljedeće:

GDP-brutodomaćiproizvod TPES-ukupnapotrošnjaenergije TFC-neposrednapotrošnjaenergije GEC-ukupnapotrošnjaelektričneenergije NEC-netopotrošnjaelektričneenergije(bezgubitaka)

TPES/GDP-energetskaintenzivnostukupnoutrošeneenergi-je,veličinakojapokazujeukupnoutrošenuenergijuzaostva-renjejedinicebrutodomaćegproizvoda TFC/GDP-energetskaintenzivnostneposrednepotrošnjeenergije,veličinakojapokazujeneposrednupotrošnjuenergi-jezaostvarenjejedinicebrutodomaćegproizvoda GEC/GDP-energetskaintenzivnostukupnepotrošnjeelek-tričneenergije,veličinakojapokazujeprosječnubrutopotroš-njuelektričneenergijezaostvarenjejedinicebrutodomaćegproizvoda NEC/GDP-energetskaintenzivnostnetopotrošnjeelektričneenergije,veličinakojapokazujeprosječnupotrošnjuelektrič-neenergijebezgubitakazaostvarenjejedinicebrutodoma-ćegproizvoda

U2011.godinibrutodomaćiproizvodneznatnojesmanjenitozasamo0,01postouodnosunaprethodnugodinu.

AcronymsusedinFigure2.1.1:

GDP-GrossDomesticProduct; TPES-TotalPrimaryEnergySupply; TFC-TotalFinalEnergyConsumption GEC-GrossElectricityConsumption; NEC-NetElectricityConsumption(lossesexcluded);

TPES/GDP-TotalPrimaryEnergySupply/GrossDomesticProduct–theratioshowingtheenergyintensityofthetotalprimaryenergysupply,i.e.thetotalprimaryenergysupplyperunitofgrossdomesticproduct; TFC/GDP-energyintensityofthefinalenergyconsumption,themeasurementshowingfinalenergyconsumptionperunitofgrossdomesticproduct; GEC/GDP-GrossElectricityConsumption/GrossDomesticProduct–theratioshowingtheenergyintensityofgrosselectricityconsumption,i.e.theaverageelectricityconsump-tionperunitofgrossdomesticproduct; NEC/GDP-NetElectricityConsumption/GrossDomesticProduct-theratioshowingtheenergyintensityofnetelec-tricityconsumption,i.e.theaverageloss-freeelectricitycon-sumptionperunitofgrossdomesticproduct.

Slika | Figure 2.1.1. Osnovni pokazatelji razvoja | Main indicators of development Izvor | Source: EIHP

0,90

0,95

1,00

1,05

1,10

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

GDP TPES TFC GEC NEC TPES/GDP TFC/GDP GEC/GDP NEC/GDP

36

ENERGIJA U HRVATSKOJ 2011.2. ENERGIJA U HRVATSKOJ 2011.

Ukupnapotrošnjaenergijesmanjenajeza6,8posto,aukupnapotrošnjaelektričneenergijeza1,8posto.Takođerjeza0,9postosmanjenainetopotrošnjaelektričneenergijeukojunisuuključenigubiciprijenosairazdiobe.Onisuu2011.godinismanjeniza9,5posto.

Tijekomrazdobljaod2006.do2011.godinebrutodomaćiproizvodostvariojeblagosmanjenjesprosječnomgodiš-njomstopomod0,1posto,dokjeukupnapotrošnjaenergijeopadalasprosječnomgodišnjomstopomod1,4posto.Upotrošnjielektričneenergijeostvarenesustoperastapajetakoukupnapotrošnjaelektričneenergijeostvarilaporastsprosječnomgodišnjomstopomod0,5posto,anetopotrošnjaod0,7posto.Gubiciprijenosairazdiobeelektričneenergijesmanjivalisuseprosječno0,8postogodišnje.Naslici2.1.1.prikazanjeirazvojneposrednepotrošnjeenergijekojajeupromatranomrazdobljuostvarilatrendsmanjenjasprosječ-nomgodišnjomstopomod0,7posto.

Navedenitrendovirazvojabrutodomaćegproizvoda,ukupnepotrošnjeenergijeipotrošnjeelektričneenergijerezultiralisusmanjenjemenergetskihintenzivnostiu2011.uodnosuna2010.godinu.Energetskaintenzivnostukupnepotrošnjeenergijesmanjenajeza6,8posto,aenergetskaintenzivnostukupnepotrošnjeelektričneenergijeza1,8posto.Energetskaintenzivnostnetopotrošnjeelektričneenergijetakođerjesma-njenaza0,9posto,odnosnoenergetskaintenzivnostneposred-nepotrošnjeenergijeza2,5posto.Tijekomrazdobljaod2006.do2011.godineenergetskaintenzivnostukupnepotrošnjeenergijeostvarilajetrendsmanjenjasprosječnomgodišnjomstopomod1,1posto,odnosnoenergetskaintenzivnostnepo-srednepotrošnjeenergijesmanjivalasesprosječnomgodiš-njomstopomod0,4posto.Energetskeintenzivnostibrutoinetopotrošnjeelektričneenergijeostvarilesutrendporastapajetakoenergetskaintenzivnostbrutopotrošnjeelektričneenergijeraslasprosječnomgodišnjomstopomod0,8posto,aenergetskaintenzivnostnetopotrošnjeelektričneenergijesprosječnomgodišnjomstopomod1posto(slika2.1.1.).

Naslici2.1.2.prikazanjerazvojukupnepotrošnjeenergijeurazdobljuod1988.do2011.godine.Uodnosunaprethodnugodinuukupnapotrošnjaenergijeu2011.godinismanjenajeza6,8posto.Urazdobljuod2006.do2011.godinetakođersemožeprimijetititrendsmanjenjauukupnojpotrošnjiener-gijesprosječnomgodišnjomstopomod1,4posto.Od1992.godine,kadajeuHrvatskojostvarenaminimalnapotrošnja,ukupnapotrošnjaenergijedo2011.godineraslajesprosječ-nomgodišnjomstopomod1,3posto.

In2011grossdomesticproductslightlydecreasedbyonly0.01percentfromthepreviousyear.Totalprimaryenergysupplydecreasedby6.8percent,andtotalelectricitycon-sumptionby1.8percent.Also,netelectricityconsumption,withouttransmissionanddistributionlosses,decreasedby0.9percent.Theselosseswerereducedby9.5percentin2011.

Intheperiodfrom2006to2011,GDPhadwasslowlydecreasingatanaverageannualrateof0.1percent,whiletotalprimaryenergysupplywasdecreasingby1.4peryear.Electricityconsumptionhadagrowingtrendwithanaverageannualrateof0.5percent,andnetelectricityconsumptionwasgrowingatarateof0.7percentannually.Transmissionanddistributionlossesweredecreasingatanaverageannualrateof0.8percent.Figure2.1.1.showsthetrendsinfinalenergyconsumptionwhichintheobservedperiodhadadecreasingtrendbyanaverage0.7percentperyear.

Suchtrendsingrossdomesticproduct,totalprimaryenergysupply,andelectricityconsumptionresultedindecreasingvaluesofenergyintensitiesin2011inrelationto2010.Energyintensityoftotalprimaryenergysupplydecreasedby6.8percent,andenergyintensityoftotalelectricitycon-sumptionby1.8percent.Energyintensityofnetelectricityconsumptionalsodroppedby0.9percent,andenergyintensityoffinalenergyconsumptionby2.5percent.Intheperiodfrom2006to2011energyintensityoftotalprimaryenergysupplywasdecreasingatanaverageannualrateof1.1percent,andenergyintensityoffinalenergyconsumptionwasdecreasingatanaverageannualrateof0.4percent.Energyintensitiesofgrossandnetelectricityconsumptionweregrowing,sothatenergyintensityofgrosselectricityconsumptionwasrisingatanaverageannualrateof0.8per-cent,theenergyintensityofnetelectricityconsumptionatanaverage1percentannually(Figure2.1.1.).

Figure2.1.2.showsthedevelopmentsintotalprimaryenergysupplyintheperiodfrom1988to2011.Comparedtothepreviousyear,totalprimaryenergysupplyin2011decreasedby6.8percent.Theperiodfrom2006to2011alsosawadecreasingtrendintotalprimaryenergysupply,byanave-rageannualrateof1.4percent.From1992,theyearwhenCroatia’senergyconsumptionwasatitsminimum,totalpri-maryenergysupplyuntil2011grewatanaverageannualrateof1.3percent.

37


Slika | Figure 2.1.2. Ukupna potrošnja energije | Total primary energy supply Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 2.1.3. Potrošnja električne energije | Electricity consumption Izvor | Source: EIHP

0

100

200

300

400

500

1988. 1990. 2000. 2010.2011.

PJ

0

5000

10000

15000

20000

1988. 1990. 2000. 2010.2011.

GWh

Bruto potro nja - Gross consumptionNeto potro nja (bez gubitaka) - Net consumptionGubici prijenosa i distribucije - Transmission and Distribution Losses

38


Slika | Figure 2.1.4. Bruto domaći proizvod po stanovniku - PKM | Gross domestic product per capita - PPP Izvor | Source: EIHP

Naslici2.1.3.prikazanjerazvojbrutoinetopotrošnjeelektričneenergijeurazdobljuod1988.do2011.godine.Urazdobljuod2006.do2011.godineprosječnagodišnjastopaporastabrutopotrošnjeelektričneenergijeiznosilaje0,5posto,odnosnonetopotrošnje0,7posto.Urazdobljuod1992.godine,kadajeuHrvatskojostvarenanajmanjapotroš-nja,brutopotrošnjaelektričneenergijeostvarilajeprosječnugodišnjustopuporastaod2,5posto,odnosnonetopotrošnjaelektričneenergijeraslajemalobržesprosječnomgodišnjomstopomod2,6posto.Uistomrazdobljugubicielektričneenergijepovećavalisusesporijetakodajeprosječnagodiš-njastopaiznosila1,1posto.U2011.godiniuHrvatskojje,nakonporastapotrošnjeelektričneenergijeu2010.godini,opetostvarenosmanjenjetakodajebrutopotrošnjaiznosila18527,6GWh,anetopotrošnja16696,9GWh.

Naslici2.1.4.prikazanjeostvarenibrutodomaćiproizvodpostanovnikuu2011.godiniuHrvatskoj,europskimzemljama,SAD-uiJapanu.Brutodomaćiproizvodjeodređenprimjenomparitetakupovnemoćitejeu2011.godiniuHrvatskojizno-siopribližno16177USD2005postanovniku.UodnosunaprosječanbrutodomaćiproizvoduEuropskojuniji(EU27),brutodomaćiproizvodpostanovnikuuHrvatskojbiojemanjiza40,3posto.Utrinaesteuropskihzemaljaostvarenjemanjibrutodomaćiproizvod,dokjeusvimostalimzemljamaprika-zanimnaslicionbioveći.

Figure2.1.3.showsthedevelopmentsingrossandnetelectricityconsumptionintheperiodfrom1988to2011.Intheperiodfrom2006to2011theaverageannualrateofelectricityconsumptiongrowthwas0.5percent,andinnetelectricityconsumptionitwas0.7percent.Intheperiodfrom1992,whenCroatiarealizedthelowestenergyconsumptionlevel,grosselectricityconsumptionhadanaverageannualgrowingrateof2.5percent;netelectricityconsumptionofthatperiodhadaslightlyfastergrowthatanaveragerateof2.6percentannually.Inthesameperiodelectricitylossesincreasedataslowerpacebyanaverage1.1percentperyear.In2011,aftergrowingelectricityconsumptionin2010,theconsumptionagaindecreased,andgrossconsumptionamountedto18527.6GWh,whilenetconsumptionwas16696.9GWh.

Figure2.1.4.showsGDPperinhabitantin2011inCroatia,theEuropeancountries,USAandJapan.Grossdomesticproductisdeterminedbyapplicationofpurchasingpowerparitiesandin2011theCroatianGDPwasapproximately16177USD2005percapita.InrelationtotheaverageGDPintheEuropeanUnion(EU27),GDPperinhabitantinCroatiawas40.3percentlower.ThirteenEuropeancountrieshadGDPlowerthanCroatian,whileallotherEUcountriesshownintheFigurebelowhadhigherGDPlevels.

0

10000

20000

30000

50000

40000

60000

70000

LU NO US CH IE NL AT SE DE IS BE GB DK FI JP FR EU27 IT ES SI CZ GR PT SK EE PL LT HU HR RU LV TR BY BG RS RO ME MK AL BA UA MD

USD

2005

/sta

novn

iku

- US$

200

5/in

habi

tant

39


Slika | Figure 2.1.5. Energetska intenzivnost ukupne potrošnje energije - PKM | Total primary energy supply intensity - PPP Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 2.1.6. Intenzivnost bruto potrošnje električne energije - PKM | Gross electricity consumption intensity - PPP Izvor | Source: EIHP

0

100

300

200

400

500

IE GB GR CH ES IT DK PT DE TR LU EU27 AT HR JP NL LT FR AL HU PL SI RO MK BE SK US LV CZ SE NO BG RS FI ME BY EE MD BA RU UA IS

kgen

/10

3 US

D 20

05 -

kgoe

/10

3 US

$ 20

05

0

200

400

800

600

1000

IE GB NL DK IT CH DE LT TR GR PL ES EU27 PT AT LU HU RO HR LV SK BE AL SI FR CZ JP BY US EE BG MK SE RS BA MD RU FI NO ME UA IS

kWh/

103

USD

2005

- kW

h/10

3 US

$ 20

05

Naslikama2.1.5.i2.1.6.prikazanesuenergetskeintenziv-nostiukupnepotrošnjeenergijeibrutopotrošnjeelektričneenergije.OdređenesukorištenjembrutodomaćegproizvodaodređenogprimjenomparitetakupovnemoćiiizraženoguUSD2005.U2011.godiniuHrvatskojjezaostvarenjetisućuUSD2005određenihprimjenomparitetakupovnemoćiutro-

Figures2.1.5.and2.1.6.presentthevaluesofenergyinten-sitiesoftotalprimaryenergysupplyandgrosselectricityconsumption.TheyareestablishedbyuseofgrossdomesticproductdeterminedbyapplicationofpurchasingpowerparitiesandexpressedinUSD2005.In2011,inCroatiaforrealizationofonethousandUSD2005determinedbyPPP,

40


šeno129kgekvivalentnenafteukupneenergije,štojesamoza1,2postovišeuodnosunaprosjekuEuropskojuniji(EU27).Povoljnijevrijednostienergetskeintenzivnostiukupnoutrošeneenergijeostvarenesuu13promatranihzemalja,dokostalezemljeprikazanenasliciimajulošijuenergetskuintenzivnost.UkupnapotrošnjaelektričneenergijezatisućuUSD2005brutodomaćegproizvoda,određenogprimjenomparitetakupovnemoći,uHrvatskojjeu2011.godiniiznosila260kWh,štojeza8postovišeuodnosunaeuropskiprosjek(EU27).Uodnosunapojedineeuropskezemljeenergetskaintenzivnostukupnepotrošnjeelektričneenergijenepovolj-nijajeuodnosunaenergetskuintenzivnostukupnoutrošeneenergije,pajetakouosamnaestzemaljanasliciostvarenamanjapotrošnjaelektričneenergijezajedinicubrutodoma-ćegproizvoda.

2.2. Proizvodnjaprimarneenergije

Proizvodnjaprimarneenergijetijekomrazdobljaod2006.do2011.godineprikazanajeutablici2.2.1.Naslici2.2.1.prikazanjerazvojproizvodnjeprimarneenergijeod1988.godine.Proizvodnjaprimarneenergijeu2011.godinisma-njenajeza18postouodnosunaprethodnugodinu.Zbognepovoljnihhidrološkihprilikaenergijaiskorištenihvodnihsnagasmanjenajezačak46,6posto.Takođerjesmanjenaproizvodnjaprirodnogplina,sirovenaftekaoitoplinskaenergijakojajeproizvedenakorištenjemtoplinskihcrpki.Proizvodnjaprirodnogplinabilajemanjaza9,4posto,sirovenafteza7,6posto,atoplinskeenergijeza1,7posto.Proizvodnjaogrjevnogdrvaibiomaseteostalihobnovljivihizvoraenergijejepovećana.Proizvodnjaogrjevnogdrva,energijadrvnihotpadakauindustriji,energijadrvnihpeletaibriketateenergijadrvenogugljenapovećanajeza34postouodnosuna2010.godinu.Uenergijiostalihobnovljivihizvorasadržanajeenergijevjetra,energijaSunca,geotermalnaenergija,biodizelibioplin.Ukupnaproizvodnjateenergijepovećanajeza13,3posto.

129kgofoilequivalentoftotalenergywasused.Thisisonly1.2percentabovetheEuropeanUnionaverage(EU27).Morefavorablevaluesofenergyintensityoftotalprimaryenergysupplywererecordedin13observedcountries,whileothercountriesintheFigureabovehadlessfavorableenergyinten-sities.In2011,totalelectricityconsumptionforonethousandUSD2005ofGDP,determinedbyPPPinCroatiawas260kWh,whichis8percentabovetheEuropeanaverage(EU27).WhencomparedtoindividualEuropeancountries,energyintensityofgrosselectricityconsumptionislessfavorableinrelationtoenergyintensityoftotalprimaryenergysupply:ineighteencountriesshownintheFigurelesselectricitywasusedforoneunitofGDP.

2.2. PrimaryEnergyProduction

Primaryenergyproductionintheperiodfrom2006to2011isdescribedinTable2.2.1.Figure2.2.1.showsthedevelopmentsoftheprimaryenergyproductionfrom1988onwards.Primaryenergyproductionin2011wasdecreasedby18percentfromthepreviousyear.Duetounfavorablehydrology,hydropowerutilizationdecreasedbyasmuchas46.6percent.Theproductionofnaturalgas,crudeoil,andheatgeneratedbyuseofheatpumpsalsodecreased.Thenaturalgasproductiondecreasedby9.4percent,ofcrudeoilby7.6percent,andofheatby1.7percent.Theproductionoffuelwoodandbiomassandofotherrenewablesincreased.Theproductionofenergyfromfuelwood,industrialwoodwaste,woodpellets,andbriquettesandenergyfromcharcoalincreasedby34percentinrelationto2010.Theenergyfromotherrenewablesourcesincludeswindenergy,solarenergy,geothermalenergy,biodiesel,andbiogas.Totalrenewableenergyproductiongrewby13.3percent.

41


Tablica | Table 2.2.1. Proizvodnja primarne energije | Primary energy production

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011./10. 2006.-11.

PJ %

Ogrjevno drvo i biomasa Fuel Wood and Biomass

17,38 15,42 17,01 17,97 19,96 26,74 34,0 9,0

Sirova nafta Crude Oil

38,90 37,27 35,42 33,07 30,69 28,37 -7,6 -6,1

Prirodni plin Natural Gas

94,27 100,12 94,05 93,50 93,88 85,02 -9,4 -2,0

Vodne snage Hydro Power

58,18 42,21 50,19 65,77 79,71 42,59 -46,6 -6,0

Topliska energija Heat

0,64 1,01 1,25 1,48 1,76 1,73 -1,7 21,9

Obnovljivi izvori Renewables

0,24 0,82 1,01 1,30 2,63 2,97 13,3 65,8

UKUPNO TOTAL

209,60 196,86 198,93 213,09 228,62 187,42 -18,0 -2,2

Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 2.2.1. Proizvodnja primarne energije | Primary energy production Izvor | Source: EIHP

0

50

100

150

200

250

300

1988

.

1990

.

1995

.

2000

.

2005

.

2010

.20

11.

PJ

Ugljen - Coal Drvo i biomasa - Biomass Sirova nafta - Crude Oil Prirodni plin - Natural Gas Vodne snage - Hydro Power Obnovljivi izvori - Renewables Topliska energija - Heat

42


Tijekomšestogodišnjegrazdobljaod2006.do2011.godineproizvodnjaprimarneenergijeuHrvatskojsmanjivalasesprosječnomgodišnjomstopomod2,2posto.Trendsmanje-njaostvarenjeuproizvodnjisirovenafteiprirodnogplinakaoiukorištenjuvodnihsnaga.Proizvodnjasirovenafteipri-rodnogplinasmanjivalasesprosječnimgodišnjimstopamaod6,1posto,odnosno2posto.Hidrološkeprilikeu2011.godinibilesunepovoljnepajezavodnesnageostvarenanegativnaprosječnagodišnjastopaod6posto.Najbržejeraslaproizvodnjaenergijeizobnovljivihizvoragdjejeostva-renagodišnjastoparastaod65,8posto.Toplinskaenergijaiztoplinskihcrpkitakođerjeupromatranomvremenskomintervaluostvarilaintenzivanporastsprosječnomgodišnjomstopomod21,9posto,dokjeproizvodnjaogrjevnogdrvaiostalebiomaseraslasprosječnomgodišnjomstopomod9posto.

Udjelipojedinihoblikaenergijeuukupnojproizvodnjipri-marneenergijezadvijekarakterističnegodineproteklograzdobljaprikazanisunaslici2.2.2.Urazdobljuod2006.do2011.godinerazvojproizvodnjepojedinihprimarnihoblikaenergijebiojetakavdajesmanjenudiosirovenaftes18,6na15,1postoivodnihsnagas27,8na22,7posto,adasuudjelisvihostalihoblikaenergijepovećani.Udioprirodnogplinapovećanjes45na45,4posto,audioogrjevnogdrvaibiomases8,3na14,3posto.Udioostalihobnovljivihizvoraenergije(energijavjetra,biodizel,energijaSunca,geotermal-naenergija,deponijskiibioplin)povećanjeu2011.godinina1,6posto,audiotoplinskeenergijeiztoplinskihcrpkina0,9posto.

Duringthesixyearperiodfrom2006to2011primaryenergyproductioninCroatiawasdecreasingatanaverageannualrateof2.2percent.Thistrendwasrecordedintheproduc-tionofcrudeoilandnaturalgasaswellasinhydropowerutilization.Theproductionofcrudeoilandnaturalgaswasdecreasingannuallybyaverage6.1percentand2percentrespectively.Hydrologicalconditionsin2010wereunfavora-ble,whereuponhydropowerhadanegativegrowthofaverage6percentperyear.Thefastestgrowingproductionwasthatofrenewableenergywithaverageannualgrowingrateof65.8percent.Heatfromheatpumpsalsohadafastgrowthinthisobservedperiod,withanaverageannualrateof21.9percent,whiletheproductionoffuelwoodandotherbiomasshadanaverageannualgrowthof9percent.

ThesharesofindividualenergyformsintotalprimaryenergyproductionintwocharacteristicyearsoftheobservedperiodaregiveninFigure2.2.2.Intheperiodfrom2006to2011thetrendsintheproductionofprimaryenergyformsweresuchthattheshareoffuelwooddroppedfrom18.6to15.1percentandofhydropowerfrom27.8downto22.7percent,whilethesharesofallotherenergyformswereincreased.Theshareofnaturalgasgrewfrom45percentto45.4percent,andtheshareoffuelwoodandbiomassfrom8.3percentto14.3percent.Otherrenewables(windenergy,biodiesel,solarenergy,geothermalenergy,landfillgasandbiogas)increasedtheirshareintotalprimaryenergyproductionin2011to1.6percent,andtheshareofheatenergyfromheatpumpsincre-asedto0.9percent.

43


2006. godina Year: 2006


NačetirisljedećeslikeprikazanajeukupnaproizvodnjaprimarneenergijeiproizvodnjapojedinihprimarnihoblikaenergijepostanovnikuuHrvatskojteučetrdesetijednojeuropskojzemlji,uključujućiEuropskuuniju(EU27),SADiJapan.Uzukupnuproizvodnjuprimarneenergijeprikazanajespecifičnaproizvodnjaprirodnogplina,sirovenafteielektrič-neenergijeuhidroelektranama.

Uukupnojproizvodnjiprimarneenergije,ukojujeuključenainuklearnaenergija,povoljnijasituacijauodnosunaspeci-fičnuproizvodnjuuHrvatskojvidljivajeudvadesetiosamzemalja,uglavnomzbogkorištenjanuklearneenergijeupojedinimzemljama.Uproizvodnjiprirodnogplinavećaspe-cifičnaproizvodnjaostvarenajeušestzemalja,uproizvodnjisirovenafteudevetzemalja,uključujućiiprosjekzaEuropskuuniju(EU27)teuproizvodnjielektričneenergijeuhidroelek-tranamaušesnaestzemalja.

Fourfollowingfigurespresenttotalprimaryenergyproductionandproductionofindividualprimaryenergyformsperinha-bitantinCroatiaandinforty-oneEuropeancountry,includingtheEuropeanUnion(EU27),USAandJapan.Alongwithprimaryenergyproduction,specificproductionofnaturalgas,crudeoil,andelectricityfromhydropowerareshown.

Intotalprimaryenergyproduction,whichincludesnuclearenergy,28countrieshadmorefavorablesituationcomparedtospecificproductioninCroatia,mainlyduetotheuseofnuclearenergyinsomeofthesecountries.Innaturalgaspro-duction,sixcountrieshadahigherspecificproduction:ninecountriesincrudeoilproductionincludingtheEUaverage(EU27),andsixteencountriesinhydroelectricityproduction.

Slika | Figure 2.2.2. Udjeli u proizvodnji primarne energije | Shares in primary energy production Izvor | Source: EIHP

Ogrjevno drvo - Fuel Wood8,3%

Sirova nafta - Crude Oil18,6%

Prirodni plin - Natural Gas45,0%

Vodne snage - Hydro Power27,8%

Topliska energija - Heat0,3%

Obnovljivi izvori - Renewables0,1%







44


Slika | Figure 2.2.3. Proizvodnja primarne energije po stanovniku | Primary energy production per capita Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 2.2.4. Proizvodnja prirodnog plina po stanovniku | Natural gas production per capita Izvor | Source: EIHP

0

2000

6000

8000

10000

12000

NO IS RU US SE DK NL EE FI CZ CH GB FR ME SI AT PLEU

27 RS UA BA DE BG BE RO SK LV HU HR GR AL MK ES JP PT IT TR LT IE BY LU MD

kgen

/sta

novn

iku

- kgo

e/in

habi

tant

4548

819

494

4000

0

1000

2000

3000

4000

NO NL RU US DK GB HR RO UAEU

27 HU AT DE IT PL IE RS JP BY SK CZ FR BG TR AL SI ES GR BE EE FI IS LU PT SE CH BA LV LT MK MD ME

1913

3

kgen

/sta

novn

iku

- kgo

e/in

habi

tant

45


Slika | Figure 2.2.5. Proizvodnja sirove nafte po stanovniku | Crude oil production per capita Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 2.2.6. Proizvodnja električne energije u hidroelektranama po stanovniku | Hydro electricity production per capita – Izvor | Source: EIHP

0

2000

2500

1000

500

1500

3000

3500

NO RU DK GB US AL RO BY EU27 HR RS AT IT HU NL UA LT TR DE PL CZ FR GR BG MD ES SK JP BA LV MK ME BE EE FI IS IE LU PT SI SE CH

1867

5

kg/s

tano

vnik

u - k

g/in

habi

tant

0

2000

4000

6000

8000

IS NO SE AT CH ME LU FI AL SI BA RS LV PT RU MK HR SK FR ES RO US ITEU

27 BG JP TR GR LT DE CZ UA IE BE GB PL MD EE HU NL BY DK

3935

024

119

kWh/

stan

ovni

ku -

kWh/

inha

bita

nt

46


2.3. Uvoziizvozenergije

Utablici2.3.1.prikazanisupodaciouvozuenergijeurazdo-bljuod2006.do2011.godine,dokjenaslici2.3.1.prikazanrazvojuvozapojedinihoblikaenergijeuproteklomrazdobljuod1988.do2011.godine.UkupniuvozenergijeuHrvatskuu2011.godinismanjenjeza5,2postouodnosunaprethodnugodinu.Smanjenjeuvozsirovenafte,prirodnogplinateugljenaikoksa,apovećanjeuvozelektričneenergije,deri-vatanafteiogrjevnogdrvaibiomase.Uvozsirovenaftesma-njenjeza19,5posto,prirodnogplinaza18,1postoiugljenaikoksaza3,6posto.Uvozelektričneenergijepovećanjeza30,6posto,derivatanafteza26,5postoidrvaibiomaseza18,5posto.Tijekomrazdobljaod2006.do2011.godineostvarenjetrendsmanjenjauvozaenergijeuHrvatskusprosječnomgodišnjomstopomod2,7posto.Uuvozusirovenafte,prirodnogplinateugljenaikoksaostvarenjetrendsmanjenjasprosječnimgodišnjimstopamaod6,3posto,4,9postoi2,1posto.Uuvozuostalihoblikaenergijeostvarenjetrendporastapasetakouvozderivatanaftepovećavaosprosječnomgodišnjomstopomod5,1posto,uvozelektričneenergijeod1posto,auvozogrjevnogdrvaibiomaseodčak49,9postogodišnje.

Tablica | Table 2.3.1. Uvoz energije u Hrvatsku | Energy import in Croatia

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011./10. 2006.-11.

PJ %

Ugljen i koks Coal and Coke

35,56 35,69 39,26 23,21 33,13 31,92 -3,6 -2,1

Sirova nafta Crude Oil

167,96 191,31 147,27 172,45 150,64 121,20 -19,5 -6,3

Derivati nafte Petroleum Products

53,10 50,86 79,01 46,54 53,81 68,05 26,5 5,1


38,30 35,87 41,71 35,50 36,37 29,79 -18,1 -4,9

Električna energija Electricity

29,93 28,12 29,39 27,29 24,06 31,43 30,6 1,0

Drvo i biomasa Biomass

0,03 0,03 0,11 0,38 0,20 0,23 18,5 49,9

UKUPNO TOTAL

324,89 341,89 336,74 305,37 298,20 282,61 -5,2 -2,7


2.3. EnergyImportandExport

Table2.3.1.showsenergyimportintheperiodfrom2006to2011,whileFigure2.3.1.presentsthetrendsinimportofspe-cificenergyformsintheperiodfrom1988to2011.In2011,totalenergyimportinCroatiadecreasedby5.2percentfromthepreviousyear.Intermsofspecificenergyforms,theimportofcrudeoil,naturalgas,andofcoalandcokedecreasedwhiletheimportofelectricity,petroleumproductsandfuelwoodandbiomassincreased.Theimportofcrudeoilfellby19.5percent,ofnaturalgasby18.1percentandofcoalandcokeby3.6percent.Theimportofelectricityincreasedby30.6per-cent,ofpetroleumproductsby26.5percentandoffuelwoodandbiomassby18.5percent.Duringtheperiodfrom2006to2011theCroatianenergyimportwasdecreasingbyaverage2.7percentperyear.Theimportofcrudeoil,naturalgasandofcoalandcokewasyearlydecreasingby6.3percent,4.9per-centand2.1percentrespectively.Theimportofotherenergyformswasgrowing,sotheimportofpetroleumproductswasincreasingatanaverageof5.1percentannually,ofelectricityatanaverage1percentannually,andtheimportoffuelwoodandbiomassatwasincreasingasfastas49.9percentannually.

47


Slika | Figure 2.3.1. Uvoz energije u Hrvatsku | Energy import in Croatia Izvor | Source: EIHP

Udjelipojedinihoblikaenergijeuukupnojuvoznojenergijiu2006.i2011.godiniprikazanisunaslici2.3.2.Urazdobljuod2006.do2011.godineostvarenesuodređenestrukturnepromjenetejetakoudiouvoznesirovenafteiprirodnogplinasmanjen,doksuudjeliostalihenergenatapovećani.Udiosirovenaftesmanjenjes51,7na42,9posto,audioprirod-nogplinas11,8na10,5posto.Udiouvoznihderivatapove-ćanjesa16,3na24,1posto,dokjeudioelektričneenergijepovećans9,2na11,1posto.Takođerjepovećaniudiougljenaikoksas10,9na11,3posto.Udiouvoznebiomaseiznosiojeu2011.godinisamo0,08posto.

Thesharesofspecificenergyformsintotalenergyimportin2006and2011areshowninFigure2.3.2.Intheperiodfrom2006to2011somestructuralchangesinthisimportoccurred:thesharesofcrudeoilandnaturalgasintotalimportedenergywerelowered,whilethoseofotherenergyproductswereincre-ased.Theshareofcrudeoildroppedfrom51.7to42.9percent,andtheshareofnaturalgasfrom11.8to10.5percent.Theshareofpetroleumproductsintotalenergyimportincreasedfrom16.3to24.1percent,whiletheshareofelectricitywentupfrom9.2to11.1percent.Also,theshareofcoalandcokeincreasedfrom10.9to11.3percent.Theshareofbiomassintotalimportin2011wasonly0.08percent.

0

150

100

50

200

250

350

1988. 1990. 1995. 2005.2000. 2010.2011.

PJ

Ugljen i koks - Coal and Coke Sirova nafta - Crude Oil Derivati nafte - Petroleum Products Prirodni plin - Natural Gas Elektri na energija - Electricity Drvo i biomasa - Biomass

300

48




Slika | Figure 2.3.2. Udjeli u uvoznoj energiji | Shares in imported energy Izvor | Source: EIHP

StrukturaoblikaenergijekojisuseizvoziliizHrvatskeuraz-dobljuod2006.do2011.godineprikazanajeutablici2.3.2.tenaslici2.3.3.zarazdobljeod1988.do2011.godine.U2011.godiniukupniizvozenergijeizHrvatskesmanjenjeza20,1posto.Pritomejesmanjenizvozgotovosvihenerge-nata,asamojeizvozdrvaibiomasepovećanza75,3posto.Izvozugljenaikoksasmanjenjeza58,7posto,prirodnogplinaza46,6posto,električneenergijeza46,1postoideri-vatanafteza17posto.Tijekomrazdobljaod2006.do2011.godineostvarenjetrendsmanjenjaizvozaenergijesprosječ-nomgodišnjomstopomod6,2posto.Uizvozuprirodnogplina,električneenergije,ugljenaikoksatederivatanafteostvarenjetrendsmanjenjasprosječnimgodišnjimstopamaod22posto,17,4posto,9,6posto,odnosno3,1posto.Izvozdrvaibiomasepovećavaosesprosječnomgodišnjomstopomod32,7posto.

ThesharesinenergythatwasexportedfromCroatiaintheperiodfrom2006to2011aregiveninTable2.3.2.andFigure2.3.3.showstrendsinenergyexportsfortheperiodfrom1988to2011.In2011,theannulenergyexportfromCroatiawasdecreasedby20.1percent.Inthis,theexportofallenergyproductswaslowerthanthepreviousyear,exceptfortheexportofwoodandbiomasswhichwas75.3higher.Theexportofcoalandcokedecreasedby58.7percent,ofnaturalgasby46.6percent,ofelectricityby46.1percentandofpetroleumproductsby17percent.Intheperiodfrom2006to2011theenergyexportwasdecreasingatanaverageannualrateof6.2percent.Theexportofnaturalgas,electricitycoalandcokeandpetroleumproductswasdecreasingataverageannualratesof22percent,17.4percent,9.6percent,and3.1respectively.Theexportofbiomasswasincreasingatanaveragerateof32.7percentannually.

Ugljen i koks - Coal and Coke10,9%


Derivati nafte - Petroleum Products16,3%


Elektri na energija - Electricity9,2%

Drvo i biomasa - Biomass0,01%






Drvo i biomasa - Biomass0,08%

49


Tablica | Table 2.3.2. Izvoz energije Iz Hrvatske | Energy exports from Croatia

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011./10. 2006.-11.

PJ %


1,14 1,29 1,08 0,69 1,67 0,69 -58,7 -9,6


1,92 1,86 3,38 3,84 4,52 7,92 75,3 32,7

Derivati nafte Petroleum Products

77,95 85,42 73,02 79,69 80,34 66,71 -17,0 -3,1


30,45 25,56 23,66 27,37 16,46 8,79 -46,6 -22,0


9,69 5,22 5,71 6,83 6,90 3,72 -46,1 -17,4

UKUPNO TOTAL

121,15 119,35 106,85 118,43 109,89 87,83 -20,1 -6,2


Slika | Figure 2.3.3. Izvoz energije Iz Hrvatske | Energy exports from Croatia Izvor | Source: EIHP

0

50

100

150

200

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010. 2011.

PJ

Ugljen i koks - Coal and Coke Biomasa - Biomass Sirova nafta - Crude Oil Derivati nafte - Petroleum Products Prirodni plin - Natural Gas Električna energija - Electricity

50




Slika | Figure 2.3.4. Udjeli u izvezenoj energiji | Shares in exported energy Izvor | Source: EIHP

Naslici2.3.4prikazanisuudjelipojedinihoblikaenergijeuukupnomizvozuenergijeizHrvatskeu2006.i2011.godini.Upromatranomrazdobljuostvarenesuznačajnepromjeneustrukturiizvozapojedinihoblikaenergije.Takojeudioderivatanafteibiomasepovećan,doksuudjeliostalihoblikaener-gijesmanjeni.Udioderivatanaftepovećanjesa64,3na76posto,audiobiomases1,6na9posto.Udioprirodnogplinasmanjenjes25,1na10posto,audioelektričneenergijes8na4,2posto.Udiougljenaikoksaustrukturiizvozaenergijeneznatnojesmanjens0,9na0,8posto.

Figure2.3.4presentsthesharesofindividualenergyformsintotalenergyexportsfromCroatiain2006and2011.Somesignificantchangesinenergyexportstructureoccurredintheobservedperiod.Theshareofpetroleumproductsandbiomassincreasedwhilethesharesofotherenergyformsdiminished.Theshareofpetroleumproductswentupfrom64.3percentto76percent,andtheshareofbiomassfrom1.6percentto9percent.Theshareofnaturalgasdecreasedfrom25.1percentto10percent,andofelectricityfrom8per-centto4.2percent.Theshareofcoalandcokeintheenergyexportonlyslightlydecreased,from0.9to0.8percent.


Biomasa - Biomass1,6%





Biomasa - Biomass9,0%


Prirodni plin - Natural Gas10,0% Elektri na energija - Electricity

4,2%

51


2.4. Ukupnapotrošnjaenergije

Strukturaoblikaenergijeuukupnojpotrošnjitijekomprote-klograzdobljaod2006.do2011.godineprikazanajeutabli-ci2.4.1.Naslici2.4.1.prikazanjerazvojukupnepotrošnjeenergijetijekomproteklograzdobljaod1988.godine.UkupnapotrošnjaenergijeuHrvatskoju2011.godinismanjenajeuodnosunaostvarenuukupnupotrošnjuuprethodnojgodiniza6,8posto.Energijaiskorištenihvodnihsnagasmanjenajeza46,6posto,potrošnjaprirodnogplinaza2,5posto,tekućihgorivaza2,1postoitoplinskeenergijeproizvedeneiztoplin-skihcrpkiza1,7posto.Potrošnjaostalihoblikaenergijejepovećana.Porastpotrošnjeuvozneelektričneenergijeiznosioje61,5posto,aobnovljivihizvora26,7posto.Takođerjeukupnapotrošnjaogrjevnogdrvaibiomasepovećanaza19,8posto,augljenaikoksaza2,4posto.

Tijekomrazdobljaod2006.do2011.godineukupnapotroš-njaenergijesmanjivalasesprosječnomgodišnjomstopomod1,4posto.Utomerazdobljuostvarenjetrendsmanjenjavodnihsnagaipotrošnjetekućihgoriva,dokjeupotrošnjiostalihoblikaenergijeustrukturiukupnepotrošnjeostvarentrendporasta.Energijaiskorištenihvodnihsnagasmanjivalasesprosječnomgodišnjomstopomod6posto,apotrošnjatekućihgorivasprosječnomgodišnjomstopomod4,2posto.Upotrošnjiobnovljivihizvoraostvarenjetrendporastasvrlovisokomgodišnjomstopomod64,2posto,atakođerjevrlovisokastoparastaod21,9postoostvarenaupotrošnjitoplin-skeenergijeproizvedeneutoplinskimcrpkama.Potrošnjaostalihenergenataraslajesporijimintenzitetompajetakoupotrošnjiuvozneelektričneenergijeostvarenastoparastaod6,5posto,upotrošnjidrvaibiomaseod4,4postoiupotroš-njiprirodnogplinaod1,7posto.Potrošnjaugljenaikoksagotovojestagniralatakodajeprosječnagodišnjastoparastaiznosilatek0,03posto.

2.4. TotalPrimaryEnergySupply

Thesharesofspecificenergyformsintotalprimaryenergysupplyduringtheperiodfrom2006to2011aregiveninTable2.4.1.Figure2.4.1.showsthetrendsinprimaryenergysupplyduringtheperiodfrom1988onward.In2011,totalprimaryenergysupplyinCroatiawaslowerby6.8percentfromthepreviousyear.Hydropowerdecreasedby46.6percent,theconsumptionofnaturalgasdecreasedby2.5percent,ofliquidfuelsby2.1percentandofheatenergyfromheatpumpsby1.7percent.Theconsumptionofotherenergyformswashigherthanthepreviousyear.Theimportedelectricityconsumptionincreasedby61.5percent,andofrenewablesby26.7percent.Also,totalconsumptionoffuelwoodandbiomassincreasedby19.8percent,andofcoalandcokeby2.4percent.

Intheperiodfrom2006to2011,totalprimaryenergysupplywasdecreasingatanaverageannualrateof1.4percent.Inthisperiodthedecreasewasrecordedinhydropowerutili-zationandliquidfuelsconsumption,whileconsumptionofotherenergyformswhichmadeprimaryenergysupplywasincreasing.Hydropowerutilizationwasdecreasingby6percentannually,andtheconsumptionofliquidfuelsby4.2percentannually.Asconsumptionofrenewableshadafastgrowingtrendwithanaveragerateof64.2percentannually.Theconsumptionofheatenergyfromheatpumpsalsogrewataratherhighaveragerateof21.9percentannually.Theconsumptionofotherenergyproductswasgrowingataslowerpace:theconsumptionofimportedelectricitygrewat6.5percentannuallyinaverage,ofwoodandbiomassat4.4percentannuallyandofnaturalgasat1,7percentannually.Theconsumptionofcoalandcokewasalmoststagnating,withanaverageannualrateofonly0.03percent.

52


Tablica | Table 2.4.1. Ukupna potrošnja energije | Total Primary Energy Supply

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011./10. 2006.-11.

PJ %


31,61 33,74 34,65 24,66 30,92 31,66 2,4 0,03


15,48 13,62 13,80 14,42 16,05 19,23 19,8 4,4

Tekuća goriva Liquid Fuels

185,15 189,70 180,15 178,04 152,54 149,30 -2,1 -4,2


99,86 114,22 110,22 102,15 111,37 108,60 -2,5 1,7


58,18 42,21 50,19 65,77 79,71 42,59 -46,6 -6,0


20,24 22,90 23,68 20,46 17,15 27,71 61,5 6,5

Toplinska energija Heat

0,64 1,01 1,25 1,48 1,76 1,73 -1,7 21,9


0,24 0,80 0,95 1,39 2,24 2,84 26,7 64,2

UKUPNO TOTAL

411,40 418,20 414,90 408,37 411,73 383,65 -6,8 -1,4


Slika | Figure 2.4.1. Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj | Total Primary Energy Supply in Croatia Izvor | Source: EIHP

0

200

100

300

400

500

1988

.19

90.

1995

.20

00.

2005

.20

10.

2011

.

PJ

Ugljen i koks - Coal and coke Drvo i biomasa - Biomass Teku a goriva - Liquid Fuels Prirodni plin - Natural Gas Vodne snage - Hydro Power Elektri na energija - ElectricityObnovljivi izvori - Renewables Topliska energija - Heat

53




Naslici2.4.2.prikazanisuostvareniudjelipojedinihener-genatauukupnojpotrošnjienergijeu2006.i2011.godini.NajvećiudiouukupnojpotrošnjienergijeuHrvatskojostva-rilasutekućagoriva.Njihovudioiznosioje45postou2006.godinitesedo2011.godinesmanjiona38,9posto.Nakontekućihgorivapremavisiniudjelaslijediprirodniplinkojijeu2011.godinisudjelovaos28,3posto.U2006.godiniudioprirodnogplinajeiznosio24,3posto,štoznačidajeupromatranomrazdobljuudiopovećanza4posto.Udiovodnihsnagavariraovisnoohidrološkimprilikamapaimjetakoudiou2006.godiniiznosio14,1posto,au2011.godini11,1posto.Udjelisvihostalihoblikaenergijekojičine

Slika | Figure 2.4.2. Udjeli u ukupnoj potrošnji energije | Shares in total primary energy supply Izvor | Source: EIHP

Figure2.4.2.presentsthesharesofindividualenergypro-ductsintotalprimaryenergysupplyin2006andin2011.ThelargestshareinprimaryenergysupplyinCroatiawasthatofliquidfuels,amountingto45percentin2006andbutreducedto38.9percentuntil2011.Liquidfuelsarefollowedbynaturalgas,whichin2011made28.3percentofprimaryenergysupply.In2006theshareofnaturalgaswas24.3percentwhichmeansthatitgrewby4percentintheobservedperiod.Theshareofhydropowervariespendingonhydrology,andin2006itssharewas14.1percenttobeamounted2011to11.1percentin2011.Thesharesofotherenergyformsinprimaryenergysupplyin2011wereincrea-

Ugljen i koks - Coal and coke7,7%


Teku a goriva - Liquid Fuels45,0%




Toplinska energija - Heat 0,2%Obnovljivi izvori - Renewables

0,06%







Toplinska energija - Heat 0,5%Obnovljivi izvori - Renewables

0,7%

54


strukturuukupnepotrošnjeenergijesupovećani.Povećanjeudiougljenaikoksasa7,7postou2006.godinina8,3postou2011.godini,kaoiudiouvozneelektričneenergijes4,9na7,2posto.Udioogrjevnogdrvaiznosiojeu2006.godini3,8postoido2011.godinejepovećanna5posto.Jednakotakojeiudiotoplinskeenergijeiztoplinskihcrpkiuistomrazdobljupovećans0,2na0,5posto.Uukupnojpotrošnjiobnovljivihizvoraenergije(energijavjetra,energijaSunca,geotermalnaenergija,biodizel,deponijskiplinibioplin)ostvarenajevisokastopaporasta,zbogčegajenjihovudiopovećanna0,7postou2011.godini.

Nasljedećečetirislikeprikazanajeukupnapotrošnjaener-gije,ukupnapotrošnjatekućihgoriva,ukupnapotrošnjapri-rodnogplinaiukupnapotrošnjaugljenapoglavistanovnikauHrvatskojiueuropskimzemljama,Europskojuniji(EU27),SAD-uiJapanu.UkupnapotrošnjaenergijepostanovnikuuHrvatskoju2011.godiniiznosilaje2081kgekvivalentnenaftetejeuodnosunaodgovarajućupotrošnjuuEuropskojuniji(EU27)bilamanjaza41posto.Manjapotrošnjaostva-renajeupetzemalja,dokjeuostalih36promatranihzema-lja,uključujućiiprosjekzaEU27,tapotrošnjabilaveća.Upotrošnjitekućihgorivaostvarenajeprosječnapotrošnjapostanovnikuod810kgekvivalentnenafte,manjapotrošnjapoglavistanovnikaostvarenajeu17zemalja,dokjeuodnosunaprosjekzaEuropskuunijutapotrošnjabilamanjaza28,5posto.Vrlosličniodnosisuiupotrošnjiprirodnogplinagdjejepotrošnjapoglavistanovnikabilamanjaza33postouodnosunaEuropskuuniju.Manjapotrošnjaostvarenajeu17zemalja,avećaupreostale24zemlje.UpotrošnjiugljenaostvarenojenajvećezaostajanjeuodnosunaEuropskuuniju.PotrošnjaugljenapoglavistanovnikauHrvatskoju2011.godiniiznosilaje172kgekvivalentnenafte,štojeza69,3postomanjeuodnosunaprosječnupotrošnjuugljenauEuropskojunijiod560kgekvivalentnenafte.Manjapotrošnjaugljenaostvarenajeu9promatranihzemalja,dokjeupreo-stale32zemljetapotrošnjabilaveća.

sed:theshareofcoalandcokefrom7.7percentin2006to8.3percentin2011,theshareofimportedelectricityfrom4.9percentto7.2percent.Theshareoffuelwoodin2006was3.8percentanduntil2011itgrewto5percent.Equally,theshareofheatenergyfromheatpumpsgrewinthisperiodfrom0.2percentto0.5percent.Duetotheirhighgrowingconsumption,therenewables(windenergy,solarenergy,geothermalenergy,biodiesel,landfillgasandbiogas)incre-asedtheirparticipationintotalprimaryenergysupplyto0.7percentin2011.

Fourdiagramsbelowshowtotalprimaryenergysupplyperinhabitant,totalconsumptionofliquidfuelsperinhabitant,totalconsumptionofnaturalgasperinhabitant,andtotalcon-sumptionofcoalperinhabitantinCroatiaandtheEuropeancountries,intheEuropeanUnion(EU27),USAandJapan.In2011,totalCroatianprimaryenergysupplypercapitaamoun-tedto2081kgofoilequivalentandinrelationtocomparableprimaryenergysupplyintheEuropeanUnion(EU27)was41percentlower.Lowerconsumptionwasrealizedinfivecoun-tries,whileinother36countries,includingEU27average,itwashigher.Theaverageconsumptionofliquidfuelspercapitawas810kgofoilequivalent;alowerpercapitaconsumptionwasrealizedin17countries,andtheCroatianconsumptionwas28.5percentbelowtheEuropeanaverage.Verysimilarrelationswererecordedintheconsumptionofnaturalgaswhereconsumptionpercapitawas33percentlowerthanthatoftheEuropeanUnion.17countrieshadlowerconsumptionthanCroatian,and24countrieshadhigherconsumptionthanCroatia.ThewidestlagbetweenCroatiaandtheEuropeanUnionisrecordedincoalconsumption.In2011,theCroatianconsumptionofcoalpercapitawas172kgofoilequivalentwhichis69.3percentbelowtheaveragecoalconsumptionintheEuropeanUnion,whichamountsto560kgofoilequi-valent;theconsumptionwaslowerinnineoftheobservedcountries,whiletheremaining32hadhighercoalconsump-tionlevels.

55


Slika | Figure 2.4.3. Ukupna potrošnja energije po stanovniku | Total primary energy supply per capita Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 2.4.4. Ukupna potrošnja tekućih goriva po stanovniku | Total consumption of liquid fuels per capita Izvor | Source: EIHP

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

IS NO LU US FI SE BE RU NL AT CZ FR CH EE DE JP SIEU

27 DK SK GB IE BY IT UA ES PL HU GR BG ME RS PT LV BA LT HR RO MK TR AL MD

kgen

/sta

novn

iku

- kgo

e/in

habi

tant

2184

6

0

1000

2000

3000

4000

5000

LU IS NO US BE NL FI JP IE SE AT CH DE ES SIDK GR FR

EU27 PT IT GB RU CZ HR BY LT PL HU SK RS LV BG MK BA TR RO EE AL UA ME MD

kgen

/sta

novn

iku

- kgo

e/in

habi

tant

56


Slika | Figure 2.4.5. Ukupna potrošnja prirodnog plina po stanovniku | Total consumption of natural gas per capita Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 2.4.6. Ukupna potrošnja ugljena i koksa po stanovniku | Total consumption of cola and coke per capita Izvor | Source: EIHP

0

400

800

1200

1600

2000

2400

RU NL LU US BY BE GB NO IT UA IE HU AT SK DEEU

27 DK CZ FI LT ES JP FR LV HR RO TR PT SI EE CH MD PL GR BG RS SE BA MK AL IS ME

kgen

/sta

novn

iku

- kgo

e/in

habi

tant

2429

0

400

800

1200

1600

2000

EE CZ US PL FI RS BA DE BG JP RU UA SK GR SIDK ME MK

EU27 GB IE NL TR AT RO BE IS HU SE IT FR NO HR ES LU PT LT BY LV MD CH AL

kgen

/sta

novn

iku

- kgo

e/in

habi

tant

2239

57


Naslici2.4.7.prikazanjerazvojvlastiteopskrbljenostienergi-jomuproteklomrazdoblju.Vlastitaopskrbljenostenergijomjeodnosukupneproizvodnjeprimarneenergijeiukupnepotrošnjeenergije.Onajeu2011.godiniiznosila48,9posto,štojeza6,6postomanjeuodnosunaprethodnugodinu.

2.5. Energijazaenergetsketransformacije

Utablici2.5.1.prikazanajestrukturaoblikaenergijekojisuurazdobljuod2006.do2011.godineiskorištenizaenergetsketransformacijeuHrvatskoj.U2011.godiniukupnaenergijazaenergetsketransformacijesmanjenajeza18,3postouodnosunaprethodnugodinu.Povećanajepotrošnjaugljena,krutebio-mase,ostalihobnovljivihizvoraenergijeiplinovitihgoriva,dokjepotrošnjatekućihgorivaienergijavodnihsnagasmanjena.Uodnosunaprethodnugodinupovećanjepotrošnjeugljenaiznosiloje4,5posto,akrutebiomase38,4posto.Takođerjepovećanaipotrošnjaenergijeizostalihobnovljivihizvorazavisokih32,9posto,apotrošnjaplinovitihgorivaza3,9posto.Potrošnjatekućihgorivazaenergetsketransformacijesmanjenajeza15,1posto,aenergijaiskorištenihvodnihsnagaza46,6posto.Tijekomproteklogšestogodišnjegrazdobljaostvaren

Figure2.4.7.presentsthetrendsinenergyself-supplyintheobservedperiod.Energyself-supplyistherelationoftotalprimaryenergyproductionvs.totalprimaryenergysupply.In2011,itwas48.9percent,whichis6.6lowerfromthepreviousyear.

2.5. EnergyTransformationInputs

Table2.5.1.presentsthesharesofenergyformswhichwereusedforenergytransformationsinCroatiaintheperiodfrom2006to2011.In2011,totalannualenergytransformationinputsdecreasedby18.3percentfromthepreviousyear.Theincreasewasrecordedinconsumptionofcoal,solidbiomass,otherrenewables,andgaseousfuels,whilethecon-sumptionamountsofliquidfuelsandhydropowerutilizationwerelower.Inrelationtothepreviousyear,theconsumptionofcoalincreasedby4.5percent,andofsolidbiomassby38.4percent.Theenergyfromotherrenewablealsoincreasedhighlyby32.9percent,andtheconsumptionofgaseousfuelsby3.9percent.Theconsumptionofliquidfuelsinenergytransformationdecreasedby15.1percent,andofhydropowerenergyby46.6percent.Duringthepastsixyear

Slika | Figure 2.4.7. Vlastita opskrbljenost primarnom energijom u Hrvatskoj | Primary energy self supply in Croatia Izvor | Source: EIHP

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

1988

.

1990

.

1995

.

2000

.

2005

.

2010

.20

11.

59.9

63.4

51.0

48.048.9

58


Tablica | Table 2.5.1. Struktura energije za energetske transformacije | Energy transformation inputs by energy forms

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011./10. 2006.-11.

PJ %

Ugljen Coal

21,94 23,23 24,03 16,50 22,94 23,97 4,5 1,8

Drvni otpaci Solid Biomass

2,16 2,06 1,81 1,74 1,61 2,23 38,4 0,6


246,32 264,05 225,95 242,28 200,63 170,27 -15,1 -7,1

Plinovita goriva Gaseous Fuels

37,91 50,77 44,05 38,25 40,73 42,32 3,9 2,2


58,18 42,21 50,19 65,77 79,71 42,59 -46,6 -6,0


0,24 0,40 0,59 0,77 1,61 2,14 32,9 55,3

UKUPNO TOTAL

366,75 382,72 346,60 365,31 347,23 283,52 -18,3 -5,0


jetrendsmanjenjaenergijezaenergetsketransformacijesprosječnomgodišnjomstopomod5posto.Opadajućitrendostvarenjeupotrošnjitekućihgorivaikorištenjuvodnihsnaga,dokjeupotrošnjiostalihenergenatakojisekoristezaener-getsketransformacijeostvarentrendporasta.Potrošnjatekućihgorivasmanjivalasesprosječnomgodišnjomstopomod7,1posto,ahidrološkeprilikesubiletakvedajeprosječnagodiš-njastopasmanjivanjaiznosila6posto.Suprotnotometrenduukorištenjuobnovljivihizvoraostvarenjeporastsprosječnomgodišnjomstopomod55,3posto.Trendporastaostvarenjeiukorištenjuplinovitihgorivaiugljenasprosječnimgodišnjimstopamaod2,2odnosno1,8posto,kaoiukorištenjukrutebiomasesprosječnomgodišnjomstopomod0,6posto.Naslici2.5.1.prikazanjerazvojpotrošnjeenergijezaenergetsketransformacijetijekomproteklograzdobljaod1988.do2011.godine.

periodenergytransformationinputsweredecreasingatanaverageannualrateof5percent.Thedownwardtrendwasrealizedinliquidfuelsandhydropowerutilization,whiletheconsumptionofotherenergyproductsusedinenergytran-sformationwasgrowing.Theconsumptionofliquidfuelswasdecreasingby7.1percentannually,andhydrologyconditionsmadehydropowerutilizationdecreaseatanaveragerateof6percentannually.Contrarytothistrend,theuseofrenewableswasgrowingby55.3percentperyear.Also,anupwardtrendwasseenintheconsumptionofgaseousfuelsandcoal,withaverageannualratesof2.2percentand1.8percentrespec-tively.Theuseofsolidbiomasswasalsoincreasingby0.6percentperyear.Figure2.5.1.showsthedevelopmentsinenergytransformationinputsduringtheperiodfrom1988to2011.

59


Naslici2.5.2.prikazanisuudjelioblikaenergijeuukupnojenergijizaenergetsketransformacijeu2006.i2011.godini.Unavedenomrazdobljupovećanjeudioprirodnogplina,ugljena,drvnihotpadakaikrutebiomaseteostalihobnovlji-vihizvora,asmanjenjeudiotekućihgorivaivodnihsnaga.Najvećiudiouenergijizaenergetsketransformacijeostvarilasutekućagorivakojimajeudiounavedenomrazdobljusma-njensa67,2na60,1posto.Zboglošijihhidrološkihprilikau2011.godini,udiovodnihsnagasmanjenjes15,9na15posto.Udioprirodnogplinapovećanjes10,3na14,9posto,udiougljenasa6na8,5posto,audioobnovljivihizvoras0,065na0,76posto.Udiodrvnihindustrijskihotpadakaiostalekrutebiomaseuenergijizaenergetsketransformacijepovećanjes0,6na0,8posto.

Slika | Figure 2.5.1. Struktura energije za energetske transformacije | Energy transformation inputs by energy forms Izvor | Source: EIHP

Figure2.5.2.showsthesharesofenergyformsintotalenergytransformationinputsin2006andin2011.Inthisperiodthesharesonnaturalgas,woodwasteandsolidbiomassandotherrenewableswereincreasing,whilethesharesofliquidfuelsandhydropowerdecreased.Thelargestportionintheenergytransformationinputswereliquidfuels,butwithasharereducedfrom67.2to60.1percentduringtheobservedperiod.Duetopoorhydrologyconditionsin2011theshareofhydropowerwasreducedfrom15.9to15percent.Theshareofnaturalgasincreasedfrom10.3to14.9percent;theshareofcoalchangedfrom6to8.5percentandofrenewablesfrom0.065percentto0.76percent.Theshareofindustrialwoodwasteandothersolidbiomassinenergytransformationinputsincreasedfrom0.6to0.8percent.

0

200

100

300

400

500

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

PJ

Ugljen - Coal Drvni otpaci - Solid biomass Teku a goriva - Liquid Fuels Plinovita goriva - Gaseous Fuels Obnovljivi izvori - Renewables Vodne snage - Hydro Power

60




Slika | Figure 2.5.2. Udjeli u energiji za energetske transformacije | Shares of energy forms in energy transformation inputs – Izvor | Source: EIHP

Strukturaenergijezaenergetsketransformacije,urazdobljuod2006.do2011.godine,premapostrojenjimaukojimaseobavljajuenergetsketransformacijeprikazanajeutablici2.5.2.Razvojpotrošnjeenergijezaenergetsketransformacijeupojedinimpostrojenjimaurazdobljuod1988.do2011.godineprikazanjenaslici2.5.3.Potrošnjaenergijezaenergetsketran-sformacijeu2011.godinismanjenajeza18,3posto.Pritomejesmanjenaulaznaenergijauvećinipostrojenjazaenergetsketransformacije,apovećanajeenergijazaelektrane(termoe-lektraneivjetroelektrane)za14posto,azajavnetoplaneza0,7posto.Najvećesmanjenjeuodnosunaprethodnugodinu,izraženoupostocima,ostvarenojeuhidroelektranamaza46,6posto,ugradskimplinaramaza26,4postoiudegazolinažiza16,3posto.Potrošnjaenergijezaenergetsketransformacijeurafinerijamanaftesmanjenajeza14,9posto,uindustrijskimkotlovnicamaza9,1posto,ujavnimkotlovnicamaza8postoiuindustrijskimtoplanamaza6,9posto.

Thesharesinenergytransformationinputsintheperiodfrom2006to2011byspecificplantsforenergytransformationaregiveninTable2.5.2.Thetrendsinenergytransformationinputsinspecificplantsintheperiodfrom1988to2011aredescribedinFigure2.5.3.In2011,annualenergytransfor-mationinputsdecreasedby18.3percent.Theinputsweredecreasedinmostenergytransformationplants,whileenergyinputsinpowerplants(thermalpowerplantsandwindpowerplants)increasedby14percentandinputsinpubliccoge-nerationplantsincreasedby0.7percent.Thebiggestyeartoyeardecreaseinenergyinputs,expressedinpercentage,wasrealizedinhydropowerplants,i.e.,46.6percent;gasworksinputsdiminishedby26.4percentandofNLGplantsby16.3percent.Energytransformationinputsinoilrefinerieswerereducedby14.9percent,inindustrialheatingplantsby9.1percent,inpublicCHPplantsby8percent,andinindustrialCHPplantsby6.9percent.

Ugljen - Coal6,0%

Drvni otpaci - Solid biomass0,6%


Plinovita goriva - Gaseous Fuels10,3%



Ugljen - Coal8,5%

Drvni otpaci - Solid biomass0,8%





61


Tijekomrazdobljaod2006.do2011.godineostvarenjetrendsmanjenjaenergijezaenergetsketransformacijesprosječnomgodišnjomstopomod5posto.Pritomejetrendsmanjenjaostvarenskorousvimpostrojenjima,osimujavnimtoplanamagdjejeostvarentrendporastasprosječnomgodišnjomstopomod4,1postoiujavnimkotlovnicamagdjejeostvarenmini-malniporastsprosječnomgodišnjomstopomod0,1posto.Najbržesesmanjivalaenergijazaenergetsketransformacijeugradskimplinarama,degazolinažiiindustrijskimkotlovnicama,aprosječnegodišnjestopesuiznosile25,2posto,8,9postoi8,7posto.Uostalimpostrojenjimasetosmanjenjeodvijalomalosporijepajetakoenergijazahidroelektranesmanjivanasprosječnomgodišnjomstopomod6posto,energijazarafi-nerijenafte5,8postoienergijazaelektrane(termoelektraneivjetroelektrane)5,5posto.Najsporijesesmanjivalapotrošnjaenergijeuindustrijskimtoplanamagdjejeprosječnastopasmanjenjaiznosila4,1posto.

Intheperiodfrom2006to2011,energytransformationinputsdecreasedatanaverageannualrateof5percent.Suchatrendwaspresentinalmostallplants,exceptpublicCHPplantswhereenergytransformationinputswereincreasingatanaverageannualrateof4.1percentandinpublicheatingplantswithaminimumaverageriseof0.1percentannually.Thefastestdecreaseinenergytransformationinputswasingasworks,NLGplants,andindustrialheatingplants,withaverageannualdecreasingratesof25.2percent,8.9percentand8.7percentrespectively.Inotherplantsthisdecreasewasslower,sohydropowerwasfallingbyaverage6percentperyear,inputsforoilrefineriesby5.8percentandinputsforpowerplants(thermalandwindpowerplants)at5.5percentannually.Theslowestdecreasewasinenergytransformationinputsinindustrialcogenerationplantswithanaverage4.1percentannually.

Tablica | Table 2.5.2. Energija za energetske transformacije u postrojenjima | Energy transformation inputs by plants

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011./10. 2006.-11.

PJ %

Hidroelektrane Hydro Power Plants

58,18 42,21 50,19 65,77 79,71 42,59 -46,6 -6,0

Elektrane Power Plants

37,58 50,04 41,98 33,51 24,89 28,37 14,0 -5,5

Javne toplane Public Cogeneration Plants

21,87 23,57 23,42 23,09 26,59 26,79 0,7 4,1

Javne kotlovnice Public Heating Plants

3,74 3,63 3,62 3,57 4,08 3,75 -8,0 0,1

Industrijske toplane Industrial Cogeneration Plants

22,01 22,05 21,39 20,40 19,19 17,85 -6,9 -4,1

Industrijske kotlovnice Industrial Heating Plants

7,10 6,63 5,93 5,22 4,95 4,50 -9,1 -8,7

Rafinerije Petroleum Refineries

207,96 226,84 193,03 207,03 181,84 154,66 -14,9 -5,8

Degazolinaža NGL Plant

7,75 7,32 6,83 6,52 5,81 4,86 -16,3 -8,9

Gradske plinare Gasworks

0,57 0,44 0,22 0,20 0,18 0,13 -26,4 -25,2

UKUPNO TOTAL

366,75 382,72 346,60 365,31 347,23 283,52 -18,3 -5,0


62


Udjelipojedinihpostrojenjauukupnojenergijizaenergetsketransformacijeu2006.i2011.godiniprikazanisunaslici2.5.4.Snajvećimudjelomuenergijizaenergetsketransfor-macijesudjelovalesurafinerijenafte.Njihovjeudiou2006.godiniiznosio56,7postoiurazdobljudo2011.godinesma-njiosenavrijednostod54,6posto.Upromatranomrazdobljupovećanjeudiojavnihtoplana,javnihkotlovnicaiindu-strijskihtoplana,doksuudjeliostalihpostrojenjasmanjeni.Udiojavnihtoplanapovećanjesa6na9,5posto,udiojavnihkotlovnicas1na1,3postoiudioindustrijskihtoplanasa6na6,3posto.Udiohidroelektranasmanjenjes15,9na15posto,udioelektranas10,2na10posto,udiodegazolinažes2,1na1,7postoiudioindustrijskihkotlovnicas1,9na1,6posto.Udiogradskihplinarasmanjenjenasamo0,05postou2011.godini.

Thesharesofplantsintotalenergytransformationinputsin2006andin2011aregiveninFigure2.5.4.Thebiggestparticipationinenergytransformationinputswasthatofoilrefineries.Theirsharein2006was56.7percentandintheperiodthrough2011itwasreducedto54.6percent.Intheobservedperiod,theshareofpubliccogenerations,ofpublicheatingplantsandindustrialcogenerationplantsincreased,whilethesharesofotherplantsdeclined.Theshareofpubliccogenerationsincreasedfrom6to9.5percent,theshareofpublicheatingplantsfrom1to1.3percentandtheshareofindustrialcogenerationplantsfrom6to6.3percent.Hydropowerplantsdecreasedtheirparticipationinenergytran-sformationinputsfrom15.9to15percent,andtheshareofpowerplantsfrom10.2to10percent,NLGplantsfrom2.1to1.7percentandindustrialheatingplantsfrom1.9to1.6per-cent.Theparticipationofgasworkswasalsoreducedtoonly0.05percentin2011.

Slika | Figure 2.5.3. Energija za energetske transformacije u postrojenjima | Energy transformation inputs by plants Izvor | Source: EIHP

0

200

100

300

400

500

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

PJ

Hidroelektrane - Hydro Power Plants Elektrane - Power Plants Javne toplane - Public Cogeneration Plants Javne kotlovnice - Public Heating Plants Industrijske toplane - Industrial Cogeneration Plants Industrijske kotlovnice - Industrial Heating Plants Rafinerije - Petroleum Refineries Degazolina a - NGL Plant Koksara - Coke Oven Gradske plinare - Gasworks Visoke pe i - Blast Furnaces

63




Slika | Figure 2.5.4. Udjeli postrojenja u energiji za energetske transformacije | Shares of plants in energy transformation inputs – Izvor | Source: EIHP

2.6. Proizvodnjatransformiranih oblikaenergije

Proizvodnjatransformiranihoblikaenergijeurazdobljuod2006.do2011.godineprikazanajeutablici2.6.1.Naslici2.6.1.prikazanjerazvojproizvodnjetransformiranihoblikaenergijetijekomproteklograzdobljaod1988.do2011.godine.U2011.godiniukupnaproizvodnjatransformiranihoblikaenergijesmanjenajeza15,4postouodnosunaprethodnugodinu.Samojeproizvodnjaplinovitihgorivapovećanaza63,4posto,dokjeproizvodnjasvihostalihtransformiranihoblikaenergijesmanjena.Proizvodnjakrutihgorivasmanjenajeza36,5posto,električneenergijeza23,2postoitekućihgorivaza17,6posto.Proizvodnjapareivrelevodesmanjenajeza8,6posto.Tijekomrazdobljaod2006.do2011.godineostvarenjetrendsmanjenjaproizvodnjetransformiraneenergijesprosječnomgodišnjomstopomod5posto.Trendsmanjivanjaostvarenjeuproizvodnjivećinetransformiranihoblikaenergije,asamojeuproizvodnjiplino-vitihgorivaostvarenporastproizvodnjesprosječnomgodiš-njomstopomod4posto.Najbržejeopadalaproizvodnjakrutihgorivaitosprosječnomgodišnjomstopomod10,7

2.6. EnergyTransformationOutputs

Energytransformationoutputsintheperiodfrom2006to2011aregiveninTable2.6.1.Figure2.6.1.showsthedevelopmentsinenergytransformationoutputsduringtheperiodfrom1988to2011.In2011,totalannualenergytransformationoutputsdeclinedby15.4percentfromthepreviousyear.Theonlyincreasewasrecordedingaseousfuelsoutputwhichgrewby63.4percentfromthepreviousyear,whileenergytransformationoutputsinallotherenergyformsdeclined.Theoutputofsolidfuelsdroppedby36.5percent,ofelectricityby23.2percentandofliquidfuelsby17.6percent.Theoutputofsteamandhotwaterdecre-asedby8.6percent.Duringtheperiodfrom2006to2011energytransformationoutputswerediminishingbyaverage5percentannually.Thedownwardtrendswererecordedinoutputsofmostoftransformedenergyforms,exceptintheoutputofgaseousfuelswhichgrewbyaverage4percentannually.Thefastestdeclinewasinthesolidfuelsoutput,withanaverage10.7percentannually.Theaverageannual

Hidroelektrane - Hydro Power Plants15,9%

Elektrane - Power Plants10,2%

Javne toplane - Public Cogeneration Plants6,0%

Javne kotlovnice - Public Heating Plants1,0%

Industrijske toplane - Industrial Cogeneration Plants6,0%

Industrijske kotlovnice - Industrial Heating Plants1,9%

Rafinerije - Petroleum Refineries56,7%

Degazolina a - NGL Plant2,1%

Gradske plinare - Gasworks0,2%


Elektrane - Power Plants10,0% Javne toplane - Public Cogeneration Plants

9,5% Javne kotlovnice - Public Heating Plants

1,3%






64


posto.Smanjenjeproizvodnjetekućihgorivaostvarenojeuzprosječnugodišnjustopuod6,3posto,dokseproizvodnjapareivrelevodesmanjivalasprosječnomgodišnjomstopomod3,6posto.Najsporijitrendsmanjenjaostvarenjeuproizvodnjielek-tričneenergije,aprosječnagodišnjastopajeiznosila2,7posto.

decreaseofliquidfuelsoutputwas6.3percent,whiletheoutputofsteamandhotwaterwasdecreasingatanave-rage3.6percentannually.Thisdecreasewastheslowestintheelectricityoutput,withanaverageannualrateof2.7percent.

Tablica | Table 2.6.1. Proizvodnja transformiranih oblika energije | Energy transformation outputs by energy forms

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011./10. 2006.-11.

PJ %

Kruta goriva Solid Fuels

3,53 3,51 2,77 3,16 3,15 2,00 -36,5 -10,7


199,88 218,50 187,15 199,67 175,14 144,39 -17,6 -6,3


10,76 10,98 7,71 9,92 8,02 13,10 63,4 4,0


44,75 44,08 44,37 46,00 50,78 38,99 -23,2 -2,7

Para i vrela voda Steam and Hot Water

33,22 32,45 32,16 30,72 30,30 27,68 -8,6 -3,6

UKUPNO TOTAL

292,15 309,52 274,17 289,47 267,39 226,17 -15,4 -5,0


Slika | Figure 2.6.1. Proizvodnja transformiranih oblika energije | Energy transformation outputs by energy forms Izvor | Source: EIHP

0

100

200

300

400

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

PJ

Kruta goriva - Solid Fuels Teku a goriva - Liquid Fuels Plinovita goriva - Gaseous Fuels Elektri na energija - Electricity Para i vrela voda - Steam and Hot Water

65




UdjelitransformiranihoblikaenergijeuukupnojproizvodnjitransformiraneenergijeuHrvatskoju2006.i2011.godiniprikazanisunaslici2.6.2.Unavedenomrazdobljuostvarenesupromjeneustrukturiproizvodnjetransformiranihoblikaenergijepajetakopovećanudioelektričneenergije,udiopareivrelevodeiudioplinovitihgoriva,audiotekućihikrutihgorivajesmanjen.Najvećiudioostvarilasutekućagorivatejenjihovudiosmanjensa68,4na63,8posto.Takođerjesmanjeniudiokrutihgorivas1,2na0,9posto.Udioelektričneenergijepovećanjeza1,9postotakodajeu2006.godiniiznosio15,3posto,au2011.godini17,2posto.Udjelipareivrelevodekaoiplinovitihgorivasupove-ćaniza0,8odnosno2,1postotesuu2011.godiniiznosili12,2odnosno5,8posto.

Thesharesoftransformedenergyformsintotalenergytran-sformationoutputsinCroatiaintheyears2006and2011aregiveninFigure2.6.2.Inthisperiodthefollowingchangesofthestructureofenergytransformationoutputstookplace:therespectivesharesofelectricity,ofsteamandhotwaterandgaseousfuelsincreased,whilethesharesofliquidandsolidfuelsdeclined.Liquidfuelshadthelargestshare,whichwasreducedfrom68.4to63.8percent.Theshareofsolidfuelsdecreasedfrom1.2to0.9percent.Theshareofelectricitywentupby1.9percent,from15.3percentin2006to17.2percentin2011.Thesharesofsteamandhotwateraswellasofgaseousfuelsroseby0.8percent,and2.1percentrespec-tively,sothatin2011thesesharesamountedto12.2percentand5.8percentrespectively.

Slika | Figure 2.6.2. Udjeli u proizvodnji transformiranih oblika energije | Shares in energy transformation outputs Izvor | Source: EIHP

Proizvodnjatransformiranihoblikaenergijeupojedinimpostro-jenjimazaenergetsketransformacije.prikazanajeutablici2.6.2.inaslici2.6.3Tablicaseodnosinaprethodnošestogodišnjerazdoblje,dokjenasliciprikazanrazvojtijekomproteklograzdo-bljaod1988.do2011.godine.Uodnosunaprethodnugodinuuvećinijepostrojenjasmanjenaproizvodnjatransformiraneenergije,dokjeporastproizvodnjeostvarensamouelektranamaitoza16,8posto.Smanjenjeproizvodnjeuhidroelektranama

Energytransformationoutputsinspecificenergytransforma-tionplantsarepresentedinTable2.6.2.andFigure2.6.3.TheTablereferstothepastsixyearperiodwhiletheFigureshowsthetrendsoccurringduringtheperiodfrom1988to2011.Inyeartoyeartermsmostplantsreducedtheenergytran-sformationoutputsin2011,withtheonlyincrease,of16.8percent,inpowerplants.Thereductioninhydropowerplantsoutputwas45.2percent,ingasworks26.7percent,inNGL

Kruta goriva - Solid Fuels1,2%




Para i vrela voda - Steam and Hot Water11,4%




Elektri na energija - Electricity17,2% Para i vrela voda - Steam and Hot Water

12,2%

66


iznosiloje45,2posto,ugradskojplinari26,7posto,udega-zolinaži16,5postoiurafinerijamanafte14,3posto.Uostalimpostrojenjimasmanjenjeproizvodnjebilojeneštomanje.Takojeproizvodnjauindustrijskimtoplanamasmanjenaza10,2posto,uindustrijskimkotlovnicamaza9,2posto,javnimkotlovnicamaza2,3postoijavnimtoplanamaza1,4posto.

Tijekomrazdobljaod2006.do2011.godineukupnaproi-zvodnjatransformiraneenergijeostvarilajetrendsmanjenjasprosječnomgodišnjomstopomod5posto.Trendsmanjenjaproizvodnjeostvarenjeuvećinipostrojenja,asamojezajavnetoplaneijavnekotlovniceostvarentrendporastapro-izvodnjesprosječnimgodišnjimstopamaod3,4odnosno0,3posto.Najbržitrendsmanjenjaproizvodnjeostvarenjeugradskimplinarama,uzprosječnugodišnjustopuod24,9posto.Slijededegazolinažaiindustrijskekotlovniceukojimajeproizvodnjaopadalauzprosječnegodišnjestopeod8,9odnosno8,4posto.Iupreostalimpostrojenjimaseproizvod-njatransformiraneenergijesmanjivala,itourafinerijamanafteuzprosječnugodišnjustopuod5,6posto,uhidroelek-tranamaod5,5posto,elektranamaod4,9postoiindustrij-skimtoplanamaod4,5posto.

plants16.5percentandinoilrefineries14.3percent.Inotherenergytransformationplantstheoutputreductionwasnotthathigh:outputinindustrialcogenerationplantsdecreasedby10.2percent,inindustrialheatingplantsby9.2percent,publicheatingplantsby2.3percentandinpublicCHPplantsby1.4percent.

Intheperiodfrom2006to2011,totalenergytransformationoutputwasonadownwardtrendanddecreasingby5percentinaverageannually.Thedeclinewasrecordedinmostplants,withonlyexceptionofpubliccogenerationsandpublicheatingplantswhereenergytransformationoutputhadanupwardtrend,withannualaverageratesof3.4percentand0.3percentrespectively.Thefastestdecreasewasrecordedingasworks,atanaveragerateof24.9percentannually,followedbyNGLplantsandindustrialheatingplantswhereoutputsweredecliningataverageannualratesof8.9percentand8.4percentrespectively.Theremainingenergytransfor-mationplantsalsoloweredtheiroutputs:oilrefineriesbyave-rage5.6percentannually,hydropowerplantsby5.5percentandpowerplantsby4.9percentandindustrialcogenerationsby4.5percentannually.

Tablica | Table 2.6.2. Proizvodnja transformiranih oblika energije u postrojenjima | Energy transformation outputs by plants

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011./10. 2006.-11.

PJ %


22,04 15,84 19,17 24,53 30,37 16,63 -45,2 -5,5

Elektrane Power Plants

14,24 18,78 16,04 12,52 9,48 11,08 16,8 -4,9


15,64 16,29 16,49 16,23 18,73 18,48 -1,4 3,4

Javne kotlovnice Public Heating Plants

2,98 2,99 2,96 2,90 3,09 3,02 -2,3 0,3

Industrijske toplane Industrial Cogeneration Plants

17,29 17,25 17,01 16,27 15,31 13,74 -10,2 -4,5

Industrijske kotlovnice Industrial Heating Plants

5,78 5,38 4,85 4,28 4,10 3,72 -9,2 -8,4


205,92 225,27 190,60 206,08 180,35 154,54 -14,3 -5,6


7,72 7,30 6,83 6,48 5,78 4,83 -16,5 -8,9

Gradske plinare Gasworks

0,54 0,42 0,21 0,20 0,18 0,13 -26,7 -24,9

UKUPNO TOTAL

292,15 309,52 274,17 289,47 267,39 226,17 -15,4 -5,0


67


Slika | Figure 2.6.3. Proizvodnja transformiranih oblika energije u postrojenjima | Energy transformation outputs by plants Izvor | Source: EIHP

Naslici2.6.4.prikazanisuudjelipojedinihpostrojenjazaenergetsketransformacijeuukupnojproizvodnjitransformira-neenergijeu2006.i2011.godini.Najvećiudiouproizvodnjitransformiraneenergijeostvarilesurafinerijenafte.Njihovseudioupromatranomrazdobljusmanjioza2,2postotakodajeu2011.godiniiznosio68,3posto.Tijekompromatranograzdobljapovećanisuudjelijavnihtoplana,javnihkotlovnicaiindustrijskihtoplanaza2,8posto,0,3postoi0,2posto.Njihoviudjelisuu2011.godiniiznosili8,2posto,1,3posto,odnosno6,1posto.Udioelektranasenijepromijeniotejeiznosio4,9posto.Udjeliostalihpostrojenjauproizvodnjitransformiraneenergijesusmanjeni.Udiohidroelektranajesmanjensa7,5na7,4posto,udiodegazolinažes2,6na2,1postoiudioindustrijskihkotlovnicas2na1,6posto.Udiogradskihplinarabiojeminimalanido2011.godinejesma-njennasamo0,1posto.

Figure2.6.4.showsthesharesofspecificenergytransfor-mationplantsinenergytransformationoutputsin2006andin2011.Thelargestportionofenergytransformationoutputswasthatofoilrefineries.Intheobservedperiodtheirsharewasreducedby2.2percentsothatin2011theymade68.3percentofenergytransformationoutput.Inthesameperiodthesharesofpubliccogenerationplants,publicheatingplantsandindustrialcogenerationplantsincreasedby2.8percent,0.3percentand0.2percentrespectively.In2011thesesharesreached8.2percent,1.3percent,and6.1per-centrespectively.Theshareofpowerplantsremainedstableat4.9percent.Thesharesofotherplantsinenergytransfor-mationoutputswerelowered:theshareofhydropowerplantsfrom7.5percentdownto7.4percent,ofNLGfrom2.6to2.1percent,ofindustrialheatingplantsfrom2to1.6percent.Theshareofgasworkswasminimalandin2011itwentdowntoonly0.1percent.

0

100

200

300

400

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

PJ

Hidroelektrane - Hydro Power Plants Elektrane - Power Plants Javne toplane - Public Cogeneration Plants Javne kotlovnice - Public Heating Plants Industrijske toplane - Industrial Cogeneration Plants Industrijske kotlovnice - Industrial Heating Plants Rafinerije - Petroleum Refineries Degazolina a - NGL Plant Koksara - Coke Oven Visoke pe i - Blast Furnaces Gradske plinare - Gasworks

68




Slika | Figure 2.6.4. Udjeli postrojenja za energetske transformacije u proizvodnji transformiranih oblika energije | Shares of energy transformation outputs by plants – Izvor | Source: EIHP

2.7. Gubicienergetskihtransformacija

Gubicienergetskihtransformacijaurazdobljuod2006.do2011.godineprikazanisuutablici2.7.1.Oninastajuusvimpostrojenjimazaenergetsketransformacije,aodređenisukaorazlikaukupneenergijezaenergetsketransformacijeiukupneproizvodnjetransformiraneenergije.Utablici2.7.2.suukupnigubicienergetskihtransformacijapodijeljenipremaproizvedenimtransformiranimoblicimaenergije.Tijekom2011.godineukupnigubicienergetskihtransformacijasma-njenisuza28,2postouodnosunaprethodnugodinu.Tajpadjerezultatsmanjenjaproizvodnjetransformiraneenergijeza15,4postoismanjenjaenergijezaenergetsketransformacijeza18,3posto.Ostvarenojesmanjenjegubitakauproizvodnjisvihtransformiranihoblikaenergije.Takojeuproizvodnjiderivatanafteostvarenosmanjenjegubitakaproizvodnjeza89,7posto,uproizvodnjielektričneenergijeza30,4postoiuproizvodnjiplinovitihgorivaza9,3posto.Gubiciuproizvodnjipareivrelevodesmanjenisuza1,3posto.

2.7. EnergyConversionLosses

Energyconversionlossesfrom2006to2011areshowninTable2.7.1.Theselossesoccurinallenergytransformationplantsandaredefinedasadifferencebetweentotalenergytransformationinputandtotalenergytransformationoutput.InTable2.7.2.totalenergyconversionlossesaresortedbyenergytransformationoutputs.In2011,totalannualenergyconversionlosseswerereducedby28.2percentfromthepreviousyear.Thisreductionistheresultsoflowerenergytransformationoutputsby15.4percentandlowerenergytransformationinputsby18.3percent.Energyconversionlossesoccurredinallenergytransformation:inpetroleumproductsoutputenergyconversionlossesdecreasedby89.7percent,inelectricityoutputby30.4percentandingaseousfuelsoutputby9.3percent.Energyconversionlossesinsteamandhotwateroutputwere1.3percentlower.














Industrijske toplane - Industrial Cogeneration Plants6,1% Industrijske kotlovnice - Industrial Heating Plants

1,6%




69


Tijekomrazdobljaod2006.do2011.godineostvarenjetrendsmanjenjagubitakaenergetskihtransformacijasprosječnomgodišnjomstopomod5,1posto.Trendsmanjenjagubitakaostvarenjeuproizvodnjisvihtransformiranihoblikaenergije.Uproizvodnjiderivatanaftegubicisusesmanjivalispro-sječnomgodišnjomstopomod40,5posto,auproizvodnjiplinovitihgorivasprosječnomgodišnjomstopomod34,5posto.Gubiciuproizvodnjielektričneenergijetepareivrelevodesmanjivalisusesprosječnimgodišnjimstopamaod5,2i1,5posto.

Tablica | Table 2.7.1. Gubici energetskih transformacija | Total conversion losses

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011./10. 2006.-11.

PJ %

Energija za energetske transformacije Transformation Sector Input

366,75 382,72 346,60 365,31 347,23 283,52 -18,3 -5,0

Proizvodnja transformirane energije Transformation Sector Output

292,15 309,52 274,17 289,47 267,39 226,17 -15,4 -5,0

UKUPNI GUBICI TRANSFORMACIJA TOTAL CONVERSION LOSSES

74,61 73,20 72,43 75,84 79,84 57,35 -28,2 -5,1


Tablica | Table 2.7.2. Gubici energetskih transformacija u proizvodnji transformiranih oblika energije | Energy conversion losses in transformed energy production

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011./10. 2006.-11.

PJ %

Derivati nafte Oil Derivates

2,08 1,58 2,43 1,00 1,51 0,16 -89,7 -40,5


0,02 0,02 0,01 0,002 0,003 0,003 -9,3 -34,5


62,62 61,55 60,54 65,78 69,07 48,05 -30,4 -5,2


9,88 10,05 9,45 9,07 9,26 9,14 -1,3 -1,5

UKUPNO TOTAL

74,61 73,20 72,43 75,84 79,84 57,35 -28,2 -5,1


Intheperiodfrom2006to2011,energyconversionlossesweredecreasingatanaverageannualrateof5.1percent.Thistrendwaspresentinalltransformedenergyforms:inpetroleumproductsproductiontheconversionlossesweredecreasingby40.5percentannually,andingaseousfuelsproductionby34.5percentannually.Inelectricityproductionandsteamandhotwaterproductionthelosseswerediminis-hingataverageratesof5.2and1.5percentrespectively.

Naslici2.7.1.jeprikazanastrukturagubitakaenergetskihtransformacijaurazdobljuod1988.do2011.godine.Utomerazdobljuspomenutigubicisusepovećavalisprosječnomgodišnjomstopomod0,6posto.Udjeligubitakauproizvod-

Figure2.7.1.presentsthestructureofenergyconversionlossesintheperiodfrom1988to2011.Inthisperiod,thelosseswereincreasingatanaverageannualrateof

70


njipojedinihtransformiranihoblikaenergijeu2006.i2011.godiniprikazanisunaslici2.7.2.Najvećigubicienergetskihtransformacijaostvarenisuuproizvodnjielektričneenergije.Onisuuukupnimgubicimaenergetskihtransformacijau2006.godinisudjelovalis83,9posto,ado2011.godinenjihovseudiotekneznatnopromijeniona83,8posto.Značajnijiudiougubicimaenergetskihtransformacijaostvarilisujošigubiciuproizvodnjipareivrelavode.Njihovjeudiou2006.godiniiznosio13,2posto,ado2011.godinejepovećanna15,9posto.Udiogubitakaostvarenihuproizvodnjiderivatanafteupromatranomrazdobljujesmanjens2,8na0,3posto.Udiogubitakauproizvodnjiplinovitihgoriva(gradskogplina)biojezanemarivtejeu2011.godiniiznosiosamo0,005posto,kaorezultatsmanjivanjaproizvodnjegradskogplina,odnosnonje-govesupstitucijeprirodnimplinom.

0.6percent.Thesharesoflossesinproductionofspecifictransformedenergyformsin2006andin2011aregiveninFigure2.7.2.Thehighestenergyconversionlossesoccurredinelectricityproduction.In2006,theymade83.9percentoftotalenergyconversionlosses,whichonlyslightlychangeduntil2011whentheymade83.8percentoftotalconversionlosses.Thelossesinsteamandhotwaterproductionhadsomewhatincreasedtheshareintotalenergyconversionlosseswithfrom13.2percentin2006to15.9percentin2011.Theshareoflossesinproductionofpetroleumpro-ductswasreducedfrom2.8to0.3percent.Theshareoflossesingaseousfuels(citygas)productionwasnegligibleonly0.005percentin2011,asaresultofdiminishingpro-ductionofcitygasanditssubstitutionwithnaturalgas.

Slika | Figure 2.7.1. Gubici u proizvodnji transformiranih oblika energije | Energy transformation losses in transformed energy production – Izvor | Source: EIHP

0

30

10

50

70

80

60

40

90

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

PJ

Derivati nafte - Oil Derivates Gradski plin - Gas Works Gas Elektri na energija - Electricity Para i vrela voda - Steam and Hot Water Koks - Coke

20

71




Slika | Figure 2.7.2. Udjeli gubitaka u proizvodnji transformiranih oblika energije | Shares in conversion losses in tran-sformed energy production – Izvor | Source: EIHP

2.8. Potrošnjatransformiranihoblika energije

Razvojpotrošnjetransformiranihoblikaenergijetijekomraz-dobljaod2006.do2011.godineprikazanjeutablici2.8.1.Jednakotakojenaslici2.8.1.prikazanrazvojpotrošnjetran-sformiranihoblikaenergijeuproteklomrazdobljuod1988.godine.U2011.godinijepotrošnjatransformiranihoblikaenergijeuHrvatskojpovećanaza1,8postouodnosunaprethodnugodinu.Povećanajepotrošnjatekućihiplinovitihgorivaza3i63,4posto,dokjepotrošnjaostalihtransfor-miranihoblikaenergijesmanjena.Potrošnjakrutihgorivasmanjenajeza17,7posto,pareivrelevodeza8,6posto,aelektričneenergijeza1,8posto.

Tijekomrazdobljaod2006.do2011.godineostvarenjetrendsmanjenjapotrošnjetransformiranihoblikaenergijesprosječnomgodišnjomstopomod2,8posto.Pritomejeupotrošnjiplinovitihgorivaielektričneenergijeostvarentrendporastapotrošnjesprosječnimgodišnjimstopamaod4i0,5posto.Upotrošnjiostalihtransformiranihoblikaenergije

2.8. ConsumptionofTransformed EnergyForms

Thetrendsintheconsumptionoftransformedenergyformsintheperiodfrom2006to2011aredescribedinTable2.8.1.andFigure2.8.1.showsthetrendsinconsumptionoftran-sformedenergyformsintheperiodfrom1988.In2011theconsumptionoftransformedenergyformsinCroatiaincrea-sedby1.8percentfromthepreviousyear.Theconsumptionofliquidandgaseousfuelsincreasedby3and63.4percentrespectively,whiletheconsumptionofothertransformedenergyformswaslowered.Theconsumptionofsolidfuelsfellby17.7percent,ofsteamandhotwaterby8.6percent,andofelectricityby1.8percent.

Duringtheperiod2006to2011,therewasadownwardtrendinconsumptionoftransformedenergyforms,atanaverageannualrateof2.8percent.Inthis,theconsumptionofgaseo-usfuelsandelectricitywasincreasingby4and0.5percentrespectivelyperyear.Theconsumptionofothertransformed

Derivati nafte - Oil Derivates2,8%

Gradski plin - Gas Works Gas0,03%



Derivati nafte - Oil Derivates0,3%

Gradski plin - Gas Works Gas0,005%



72


0

100

200

300

400

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

PJ

Kruta goriva - Solid Fuels Teku a goriva - Liquid Fuels Plinovita goriva - Gaseous Fuels Elektri na energija - Electricity Para i v. voda - Steam and H. Water

ostvarenjetrendsmanjivanja.Potrošnjakrutihgoriva,pareivrelevodetetekućihgorivasmanjivalasesprosječnimgodišnjimstopamaod11,3posto,3,6postoi4posto.

energyformswasdecreasing;theconsumptionofsolidfuels,steamandhotwaterandliquidfuelswasdiminishingataverageratesof11.3percent,3.6percentand4percentrespectively.

Tablica | Table 2.8.1. Potrošnja transformiranih oblika energije | Consumption of transformed energy forms

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011./10. 2006.-11.

PJ %


9,19 9,13 8,46 7,33 6,14 5,05 -17,7 -11,3


184,05 193,40 179,75 173,05 145,90 150,31 3,0 -4,0


10,76 10,98 7,71 9,92 8,02 13,10 63,4 4,0


64,99 66,98 68,05 66,45 67,93 66,70 -1,8 0,5


33,22 32,45 32,16 30,72 30,30 27,68 -8,6 -3,6

UKUPNO TOTAL

302,20 312,94 296,14 287,47 258,29 262,84 1,8 -2,8


Slika | Figure 2.8.1. Potrošnja transformiranih oblika energije | Consumption of transformed energy forms Izvor | Source: EIHP

73


Naslici2.8.2.prikazanisuudjelipojedinihtransformiranihoblikaenergijeu2006.i2011.godini.Najznačajnijioblicienergijeupotrošnjitransformiraneenergijesutekućagoriva,električnaenergijateparaivrelavoda.Najvećiudioupotroš-njitransformiraneenergijeostvarilasutekućagoriva.Njihovjeudiosa60,9postou2006.godinismanjenna57,2postou2011.godini.Uistomrazdobljujeudioelektričneenergijepovećans21,5na25,4posto,dokjeudiopareivrelevodesmanjens11na10,5posto.Plinovitaikrutagorivauuku-pnojpotrošnjitransformiraneenergijesudjelujusaznatnomanjimudjelimapajetakoudioplinovitihgorivapovećans3,6na5posto,audiokrutihgorivasmanjens3na1,9posto.

Slika | Figure 2.8.2. Udjeli u ukupnoj potrošnji transformirane energije | Shares in total transformed energy consumption Izvor | Source: EIHP

Figure2.8.2.showsthesharesoftransformedenergyformsin2006andin2011.Themostsignificantenergyformsintransformedenergyconsumptionareliquidfuels,electricityandsteamandhotwater.Liquidfuelsmadethelargestpor-tionoftransformedenergyconsumptionwithasharewhichwasreducedfrom60.9percentin2006to57.2percentin2011.Inthisperiodtheshareofelectricityincreasedfrom21.5to25.4percent,whiletheshareofsteamandhotwaterwasreducedfrom11to10.5percent.Gaseousandsolidfuelsmakemuchsmallerportionsintransformedenergyconsumption,andtheshareofgaseousfuelschangedfrom3.6todownto5percent,andtheshareofsolidfuelsfrom3todownto1.9percent.







Para i v. voda - Steam and H. Water11,0%






74


0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

GWh

Gubici - Losses Energetika - Energy SectorIndustrija - Industry Promet - TransportKu anstva - Households Usluge - Service sectorOstalo - Others

Naslikama2.8.3.i2.8.4.prikazanjerazvojpotrošnjenajzna-čajnijihtransformiranihoblikaenergije–električneenergijeipojedinihderivatanafte,urazdobljuod1988.do2011.godine.Ukupnapotrošnjaelektričneenergijeu2011.godinismanjenajeza1,8postouodnosunaprethodnugodinu.Pritomejepotrošnjaelektričneenergijeusektoruuslugapove-ćanaza2,9posto,dokjeusvimostalimsektorimapotrošnjasmanjena.Smanjenjepotrošnjeelektričneenergijeugrupiostalihpotrošača(poljoprivredaigrađevinarstvo)iznosiloje8,2posto,usektoruindustrije3,4posto,uprometu2,8posto,usektoruenergetike2,4postoiukućanstvima1,9posto.Gubicielektričneenergijeuprijenosuirazdiobisma-njenisuza9,5posto.

Figures2.8.3.and2.8.4.showsthetrendsintheconsump-tionofthemostimportanttransformedenergyforms–electricityandsomepetroleumproducts,intheperiodfrom1988to2011.In2011,totalannualelectricityconsumptiondecreasedby1.8percentfromthepreviousyear.Atthesametimetheconsumptionofelectricityinservicesincreasedby2.9percent,whileinallothersectorsthisconsumptionwaslowered.Thereductionofelectricityconsumptionintheothersector(agricultureandconstruction)was8.2percent,intheindustrialsectortheconsumptionwasreducedby3.4per-cent,intransportby2.8percent,inenergysectoronuseby2.4percentandinhouseholdsby1.9percent.Transmissionanddistributionlosseswerereducedby9.5percent.

Slika | Figure 2.8.3. Potrošnja električne energije u pojedinim sektorima | Electricity consumption by sectors Izvor | Source: EIHP

75


Urazdobljuod2006.do2011.godineostvarenjetrendporastapotrošnjeelektričneenergijesprosječnomgodišnjomstopomod0,5posto.Pritomesepotrošnjausektoruuslugapovećava-lasprosječnomgodišnjomstopomod3,7posto.Potrošnjaukućanstvimajestagnirala,auprometujeostvarenaminimalnastoparastaod0,1posto.Uostalimsektorimajeostvarentrendsmanjenjapotrošnje.Najbržesesmanjivalapotrošnjaelektričneenergijeugrupiostalihpotrošača(poljoprivredaigrađevinar-stvo)gdjejeostvarenaprosječnagodišnjastopasmanjenjaod3,2posto.Potrošnjaelektričneenergijeusektoruenergetikeiuindustrijismanjivalasesprosječnimgodišnjimstopamaod1,9odnosno1,1posto,dokjezagubitkeuprijenosuirazdiobiostvarenaprosječnagodišnjastopasmanjenjaod0,8posto.

Ukupnapotrošnjatekućihgorivau2011.godinipovećanajeuodnosunaprethodnugodinuza3,2posto.Smanjenajepotrošnjaskorasvihkarakterističnihgrupatekućihgorivapri-

Intheperiodfrom2006to2011,theelectricityconsump-tionwasgrowingatanaverageannualrateof0.5percent.Itwasincreasinginservicesatanaverageannualrateof3.7percent.Theconsumptionbythehouseholdswassta-gnant,whiletheconsumptioninthetransportgrewby0.1percentonly.Inothersectorstheelectricityconsumptionhadadownwardtrend.Thefastestdeclineinelectricitycon-sumptionwasinthegroupofothersectors(agricultureandconstructionsectors)whereaveragerateofdeclinewas3.2percent.Theelectricityconsumptionintheenergysectorandindustrydecreasedatanaverageannualrateof1.9and1.1percentrespectively,whileintransmissionanddistributionlossestheaverageannualdecreasingratewas0.8percent.

Totalconsumptionofliquidfuelsin2011increasedby3.2percentfromthepreviousyear.Theconsumptionofallspe-

Slika | Figure 2.8.4. Potrošnja tekućih goriva | Liquid fuels consumption Izvor | Source: EIHP

0

500

1000

1500

2000

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

000

t

Ukapljeni plin - LPG Motorni benzin - Motor GasolinePlinsko ulje - Gas Oil Lo ivo ulje - Fuel OilOstali derivati - Other Petr. Products

76


cificgroupsofliquidfuelsshownintheFigure,exceptfortheconsumptionofotherderivativeswhichroseby49.4per-cent.Theconsumptionofmotorgasolineandresidualfueloilwaslowerby2.3and2.7percentrespectively,andoffueloilby4.9percent.Thebiggestconsumptionfalloccu-rredinLPGandwas7.8percent.Intheperiodfrom2006to2011,theaverageannualdecreaseofliquidfuelsconsump-tionwas4.1percent.Inthisperiodtheconsumptionofalltypicalliquidfuelshadadownwardtrend.Thefastestdeclineoccurredinliquidfuelsconsumption,whereaverageannualrateofdecreasewas14.4percent.Theconsumptionofmotorgasoline,otherpetroleumproducts,LPG,andresidualfueloilswasdecreasingataverageannualratesof2.2per-cent,2.1percent,1.7percentand1.6percentrespectively.

FourFiguresbelowgivethecomparisonoftotalconsumptionpercapitaofelectricity,motorgasoline,gasoilsandresidualfueloilsinCroatiaandinfortyselectedcountriesincludingtheEU27average.Thisspecificconsumptionoftypicaltran-sformedenergyformsinCroatiahasthefollowingcharacteri-sticsinrelationtoothercountries:

• GrosselectricityconsumptionpercapitainCroatiawas37percentbelowtheaverageelectricityconsumptionintheEuropeanUnion(EU27);elevenEuropeancountrieshadlowerelectricityconsumptionlevels

• MotorgasolineconsumptionpercapitainCroatiais14.3percentlowerthanaverageconsumptionintheEuropeanUnion(EU27);twentycountrieshadlowerconsumptionlevels

• GasoilsconsumptionpercapitainCroatiais26.3percentlowerthattheEuropeanUnionaverage;lowerconsumptionwasrecordedineighteencountries

• ResidualfueloilspercapitainCroatiais63.8percenthigherinrelationtotheaverageconsumptionintheEuropeanUnion(EU27);higherconsumptionlevelwasrecordedinsevencountries

kazanihnaslici,asamojepotrošnjaostalihderivatapoveća-naza49,4posto.Potrošnjamotornogbenzinaiplinskoguljabilajemanjaza2,3i2,7posto,aloživoguljaza4,9posto.Najvećesmanjenjeostvarenojeupotrošnjiukapljenogplinaod7,8posto.Tijekomrazdobljaod2006.do2011.godineostvarenojesmanjenjepotrošnjetekućihgorivasprosječ-nomgodišnjomstopomod4,1posto.Utomrazdobljuostva-renjetrendsmanjenjaupotrošnjisvihkarakterističnihgrupatekućihgoriva.Najbržesesmanjivalapotrošnjaloživihulja,pričemujeprosječnagodišnjastopasmanjenjaiznosila14,4posto.Potrošnjamotornogbenzina,ostalihderivatanafte,ukapljenogplinaiplinskihuljasmanjivalasesprosječnimgodišnjimstopamaod2,2posto,2,1posto,1,7postoi1,6posto.

Načetirisljedećeslikeuspoređenajespecifičnaukupnapotrošnjaelektričneenergije,motornihbenzina,plinskihuljailoživihuljapoglavistanovnikauHrvatskojiučetrdesetijednojzemlji,uključujućiiprosjekzaEU27.SpomenutaspecifičnapotrošnjakarakterističnihtransformiranihoblikaenergijeuHrvatskojimasljedećaobilježjauodnosunadrugezemlje:

• brutopotrošnjaelektričneenergijepoglavistanovnikauHrvatskojmanjajeza37postouodnosunaodgovarajućuprosječnupotrošnjuuEuropskojuniji(EU27),amanjapotrošnjaostvarenajeujedanaesteuropskihzemalja

• potrošnjamotornogbenzinapoglavistanovnikauHrvatskojmanjajeza14,3postouodnosunaodgovaraju-ćuprosječnupotrošnjuuEuropskojuniji(EU27),amanjapotrošnjaostvarenajeudvadesetzemalja

• potrošnjaplinskihuljapoglavistanovnikauHrvatskojmanjajeza26,3postouodnosunaodgovarajućuprosječ-nupotrošnjuuEuropskojuniji,amanjapotrošnjaostvare-najeuosamnaestzemalja

• potrošnjaloživihuljapoglavistanovnikauHrvatskojvećajeza63,8postouodnosunaodgovarajućuprosječnupotrošnjuuEuropskojuniji(EU27),avećapotrošnjaostvarenajeusedamzemalja

77


0

200

400

600

800

1000

1200

US LU IS CH JP SE GR IE FI SIDK NO GB NL RU DE EE AT

EU27 CZ IT HR LV PT HU BY ES FR BE PL SK UA ME LT BG BA RS RO MK MD AL

kg/s

tano

vnik

u - k

g/in

habi

tant

Slika | Figure 2.8.5. Bruto potrošnja električne energije po stanovniku | Gross electricity consumption per capita Izvor | Source: EIHP

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

IS NO FI LU SE US BE JP CH AT FR DE NL EE RU SIME DK CZ

EU27 IE ES GB IT GR PT SK RS BG HU HR MK PL UA BY LT BA LV TR RO AL MD

kWh/

stan

ovni

ku -

kWh/

inha

bita

nt

5330

9

Slika | Figure 2.8.6. Potrošnja motornog benzina po stanovniku | Motor gasoline consumption per capita Izvor | Source: EIHP

78


Slika | Figure 2.8.7. Potrošnja plinskih ulja po stanovniku | Gas oils consumption per capita Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 2.8.8. Potrošnja loživog ulja po stanovniku | Heavy fuel oil consumption per capita Izvor | Source: EIHP

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

LU BE NO IS CH AT SI FI IE DK FR ES DE US GREU

27 SE PT IT NL EE GB LV HR CZ PL BY JP LT HU SK BG BA RS AL TR RU MK RO UA MD

kg/s

tano

vnik

u - k

g/in

habi

tant

3922

0

50

100

150

200

250

FI GR IS SE JP BY PT HR AT MK IE IT LT RU RS ES DE SK BE EEEU

27 DK BA FR PL NO GB US RO CZ BG MD ME NL TR HU LV CH UA LU SI AL

kg/s

tano

vnik

u - k

g/in

habi

tant

79


2.9. Energijazapogonenergetskih postrojenja

Potrošnjaenergijezapogonenergetskihpostrojenjaostvarujeseuenergetskimpostrojenjimaprilikomproizvodnjeprimarnihilitransformiranihoblikaenergije.Strukturaoblikaenergijekojisuutrošeniuspomenutimpostrojenjimaurazdobljuod2006.do2011.godineprikazanajeutablici2.9.1.Ukupnapotrošnjaenergijezapogonenergetskihpostrojenjapovećanajeza5,9postouodnosunaprethodnugodinu.Smanjenajepotrošnjakrutihgoriva,tekućihgoriva,pareivrelevodekaoielektričneenergije,asamojepotrošnjaplinovitihgorivapovećana.Porastpotrošnjeplinovitihgorivaiznosioje30,3posto.Najvećesma-njenjeod23,2postoostvarenojeupotrošnjipareivrelevode.Potrošnjakrutihgorivasmanjenajeza19,6posto,apotrošnjatekućihgorivaza16,8posto.Potrošnjaelektričneenergijezapogonenergetskihpostrojenjau2011.godinismanjenajeza2,4posto.Tijekomrazdobljaod2006.do2011.godinepotroš-njaenergijezapogonenergetskihpostrojenjaostvarilajetrendporastasprosječnomgodišnjomstopomod1,3posto.Trendsmanjenjaostvarenjeupotrošnjivećineoblikaenergije,asamojeupotrošnjiplinovitihgorivaostvarenporastsprosječnomgodišnjomstopomod8,7posto.Najbržesesmanjivalapotroš-njapareivrelevodekaoitekućihgorivasprosječnimgodišnjimstopamaod7,6i6,2posto.Potrošnjakrutihgorivasmanjilasesprosječnomgodišnjomstopomod5,7posto,apotrošnjaelek-tričneenergijesprosječnomgodišnjomstopomod1,9posto.

Tablica | Table 2.9.1. Energija za pogon energetskih postrojenja | Energy sector own use

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011./10. 2006.-11.

PJ %


1,71 2,10 1,64 2,14 1,58 1,27 -19,6 -5,7


2,70 3,65 1,33 1,91 2,35 1,96 -16,8 -6,2


12,59 14,79 10,35 14,82 14,65 19,09 30,3 8,7


3,89 4,37 3,88 3,42 3,62 3,53 -2,4 -1,9


9,16 9,05 9,18 9,29 8,04 6,17 -23,2 -7,6

Bioplin Biogas

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01

UKUPNO TOTAL

30,05 33,97 26,38 31,59 30,24 32,04 5,9 1,3


2.9. EnergySectorOwnUse

Energysectorownusetakesplaceintheenergyplantsduringproductionofprimaryandtransformedenergyforms.Thesharesofenergyformsusedintheseplantsintheperiod2006to2011aregiveninTable2.9.1.In2011,totalenergysectorownuseincreasedby5.9percentfromtheprevio-usyear.Asforspecificenergyforms,theconsumptionofsolidfuels,liquidfuels,steamandhotwater,andelectricitydecreased,withonlygaseousfuelsconsumptionthatwashigherthanthepreviousyear.Thisincreasewas30.3per-cent.Thebiggestreduction,of23.2percent,occurredinconsumptionofsteamandhotwater,followedbysolidfuelswithconsumptionloweredby19.6percent,andliquidfuelsconsumptionwhichdecreasedby16.8percent.Theelectri-cityconsumptionforenergysectorownusein2011fellby2.4percent.Duringtheperiodfrom2006to2011,theenergysectorownusehadanupwardtrendwithanaverageannualrateof1.3percent.Suchatrendoccurredinmostofenergyformsconsumption.Onlytheconsumptionofgaseousfuelswasincreasingatanaverageannualrateof8.7percent.Theconsumptionofsteamandhotwaterandliquidfuelshadthefastestaverageannualdeclineof7.6and6.2percentrespec-tively.Theconsumptionofsolidfuelswasfallingatanavera-geannualrateof5.7percent,andofelectricityatanaverageannualrateof1.9percent.

80


Slika | Figure 2.9.1. Pogonska potrošnja oblika energije | Energy sector own use by energy forms Izvor | Source: EIHP

Udjelioblikaenergijeuukupnojenergijizapogonenergetskihpostrojenjau2006.i2011.godiniprikazanisunaslici2.9.2.Najvećeudjeleuenergijizapogonenergetskihpostrojenjaostvarilasuplinovitagorivateparaivrelavoda.Urazdobljuod2006.do2011.godineudioplinovitihgorivajepovećansa41,9na59,6posto,audiopareivrelevodesmanjenjes30,5na19,3posto.Udioelektričneenergijesmanjenjeza1,9posto,s12,9na11posto,audiotekućihgorivaza2,9posto,s9na6,1posto.Takođerjesmanjeniudiokrutihgorivas5,7postou2006.godinina4postou2011.godini.

Figure2.9.2showsthesharesofenergysectorownusein2006and2011.Thelargestportionsinenergysectorownusewerethoseofgaseousfuelsandofsteamandhotwater.Intheperiodfrom2006to2011theshareofgaseousfuelsgrewfrom41.9percentto59,6percent,andtheshareofsteamandhotwaterdiminishedfrom30.5percentto19.3percent.Theshareofelectricityinenergysectorownusedroppedby1.9percent,from12.9to11percent,andtheshareofliquidfuelsby2.9percent,from9downto6.1percent.Also,theshareofsolidfuelsfellfrom5.7percentin2006downto4percentin2011.

0

10

20

30

40

50

60

1988

.19

90.

1995

.20

00.

2005

.20

10.

2011

.

PJ

Kruta goriva - Solid Fuels Teku a goriva - Liquid Fuels Plinovita goriva - Gaseous Fuels Elektri na energija - Electricity Para i vrela voda - Steam and Hot Water Bioplin - Biogas

81


Slika | Figure 2.9.2. Udjeli oblika energije u energiji za pogon energetskih postrojenja | Shares of energy forms in energy sector own use – Izvor | Source: EIHP

Utablici2.9.2.prikazanajepotrošnjaenergijezapogonupojedinimenergetskimpostrojenjimatijekomrazdobljaod2006.do2011.godine.Naslici2.9.3.istitajrazvojprikazanzavremenskorazdobljeod1988.do2011.godine.Tijekom2011.godinepovećanajepotrošnjaenergijezapogonurafine-rijamanafteitermoelektranama,dokjeuostalimpostrojenjimapotrošnjaenergijezapogonsmanjena.Urafinerijamanaftejepotrošnjaenergijezapogonpovećanaza26,1posto,autermoelektranamaza14posto.Smanjenjepotrošnjeenergijeuproizvodnjibioplinaiznosiloje59,5posto,auproizvodnjinafteiplina40,1posto.Uhidroelektranama,javnimtoplanamaidegazolinažismanjenjapotrošnjeenergijezapogoniznosiloje17,1posto,12,3postoi10,9posto.Tijekomrazdobljaod2006.do2011.godineostvarenjetrendporastapotrošnjeenergijeurafinerijamanafte,degazolinažiiproizvodnjinafteiplina.Prosječnegodišnjestopeporastapotrošnjeurafineri-jamanafte,degazolinažiiproizvodnjinafteiplinaiznosilesu1,8posto,1,7postoi1,1posto.Potrošnjaenergijezapogonujavnimtoplanamaitermoelektranamasmanjivalasesprosječ-nimgodišnjimstopamaod3,7i3,5posto.Vlastitapotrošnjaenergijeuhidroelektranamabilajeu2011.godininaistojrazinikaoi2006.godine.

Table2.9.2.showsenergysectorownuseinspecificenergyplantsduringtheperiodfrom2006to2011.Figure2.9.3.showsthesamedevelopmentsintheperiodfrom1988to2011.In2011,theenergyuseinoilrefineriesandthermalpowerplantsincreased,whileotherenergyplantshadlowerenergyusefortheirownoperation.Inoilrefineries,energysectorownusegrewby26.1percent,andinthermalpowerplantsby14percent.Energysectorownusewasreducedinbiogasproductionby59.5percent,inoilandgasextractionby40.1percent.Inhydropowerplants,publicheatingplantsandNLGplantstheenergyusediminishedby17.1percent,12.3percentand10.9percentrespectively.Intheperiodfrom2006to2011,energysectorownusewasgrowinginoilrefi-neries,NLGplants,andoilandgasextraction.Averageannualratesofenergyuseinoilrefineries,NLGplantsandgasandoilextractionwere1.8percent,1.7percentand1.1percentrespectively.Energysectorownuseinpubliccogenerationplantsandthermalpowerplantswasdecreasingataverageannualratesof3.7and3.5percentrespectively.In2011thisuseofenergyinhydropowerplantswasunchangedfromthe2006level.













Bioplin - Biogas0,02%

82


0

10

20

30

40

50

60

1988

.19

90.

1995

.20

00.

2005

.20

10.

2011

.

PJ

Proizvodnja nafte i plina - Oil and Gas Extraction Proizvodnja ugljena (bioplina) - Coal Mines (Biogas production)* Elektroprivreda - Electric Energy Supply Industry Hidroelektrane - Hydro Power Plants Termoelektrane - Thermal Power Plants Javne toplane - Public Cogeneration Plants Rafinerije - Petroleum Refineries Degazolina a - NGL Plant Koksara - Coke Oven Plant

Tablica | Table 2.9.2. Pogonska potrošnja energije u energetskim postrojenjima | Energy sector own use by plants

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011./10. 2006.-11.

PJ %

Proizvodnja nafte i plina Oil and Gas Extraction

4,10 5,17 3,13 5,54 7,22 4,32 -40,1 1,1

Proizvodnja bioplina Biogas Production

0,00 0,00 0,00 0,05 0,05 0,02 -59,5

Elektroprivreda Electric Energy Supply Industry

0,12 0,12 0,11 0,12 0,12 0,12 1,6 -0,5


0,78 0,95 0,70 0,56 0,94 0,78 -17,1 0,0

Termoelektrane Thermal Power Plants

1,14 1,40 1,26 0,93 0,84 0,96 14,0 -3,5


1,12 1,14 1,25 1,19 1,06 0,92 -12,3 -3,7


22,05 24,52 19,29 22,40 19,11 24,11 26,1 1,8


0,74 0,65 0,64 0,81 0,91 0,81 -10,9 1,7

UKUPNO TOTAL

30,05 33,97 26,38 31,59 30,24 32,04 5,9 1,3


Slika | Figure 2.9.3. Pogonska potrošnja energije u energetskim postrojenjima | Energy sector own use by plants Izvor | Source: EIHP

83


Udjelipojedinihpostrojenjauukupnojpotrošnjienergijezapogonenergetskihpostrojenjau2006.i2011.godiniprikazanisunaslici2.9.4.Najvećiudiouukupnojpotrošnjienergijezapogonostvarilesurafinerijenafte.Njihovjeudiou2011.godiniiznosio75,3postotejeuodnosuna2006.godinubiovećiza1,9posto.Značajanudiouodnosunaostalapostroje-njaostvarilajepotrošnjaenergijezaproizvodnjusirovenafteiprirodnogplina.Tajudiojeu2011.godiniiznosio13,5postotejeuodnosunaostvarenjeu2006.godinibiotekneznat-nomanji.Udjeliostalihpostrojenjaupogonskojpotrošnjienergijebilisuznatnomanjiikretalisusedo3posto,kolikojeu2011.godiniiznosioudioenergijeutrošenezapogontermoelektrana..

Figure2.9.4presentsthesharesofspecificenergyplantsintotalenergysectorownusein2006andin2011.In2011,oilrefinerieshadthebiggestparticipationinenergysectorownuse,withashareof75.3percentin2011,whichis1.9per-centhigherthanin2006.Anothersignificantsharewasthatofcrudeoilandnaturalgasextraction.In2011thissharewas13.5percentandwasonlyslightlylowerfromthe2006level.Thesharesofotherplantsinenergysectorownuseweresignificantlysmallerandwerearound3percent,whichisalsothesharethermalpowerplantsinenergysectorownuse.

Slika | Figure 2.9.4. Udjeli postrojenja u potrošnji energije za pogon | Shares of plants in energy sector own use Izvor | Source: EIHP



Proizvodnja nafte i plina - Oil and Gas Extraction13,6%

Elektroprivreda - Electric Energy Supply Industry0,4%


Termoelektrane - Thermal Power Plants3,8%




Proizvodnja nafte i plina - Oil and Gas Extraction13,5%

0,1% Elektroprivreda - Electric Energy Supply Industry

0,4%


Termoelektrane - Thermal Power Plants3,0%




Proizvodnja bioplina - Biogas production

84


2.10.Strukturaukupnoutrošeneenergije

Strukturaoblikaenergijeuukupnojpotrošnjianaliziranajeupoglavlju2.4.Ukupnompotrošnjomenergijezadovoljavajusesvepotrebezaenergijomuenergetskomsustavu-ukupnaneposrednapotrošnjaenergije,neenergetskapotrošnjaenergi-je,potrošnjaenergijezapogonenergetskihpostrojenja,gubicienergijeuenergetskimtransformacijamaigubicienergijeutransportuirazdiobienergije.Strukturapotrebauukupnojpotrošnjienergijetijekomproteklograzdobljaod2006.do2011.godineprikazanajeutablici2.10.1.Strukturaukupnopotrebneenergijetijekomproteklograzdobljaod1988.do2011.godineprikazanajenaslici2.10.1.U2011.godiniukupnapotrošnjaenergijesmanjenajeza6,8postouodnosunaprethodnugodinu.Pritomejeenergijazapogonenergetskihpostrojenjapovećanaza5,9posto,doksusveostalepotrebezaenergijomustrukturiukupnepotrošnjesmanjene.Gubicienergetskihtransformacijasmanjenisuza28,2posto,agubicitransportaidistribucijeenergijeza6,8posto.Neposrednapotrošnjaenergijesmanjenajeza2,5posto,aneenergetskapotrošnjazaminimalnuvrijednostodsamo0.1posto.

2.10.PrimaryEnergySupplyStructure

Chapter2.4givesanalysisofthestructureofprimaryenergysupplybyenergyforms.Totalprimaryenergysupplyistheamountofenergythatmeetsalldemandforenergyinanenergysystem–totalfinalenergyconsumption,non-energyuse,energysectorownuse,energyconversionlosses,andenergytransportanddistributionlosses.Thestructureofenergyneedsduringtheperiodfrom2006to2011isgiveninTable2.10.2.Thestructureofenergydemandintheperiodfrom1988to2011isgiveninFigure2.10.1.In2011,totalenergyconsumptiondecreasedby6.8percentfromthepreviousyear.Inthis,energysectorownneedsincreasedby5.9percent,whileallotherenergyneedsthatmakeprimaryenergysupplywerereduced:energyconversionlossesdecre-asedby28.2percenttransportanddistributionlossesby6.8percent.Finalenergyconsumptiondecreasedby2.5percent,andnon-energyusebyonly0.1percent.

Tablica | Table 2.10.1. Struktura ukupno utrošene energije | Total primary energy supply by sectors

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011./10. 2006.-11.

PJ %

UKUPNA POTROŠNJA ENERGIJE TOTAL PRIMARY ENERGY SUPPLY

411,40 418,20 414,90 408,37 411,73 383,65 -6,8 -1,4

Gubici transformacija Conversion Losses

74,61 73,20 72,43 75,84 79,84 57,35 -28,2 -5,1

Pogonska potrošnja Energy Sector Own Use

30,05 33,97 26,38 31,59 30,24 32,04 5,9 1,3

Gubici transporta i distribucije Transmission Losses

10,62 10,79 9,43 10,29 10,88 10,14 -6,8 -0,9

Neenergetska potrošnja Non Energy Use

27,39 29,75 29,89 25,19 24,97 24,94 -0,1 -1,9

NEPOSREDNA POTROŠNJA ENERGIJE FINAL ENERGY CONSUMPTION

268,74 270,49 276,77 265,46 265,79 259,19 -2,5 -0,7

Industrija Industry

59,88 60,83 61,17 51,14 50,30 46,96 -6,6 -4,7

Promet Transport

84,81 91,07 90,47 89,84 86,80 84,97 -2,1 0,0

Opća potrošnja Other Sectors

124,05 118,58 125,12 124,48 128,70 127,25 -1,1 0,5


85


0

100

200

300

400

500

1988

.19

90.

1995

.20

00.

2005

.20

10.

2011

.

PJ

Gubici transformacija - Conversion Losses Pogonska potro nja - Energy Sector Own Use Gubici transporta i distribucije - Transmission Losses Ne energetska potro nja - Non Energy Use Neposredna potro nja energije - Final Energy Consumption

Tijekomproteklograzdobljaod2006.do2011.godineukupnapotrošnjaenergijesmanjivalasesprosječnomgodišnjomstopomod1,4posto.Trendporastaostvarilajesamopotrošnjaenergijezapogonenergetskihpostrojenjasprosječnomgodiš-njomstopomod1,3posto.Neposrednapotrošnjaenergijeostvarilajetrendsmanjenjasprosječnomgodišnjomstopomod0,7posto.Neenergetskapotrošnjaenergijesmanjivalasesprosječnomgodišnjomstopomod1,9posto,agubicitran-sportaidistribucijeenergijesprosječnomgodišnjomstopomod0,9posto.Gubicienergetskihtransformacijaostvarilisutrendsmanjenjasprosječnomgodišnjomstopomod5,1posto.

Slika | Figure 2.10.1. Struktura ukupno utrošene energije | Total primary energy supply by sectors Izvor | Source: EIHP

Duringtheperiodfrom2006to2011,totalprimaryenergysupplywasdiminishingatanaverageannualrateof1.4percent.Onlyenergysectorownusehadanupwardtrend,withanaverageannualrateof1.3percent.Inaverage,finalenergyconsumptionwasdecreasingby0.7percentannually.Non-energyusewasalsodecreasingby1.9percentannually,andtransportanddistributionlossesby0.9percentannually.Energyconversionlossesinthisperiodweredecreasingby5.1percentannually.

Figure2.10.2.presentsthesharesofspecificsectorsintotalprimaryenergysupplyin2006and2011.Thelargestportionintotalprimaryenergysupplywasfinalenergyconsumptionwhichwas67.6percentin2011,andintheperiodfrom2006to2011itincreasedby2.3percent.Inthisperiodtheshareofenergysectorownusealsogrewfrom7.3percentto8.4percent.Theshareofenergytransportanddistributionlosseswasunchangedintheobservedperiodandremainedat2.6percent.Othersectorsreducedtheirrespectivesharesintotalprimaryenergysupply:theshareofenergyconversionlosses

Udjelipojedinihsektorauukupnojpotrošnjienergijeu2006.i2011.godiniprikazanisunaslici2.10.2.Najvećiudiouukupnojpotrošnjienergijeostvarilajeneposrednapotrošnjatejenjezinudiou2011.godiniiznosio67,6posto.Urazdobljuod2006.do2011.godineudioneposrednepotrošnjeenergijepovećanjeza2,3posto.Unavedenomrazdobljujejošpove-ćaniudiopotrošnjeenergijezapogonenergetskihpostrojenjasa7,3na8,4posto.Udiogubitakatransportaidistribucijeenergijenijeseupromatranomrazdobljumijenjaoiiznosioje2,6posto.Udjeliostalihsektorauukupnojpotrošnjienergije

86


susmanjeni.Takojeudiogubitakaenergetskihtransformacijasmanjens18,1postou2006.godinina14,9postou2011.godini,audioneenergetskepotrošnjesmanjenjesa6,7na6,5posto.

wasreducedfrom18.1percentin2006downto14.9percentin2011,andtheshareofnon-energyusechangedfrom6.7to6.5percent.

Slika | Figure 2.10.2. Udjeli sektora u ukupnoj potrošnji energije | Shares of sectors in total primary energy supply Izvor | Source: EIHP



Gubici transformacija - Conversion Losses18,1%

Pogonska potro nja - Energy Sector Own Use7,3%

Gubici transporta i distribucije - Transmission Losses2,6%

Neenergetska potro nja - Non Energy Use6,7%

Neposredna potro nja energije - Final Energy Consumption65,3%

Gubici transformacija - Conversion Losses14,9%

Pogonska potro nja - Energy Sector Own Use8,4%

Gubici transporta i distribucije - Transmission Losses2,6%

Neenergetska potro nja - Non Energy Use6,5%

Neposredna potro nja energije - Final Energy Consumption67,6%

87


0

50

100

150

200

250

300

1988

.19

90.

1995

.20

00.

2005

.20

10.

2011

.

PJ

Industrija - Industry Promet - Transport Op a potro nja - Other Sectors

Utablici2.10.1.prikazanajestrukturapotrošnjeenergijeutrikarakterističnasektoraneposrednihpotrošača-industriji,pro-metuiopćojpotrošnji.Jednakojetakonaslici2.10.3.prikazanrazvojpotrošnjeenergijeutrispomenutasektorauproteklomrazdobljuod1988.godine.Uodnosunapotrošnjuenergijeostvarenuu2010.godini,potrošnjaenergijeuindustrijiu2011.godinismanjenajeza6,6posto.Takođerjesmanjenaipotrošnjaenergijeuprometuza2,1postotepotrošnjaener-gijeusektorimaopćepotrošnjeza1,1posto.Urazdobljuod2006.do2011.godineuindustrijijeostvarentrendsmanjenjapotrošnjeenergijesprosječnomgodišnjomstopomod4,7posto.Uprometujepotrošnjaenergijestagnirala,dokjeuopćojpotrošnjiostvarentrendporastapotrošnjeenergijespro-sječnomgodišnjomstopomod0,5posto.

Table2.10.1.presentsthestructureofprimaryenergysupplyinthreecharacteristicfinalconsumptionsectors–industry,transportandothersectors.Also,Figure2.10.3.showsthedevelopmentsinprimaryenergysupplyinthethreesectorsduringtheperiodfrom1988until2011.Onannualbasis,in2011energyconsumptioninindustrydroppedby6.6percentfrom2010.Thetransportsectoralsodecreaseditsannualenergyconsumptionby2.1percentandothersectorsby1.1percent.Intheperiodfrom2006to2011,industrialsectorwasreducingitsenergyconsumptionatanaverageannualrateof4.7percent.Inthetransportsectorenergyconsump-tionwasstagnantinthisperiod,whiletheconsumptioninothersectorshadanupwardtrend,growingatanaverage0.5percentannually.

Slika | Figure 2.10.3. Neposredna potrošnja energije u pojedinim sektorima | Final energy consumption by sectors Izvor | Source: EIHP

88


Naslici2.10.4.prikazanisuudjelipojedinihsektoranepo-srednepotrošnjeenergijeu2006.i2011.godini.Najvećiudiouneposrednojpotrošnjienergijeostvarilajeopćapotrošnja.Udioopćepotrošnjeseurazdobljuod2006.do2011.godinepovećaosa46,2na49,1posto.Uistomrazdo-bljujepovećaniudioprometaitos31,6na32,8posto,dokjeudioindustrijesmanjen.U2006.godinijeudioindustrijeiznosio22,3postoido2011.godinejesmanjenna18,1posto.

Figure2.10.4.showsthesharesofspecificfinalenergyconsumptionsectorsin2006and2011.Thebiggestshareinfinalenergyconsumptionwasthatofothersectors.Intheperiodfrom2006to2011,theshareofthissectorincreasedfrom46.2to49.1percent.Inthesameperiodtheshareoftransportinfinalenergyconsumptionincreasedfrom31.6to32.8percent,whileindustryreduceditsparticipationinfinalenergyconsumptionfrom22.3percentin2006to18.1percentin2011.

Slika | Figure 2.10.4. Udjeli sektora u neposrednoj potrošnji energije | Shares of sectors in final energy consumption Izvor | Source: EIHP

2.11.Neposrednapotrošnjaenergije

Utablici2.11.1.prikazanjerazvojpotrošnjeoblikaenergijeuneposrednojpotrošnjiurazdobljuod2006.do2011.godine.Istirazvojstruktureoblikaenergijeuneposrednojpotrošnjiprikazanjenaslici2.11.1.zaproteklorazdobljeod1988.do

2.11.FinalEnergyConsumption

Table2.11.1.presentsthetrendsinconsumptionofspecificenergyformswithinthefinalenergyconsumptionintheperiodfrom2006to2011.Figure2.11.1.presentsthesametrendsfortheperiodfrom1988until2011.In2011,total



Industrija - Industry22,3% Promet - Transport

31,6%

Op a potro nja - Other Sectors46,2%

Industrija - Industry18,1% Promet - Transport

32,8%

Op a potro nja - Other Sectors49,1%

89


2011.godine.Neposrednapotrošnjaenergijeu2011.godinismanjenajeza2,5postouodnosunaprethodnugodinu.U2011.godinijepotrošnjaogrjevnogdrvaibiomasekaoiostalihobnovljivihizvorapovećana,dokjepotrošnjaostalihoblikaenergijesmanjena.Porastpotrošnjeogrjevnogdrvaibiomaseiznosioje17,7posto,aostalihobnovljivihizvora7,4posto.Najvećesmanjenjeizraženoupostocimaostvarenojeupotrošnjiugljenaikoksaiiznosiloje11,8posto.Potrošnjapli-novitihgorivasmanjenajeza8,7posto,apotrošnjatoplinskeenergijeza3,4posto.Potrošnjaelektričneenergijebilajeza0,8postomanjauodnosunaprethodnugodinu.

finalenergyconsumptiondecreasedby2.5percentfromthepreviousyear.Inthisyeartheconsumptionoffuelwoodandbiomassandofotherrenewablesincreased,whilethecon-sumptionofotherenergyformsdecreased.Thegrowthinthefuelwoodandbiomassconsumptionwas17.7percent,whiletheconsumptionofotherrenewablesincreasedby7.4percent.Thebiggestreduction,expressedinpercentage,occurredintheconsumptionofcoalandcoke,whichfellby11.8percent.Theconsumptionofgaseousfuelsdecreasedby8.7percent,andtheconsumptionofheatby3.4percent.Theelectricityconsumptionwas0.8percentlowerfromthepreviousyear.

Tablica | Table 2.11.1. Struktura neposredne potrošnje energije | Final energy consumption by energy forms

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011./10. 2006.-11.

PJ %

Ugljen i koks Coal and coke

11,49 11,92 11,76 9,18 9,54 8,42 -11,8 -6,0

Ogrjevno drvo i biomasa Biomass

13,32 11,68 12,06 12,97 14,56 17,14 17,7 5,2

Ostali obnovljivi izvori Other renewables

0,00 0,27 0,30 0,32 0,50 0,54 7,4


124,36 128,02 127,34 122,59 116,86 113,88 -2,6 -1,7


42,14 40,62 44,65 42,98 44,80 40,90 -8,7 -0,6


54,22 55,32 58,03 55,76 57,04 56,58 -0,8 0,9


23,20 22,66 22,63 21,66 22,49 21,73 -3,4 -1,3

UKUPNO TOTAL

268,74 270,49 276,77 265,46 265,79 259,19 -2,5 -0,7


Tijekomrazdobljaod2006.do2011.godineostvarenjetrendsmanjenjaneposrednepotrošnjeenergijesprosječ-nomgodišnjomstopomod0,7posto.Upotrošnjielektričneenergijeteogrjevnogdrvaibiomaseostvarenjetrendporastapotrošnje,dokjeupotrošnjiostalihenergenataostvarenosmanjenjepotrošnje.Potrošnjaugljenaikoksa,tekućihgorivaitoplinskeenergijesmanjivalasesprosječnimgodiš-

Intheperiodfrom2006to2011,finalenergyconsumptionwasdecreasingatanaverageannualrateof0.7percent.Theelectricityconsumptionandfuelwoodandbiomassconsumptionincreasedinthisperiod,whileotherenergyproductshaddiminishingconsumption.Theconsumptionofcoalandcoke,ofliquidfuels,andheatwasdecreasingataverageannualratesof6percent,1.7percentand1.3

90


njimstopamaod6posto,1,7postoi1,3posto.Potrošnjaplinovitihgorivasmanjivalasesprosječnomgodišnjomstopomod0,6posto.Najbržitrendporastapotrošnjeostvarenjeupotrošnjiogrjevnogdrvaiostalebiomaseitosprosječ-nomgodišnjomstopomod5,2posto.Potrošnjaelektričneenergijeupromatranomserazdobljupovećavalasprosječ-nomgodišnjomstopomod0,9.

percentrespectively.Theconsumptionofgaseousfuelswasdecreasingatanaverageannualrateof0.6percent.Thefastestgrowingconsumptionwasthatoffuelwoodandbiomass,withanaveragerateof5.2percentannually.Theelectricityconsumptionintheobservedperiodwasgrowingatanaverage0.9annually.

Slika | Figure 2.11.1. Neposredna potrošnja oblika energije | Final energy consumption by energy forms Izvor | Source: EIHP

Naslici2.11.2.prikazanisuudjelipojedinihoblikaenergijeuneposrednojpotrošnjiu2006.i2011.godini.Urazdobljuod2006.do2011.godinepovećanjeudioelektričneenergije,ogrjevnogdrvaibiomase,prirodnogplinaiostalihobnov-ljivihizvora,doksuudjeliostalihoblikaenergijesmanjeni.Najvećiudiouneposrednojpotrošnjienergijeostvarilasutekućagoriva,anjihovseudios46,3postou2006.godinismanjiona43,9postou2011.godini.Uistomrazdobljujeudioelektričneenergijepovećans20,2na21,8posto.Po

Figure2.11.2.presentsthesharesofspecificenergyformsinfinalenergyconsumptionin2006and2011.Inthisperiodfrom2006to2011,thesharesofelectricity,fuelwoodandbiomass,naturalgasandotherrenewablesincreased,whilethesharesofotherenergyformsdiminished.Thelargestportionwasthatofliquidfuelswith46.3percentin2006butitdeclinedto43.9percentin2011.Inthesameperiodtheshareofelectricityincreasedfrom20.2to21.8percent,followedbynaturalgaswithashareinfinalenergycon-sumption,slightlygrowingfrom15.7percentto15.8percent

0

50

100

150

200

250

300

1988

.19

90.

1995

.20

00.

2005

.20

10.

2011

.

PJ

Ugljen i koks - Coal and coke Ogrjevno drvo i biomasa - Biomass Teku a goriva - Liquid Fuels Plinovita goriva - Gaseous Fuels Elektri na energija - Electricity Topliska energija - Heat Obnovljivi izvori - Renewables

91


visiniudjelauneposrednojpotrošnjienergijeslijediprirodniplin,čijijeudios15,7postoneznatnopovećanna15,8posto.Udiotoplinskeenergijejesmanjenitos8,6na8,4posto.Saznatnomanjimudjelimauneposrednojpotrošnjienergijesudjelovalisuogrjevnodrvoiostalabiomasateugljenikoks.Urazdobljuod2006do2011.godineudiougljenaikoksasmanjenjes4,3na3,2posto,dokjeudioogrjevnogdrvapovećans5postona6,6posto.Udioostalihobnovljivihizvorau2011.godiniiznosioje0,2posto.

Slika | Figure 2.11.2. Udjeli oblika energije u neposrednoj potrošnji | Shares of energy forms in final energy consumption Izvor | Source: EIHP

duringthethisperiod.Theshareofheatdecreasedfrom8.6to8.4percent.Muchsmallersharesinfinalenergyconsump-tionwerethoseoffuelwoodandbiomassandcoalandcoke.Intheperiod2006to2011,theshareofcoalandcokewentdownfrom4.3to3.2percent,andtheshareoffuelwoodincreasedfrom5to6.6percent.Theshareofrenewablesin2011was0.2percent.




Ogrjevno drvo i biomasa - Biomass5,0%






Ogrjevno drvo i biomasa - Biomass6,6%






92


0

1500

3000

4500

6000

7500

9000

IS LU FI US NO NL BE SE AT RU DE CH DK CZ JP FR IE SIEU

27 GB EE IT SK BY ES LV PL HU PT GR LT UA HR RS BG RO TR MK BA ME AL MD

kgen

/sta

novn

iku

- kgo

e/in

habi

tant

9188

Naslikama2.11.3.i2.11.4.prikazanajeukupnaneposrednapotrošnjaenergijeineposrednapotrošnjaelektričneenergijepostanovnikuuRepubliciHrvatskojiučetrdesetijednojizabranojrazvijenojitranzicijskojzemlji.Ukupnaneposrednapotrošnjaenergije,bezneenergetskepotrošnje,iznosilajeuHrvatskoju2011.godini1541kgekvivalentnenaftepostanovniku.UodnosunaprosjekzaEuropskuuniju(EU27)tajepotrošnjabilamanjaza35,3posto.ManjapotrošnjaodvrijednostiuHrvatskojostvarenajeudevetpromatranihzema-lja.NeposrednapotrošnjaelektričneenergijepostanovnikuuHrvatskojiznosilaje3569kWhtejeuodnosunaprosječnuvrijednostzaEuropskuuniju(EU27)bilamanjaza42,9posto.ManjaspecifičnapotrošnjaelektričneenergijeuodnosunaHrvatskuostvarenajeudesetzemalja.

Figures2.11.3.and2.11.4.presentfinalenergyconsumptionperinhabitantandfinalelectricityconsumptionperinhabitantinCroatiaandinforty-oneselectedcountries,includingsomedevelopedcountriesandcountriesintransition.In2011,totalfinalenergyconsumptionpercapitainCroatia,notincludingthecategoryofnon-energyuse,amountedto1541kgoilequivalent.Itis35.3percentbelowtheEuropeanUnionave-rage(EU27)value;lowerthanCroatianwastheconsumptioninnineoftheobservedcountries.Finalelectricityconsump-tionpercapitainCroatiaamountedto3569kWhandwas42.9percentbelowtheEuropeanUnionaverage(EU27);lowerthanCroatianwastheelectricityconsumptionintencountriesobserved.

Slika | Figure 2.11.3. Neposredna potrošnja energije po stanovniku | Final energy consumption per capita Izvor | Source: EIHP

93


0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

18000

IS NO LU FI SE US BE JP AT CH FR DE NL SI EE DK CZEU

27 ES IE GB IT ME GR SK RU PT HU PL RS BG HR MK BY UA LV BA LT TR RO AL MD

kWh/

stan

ovni

ku -

kWh/

inha

bita

nt

5112

525

171

Slika | Figure 2.11.4. Neposredna potrošnja električne energije po stanovniku | Final electricity consumption per capita Izvor | Source: EIHP

2.12.Potrošnjaenergijeuindustriji

Strukturapotrošnjeoblikaenergijeuindustrijitijekomproma-tranograzdobljaod2006.do2011.godineprikazanajeutabli-ci2.12.1.Tajjerazvojzaproteklorazdobljeod1988.do2011.godineprikazannaslici2.12.1.Potrošnjaenergijeuindustrijinastavilasesmanjivatipajetakoiu2011.godinismanjenaza6,6postouodnosunaprethodnugodinu.Padupotrošnjedoprinijelojesmanjenjepotrošnjesvihkorištenihoblikaenergije.Najvećesmanjenjeostvarenojeupotrošnjibiomaseteugljenaikoksa,aiznosiloje26,6odnosno11,8posto.Upotrošnjiprirodnogplinasmanjenjepotrošnjejeiznosilo8,8posto,aupotrošnjielektričneenergije3,4posto.Upotrošnjipareivrelevodeostvarenojesmanjenjepotrošnjeza2,4posto.

Urazdobljuod2006.do2011.godineostvarenjetrendsma-njenjapotrošnjeenergijeuindustrijisprosječnomgodišnjomstopomod4,7posto.Utomerazdobljuostvarenjeopadajućitrendupotrošnjisvihoblikaenergije.Takojepotrošnjatekućihgorivaopadalasprosječnomgodišnjomstopomod14posto,apotrošnjaugljenaikoksasprosječnomgodišnjomstopomod6posto.Smanjenjepotrošnjepareivrelevodeteprirodnog

2.12.FinalEnergyConsumptioninIndustry

Thesharesofspecificenergyformsinfinalenergyconsump-tioninindustryintheperiodfrom2006to2011isgiveninTable2.12.1.Thesamedevelopmentsintheperiodfrom1988to2011aregiveninFigure2.12.1.In2011,theten-dencyofdiminishingfinalenergyconsumptioninindustrycontinued,sothatin2011itwas6.6percentlowerthanthepreviousyear.Thisfallinfinalenergyconsumptionwastheresultofdecliningconsumptionofallenergyforms.Thebiggestreductionwasinuseofbiomassandofcoalandcoke,whichdiminishedby26.6percentand11.8percentrespecti-vely.Theconsumptionofnaturalgasdroppedby8.8percent,andtheconsumptionofelectricityby3.4percent.Thecon-sumptionofsteamandhotwaterdecreasedby2.4percent.

Intheperiodfrom2006to2011,finalenergyconsumptioninindustrywasdecliningatanaverageannualrateof4.7per-cent.Inthisperiodtherewasadecreasingtrendinconsump-tionofallenergyforms:theconsumptionofliquidfuelswasfallingby14percentannually,andtheconsumptionofcoalandcokeby6percentannually.Thedecreaseinindustrialconsumptionofsteamandhotwaterandofnaturalgaswas

94


plinabilojemalosporije,aprosječnegodišnjestopesuizno-sile4,4posto,odnosno,4,1posto.Najsporijesesmanjivalapotrošnjadrvaibiomase,kaoielektričneenergijeuzprosječnegodišnjestopeod2,5postoi1,1posto.

Tablica | Table 2.12.1. Neposredna potrošnja energije u industriji | Final energy consumption in industry

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011./10. 2006.-11.

PJ %

Ugljen i koks Coal and coke

11,15 11,74 11,56 9,00 9,28 8,19 -11,8 -6,0


0,72 0,85 0,93 0,83 0,86 0,63 -26,6 -2,5


6,66 6,94 6,44 4,29 3,32 3,13 -5,8 -14,0


13,96 13,65 15,25 12,78 12,42 11,33 -8,8 -4,1


12,44 13,29 13,27 11,82 12,18 11,76 -3,4 -1,1


14,96 14,38 13,73 12,43 12,22 11,93 -2,4 -4,4

UKUPNO TOTAL

59,88 60,83 61,17 51,14 50,30 46,96 -6,6 -4,7


somewhatslower,withaverageratesof4.4percentand4.1percentrespectively.Theslowestdecreasedwasthatofwoodandbiomassconsumptioninindustryaswellasofelectricity,withaverageratesof2.5percentand1.1percentrespectively.

Slika | Figure 2.12.1. Neposredna potrošnja oblika energije u industriji | Final energy consumption in industry by energy forms – Izvor | Source: EIHP

0

20

40

60

80

100

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

PJ

Ugljen i koks - Coal and coke Ogrjevno drvo i biomasa - Fuel wood and biomass Teku a goriva - Liquid Fuels Plinovita goriva - Gaseous Fuels Elektri na energija - Electricity Para i v. voda - Steam and H. Water

95


Udjelioblikaenergijekojisusudjelovaliuopskrbiindustrijeu2006.i2011.godiniprikazanisunaslici2.12.2.Paraivrelavoda,prirodniplinielektričnaenergijasuoblicienergijekojisuupotrošnjienergijeuindustrijiostvarilinajvećeudjele.Upro-matranomrazdobljuudioelektričneenergijenajbržesepove-ćavaotakodajeod20,8postopovećanna25posto.Takođerjepovećaniudioprirodnogplinas23,3na24,1postoteudiopareivrelevodes25na25,4posto.Udiougljenaikosajesmanjenitos18,6na17,4posto,audiotekućihgorivas11,1na6,7posto.Udioogrjevnogdrvaiostalebiomaseiznosiojeu2006.godini1,2posto,au2011.godini1,4posto.

Thesharesofenergyformsthatparticipatedinenergysupplytoindustryin2006andin2011arepresentedinFigure2.12.2.Steamandhotwater,naturalgas,andelectricityaretheenergyformswiththelargestsharesinfinalenergyconsumptioninindustry.Intheobservedperiodtheshareofelectricityhadthefastestgrowth,from20.8percentto25percent.Also,theshareofnaturalgasincreasedfrom23.3to24.1percentandtheshareofsteamandhotwaterfrom25percentto25.4percent.Theshareofcoalandcokewasredu-cedfrom18.6to17.4percent,theshareofliquidfuelsfrom11.1to6.7percent.Theshareofwoodandotherbiomasswas1.2percentin2006and1.4percentin2011.

Slika | Figure 2.12.2. Udjeli oblika energije u neposrednoj potrošnji industrije | Shares of energy forms in final energy consumption in industry – Izvor | Source: EIHP

Potrošnjaenergijeupojedinimindustrijskimgranamazapro-teklorazdobljeod2006.do2011.godineprikazanajeutabli-ci2.12.2.Naslici2.12.3.prikazanjerazvojpotrošnjeenergijeupojedinimindustrijskimgranamatijekomrazdobljaod1988.do2011.godine.Uodnosunaprethodnugodinupovećanjepotrošnjeenergijeostvarenojesamouindustrijiobojenihmetalaitoza24posto.Usvimostalimgranamaindustrije

Theenergyconsumptionbyspecificindustrialsectorsintheperiodfrom2006to2011isgiveninTable2.12.2.Thetrendsinenergyconsumptionbythesesectorsduringtheperiodfrom1988to2011arepresentedinFigure2.12.3.In2011,annualenergyconsumptionincreasewasrecordedonlyinnon-ferro-usmetalindustryanditwas24percent.Allotherindustrialsectorsreducedtheirfinalenergyconsumptioninrelationto2010.Thebiggestcontractioninenergyconsumption,of13.1




Ogrjevno drvo i biomasa - Fuel wood and biomass1,2%






Ogrjevno drvo i biomasa - Fuel wood and biomass1,4%





96


ostvarenojesmanjenjepotrošnjeenergije.Najvećesmanjenjepotrošnjeod13,1postoostvarenojeuindustrijigrađevinskogmaterijala,dokjeuindustrijipapiraikemijskojindustrijitosmanjenjeiznosilo8,8odnosno7,4posto.Uostalimgranamaindustrijesmanjenjepotrošnjeenergijebilojeneštomanjepajetakouindustrijiželjezaičelikaonoiznosilo4posto,upre-hrambenojindustriji2,7postoiuostalojindustriji1,8posto.Najmanjipadpotrošnjeenergijeu2011.godiniostvarenjeuindustrijinemetalnihmineralaiiznosioje1,6posto.

Tijekomrazdobljaod2006.do2011.godineuindustrijijeostvarentrendsmanjenjapotrošnjeenergijesprosječnomgodišnjomstopomod4,7posto.Trendsmanjenjapotrošnjeenergijeostvarenjeusvimindustrijskimgranama.Uindustrijigrađevinskogmaterijalapotrošnjaenergijesesmanjivalasprosječnomgodišnjomstopomod7,5posto,auindustrijinemetalnihmineralasprosječnomgodišnjomstopomod6,3posto.Ukemijskojindustriji,industrijipapiraiostalojindustrijiprosječnegodišnjestopepadaiznosilesu5,8posto,4,3postoi4,2posto.Potrošnjaenergijeuostalimgranamaindustrije–prehrambenojindustriji,industrijiželjezaičelikateindustrijiobojenihmetala,smanjivalaseneštosporijesprosječnimgodišnjimstopamaod0,8posto,0,4postoi0,3posto.

Tablica | Table 2.12.2. Potrošnja energije u industrijskim granama | Final energy consumption by industrial sectors

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011./10. 2006.-11.

PJ %

Industrija željeza i čelika Iron and Steel Industry

2,62 2,68 3,08 2,34 2,67 2,56 -4,0 -0,4

Industrija obojenih metala Non-Ferrous Metals Industry

0,60 0,67 0,60 0,55 0,47 0,59 24,0 -0,3

Industrija nemetalnih minerala Non-Metallic Minerals Industry

3,30 3,34 2,36 2,37 2,42 2,38 -1,6 -6,3

Kemijska industrija Chemical Industry

10,69 11,13 10,23 9,20 8,55 7,92 -7,4 -5,8

Industrija građevnog materijala Construction Materials Industry

19,31 20,32 21,47 16,35 15,09 13,11 -13,1 -7,5

Industrija papira Pulp and Paper Industry

3,45 2,98 2,72 2,77 3,04 2,77 -8,8 -4,3

Prehrambena industrija Food Industry

10,06 9,64 11,80 9,46 9,95 9,67 -2,7 -0,8

Ostala industrija Other Manufacturing Industries

9,86 10,08 8,92 8,10 8,11 7,96 -1,8 -4,2

UKUPNO INDUSTRIJA TOTAL INDUSTRY

59,88 60,83 61,17 51,14 50,30 46,96 -6,6 -4,7


percent,wasintheconstructionmaterialsindustry;pulpandpaperindustryreduceditsenergyconsumptionby8.8percent,andchemicalindustryby7.4percent.Inothermanufacturingindustriesenergyconsumptiondecreasewassomewhatslower:inironandsteelindustryitwas4percent,infoodindustry2.7percentandinothermanufacturingindustriestheannualenergyconsumptiondeclinedby1.8percent.Thesmallestdecreaseinenergyconsumptionin2011wasinnon-metallicmineralindu-stryandwasonly1.6percent.

Duringtheperiodfrom2006to2011,finalenergyconsumpti-oninindustrywasdecreasingatanaverageannualrateof4.7percent.Thistrendwasevidentinallindustrialsubsectors:inconstructionmaterialsindustryenergyconsumptiondecrea-sedbyaverage7.5percentannually;innon-metallicmineralindustrybyaverage6.3percentannually;inchemicalindustry,paperandpulpindustryandothermanufacturingindustrytheaverageannualdecreasingrateswere5.8percent,4.3percentand4.2percentrespectively.Energyconsumptioninothersectorsofindustry–foodindustry,ironandsteelindustry,andnon-ferrousmetalsindustry–wasfallingataslowerpace,withaverageannualratesof0.8percent,0.4percentand0.3percentrespectively.

97


Slika | Figure 2.12.3. Potrošnja energije u industrijskim granama | Final energy consumption by industrial sectors Izvor | Source: EIHP

Thesharesofindustrialsectorsintotalfinalenergyconsump-tionin2006and2011arepresentedinFigure2.12.4.Intheobservedperiodthefoodindustry,ironandsteelindustry,paperandpulpindustry,non-ferrousmetalsindustryandothermanufacturingindustriesincreasedtheirrespectivesharesintotalenergyconsumptionbyindustry,whilethoseofconstructionmaterialsindustry,chemicalindustryandnon-metallicmineralsindustrydecreased.Theshareofcon-structionmaterialsindustrywasreducedby4.3percentsothatin2011itparticipatedwith27.9percentintotalindustrialenergyconsumption.Theshareofchemicalindustrywentdownfrom17.9to16.9percent,whilethereductionofnon-metallicmineralsindustry’sshareinthesector’senergycon-sumptionwas0.4percentandin2011itwasat5.1percent.Thebiggestincreaseinparticipationintheindustry’senergyconsumptionwasthatoffoodindustry,whoseshareincreasedfrom16.8percentto20.6percent.Theshareofironandsteelindustryincreasedby1.1percentandthisindustrialsectormade5.5percentoftotalenergyconsumptioninindustry.Also,theshareofothermanufacturingindustriesincreasedby0.5percentandin2011itamountedto17percent.Thesharesofpaperandpulpindustryhadminimalincrease,andin2011thesesectorsparticipatedinindustrialfinalenergyconsumptionwith5.9percentand1.2percentrespectively.

Udjeliindustrijskihgranauukupnojpotrošnjienergijeuindustrijiu2006.i2011.godiniprikazanisunaslici2.12.4.Upromatranomrazdobljupovećanjeudioprehrambeneindu-strije,industriježeljezaičelika,industrijepapira,industrijeobojenihmetalaiostaleindustrije,dokjeudioindustrijegra-đevinskogmaterijala,kemijskeindustrijeiindustrijeneme-talnihmineralasmanjen.Udioindustrijegrađevinskogmate-rijalasmanjenjeza4,3postotakodajeonau2011.godinisudjelovalas27,9posto.Udiokemijskeindustrijesmanjenjesa17,9na16,9posto,dokjesmanjenjeudjelaindustrijenemetalnihmineralaiznosilo0,4postopajeudioteindustrij-skegraneu2011.godiniiznosio5,1posto.Najvećepove-ćanjeudjelaostvarilajeprehrambenaindustrijakojojjeudiosa16,8postopovećanna20,6posto.Udioindustriježeljezaičelikapovećanjeza1,1postopajetaindustrijskagranauukupnojindustrijskojpotrošnjienergijeu2011.godinisudjelovalas5,5posto.Takođerjepovećanudioostaleindu-strijeza0,5postotejenjezinudiou2011.godiniiznosio17posto.Udjeliindustrijepapiraiindustrijeobojenihmetalaminimalnosupovećani,ateindustrijskegraneostvarilesuudjeleuukupnojpotrošnjienergijeuindustriji2011.godineod5,9odnosno1,2posto

0

20

40

60

80

100

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

PJ

Industrija eljeza i elika - Iron and Steel Industry Industrija obojenih metala - Non-Ferrous Metals Industry Industrija nemetalnih minerala - Non-Metallic Minerals Industry Kemijska industrija - Chemical Industry Industrija gra evnog materijala - Construction Materials Industry Industrija papira - Pulp and Paper Industry Prehrambena industrija - Food Industry Ostala industrija - Other Manufacturing Industries

98


2.13.FinalEnergyConsumptionin Transport

Table2.13.1givesthedevelopmentsinconsumptionofspecificenergyformsinthetransportsectorintheperiodfrom2006to2011.Figure2.13.1.showsthesametrendsintheperiodfrom1988to2011.In2011,annualenergycon-sumptionintransportdecreasedby2.1percentinrelationtotheconsumptionlevelin2010.Theconsumptionofmostofenergyformsdecreased,andonlytheconsumptionofjetfuelandliquidbiofuels,whichareusedinsmallquantitiesonly,hadanincreasefromthepreviousyear:jetfuelconsumptionincreasedby5.9percentandofliquidbiofuelsby20.8per-cent.TheconsumptionofLPGdiminishedby26.6percent,ofmotorgasolineby2.3percentandofdieseloilby1.3per-cent.Theconsumptionoffueloilsdecreasedby10percentandthatofelectricityby2.8percent.

Slika | Figure 2.12.4. Udjeli grana industrije u potrošnji energije | Shares of industrial sectors in final energy consumption Izvor | Source: EIHP

2.13.Potrošnjaenergijeuprometu

Utablici2.13.1jeprikazanrazvojstruktureoblikaenergijeutrošenihuprometuurazdobljuod2006.do2011.godine.Naslici2.13.1.jeprikazanistitajrazvojzavremenskiperiodod1988.do2011.godine.U2011.godinipotrošnjaenergijeuprometusmanjenajeza2,1postouodnosunapotrošnjuostvarenuu2010.godini.Smanjenajepotrošnjavećineoblikaenergije,apovećanajepotrošnjamlaznoggorivaitekućihbio-gorivakojesetrošiuvrlomalimkoličinama.Porastpotrošnjemlaznoggorivaiznosioje5,9posto,aporastpotrošnjetekućihbiogoriva20,8posto.Potrošnjaukapljenognaftnogplinasmanjenajeza26,6posto,motornogbenzinaza2,3postoidizelskoggorivaza1,3posto.Potrošnjaloživihuljasmanjenajeza10posto,apotrošnjaelektričneenergijeza2,8posto.



Industrija eljeza i elika - Iron and Steel Industry4,4%

Industrija obojenih metala - Non-Ferrous Metals Industry1,0%

Industrija nemetalnih minerala - Non-Metallic Minerals Industry5,5%

Kemijska industrija - Chemical Industry17,9%

Industrija gra evnog materijala - Construction Materials Industry32,2%

Industrija papira - Pulp and Paper Industry5,8%

Prehrambena industrija - Food Industry16,8%

Ostala industrija - Other Manufacturing Industries16,5%

eljeza i Industrija elika - Iron and Steel Industry5,5%

Industrija obojenih metala - Non-Ferrous Metals Industry1,2%

Industrija nemetalnih minerala - Non-Metallic Minerals Industry5,1%

Kemijska industrija - Chemical Industry16,9% Industrija gra evnog materijala - Construction Materials Industry

27,9%

Industrija papira - Pulp and Paper Industry5,9%

Prehrambena industrija - Food Industry20,6%

Ostala industrija - Other Manufacturing Industries17,0%

99


Tablica | Table 2.13.1. Neposredna potrošnja energije u prometu | Final energy consumption in transport by fuels

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011./10. 2006.-11.

PJ %

Tekuća biogoriva Liquid biofuels

0,00 0,12 0,05 0,30 0,11 0,14 20,8

Ukapljeni plin LPG

1,73 2,41 3,22 3,26 2,75 2,02 -26,6 3,2


0,05 0,09 0,03 -69,2

Motorni benzin Motor Gasoline

31,01 31,64 30,31 30,17 28,41 27,76 -2,3 -2,2

Mlazno gorivo Jet Fuel

4,23 4,38 4,95 4,26 4,54 4,81 5,9 2,6

Dizelsko gorivo Diesel Oil

46,75 51,37 50,71 50,67 49,68 49,05 -1,3 1,0

Loživa ulja Fuel Oils

0,00 0,00 0,06 0,02 0,08 0,07 -10,0


1,09 1,16 1,16 1,12 1,12 1,09 -2,8 0,1

UKUPNO TOTAL

84,81 91,07 90,47 89,84 86,80 84,97 -2,1 0,04


Tijekomproteklograzdobljaod2006.do2011.godinepotroš-njaenergijeuprometuraslajedo2007.godine,nakončegasesmanjivalapajerazinapotrošnjeu2011.godinibilatekneznatnovišaodostvareneu2006.godini.Unavedenomrazdobljujeostvarentrendporastapotrošnjevećineoblikaenergije,osimupotrošnjimotornogbenzinagdjejeostvarenanegativnaprosječnastoparastaod2,2posto.Najbržejeraslapotrošnjaukapljenogplinasprosječnomgodišnjomstopomod3,2posto.Porastpotrošnjemlaznoggorivaostvarenjesprosječnomgodišnjomstopomod2,6posto,aporastpotroš-njedizelskoggorivasprosječnomgodišnjomstopomod1posto.Iupotrošnjielektričneenergijeuprometuostvarenojepovećanjepotrošnjesprosječnomgodišnjomstopomod0,1posto.

Duringtheperiodfrom2006to2011,thetransportsectorwasincreasingitsenergyconsumptionuntil2007,whichyearwastheturningpointoftheconsumptiontrends.Atthatpointtheconsumptionstartedtodeclineandin2011wasonlyslightlyabovethe2006level.Inthisperiodtheconsumptionofmostofenergyformsincreased,exceptfortheconsump-tionofmotorgasoline,whichhadanegativeaverageannualrateof-2.2percent.TheconsumptionofLPGhadthefastestgrowth,withanaveragerateof3.2percentannually.Theave-rageannualincreaseofjetfuelconsumptionwas2.6percent,andtheannualaverageincreaseofdieseloilsconsumption1percent.Theconsumptionofelectricityintransportalsoincreasedatanaverageannualrateof0.1percent.

100


Slika | Figure 2.13.1. Potrošnja energije u prometu | Final energy consumption in transport Izvor | Source: EIHP

Udjelipojedinihoblikaenergijeuukupnojenergijiutrošenojuprometuu2006.i2011.godiniprikazanisunaslici2.13.2.Unavedenomrazdobljujedošlodopromjenaustrukturipotrošnjeenergijeuprometuitotakvihdajeudiodizelskoggoriva,mlaznoggorivaiukapljenogplinapovećanza2,6posto,0,7postoi0,4posto,dokjeudiomotornogbenzinasmanjenza3,9posto.U2006.godiniudiomotornogbenzinajeiznosio36,6postotesedo2011.godinesmanjiona32,7posto.Suprotnotomeudiodizelskoggorivapovećaoses55,1postou2006.godinina57,7postou2011.godini.Udiomlaznoggorivapovećanjes5postona5,7postou2011.godini,aukapljenogplinas2postona2,4posto.Udioelektričneenergijenijesepromijenioiiznosioje1,3posto.

Thesharesofspecificenergyformsintotalfinalenergyconsumptionintransportin2006and2011arepresentedinFigure2.13.2.Inthisperiodthestructureoffinalenergyuseinthissectorwentthroughthefollowingchanges:thesharesofdieseloils,jetfuelandofLPGgrewby2.6percent,0.7percentand0.4percentrespectively;theshareofmotorgasolinedecreasedby3.9percent,from36.6percentoftotalfinalenergyconsumptionintransportin2006butin2011itssharewasdecreasedto32.7percent.Atsametime,theshareofdieseloilsincreasedfrom55.1percentin2006to57.7percentin2011.Theshareofjetfuelincreasedfrom5per-centto5.7percentin2011,andtheshareofLPGincreasedfrom2percentto2.4percent.Theshareofelectricitydidnotchangeandremainedatthelevelof1.3percent.

0

20

40

60

80

100

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

PJ

Teku a biogoriva - Liquid biofuels Ukapljeni plin - LPG Prirodni plin - Natural gas Motorni benzin - Motor gasoline Mlazno gorivo - Jet fuel Dizelsko gorivo - Diesel oil Lo iva ulja - Fuel oils Elektri na energija - Electricity Ugljen - Coal

101


Slika | Figure 2.13.2. Udjeli oblika energije u neposrednoj potrošnji energije u prometu | Final energy consumption in transport by energy forms – Izvor | Source: EIHP

Potrošnjaenergijeupojedinimvrstamaprometaurazdobljuod2006.do2011.godineprikazanajeutablici2.13.2,anaslici2.13.3.prikazanjeistitajrazvojzarazdobljeod1988.do2011.godine.U2011.godinijeostvarenopovećanjepotrošnjeenergijeuzračnomtepomorskomiriječnomprometu,dokjeuostalimvrstamaprometapotrošnjaenergijesmanjena.Izraženoupostocimapovećanjepotrošnjeuzračnomprometuiznosiloje5,8posto,aupomorskomiriječnom0,3posto.Smanjenjepotrošnjeenergijeucestovnomprometuiznosiloje2,5posto,uželjezničkomprometu5,3postoiujavnomgradskomprome-tu2,7posto.Potrošnjaenergijeuostalomprometusmanjenajeza8posto.

Tijekomrazdobljaod2006.do2011.godineostvarenjetrendporastapotrošnjeenergijeuzračnom,pomorskomiriječnomprometuteujavnomgradskomprometu,dokjeuostalomvrstamaprometazabilježentrendsmanjenjapotrošnje.Pritomesepotrošnjeenergijeucestovnomprometusmanjivalavrlosporosprosječnomgodišnjomstopomod0,1posto.Potrošnjaenergijeuželjezničkomprometusmanjivalasesprosječnomgodišnjomstopomod3posto,auostalomprometuspro-

Thetrendsinenergyconsumptionbymeansoftransportintheperiodfrom2006to2011isgiveninTable2.13.2,andFigure2.13.3.showsthesetrendsintheperiodfrom1988until2011.In2011,annualenergyconsumptionincreasedinairtransportandinseaandrivertransport,whileothermeansoftransportdecreasedtheirenergyconsumption.Expressedinpercentage,theairtransportincreaseditsenergycon-sumptionby5.8percent,andseaandrivertransportby0.3percent.Theconsumptioninroadtransportdroppedby2.5percent,inrailtransportby5.3percentandinpubliccitytransportby2.7percent.Non-specifiedmeansoftransportreducedtheirenergyconsumptionby8percent.

Intheperiodfrom2006to2011,therewasanupwardtrendinenergyconsumptioninairtransport,seaandrivertran-sport,andinpubliccitytransport,whiletheconsumptioninothermeansoftransportwasdecreasing.Inthis,energyconsumptioninroadtransportwasfallingataverage0.1per-centannually;inrailtransportitwasdecreasingbyaverage3percentannually,andinnon-specifiedmeansoftransport



Ukapljeni plin - LPG2,0%

Motorni benzin - Motor gasoline36,6%

Mlazno gorivo - Jet fuel5,0%

Dizelsko gorivo - Diesel oil55,1%


Teku a biogoriva - Liquid biofuels0,2%

Ukapljeni plin - LPG2,4%

Prirodni plin - Natural gas0,03%

Motorni benzin - Motor gasoline32,7%

Mlazno gorivo - Jet fuel5,7%

Dizelsko gorivo - Diesel oil57,7%

Lo iva ulja - Fuel oils0,09%


102


sječnomgodišnjomstopomod1,8posto.Prosječnagodišnjastopaporastapotrošnjeenergijeuzračnomprometuiznosilaje2,6posto,upomorskomiriječnomprometu1,9posto,aujavnomgradskomprometu1,2posto.

Tablica | Table 2.13.2. Potrošnja energije pojedinih vrsta prometa | Final energy consumption by means of transport

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011./10. 2006.-11.

PJ %

Željeznički promet Rail Transport

2,03 2,07 2,06 1,84 1,84 1,75 -5,3 -3,0

Cestovni promet Road Transport

75,54 81,49 79,97 80,03 77,13 75,17 -2,5 -0,1

Zračni promet Air Transport

4,32 4,50 5,07 4,38 4,65 4,92 5,8 2,6

Pomorski i riječni promet Sea and River Transport

1,51 1,56 1,88 2,07 1,65 1,65 0,3 1,9

Javni gradski promet Public City Transport

1,33 1,35 1,40 1,43 1,45 1,41 -2,7 1,2

Ostali promet Non Specified

0,08 0,10 0,09 0,09 0,08 0,07 -8,0 -1,8

UKUPNO PROMET TOTAL TRANSPORT

84,81 91,07 90,47 89,84 86,80 84,97 -2,1 0,04


by1.8percentannually.Theaverageannualrateofenergyconsumptionincreaseinairtransportwas2.6percent,inseaandrivertransport1.9percentandinpubliccitytransport1.2percent.

Slika | Figure 2.13.3. Potrošnja energije pojedinih vrsta prometa | Final energy consumption by means of transport Izvor | Source: EIHP

0

20

40

60

80

100

1988. 1990. 2000. 2010.

PJ

eljezni ki transport - Rail Transport Cestovni promet - Road Transport Zra ni promet - Air Transport Pomorski i rije ni promet - Sea and River Transport Gradski promet - Public City Transport Ostali promet - Non Specified

103


Udjelipojedinihvrstaprometau2006.i2011.godiniprika-zanisunaslici2.13.4.Uspomenutomrazdobljusuostvarenemanjestrukturnepromjene.Udiocestovnogiželjezničkogprometasmanjenjeza0,6posto,odnosno0,3posto,doksuudjelizračnog,pomorskogiriječnogprometatejavnoggrad-skogprometapovećani.Udiozračnogprometapovećanjeza0,7posto,audiojavnoggradskogtepomorskogiriječnogprometaza0,1posto.Većinapotrošnjeenergijeuprometuostvarujeseucestovnomprometutakodajenjegovudiou2011.godiniiznosio88,5posto.Udiozračnogprometajeuistojgodiniiznosio5,8posto,audiopomorskogiriječnogprometa1,9posto.Željezničkiijavnigradskiprometostvarilisuu2011.godiniudjeleod2,1odnosno1,7postouukupnojpotrošnjienergijeuprometu.

Thesharesofspecificmeansoftransportinenergyconsump-tionin2006andin2011aregiveninFigure2.13.4.Inthisperiodonlyminordevelopmentswererecorded.Thesharesinenergyconsumptionofroadtransportandofrailtransportdecreasedby0.6percentand0.3percentrespectively,whilethesharesofairtransport,seaandrivertransport,andpubliccitytransportbecamebigger.Theshareofairtransportincre-asedby0.7percent,andtheshareofpubliccitytransportandseaandrivertransportincreasedby0.1percent.Mostofenergyconsumptioninthetransportsectoroccursinroadtransportwhosesharewas88.5percentin2011.Theshareofairtransportinthesector’senergyconsumptionwas5.8per-cent,andtheshareofseaandrivertransportwas1.9percent.Railtransportandpubliccitytransportin2011madefor2.1percentand1.7respectivelyoftotalenergyconsumptioninthetransportsector.

Slika | Figure 2.13.4. Udjeli vrsta prometa u neposrednoj potrošnji energije | Shares of means of transport in final energy consumption – Izvor | Source: EIHP



eljezni ki transport - Rail Transport2,4%

Cestovni promet - Road Transport89,1%

Zra ni promet - Air Transport5,1%

Pomorski i rije ni promet - Sea and River Transport1,8%

Gradski promet - Public City Transport1,6% Ostali promet - Non Specified

0,1%

eljezni ki transport - Rail Transport2,1%

Cestovni promet - Road Transport88,5%

Zra ni promet - Air Transport5,8%

Pomorski i rije ni promet - Sea and River Transport1,9%

Gradski promet - Public City Transport1,7% Ostali promet - Non Specified

0,1%

104


2.14.Potrošnjaenergije uopćojpotrošnji

Potrošnjaenergijeuopćojpotrošnjiobuhvaćapotrošnjuenergijeukućanstvima,uslužnomsektoru,poljoprivrediigra-đevinarstvu.Razvojstruktureoblikaenergijeutrošenihuopćojpotrošnjiurazdobljuod2006.do2011.godineprikazanjeutablici2.14.1.Istitajrazvojtijekomproteklograzdobljaod1988.do2011.godineprikazanjenaslici2.14.1.Potrošnjaenergijeuopćojpotrošnjijeu2011.godinismanjenaza1,1postouodnosunaprethodnugodinu.Povećanajepotrošnjaogrjevnogdrvaiobnovljivihizvora,dokjepotrošnjaostalihoblikaenergijesmanjena.Porastpotrošnjeogrjevnogdrvaibiomaseiznosioje20,5posto,aostalihobnovljivihizvora(energijaSunca,geotermalnaenergijaibiogoriva)7,2posto.Potrošnjaugljenasmanjenajeza9,6posto,prirodnogplinaza8,5posto,toplinskeenergijeza4,5postoitekućihgorivaza3,7posto.Uodnosunaprethodnugodinupotrošnjaelektričneenergijetekjeneznatnosmanjena.

Tijekomrazdobljaod2006.do2011.godinepotrošnjaenergijeuopćojpotrošnjiostvarilajeblagitrendporastasprosječnomgodišnjomstopomod0,5posto.Utomerazdobljujeostvarentrendsmanjenjapotrošnjeugljenaitekućihgoriva,dokjeupotrošnjiostalihoblikaenergijeostvarentrendporastapotroš-nje.Potrošnjaugljenasmanjivalasesprosječnomgodišnjomstopomod7,5posto,apotrošnjatekućihgorivasprosječnomgodišnjomstopomod4,5posto.Suprotnotakvometrendu,potrošnjeogrjevnogdrvaitoplinskeenergijepovećavalesusesprosječnimgodišnjimstopamaod5,4i3,5posto.Porastpotrošnjeelektričneenergijeiprirodnogplinabiojeneštospo-rijisprosječnimgodišnjimstopamaod1,4odnosno1posto.

2.14.FinalEnergyConsumption inOtherSectors

Energyconsumptioninothersectorsincludetheenergyusedinhouseholds,services,agricultureandconstructionsubsectors.Thedevelopmentsoccurredinothersectorsintheperiodfrom2006to2011aregiveninTable2.14.1.Also,Figure2.14.1.showsthesedevelopmentsduringtheperiodfrom1988through2011.Overallannualenergyconsumptioninothersectorsin2011wasdecreasedby1.1percentfromthepreviousyear.Anincreasewasrecordedinconsumptionoffuelwoodandrenewables,whiletheconsumptionofotherenergyformswasdecreased.Theconsumptionoffuelwoodandbiomassincreasedby20.5percent,andtheconsumpti-onofotherrenewables(solarenergy,geothermalenergyandbiofuels)by7.2percent.Consumptionofcoaldecreasedby9.6percent,ofnaturalgasby8.5percent,ofheatby4.5per-centandofliquidfuelsby3.7percent.electricityconsumpti-onwasonlyslightlylowerfromthepreviousyear.

Duringtheperiodfrom2006to2011energyconsumptioninothersectorswasslowlygrowingatanaverageannualrateof0.5percent.Inthisperiodtheconsumptionofcoalandliquidfuelwasreducedwhiletheconsumptionofotherenergyformswasincreased.Theconsumptionofcoalwasfallingatanaveragerate7.5percentannually,andofliquidfuelsat4.5percentannually.Contrarytothistrend,theconsumptionoffuelwoodandheathadagrowingtrendatannualaveragerateof5.4and3.5percentrespectively.Theriseofelectricityandnaturalgasconsumptionwassomewhatslower,byaverage1.4percentand1percentrespectively.

105


Tablica | Table 2.14.1. Neposredna potrošnja energije u općoj potrošnji | Final energy consumption in other sectors

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011./10. 2006.-11.

PJ %

Ugljen Coal

0,35 0,18 0,20 0,18 0,26 0,23 -9,6 -7,5


12,60 10,71 11,07 11,85 13,57 16,36 20,5 5,4


33,99 31,29 31,65 29,93 28,06 27,03 -3,7 -4,5


28,17 26,97 29,40 30,16 32,29 29,55 -8,5 1,0


40,70 40,87 43,59 42,82 43,74 43,73 -0,02 1,4


8,25 8,29 8,90 9,23 10,26 9,80 -4,5 3,5


0,00 0,27 0,31 0,32 0,51 0,55 7,2

UKUPNO TOTAL

124,05 118,58 125,12 124,48 128,70 127,25 -1,1 0,5


Slika | Figure 2.14.1. Potrošnja oblika energije u sektoru opće potrošnje | Final energy consumption in other sectors by energy forms – Izvor | Source: EIHP

0

30

60

90

120

150

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

PJ

Ugljen - Coal Ogrjevno drvo i biomasa - Fuel Wood and biomass Teku a goriva - Liquid Fuels Plinovita goriva - Gaseous Fuels Elektri na energija - Electricity Toplinska energija - Heat Obnovljivi izvori - Renewables

106


Naslici2.14.2.prikazanisuudjelioblikaenergijekojisuutro-šeniusektoruopćepotrošnjeu2006.i2011.godini.Strukturnepromjenekojesusedogodiletijekompromatranogšestogodiš-njegrazdobljakarakterizirapovećanjeudjelaelektričneenergije,prirodnogplina,ogrjevnogdrva,obnovljivihizvoraitoplinskeenergijetesmanjenjeudjelatekućihgorivaiugljena.Udioelek-tričneenergijepovećanjeza1,6posto,s32,8postou2006.godinina34,4postou2011.godini.Istodobnojeudiotekućihgorivasmanjenza6,3posto,s27,4postou2006.godinina21,2postou2011.godini.Udioprirodnogplinapovećanjeza0,5postotakodajeu2011.godiniiznosio23,2posto.Udjeliogrjevnogdrvaiostalebiomasetetoplinskeenergijepovećanisuza2,7odnosno1,1postoiu2011.godinisuiznosili12,9odnosno7,7posto.Udiougljenasmanjenjeza0,1postotejeu2011.godiniiznosiosamo0,2posto.Obnovljiviizvorienergije(geotermalnaenergija,Sunčevaenergijaibiogoriva)sudjelovalisuuopćojpotrošnjis0,4postou2011.godini.

Figure2.14.2.showsthesharesofenergyformsusedinothersectorsintheperiodfrom2006to2011.Thestructuralchan-gesthatoccurredduringthisperiodwere:increasedsharesofelectricity,naturalgas,fuelwood,renewablesandheatintotalconsumptionanddecreasedsharesofliquidfuelsandcoalintotalenergyconsumptionofthesector.Theshareofelectri-cityincreasedby1.6percent,from32.8in2006to34.4per-centin2011.Atthesametimetheshareofliquidfuelswasreducedby6.3percent,from27.4in2006to21.2percentin2011.Theshareofnaturalgasincreasedby0.5percentsothatin2011itmade23.2percent.Thesharesoffuelwoodandotherbiomassandofheatincreasedby2.7percentand1.1percentrespectively:in2011theseenergyformsmaderespective12.9percentand7.7percentoffinalenergycon-sumptionofothersector.Theshareofcoaldecreasedby0.1percentandin2011wasonly0.2percent.Renewables(geothermalenergy,solarenergyandbiofuels)madeonly0.4percentofthesector’senergyconsumptionin2011.

Slika | Figure 2.14.2. Udjeli oblika energije u općoj potrošnji energije | Shares of energy forms in other sectors’ final energy consumption – Izvor | Source: EIHP



Ugljen - Coal0,3%

Ogrjevno drvo i biomasa - Fuel Wood and biomass10,2%




Toplinska energija - Heat6,6%

Ugljen - Coal0,2%

Ogrjevno drvo i biomasa - Fuel Wood and biomass12,9%




Toplinska energija - Heat7,7%


107


Potrošnjaenergijeupojedinimsektorimaopćepotrošnjeurazdobljuod2006.do2011.godineiurazdobljuod1988.do2011.godineprikazanajeutablici2.14.2.odnosnonaslici2.14.3.Ukupnapotrošnjaenergijeuopćojpotrošnjiu2011.godinismanjenajeza1,1posto,pričemujepotrošnjaenergijesmanjenausvimsektorima,asamojeupoljopri-vrediostalanaistojrazinikaoiprethodnegodine.Smanjenjepotrošnjeenergijeuodnosunaprethodnugodinuiznosilojeukućanstvima1posto,auuslugama1,2posto.Potrošnjaenergijeugrađevinarstvujesmanjenaza4,7posto.

Tijekomrazdobljaod2006.do2011.godineostvarenjetrendpovećanjapotrošnjeenergijesprosječnomgodišnjomstopomod0,5posto.Pritomesepotrošnjaenergijeusek-toruuslugaiukućanstvimapovećavala,upoljoprivredijestagnirala,augrađevinarstvusesmanjivala.Usektoruuslugajepotrošnjaenergijeostvarilatrendporastasprosječnomgodišnjomstopomod2,2posto,aukućanstvimajeprosječ-nagodišnjastopaporastaiznosila0,4posto.Potrošnjaener-gijeugrađevinarstvusesmanjivalasprosječnomgodišnjomstopomod5,1posto.

Tablica | Table 2.14.2. Potrošnja energije u sektorima opće potrošnje | Final energy consumption in other sectors by subsectors

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011./10. 2006.-11.

PJ %

Kućanstva Households

78,42 72,96 76,17 77,23 80,86 80,06 -1,0 0,4

Uslužni sektor Services

28,13 27,88 29,76 30,06 31,72 31,34 -1,2 2,2

Poljoprivreda Agriculture

10,27 10,05 10,59 10,47 10,27 10,27 0,02 0,01

Građevinarstvo Construction

7,23 7,69 8,61 6,72 5,85 5,58 -4,7 -5,1

UKUPNO OPĆA POTROŠNJA TOTAL OTHER SECTORS

124,05 118,58 125,12 124,48 128,70 127,25 -1,1 0,5


Energyconsumptionbyspecificsubsectorsintheperiodfrom2006to2011andintheperiodfrom1988to2011isshowninTable2.14.2.andFigure2.14.3.respectively.Totalannualfinalenergyconsumptioninothersectorsin2011decreasedby1.1percent,andthedecreaseoccurredinallsubsectors,exceptagriculturewheretheconsumptionwasatthepreviousyearlevel.Theenergyconsumptiondecreasefromthepreviousyearinthehouseholdsubsectorwas1percent,inservices1.2percent;theconstructionsubsectorreduceditsenergyconsumptionby4.7percent.

Intheperiodfrom2006to2011thefinalenergyconsump-tioninthissectorwasincreasingatanaverageannualrateof0.5percent.Withinthisrate,servicesandhouseholdsincreasedtheirconsumptioninthisperiod,inagriculturetheconsumptionwasstagnant,whileconstructionsubsectordecreaseditsenergyconsumption.Serviceswereincreasingtheirenergyconsumptionbyaverage2.2percentperyear,andhouseholdsby0.4percentperyear.Energyconsumptionintheconstructionsubsectorwasdecreasingatanaverageannualrateof5.1percent.

108


Slika | Figure 2.14.3. Potrošnja energije u pojedinim sektorima opće potrošnje | Final energy consumption in other sectors by subsectors – Izvor | Source: EIHP

Naslici2.14.4.prikazanisuudjelipojedinihsektorauuku-pnojpotrošnjienergijeuopćojpotrošnjiu2006.i2011.godini.Unavedenomrazdobljujepovećanudiosektorausluga,audjelikućanstava,poljoprivredeigrađevinarstvasusmanjeni.Najvišeenergijetrošiloseukućanstvimakojimajeudiosa63,2smanjenna62,9posto.Udiosektorauslugapovećanjeza1,9postotejeu2011.godiniiznosio24,6posto,dokjeudiopoljoprivredesmanjens8,3na8,1posto.Smanjenjeudjelagrađevinarstvaiznosiloje1,4posto,audiomujesmanjens5,8na4,4postou2011.godini.

Figure2.14.4.showsthesharesofspecificsubsectorsinothersectors’totalenergyconsumptionin2006andin2011.Inthisperiodtheshareofserviceswasincreasedwhilehou-seholds,agricultureandconstructionindustryreducedtheirrespectivesharesinenergyconsumption.Householdshadthehighestenergyconsumptionbutwithadecreasingsharefrom63.2to62.9percent.Theshareofservicesincreasedby1.9percentandin2011itwas24.6percent,whiletheshareofagriculturedroppedfrom8.3to8.1percent.Thedecreaseoftheshareoftheconstructionsubsectorwas1.4percent,from5.8to4.4percentin2011.

0

30

60

90

120

150

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

PJ

Ku anstva - Households Uslu ni sektor - Services Poljoprivreda - Agriculture Gra evinarstvo - Construction

109


Slika | Figure 2.14.4. Udjeli podsektora opće potrošnje u potrošnji energije | Shares of subsectors in other sectors’ final energy consumption – Izvor | Source: EIHP



Ku anstva - Households63,2%

Uslu ni sektor - Services22,7%

Poljoprivreda - Agriculture8,3%

Gra evinarstvo - Construction5,8%





NAFTA I DERIVATI NAFTEOIL AND OIL PRODUCTS

3

113

ENERGY IN CROATIA 20113 OIL AND OIL PRODUCTS

3.1. Rezerve

Tablica | Table 3.1.1. Bilančne rezerve i proizvodnja nafte i kondenzata | Oil and condensate reserves and production

Nafta i kondenzat Oil and Condensate

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Rezerve (1 000 m3) Reserves (1 000 m3)

10152,7 10356,1 11794,0 9330,9 9690,1 11719,1 11472,5 10823,6 10481,6 11554,0

Proizvodnja (1 000 t)Production (1 000 t)

1108,5 1052,1 1001,0 946,0 917,4 879,1 835,4 776,2 720,4 664,4

Izvor | Source: Ministarstvo gospodarstva | Ministry of Economy

3.2. Kapacitetiunaftnomsustavu

3.2.1. Proizvodnja i prerada

Sirovanaftaproizvodiseiz33naftnapolja,aplinskikondenzatiz8plinsko-kondenzatnihpolja.Kapacitetipreradeurafinerija-manafteuRepubliciHrvatskojprikazanisuutablici3.2.1.

Tablica | Table 3.2.1. Kapaciteti prerade u rafinerijama nafte u RH | Processing capacities of oil refineries in the Republic of Croatia

Kapaciteti prerade Processing capacities

Instalirani (1 000 tona/god.) Installed (1 000 tons/year)

1.RAFINERIJANAFTERIJEKA(URINJ)OILREFINERYRIJEKA(URINJ)

atmosferskadestilacija atmosphericdestillation 5000

reformiranje reforming 730

FCC FCC 1000

visbreaking visbreaking 600

izomerizacija isomerization 250

HDS/MHC gasoildesulphurization 1040/560

Hidrokreking hydrocracking 2600

2.RAFINERIJANAFTESISAKOILREFINERYSISAK

atmosferskadestilacija atmosphericdestillation 4000

reformiranje reforming 720

FCC FCC 500

koking coking 240

vakumdestilacija vacuumdestillation 800

bitumen bitumen 350

3.MAZIVAZAGREBLUBEREFINERYZAGREB

maziva lubricants 60

Izvor | Source: INA

3.1 Reserves

3.2 OilSectorCapacities

3.2.1 Production and processing

Crudeoilisproducedfrom33oilfieldsandgascondensationproductsfrom8gas-condensationfields.Processingcapaciti-esoftheCroatianrefineriesareshowninthefollowingTable.

114

ENERGIJA U HRVATSKOJ 2011.3. NAFTA I DERIVATI NAFTE

3.2.2. Transport Jadranskim naftovodom

Jadranskinaftovodizgrađenje1979.godinekaomeđunarodnisustavtransportanafteodtankerskelukeiterminalaOmišaljdodomaćihiinozemnihrafinerijauistočnojisredišnjojEuropi.Projektiranikapacitetcjevovodaje34milijunatonatransportanaftegodišnje,ainstaliranikapacitet20milijunatona.KapacitetskladištanaterminalimaOmišalj,SisakiVirjeiznosi1060000m3zanaftute100000m3zaderivateuOmišljuiZagrebu(tablica3.2.2.).

Tablica | Table 3.2.2. Kapaciteti naftnih terminala JANAF-a | Capacities of JANAF oil terminals

TerminalSkladište | Storage (m3)

Sirova nafta Crude oil

Derivati nafte Petroleum products

Omišalj 760000 60000

Sisak 260000 -

Virje 40000 -

Zagreb (Žitnjak) - 40000

Izvor | Source: JANAF

SustavJANAF-asastojiseod:

•prihvatno-otpremnogterminalaOmišaljnaotokuKrku

•cjevovodadugačkog622kmsdionicama:Omišalj-Sisak;Sisak-Virje(sdionicomdoLendave)-Gola(hrvatsko-mađarskagranica);Sisak-SlavonskiBrod(sdionicomdoBosanskogBroda)-Sotin(hrvatsko-srpskagranica)

•prihvatno-otpremnihterminalauSisku,VirjuikodSlavonskogBroda

•podmorskognaftovodaOmišalj-Urinj,kojipovezujetermi-nalOmišaljnaotokuKrkusINA-RafinerijomnafteRijekanakopnu.Cjevovodjeukupneduljine7,2km,odčegajepribližno6kmpodmorskidio

PromjeriiduljinetrasaJANAF-aprikazanisuutablici3.2.3.

3.2.2 JANAF pipeline transportation

JANAFpipelinewasconstructedin1979asaninternationaloiltransportationsystemfromthetankerandterminalportofOmišaljtodomesticandforeignrefineriesinEasternandMid-Europe.Thedesignedpipelinecapacityamountsto34milliontonsofoilayear,andtheinstalledoneis20milliontons.ThestoragecapacityattheOmišalj,SisakandVirjeterminalsequals1060000m3foroil(Table3.2.2)and100000m3foroilproductsinOmišaljandZagreb.

TheJANAFsystemconsistsofthefollowing:

•ReceptionandforwardingterminalofOmišaljontheislandofKrk;

•Pipelinesinthetotallengthof622kmwiththefollowingsections:Omišalj-Sisak;Sisak-Virje(withasectiontoLendava)-Gola(Croatian-Hungarianborder);Sisak-SlavonskiBrod(withasectiontoBosanskiBrod)-Sotin(Croatian-Serbianborder);

•ReceptionandforwardingterminalsinSisak,VirjeandnearSlavonskiBrod;

• Omišalj-Urinjsubmarinepipeline,whichconnectsterminalportofOmišaljontheislandofKrkwiththeINA-RijekaOilRefineryonland.Thetotalpipelinelengthis7.2km,withthesubmarinesectionofapproximately6km.

DiametersandlengthsofJANAFpipelineroutesareshownintheTable3.2.3.

115


Trasa Route

Promjer Diameter (“)

Duljina Lenght (km)

Omišalj-Sisak 36 180

Omišalj-Urinj 20 7,2

Sisak-Virje-Gola (hrvatsko-mađarska granica / Croatian-Hungarian border)

28 109

Virje-Lendava 12 73

Sisak-Slavonski Brod 28 156

Slavonski Brod - Bosanski Brod (BiH / Bosnia and Herzegovina)

26 13

Slavonski Brod–Sotin (hrvatsko-srpska granica / Croatian-Serbian border)

26 84

Izvor | Source: JANAF

3.2.3. Prodaja

PoprocjenijeuHrvatskoju2011.godinibilo809benzinskihpostaja.OdtogajeuvlasništvuINAd.d.bilonjih395.NaautocestamauRepubliciHrvatskojnalazise71benzinskapostaja(procjena).

KretanjeukupnogbrojabenzinskihpostajauRepubliciHrvatskojurazdobljuod2001.do2011.godineprikazanojeutablici3.2.4.inaslici3.2.1.

3.2.3 Selling capacities

In2011,therewereabout809petrolstationsintotalinCroatia,outofwhich395petrolstationswereownedbyINA.OnCroatianmotorwaysthereare71petrolstations(estimation).

TrendsinthetotalnumberofpetrolstationsintheRepublicofCroatiafrom2001to2011areshowninthefollowingTableandFigure.

Tablica | Table 3.2.4. Broj benzinskih postaja u Republici Hrvatskoj od 2001. do 2011. godine | Number of petrol stations in the Republic of Croatia from 2001 to 2011

Vlasništvo Ownership

2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

INA d.d. 403 403 405 414 418 420 412 413 413 413 395

Ostali Others

231 255 278 301 313 354 345 371 384 396 414

UKUPNO TOTAL

634 658 683 715 731 774 757 785 797 809 809

Izvor | Source: INA, EIHP

Tablica | Table 3.2.3. Trase JANAF-a | JANAF pipeline routes

116


Slika | Figure 3.2.1. Broj benzinskih postaja u Republici Hrvatskoj od 2001. do 2011. godine | Number of petrol stations in the Republic of Croatia from 2001 to 2011 – Izvor | Source: EIHP

3.2.4. Biogoriva

UkupniproizvodnikapacitetibiogorivauHrvatskojsuu2011.godiniiznosili64000tonagodišnjebiodizelaili56400toe.

Tijekom2011.godineuRepubliciHrvatskojjeproizvedeno7551tonabiodizela(6709toe),odčegajeoko34postoplasiranonadomaćetržište

.

3.2.4 Biofuels

TotalcapacitiesforliquidbiofuelsinCroatiafor2011are64000tonsperyearofbiodieselor56400toe.

In2011,itwasproduced7551tofbiodieselinCroatiaor6709toe,outofwhich34percentendedupatthedome-sticmarket.

0

100

200

300

400

500

600

700

800

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

INA d.d.Ostali - OthersUkupno - Total

117


3.3. Energetskebilancetekućihgoriva 3.3 EnergyBalancesofLiquidFuels

Tablica | Table 3.3.1. Sirova nafta | Crude oil

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011/10. 2006-11.

tisuće tona Thousand metric tons %

Proizvodnja Production 917,4 879,1 835,4 776,2 720,4 664,4 -7,8 -6,2

Uvoz Import 3799,0 4198,3 3473,3 4048,2 3536,2 2838,3 -19,7 -5,7

Izvoz Export 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,7

Saldo skladišta Stock change 23,9 -11,2 114,7 -20,2 10,5 -144,7 -21,6

Ukupna potrošnja Energy supplied 4740,3 5066,2 4423,4 4804,2 4267,1 3358,0 -21,3 -6,7

Prerada u degazolinaži NGL Plant input 110,5 110,9 118,1 109,2 104,2 84,8 -18,6 -5,2

Prerada u rafinerijama Petroleum Refineries input 4629,8 4955,3 4305,3 4695,0 4162,9 3273,2 -21,4 -6,7

Ukupna prerada rafinerija Gross Refinery intake 4902,6 5345,6 4549,9 4854,1 4266,6 3615,2 -15,3 -5,9

Gubici u rafinerijama Refinery losses 37,1 33,7 46,6 22,8 35,0 24,1 -31,0 -8,3

Ukupna proizvodnja rafinerija | Gross refinery output

Rafinerijski proizvodi Oil refinery products 4865,5 5311,9 4503,3 4831,3 4231,6 3591,1 -15,1 -5,9

-ukapljeni plin -LPG 266,2 307,5 254,3 295,4 245,7 214,4 -12,7 -4,2

-motorni benzin -motor gasoline 1083,0 1202,4 1000,9 1206,7 1093,8 871,1 -20,4 -4,3

-petrolej i MG -kerosene type yet fuel 69,7 96,5 97,1 93,7 94,6 117,2 23,9 11,0

-dizelsko gorivo -diesel oil 1124,6 1286,4 1047,2 1220,2 1079,0 933,8 -13,5 -3,7

-ekstralako loživo ulje -light fuel oil 440,1 390,1 349,6 268,4 227,7 196,9 -13,5 -14,9

-loživo ulje -fuel oil 1097,0 1180,4 1128,6 1065,9 868,2 731,4 -15,8 -7,8

-primarni benzin -naphtha 170,2 187,9 129,0 138,3 66,2 90,1 36,1 -11,9

-bitumen -bitumen 215,9 189,5 169,1 107,1 66,5 49,5 -25,6 -25,5

-rafinerijski plin -refinery gas 210,4 217,4 154,5 200,2 161,5 267,1 65,4 4,9

-ostali derivati -other products 188,4 253,8 173,0 235,4 328,4 119,6 -63,6 -8,7


118


Slika | Figure 3.3.1. Raspoloživa sirova nafta u Republici Hrvatskoj | Crude oil supply in the Republic of Croatia Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 3.3.2. Proizvodnja naftnih derivata u hrvatskim rafinerijama | Petroleum products production in Croatian oil refineries – Izvor | Source: EIHP

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010. 2011.

Proizvodnja - Production Uvoz - ImportIzvoz - Export Saldo skladi ta - Stock changeUkupna potro nja - Energy supplied

tisu

e to

na/th

ousa

nd m

etric

tons

-1000

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

tisu

e to

na/th

ousa

nd m

etric

tons

Ukapljeni plin - LPG Motorni benzin - Motor gasoline Petrolej i MG - Kerosene type yet fuel Dizelsko gorivo - Diesel oil Ekstralako lo ivo ulje - Extra light fuel oil Lo ivo ulje - Fuel oil Primarni benzin - Naphtha Bitumen - Bitumen Rafinerijski plin - Refinery gas Ostali derivati - Other products

119


Tablica | Table 3.3.2. Naftni derivati | Petroleum products

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011/10. 2006-11.


UKUPNA PROIZVODNJA TOTAL PRODUCTION 5031,1 5468,6 4649,7 4971,0 4355,7 3695,0 -15,2 -6,0

-Rafinerije -Petroleum refineries 4865,5 5311,9 4503,3 4831,3 4231,6 3591,1 -15,1 -5,9

-Degazolinaža -NGL plant 165,6 156,7 146,4 139,7 124,1 103,9 -16,3 -8,9

Uvoz Import 1637,1 1728,5 2074,3 1250,8 1393,2 1708,9 22,7 0,9

Izvoz Export 1851,7 2020,2 1735,7 1866,5 1924,7 1573,3 -18,3 -3,2

Saldo skladišta Stock change 55,2 -74,7 -301,2 164,8 -57,1 134,3 0,7

Bunker brodova International marine bunkers 19,7 24,5 21,7 7,0 6,3 24,4 287,3 4,4

Bruto raspoloživo Energy supplied 4852,0 5077,7 4665,4 4513,1 3760,8 3940,5 4,8 -4,1

Potrošnja za pogon Energy sector own use 316,3 357,3 218,4 311,3 262,1 354,4 35,2 2,3

-proizvodnja nafte i plina -oil and gas extraction 2,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

-elektroprivreda -electric energy supply industry 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

-rafinerije -petroleum refineries 313,8 357,3 218,4 311,3 262,1 354,4 35,2 2,5

Energetske transformacije Total transformation sector 1129,3 1218,2 966,7 932,7 475,5 654,7 37,7 -10,3

-termoelektrane -thermo power plants 312,4 425,5 332,7 306,4 16,0 59,4 271,3 -28,3

-javne toplane -public cogeneration plants 156,1 102,1 125,6 173,6 108,4 90,9 -16,1 -10,3

-javne kotlovnice -public heating plants 38,8 32,8 25,8 25,9 28,1 28,8 2,5 -5,8

-industrijske toplane -industrial cogeneration plants 288,4 241,1 213,9 231,3 205,2 166,0 -19,1 -10,5

-industrijske kotlovnice -industrial heating plants 48,7 40,5 31,1 30,1 21,7 22,3 2,8 -14,5


-gradske plinare -gas works 12,1 9,3 4,7 1,6 0,0 0,0 -32,1

Neenergetska potrošnja Non energy use 320,9 348,0 354,4 305,3 215,5 214,5 -0,5 -7,7

Neposredna potrošnja Final energy consumption 3085,5 3154,2 3125,9 2963,8 2807,7 2716,9 -3,2 -2,5

Industrija Industry 374,0 365,5 343,9 241,9 194,2 166,8 -14,1 -14,9

-željeza i čelika -iron and steel 6,5 9,9 7,8 3,6 3,3 3,6 9,1 -11,1

-obojenih metala -non-ferrous metals 5,8 6,0 6,2 5,2 4,4 5,4 22,7 -1,4

-stakla i nem. minerala -non-metallic minerals 11,3 11,6 1,1 2,6 2,4 2,1 -12,5 -28,6

-kemijska -chemical 45,3 40,7 28,3 7,6 1,1 1,4 27,3 -50,1

-građevnog materijala -construction materials 265,5 249,6 253,8 182,2 144,4 118,7 -17,8 -14,9

-papira -pulp and paper 1,9 1,9 2,0 2,0 0,3 0,4 33,3 -26,8

-prehrambena -food production 15,4 19,8 27,9 24,4 24,8 24,9 0,4 10,1

-ostala -not elsewhere specified 22,3 26,0 16,8 14,3 13,5 10,3 -23,7 -14,3

Promet Transport 1923,2 2063,2 2050,0 2029,8 1964,5 1925,4 -2,0 0,0

-željeznički -rail 32,3 32,6 32,3 28,5 28,5 26,4 -7,4 -4,0

-cestovni -road 1734,6 1869,7 1835,1 1830,2 1768,8 1725,1 -2,5 -0,1

-zračni -air 97,4 100,7 113,7 97,9 103,9 110,0 5,9 2,5

-pomorski i riječni -sea and river 33,1 34,4 41,8 46,4 36,8 37,2 1,1 2,4

-javni gradski -public city 25,8 25,8 27,1 26,8 26,5 26,7 0,8 0,7

Opća potrošnja Other sectors 788,3 725,5 732,0 692,1 649,0 624,7 -3,7 -4,5

-kućanstva -households 296,0 249,3 230,6 236,8 222,3 209,3 -5,8 -6,7

-usluge -services 126,3 104,2 100,6 98,6 94,7 87,6 -7,5 -7,1

-poljoprivreda -agriculture 219,2 215,1 225,0 223,2 215,4 215,5 0,0 -0,3

-graditeljstvo -construction 146,8 156,9 175,8 133,5 116,6 112,3 -3,7 -5,2


120


Slika | Figure 3.3.3. Raspoloživi naftni derivati u Republici Hrvatskoj | Petroleum products supply in the Republic of Croatia – Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 3.3.4. Ukupna potrošnja naftnih derivata u Republici Hrvatskoj | Petroleum products consumption in the Republic of Croatia – Izvor | Source: EIHP

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010. 2011.

tisu

e to

na/th

ousa

nd m

etric

tons

Proizvodnja rafinerija - Petroleum refineries Proizvodnja degazolina e - NGL plantUvoz - Import Izvoz - ExportSaldo skladi ta - Stock change Bunker brodova - International marine bunkersUkupna potro nja - Energy supplied

-3000

-2000

-1000

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

tisu

e to

na/th

ousa

nd m

etric

tons

Pogon energetike - Energy sector own use Termoelektrane - Thermal power plantsJavne toplane - Public cogeneration plants Ostale transformacije - Other transformationsNeenergetska potro nja - Non energy use Industrija - IndustryPromet - Transport Op a potro nja - Other sectors

121


Tablica | Table 3.3.3. Ukapljeni plin | LPG

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011/10. 2006-11.





Uvoz Import 2,2 2,0 9,4 16,5 13,7 14,0 2,2 44,8

Izvoz Export 171,6 198,8 133,6 185,6 155,7 127,3 -18,2 -5,8

Saldo skladišta Stock change -2,3 -2,4 -1,7 -1,8 2,9 -2,7

Bruto raspoloživo Energy supplied 163,4 173,2 191,0 183,7 162,7 150,0 -7,8 -1,7

Potrošnja za pogon Energy sector own use 5,5 7,3 0,0 0,0 0,0 0,0

-proizvodnja nafte i plina -oil and gas extraction 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

-elektroprivreda -electric energy supply industry 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

-rafinerije -petroleum refineries 5,5 7,3 0,0 0,0 0,0 0,0

Energetske transformacije Total transformation sector 16,7 13,1 5,0 3,1 0,0 0,0 -33,4

-javne kotlovnice -public heating plants 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

-industrijske toplane -industrial cogeneration plants 4,2 3,6 0,0 0,0 0,0 0,0

-industrijske kotlovnice -industrial heating plants 0,4 0,2 0,3 1,5 0,0 0,0 8,4

-gradske plinare -gas works 12,1 9,3 4,7 1,6 0,0 0,0 -32,1

Neposredna potrošnja Final energy consumption 141,2 152,8 186,0 180,6 162,7 150,0 -7,8 1,2



-obojenih metala -non-ferrous metals 2,6 2,7 2,9 2,7 3,1 3,8 22,6 7,9

-stakla i nem. minerala -non-metallic minerals 2,2 2,2 0,8 0,5 0,2 0,2 0,0 -38,1

-kemijska -chemical 0,0 0,0 0,0 0,0 0,1 0,1


-papira -pulp and paper 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1 0,0 0,0

-prehrambena -food production 3,0 1,0 1,5 1,1 1,3 1,5 15,4 -12,9



-željeznički -rail 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

-cestovni -road 36,9 51,3 68,7 69,5 58,7 43,1 -26,6 3,2

-zračni -air 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

-pomorski i riječni -sea and river 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

-javni gradski -public city 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

Opća potrošnja Other sectors 80,4 76,0 91,0 94,9 90,1 93,1 3,3 3,0

-kućanstva -households 66,0 61,8 74,0 77,8 72,2 74,4 3,0 2,4

-usluge -services 9,3 9,0 10,4 11,9 12,9 13,7 6,2 8,1


-graditeljstvo -construction 2,3 2,5 3,8 2,4 2,3 2,3 0,0 0,0


122


Slika | Figure 3.3.5. Raspoložive količine ukapljenog plina u Republici Hrvatskoj | LPG supply in the Republic of Croatia Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 3.3.6. Ukupna potrošnja ukapljenog plina u Republici Hrvatskoj | LPG consumption in the Republic of Croatia – Izvor | Source: EIHP

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010. 2011.

tisu

e to

na/th

ousa

nd m

etric

tons

Proizvodnja rafinerija - Petroleum refineries Proizvodnja degazolina e - NGL plantUvoz - Import Izvoz - ExportSaldo skladi ta - Stock change Ukupna potro nja - Energy supplied

-300

-250

-200

-150

-100

-50

0

50

100

150

200

250

300

350

400

0

40

80

120

160

200

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

tisu

e to

na/th

ousa

nd m

etric

tons

Pogon energetike - Energy sector own use Energetske transformacije - Transformation sectorIndustrija - Industry Promet - TransportOp a potro nja - Other sectors

123


Tablica | Table 3.3.4. Motorni benzin | Motor gasoline

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011/10. 2006-11.



Uvoz Import 307,0 255,0 288,2 221,1 230,3 216,4 -6,0 -6,8

Izvoz Export 680,0 717,3 583,8 718,9 664,2 501,4 -24,5 -5,9

Saldo skladišta Stock change 1,3 -14,8 -9,0 -16,6 -9,4 49,4



Industrija - Industry 0,1 0,1 0,1 0,1 0,0 0,0

Promet Transport 695,5 709,5 679,8 676,7 637,2 622,6 -2,3 -2,2


-cestovni -road 694,4 708,4 678,8 675,7 636,6 622,0 -2,3 -2,2

-zračni -air 1,1 1,1 1,0 1,0 0,6 0,6 0,0 -11,4




-kućanstva -households 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

-usluge -services 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0




Slika | Figure 3.3.7. Raspoloživa količina motornog benzina u Republici Hrvatskoj | Motor gasoline supply in the Republic of Croatia – Izvor | Source: EIHP

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

tisu

e to

na/th

ousa

nd m

etric

tons

Ukupna proizvodnja - Total production Uvoz - ImportIzvoz - Export Saldo skladi ta - Stock changeBruto raspolo ivo - Energy supplied

-800

-600

-400

-200

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

124


Slika | Figure 3.3.8. Potrošnja motornog benzina u Republici Hrvatskoj | Motor gasoline consumption in the Republic of Croatia – Izvor | Source: EIHP

Tablica | Table 3.3.5. Mlazno gorivo i petrolej | Jet fuel and kerosene

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011/10. 2006-11.


UKUPNA PROIZVODNJA TOTAL PRODUCTION 69,7 96,5 97,1 93,7 94,6 117,2 23,9 11,0

Uvoz Import 28,5 4,0 20,5 0,8 12,3 2,0 -83,7 -41,2

Izvoz Export 3,4 0,2 0,6 0,8 5,4 6,4 18,5 13,5

Saldo skladišta Stock change 2,4 0,5 -3,2 4,1 2,7 -2,4

Bruto raspoloživo Energy supplied 97,2 100,8 113,8 97,8 104,2 110,4 6,0 2,6

Neposredna potrošnja Final energy consumption 97,2 100,8 113,8 97,8 104,2 110,4 6,0 2,6

Promet Transport 96,3 99,6 112,7 96,9 103,3 109,4 5,9 2,6


-cestovni -road 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

-zračni -air 96,3 99,6 112,7 96,9 103,3 109,4 5,9 2,6





-usluge -services 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

-poljoprivreda -agriculture 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

-graditeljstvo -construction 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


0

100

200

300

400

500

600

700

800

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

tisu

e to

na/th

ousa

nd m

etric

tons

Industrija - Industry Cestovni promet - Road transportOstali promet - Public city transport Poljoprivreda - Agriculture Gra evinarstvo - Construction

125


Slika | Figure 3.3.9. Raspoloživo mlazno gorivo i petrolej u Republici Hrvatskoj | Jet fuel and kerosene supply in the Republic of Croatia – Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 3.3.10. Potrošnja mlaznog goriva i petroleja u Republici Hrvatskoj | Jet fuel and kerosene consumption in the Republic of Croatia – Izvor | Source: EIHP

0

40

80

120

160

200

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

tisu

e to

na/th

ousa

nd m

etric

tons

Pogon energetike - Energy sector own use Industrija - IndustryZra ni promet - Transport Ostali promet - Non-specified transportOp a potro nja - Other sectors

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.


-100

-50

0

50

100

150

200

250 tis

ue

tona

/thou

sand

met

ric to

ns

126


Tablica | Table 3.3.6. Dizelsko gorivo | Diesel fuel

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011/10. 2006-11.



Uvoz Import 615,5 653,5 1005,7 520,3 691,1 872,0 26,2 7,2

Izvoz Export 282,0 403,5 431,6 245,3 323,9 335,7 3,6 3,5

Saldo skladišta Stock change -24,8 12,1 -64,5 18,2 20,0 -22,7

Bunker brodova International marine bunkers 6,4 4,4 0,0 1,4 0,7 1,3 85,7 -27,3

Bruto raspoloživo Energy supplied 1426,9 1544,1 1556,8 1512,0 1465,5 1446,1 -1,3 0,3


Industrija Industry 19,2 21,7 27,7 19,6 14,3 13,5 -5,6



-cestovni -road 1003,3 1110,0 1087,6 1085,0 1073,5 1060,0 -1,3 1,1

-zračni -air 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

-pomorski i riječni -sea and river 33,1 34,4 40,3 46,0 34,8 35,4 1,7 1,4

-javni gradski -public city 25,8 25,8 27,1 26,8 26,5 26,7 0,8 0,7


-kućanstva -households 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

-usluge -services 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0




127


Slika | Figure 3.3.11. Raspoloživo dizelsko gorivo u Republici Hrvatskoj | Diesel fuel supply in the Republic of Croatia Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 3.3.12. Potrošnja dizelskog goriva u Republici Hrvatskoj | Diesel fuel consumption in the Republic of Croatia Izvor | Source: EIHP

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

tisu

e to

na/th

ousa

nd m

etric

tons

Ukupna proizvodnja - Total production Uvoz - ImportIzvoz - Export Saldo skladi ta - Stock changeBunker brodova - International marine bunkers Bruto raspolo ivo - Energy supplied

-1000

-800

-600

-400

-200

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

tisu

e to

na/th

ousa

nd m

etric

tons

Termoelektrane - Thermal power plants Industrija - IndustryCestovni promet - Road transport Ostali promet - Public city transportPoljoprivreda - Agriculture Graditeljstvo - Construction

128


Tablica | Table 3.3.7. Ekstralako loživo ulje | Extra light fuel oil

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011/10. 2006-11.



Uvoz Import 69,9 67,0 57,7 64,6 76,9 72,7 -5,5 0,8

Izvoz Export 112,0 109,7 101,6 56,7 49,6 41,5 -16,3 -18,0

Saldo skladišta Stock change -3,0 -14,7 1,0 1,9 5,9 6,3


Potrošnja za pogon Energy sector own use 2,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 4,4

-proizvodnja nafte i plina -oil and gas extraction 2,5 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 4,4

-proizvodnja ugljena -coal mines 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

-elektroprivreda -electric energy supply industry 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 5,0



-javne toplane -public cogeneration plants 0,0 0,0 0,2 0,1 0,1 0,0 -100,0

-javne kotlovnice -public heating plants 5,3 4,2 5,6 4,3 4,9 5,3 8,2 0,0

-industrijske toplane -industrial cogeneration plants 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,1

-industrijske kotlovnice -industrial heating plants 4,9 1,3 1,9 0,8 0,0 0,0





-stakla i nem. minerala -non-metallic minerals 1,8 1,9 0,0 0,1 0,0 0,1



-papira -pulp and paper 0,0 0,0 0,1 0,1 0,1 0,1 0,0

-prehrambena -food production 5,4 10,7 13,1 8,2 10,0 9,9 -1,0 12,9




-usluge -services 112,5 91,6 87,0 78,3 73,8 64,8 -12,2 -10,4


-graditeljstvo -construction 13,0 12,7 14,9 10,4 7,0 7,0 0,0 -11,6


129


Slika | Figure 3.3.13. Raspoloživo ekstralako loživo ulje u Republici Hrvatskoj | Extra light fuel oil supply in the Republic of Croatia – Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 3.3.14. Potrošnja ekstralakog loživog ulja u Republici Hrvatskoj | Extra light fuel oil consumption in the Republic of Croatia – Izvor | Source: EIHP

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.


-400

-300

-200

-100

0

100

200

300

400

500

600

700

800 tis

ue

tona

/thou

sand

met

ric to

ns

0

100

200

300

400

500

600

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

tisu

e to

na/th

ousa

nd m

etric

tons

Pogon energetike - Energy sector own use Energetske transformacije - Energy transformationsIndustrija - Industry Promet - TransportKu anstva - Households Usluge - Service sectorOstai potro a i - Not specified

130


Tablica | Table 3.3.8. Loživo ulje | Residual fuel oil

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011/10. 2006-11.



Uvoz Import 118,0 96,8 73,2 74,9 56,8 13,3 -76,6 -35,4

Izvoz Export 225,8 215,4 176,2 336,0 401,7 371,7 -7,5 10,5

Saldo skladišta Stock change 1,3 -46,6 -194,4 68,3 -45,7 99,0

Bunker brodova International marine bunkers 13,3 20,1 21,7 5,6 5,6 23,1 312,5 11,7


Potrošnja za pogon Energy sector own use 58,1 82,4 33,0 47,6 58,5 39,6 -32,3 -7,4

-rafinerije -petroleum refineries 58,1 82,4 33,0 47,6 58,5 39,6 -32,3 -7,4

Energetske transformacije Total transformation sector 806,4 807,5 693,0 750,6 359,7 355,9 -1,1 -15,1



-javne kotlovnice -public heating plants 33,5 28,6 20,2 21,6 23,2 23,5 1,3 -6,8


-industrijske kotlovnice -industrial heating plants 43,4 39,0 28,9 27,8 21,7 22,3 2,8 -12,5



-željeza i čelika -iron and steel 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,0 0,0





-papira -pulp and paper 1,8 1,8 1,8 1,8 0,1 0,2 100,0 -35,6



Promet Transport 0,0 0,0 1,5 0,4 2,0 1,8 -10,0


-cestovni -road 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

-zračni -air 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

-pomorski i riječni -sea and river 0,0 0,0 1,5 0,4 2,0 1,8 -10,0




-usluge -services 4,5 3,6 3,2 8,4 8,0 9,1 13,8 15,1


-graditeljstvo -construction 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


131


Slika | Figure 3.3.15. Raspoloživo loživo ulje u Republici Hrvatskoj | Residual fuel oil supply in the Republic of Croatia Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 3.3.16. Potrošnja loživog ulja u Republici Hrvatskoj | Residual fuel oil consumption in the Republic of Croatia Izvor | Source: EIHP

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010. 2011.

tisu

e to

na/th

ousa

nd m

etric

tons

Proizvodnja rafinerija - Oil refineries production Uvoz - ImportIzvoz - Export Saldo skladi ta - Stock changeBunker brodova - International marine bunkers Ukupna potro nja - Energy supplied

-600

-400

-200

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2200

0

500

1000

1500

2000

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

tisu

e to

na/th

ousa

nd m

etric

tons

Pogon energetike - Energy sector own use Termoelektrane - Thermal power plantsJavne toplane - Public cogeneration plants Ostale transformacije - Other transformationsIndustrija - Industry Promet - TransportOp a potro nja - Other sectors

132


Tablica | Table 3.3.9. Ostali naftni derivati | Non specified petroleum products

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011/10. 2006-11.





Uvoz Import 496,0 650,2 619,6 352,6 312,1 518,5 66,1 0,9

Izvoz Export 376,9 375,3 308,3 323,2 324,2 189,3 -41,6 -12,9

Saldo skladišta Stock change 80,3 -8,8 -29,4 90,7 -33,5 7,4

Bruto raspoloživo Energy supplied 1081,0 1206,5 991,3 881,6 645,0 915,2 41,9 -3,3

Potrošnja za pogon Energy sector own use 250,2 267,6 185,4 263,7 203,6 314,8 54,6 4,7





Neenergetska potrošnja Non energy use 320,9 348,0 354,4 305,3 215,5 214,5 -0,5 -7,7



-željeza i čelika -iron and steel 0,0 2,7 0,0 0,0 0,7 0,0

-obojenih metala -non-ferrous metals 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

-stakla i nem. minerala -non-metallic minerals 4,4 4,6 0,0 0,0 0,0 0,0

-kemijska -chemical 1,1 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0


-papira -pulp and paper 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

-prehrambena -food production 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0

-ostala -not elsewhere specified 3,9 6,9 0,0 0,0 0,0 0,0


133


Slika | Figure 3.3.17. Ostali naftni derivati raspoloživi u Republici Hrvatskoj | Non specified petroleum products supply in the Republic of Croatia – Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 3.3.18. Potrošnja ostalih naftnih derivata u Republici Hrvatskoj | Non specified petroleum products consumption in the Republic of Croatia – Izvor | Source: EIHP

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

tisu

e to

na/th

ousa

nd m

etric

tons

Proizvodnja rafinerija - Petroleum refineries Proizvodnja degazolina e - NGL plantUvoz - Import Izvoz - ExportSaldo skladi ta - Stock change Ukupna potro nja - Energy supplied

-900

-600

-300

0

300

600

900

1200

1500

1800

0

200

400

600

800

1000

1200

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

tisu

e to

na/th

ousa

nd m

etric

tons

Pogon energetike - Energy sector own use Energetske transformacije - Energy transformationsNeenergetska potro nja - Non energy use Industrija - IndustryPromet - Transport Op a potro nja - Other sectors

134



Ukategorijiproizvodnjenaftnihderivataenergetskisubjektu2011.godinibilajeINA-INDUSTRIJANAFTEd.d.UkategorijitransportanaftenaftovodimaidrugimoblicimatransportaenergetskisubjektisubiliJADRANSKINAFTOVODd.d.iHŽCARGOd.o.o.Ukategorijitransportanaftnihderivatapro-duktovodimaidrugimoblicimatransportaprisutnisubiliHŽCARGOd.o.o.iDINAMARINd.o.o.

Dokraja2011.godineukategorijitransportanafte,naftnihderivataibiogorivacestovnimvozilomdozvoluzaobavljanjeenergetskedjelatnostiodHrvatskeenergetskeregulatorneagencijedobilojeukupno126tvrtki.

Dozvoluzaobavljanjeenergetskedjelatnostitrgovinenavelikonaftnimderivatimajedokraja2011.godineishodiloukupno26tvrtki:INA-INDUSTRIJANAFTEd.d.,TIFONd.o.o.,PETROLHRVATSKAd.o.o.,OMVHRVATSKAd.o.o.,ANTUNOVIĆTAd.o.o.,OGADRIATICd.o.o.,NAUTICAVUKOVARd.o.o.,SAMOBORBENZd.o.o.,TANKERKOMERCd.d.,PETROLd.o.o.,INA-OSIJEKPETROLd.d.,LUKOILCroatiad.o.o.,LUKAPLOČE-TRGOVINAd.o.o.,MSPROMETd.o.o.,VELISd.o.o.,NAFTACENTARd.o.o.,Hrvatskaagencijazaobveznezalihenafteinaftnihderivata,MASSILIAd.o.o.,JADRANPETROLd.o.o.,BHGBitumenAdriad.o.o.,BIOTRONd.o.o.,ENERGOSPEKTARd.o.o.,SIROVINABENZTRANSPORTd.o.o.,NORMAd.o.o.,AutoprijevozničkiobrtRIJEKATRANSiATLANTISd.o.o.

Dozvoluzaobavljanjeenergetskedjelatnostiskladištenjanafteinaftnihderivatajedokraja2011.godineishodiloukupno20tvrtki:TANKERKOMERCd.d,JADRANSKINAFTOVODd.d.,TIFONd.o.o.,NAFTNITERMINALIFEDERACIJEd.o.o.,MAZIVA-ZAGREBd.o.o.,NAUTICAVUKOVARd.o.o.,PETROLd.o.o.,ANTUNOVIĆTAd.o.o.,LUKAPLOČE-TRGOVINAd.o.o.,INA-INDUSTRIJANAFTEd.d.,TERMINALSLAVONSKIBRODd.o.o.,KEPOLTERMINALd.o.o.,BUTANPLINd.o.o.,TERMINALDUNAVd.o.o.,SAMOBORBENZd.o.o.,PETROL-JADRANPLINd.o.o.,CRODUXPLINd.o.o.,BIOTRONd.o.o.,PETROL-BUTANd.o.o.iZAGREBAČKIPROMETNIZAVODd.o.o.

Ukategorijitrgovinenavelikoimaloukapljenimnaftnimplinom(UNP)energetskisubjektu2011.godinibilajeINA-INDUSTRIJANAFTEd.d.

Dozvoluzatrgovinunavelikoukapljenimnaftnimplinom(UNP)jedokraja2011.godinedobiloukupno5tvrtki:BUTANPLINd.o.o.,PETROL-JADRANPLINd.o.o.,ZAGREBAČKIPROMETNIZAVODd.o.o.,CRODUXPLINd.o.o.iPETROL-BUTANd.o.o..

3.4 EnergyCompanies

Intheproductionofoilproductstheenergycompanyin2011wasINA-INDUSTRIJANAFTE.Inthetransportofoilandoilproductsbypipelinesandothermeansoftransporttwoparti-eswereinvolved:JADRANSKINAFTOVOD(AdriaticPipeline)andHŽCARGO(CroatianRailways).Asfarasthetransportofoilproductsbyproductpipelinesandothermeansoftransportisconcerned,theplayersareHŽCARGO(CroatianRailways)andDINAMARIN.

Inthecategoryofroadtransportofcrudeoil,oilproductsandliquidbiofuels,theCroatianEnergyRegulatoryCouncilhadissued126licensesbytheendof2011.

Bytheendof2011,theoilproductswholesalelicensehadbeenobtainedby26companies:INA–INDUSTRIJANAFTE,TIFON,PETROLHRVATSKA,OMVHRVATSKA,ANTUNOVIĆTA,OGADRIATIC,NAUTICAVUKOVAR,SAMOBORBENZ,TANKERKOMERC,PETROL,INA-OSIJEKPETROL,LUKOILCroatia,LUKAPLOČE–TRGOVINA,MSPROMET,VELIS,NAFTACENTAR,Hrvatskaagencijazaobveznezalihenafteinaftnihderivata(CroatianCompulsoryOilStocksAgency),MASSILIA,JADRANPETROL,BHGBitumenAdria,BIOTRON,ENERGOSPEKTAR,SIROVINABENZTRANSPORT,NORMA,RIJEKATRANSandATLANTIS.

Bytheendof2011thelicenseforoilandoilproductsstora-gehadbeenobtainedby20companies:TANKERKOMERC,JADRANSKINAFTOVOD,TIFON,NAFTNITERMINALIFEDERACIJE,MAZIVA-ZAGREB,NAUTICAVUKOVAR,PETROL,ANTUNOVIĆTA,LUKAPLOČE-TRGOVINA,INA-INDUSTRIJANAFTE,TERMINALSLAVONSKIBROD,KEPOLTERMINAL,BUTANPLIN,TERMINALDUNAV,SAMOBORBENZ,PETROL-JADRANPLIN,CRODUXPLIN,BIOTRON,PETROL-BUTANandZAGREBAČKIPROMETNIZAVOD.

Bytheendof2011,thelicenseforLPGwholesaleandretailsalehadbeenobtainedbyINA-INDUSTRIJANAFTE.

ThelicenseforLPGwholesalehadbeenobtainedby5companiesbytheendof2011:BUTANPLIN,PETROL-JADRANPLIN,ZAGREBAČKIPROMETNIZAVOD,CRODUXPLINandPETROL-BUTAN.

135


3.5. Cijenenaftnihderivata

Slika | Figure 3.5.1. Kretanje maloprodajnih cijena naftnih derivata od 2000. do 2011. godine| Changes in petroleum product retail prices from 2000 to 2011 – Izvor | Source: INA, EIHP

Tablica | Table 3.5.1. Maloprodajne cijene naftnih derivata (kn/l) – godišnji prosjek | Petroleum product retail prices (HRK/l) – annual average

godina | Year BMB EURO 98 BMB EURO 95 DG-EURO DG-PLAVI LUEL UNP A

2000. 5,96 - - 2,76 2,64

2001. 6,85 - - 3,01 3,14

2002. 6,73 - 5,36 2,56 2,71

2003. 6,66 - 5,44 2,56 2,77

2004. 7,14 - 6,00 3,08 3,29

2005. 7,72 - 6,96 4,02 4,17

2006. 8,24 7,88 7,26 4,21 4,70

2007. 8,16 7,92 7,40 4,24 4,66

2008. 8,58 8,48 8,63 5,05 5,83

2009. 7,38 7,33 6,79 3,68 4,08 3,80

2010. 8,45 8,41 7,82 4,64 5,08 4,59

2011. 10,00 9,63 9,05 5,48 6,17 4,97

Izvor | Source: INA, EIHP

3.5 PetroleumProductPrices

2

3

4

5

6

7

8

9

10

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

kn/l

BMB EURO 98 - Bezolovni motorni benzin - Unleaded Motor GasolineBMB EURO 95 - Bezolovni motorni benzin Eurosuper - Unleaded Motor GasolineUNP A - Autoplin - Liquefied petroleum gasDG-EURO - Dizelsko gorivo Eurodizel - EurodieselDG-PLAVI - Dizelsko gorivo Plavi - Eurodiesel BlueLUEL - Ekstralako lo ivo ulje - Light Fuel Oil for Households

PRIRODNI PLINNATURAL GAS

4

139

ENERGY IN CROATIA 20114 NATURAL GAS

4.1. Rezerve

Tablica | Table 4.1.1. Bilančne rezerve i proizvodnja prirodnog plina | Natural gas reserves and production

Prirodni plin (u 106 m3) Natural Gas (in 106 m3)

1990. 1995. 2000. 2005. 2010. 2011.

Rezerve Reserves

48475,3 38878,8 29204,5 30358,6 31587,1 23959,9

Proizvodnja Production

1982,3 1966,4 1658,5 2283,4 2727,2 2471,4

Izvor | Source: Ministarstvo gospodarstva, EIHP | Ministry of Economy, EIHP

4.2. Kapacitetiplinskogsustavaimreže

4.2.1. Proizvodnja i prerada

Prirodniplinseproizvodiiz17plinskihpoljaPanonai9plin-skihpoljaJadranačimesepodmiruje78,1postodomaćihpotreba.Međutim,kadaseuproračunuključisamoprirodniplinizJadranakojipripadaHrvatskoj,domaćimprirodnimplinomjepodmireno69,9postoukupnihpotreba.VišeodpoloviceproizvodnjeplinacrpiseizjadranskogpodmorjadoknajvećidioplinaizPanonadolaziizležištaMolveiKalinovac,uzkojasuizgrađenapostrojenjazapreraduipri-premuplinazatransport–CentralneplinskestaniceMolveI,IIiIII.Njihovikapacitetipreradeprikazanisuutablici4.2.1.

4.1. Reserves

4.2. GasSectorCapacitiesandNetworks

4.2.1. Production and processing

Naturalgasisproducedfrom17on-shoreandnineoff-shoregasfieldsmeeting69.9percentoftotaldomesticdemand.MorethanhalfoftotalgasproductionhasbeengainedfromAdriaticseabedwhilstthelargestshareofgasproducedinPanonareaiscomingfromthefieldsMolveandKalinovac.Theyincludetheunitsforprocessingandpreparationofgasfortransportation–CentralgasstationsMolveI,IIandIII.TheircapacitiesareshownintheTable4.2.1.

Tablica | Table 4.2.1. Proizvodni kapaciteti centralnih plinskih stanica | Production capacities of the central gas stations

Centralna plinska stanica Central gas station

Instalirani kapaciteti (106 m3/dan) Installed capacities (106 m3/day

MolveI 1

MolveII 3

MolveIII 5

Ukupno|Total 9

Izvor | Source: INA

4.2.2. Transport

Transportprirodnogplinajereguliranaenergetskadjelatnostkojaseobavljakaojavnauslugaipredstavljaosnovnudje-latnosttvrtkePLINACRO,kojajevlasnikioperatorplinskogatransportnogasustava.

4.2.2. Transportation

Naturalgastransportationisaregulatedenergyactivityper-formedasapublicserviceandrepresentstheprimaryactivityofthecompanyPLINACRO,whichistheownerandoperatorofthegastransportsystem.

140

ENERGIJA U HRVATSKOJ 2011.4. PRIRODNI PLIN

U2011.godinisustavomjetransportirano3,309milijardim3prirodnogplinaodčega2,99milijardim3odulazautran-sportnisustavdoizlaznihmjerno-redukcijskihstanicateosta-takod319milijunam3dopodzemnogskladištaplinaOkoli.Tijekom2011.godinenarazinisustavajeostvarennajvećitransportuiznosuod13581207m3/dan.

IIn2011,3.309billionm3ofnaturalgasweretransported,ofwhich2.99billionm3fromtheentrytoexitmeasuring-reduc-tionstations,and319millionm3totheundergroundstorageOkoli.Atthesystemlevel,maximumtransportof13581207m3/daywasachievedin2011.

Thenaturalgastransportsystemcomprisesof2,511kmofpipelines,butin2011thepipelinelengthof2,410kmwasengagedfortransport.

Gaswasdeliveredtothetransmissionsystemthroughtenentrymeasuringstations.Outofthem,eightstationsaretakinggasfromthedomesticgasfieldswhiletwostationshaveinter-nationalcharacterastheyareentrystationsfortheimportedgas(fromRussia,Slovenia,Italy,Hungary).

Gasisdeliveredfromthetransportsystemthrough193connectionsat157exitmeasuring-reductionstations.Outof

Slika | Figure 4.2.1. Struktura transportiranih količina prirodnog plina prema izlaznim mjerno-redukcijskim stanicama (IMRS) tijekom 2011. godine | Structure of transported natural gas volumes per exit measuring- reduction stations (EMRS) per month in 2011 – Izvor | Source: PLINACRO

PLINACROraspolažes2511kmcjevovoda,au2011.godinitransportplinaseodvijaoputem2410kmplinovoda.

Plinjeutransportnisustavpreuzimanpreko10priključakanaulaznimmjernimstanicama.Odtih10priključaka,8jeufunk-cijiprihvataplinaizproizvodnihpoljanateritorijuRepublikeHrvatske,doksu2priključkameđunarodniiufunkcijisuprihvataplinaizuvoznihdobavnihpravaca(Rusija,Slovenija,Italija,Mađarska).

Predajaplinaiztransportnogsustavaodvijalaseputem193priključkasmještenihna157izlaznihmjerno-redukcijskih

0

50.000

100.000

150.000

200.000

250.000

300.000

350.000

400.000

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

koli

ina

volu

me

(x10

3 m3 /h

)

IMRS za kupce na distribucijskom sustavu EMRS for customers on distribution systemIMRS za kupce na transportnom sustavu EMRS for customers on transmission systemIMRS za podzemno skladi te plina Okoli EMRS for underground gas storage Okoli

141


Slika | Figure 4.2.2. Struktura transportiranih količina prirodnog plina po županijama tijekom 2011. godine | Structure of transported natural gas volumes per County in 2011 – Izvor | Source: PLINACRO

Tablica | Table 4.2.2. Promjeri i duljine transportnih plinovoda u Republici Hrvatskoj | Diameters and lengths of transportation pipelines in the Republic of Croatia

DN (mm) 800 700 600 500 450 400 350 300 250 200 150 <150Ukupno Total

Length (km) 81 53 175 771 95 122 62 482 76 152 337 105 2 511

Izvor | Source: PLINACRO

Tablica | Table 4.2.3. Kategorizacija transportnih plinovoda u Republici Hrvatskoj | Categorization of transportation pipelines in the Republic of Croatia

Transportni plinovodi Transportation gas pipelines

Međunarodni

International

Magistralni

Maintransmissionlines

Regionalni

Regional

Spojni

LocallinkinglinesUkupno Total

Duljina Length (km)

37 1 516 647 311 2 511


stanica.Odnavedenihpriključakanjih40jeufunkcijipredajeplinaindustrijskimkupcimanatransportnomsustavu,dokseputem151priključkaplinpredajeudistribucijskesustave.

Transportnisustavomogućujepredajuplinanapodručju16županija.

them,40connectionsfunctionasdeliverypointsforindustrialcustomersonthetransportationsystem,whereas151connec-tionsareusedfordeliverytodistributionsystems.

Thewholesystemtransmitsgasin16Counties.

Karlovačka 0,34%Istarska 0,47%

Požeško-slavonska 1,03% Brodsko-posavska 1,69%

Virovitičko-podravska 2,03%Koprivničko-križevačka 2,09%

Međimurska 2,16%Bjelovarsko-bilogorska 2,34% Vukovarsko-srijemska 3,03%

Krapinsko Zagorska 3,75%

Varaždinska 3,82%

Primorsko-goranska 5,67%

Osječko-baranjska 8,02%Sisačko-moslavačka 24,41%

Zagrebačka i grad Zagreb 39,14%

142


4.2.3. Skladištenje

SkladišteplinaOkoliusastavujetvrtkePodzemnoskladišteplinad.o.o.OnajeuvlasništvutvrtkePLINACROkojajepreuzelaupravljanjeiorganizacijudjelatnostiskladištenjaprirodnogplina.Projektiraniradniobujampodzemnogskladi-štaplinaOkoliiznosi553milijunam3.Maksimalnikapacitetutiskivanjaiznosi3,8milijunam3/dan,amaksimalnikapacitetcrpljenja5,8milijunam3/dan.

4.2.3. Storage

TheundergroundgasstorageOkolimakesapartofthecompanyPodzemnoskladišteplina,Ltd.whichisownedbyPLINACROthattookovermanagementandorganisationofnaturalgasstorageactivities.Thedesignedcapacityofunder-groundgasstorageis553millionm3.Maximuminjectioncapacityis3.8millionm3/dayandthemaximumwithdrawalcapacityis5.8millionm3/day.

Slika | Figure 4.2.3. Plinski transportni sustav u Republici Hrvatskoj | Transport system of natural gas in the Republic of Croatia – Izvor | Source: PLINACRO

143


4.2.4. Distribucija

UHrvatskojjeu2011.godiniposlovalo36tvrtkikojesusebaviledistribucijomprirodnogplina.Duljinadistribucijskeplinskemrežezapliniznosi18149km.

4.2.4. Distribution

Thereare36companiesfordistributionofnaturalgasintheRepublicofCroatia.TotalgasdistributionnetworkinCroatiais18,149kmlong.

Tablica | Table 4.2.4. Duljina distribucijske plinske mreže u Republici Hrvatskoj (1997.-2011.) | Distribution pipeline length in the Republic of Croatia (1997-2011)

Distribucijski plinovodi Distribution gas pipelines

1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004.

Duljina Length (km)

10850 12220 13340 14 366 14 366 14 515 14984 15 531

Distribucijski plinovodi Distribution gas pipelines

2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Duljina Length (km)

16219 16 541 17 184 17 581 17 666 17920 18149


TheamountofcompensationforthedistributionofgasandconcessionforbuildingofdistributionsystemsisdeterminedbytheRegulationonamountandmethodofpaymentoffeesfortheconcessionforgasdistributionandconcessionforbuildingofdistributionsystems(OfficialGazette27/2010).TheRegulationsetsthisamountat0.5%to1.5%ofthetotalrevenuesachievedbygasdistributionactivitiesinthepreviousyearintheareaforwhichtheconcessionisgranted.

Attheendof2011CERAbroughttheOrdinanceonthecompensationforconnectiontogasdistributionortransportsystemandforincreaseofconnectingcapacity(OfficialGazette137/2011)whichregulatesthecreationoftechnicalconditionsinthedistributionortransmissionsystem,themethodologyfordeterminationofthecompensationfortheconnectiontothegasdistributionortransmissionsystemandforincreaseofconnectioncapacityaswellasconnectionava-ilability.TheOrdinanceappliestodistributionsystemoperatorandthetransmissionsystemoperator,investorsorownersofthebuildingthatisconnectedtothedistributionortransmissi-onsystemandaperformeroftheconnectionport.

VisinanovčanenaknadezadistribucijuplinaikoncesijuzaizgradnjudistribucijskogsustavaodređujesepremaUredbiovisiniinačinuplaćanjanaknadezakoncesijuzadistribu-cijuplinaikoncesijuzaizgradnjudistribucijskogsustava(„Narodnenovine“,broj27/2010)uiznosuod0,5do1,5postoodostvarenogprihodakoncesionara,kojijeonostvarioobavljanjemenergetskedjelatnostidistribucijeplinaupret-hodnojgodininapodručjuzakojesedajekoncesija.

Krajem2011.godineHERAjedonijelaPravilnikonaknadizapriključivanjenaplinskidistribucijskiilitransportnisustavizapovećanjepriključnogkapaciteta(„Narodnenovine“,broj137/2011)kojimseuređujestvaranjetehničkihuvjetaudistribucijskomilitransportnomsustavu,metodologijautvrđivanjanaknadezapriključenjenaplinskidistribucijskiilitransportnisustavizapovećanjepriključnogkapacitetakaoiraspolaganjepriključkom.Pravilniksudužniprimjenji-vatioperatordistribucijskogsustavaioperatortransportnogsustava,investitorilivlasnikgrađevinekojasepriključujenadistribucijskiilitransportnisustaviizvođačpriključka.

144


4.3. Energetskabilancaprirodnogplina

Tablica | Table 4.3.1. Prirodni plin | Natural gas

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011/10. 2006-11.

milijuna m3 Millon cubic meters %


Uvoz Import 1126,5 1055,1 1226,8 1044,2 1069,6 876,1 -18,1 -4,9

Izvoz Export 895,6 751,7 695,9 804,9 484,1 258,6 -46,6 -22,0

Saldo skladišta Stock change -66,6 111,2 -55,2 15,3 -71,2 76,1

Ukupna potrošnja Energy supplied 2877,8 3306,7 3205,1 2959,4 3241,5 3165,0 -2,4 1,9

Potrošnja za pogon Energy sector own use 91,5 149,7 115,3 157,8 213,0 183,6 -13,8 14,9

-proizvodnja nafte i plina -oil and gas extraction 85,7 133,1 55,3 128,9 179,5 96,6 -46,2 2,4

-rafinerije -oil refineries 0,4 12,4 54,0 18,2 16,6 70,6 325,3 181,4

-degazolinaža -NGL plant 5,4 4,2 6,0 10,7 16,9 16,4 -3,0 24,9

Energet. transformacije Total transformation sector 1032,5 1414,1 1227,1 1071,8 1151,2 1212,0 5,3 3,3


-javne toplane -public cogeneration plants 458,7 572,6 540,3 472,2 649,9 652,1 0,3 7,3

-javne kotlovnice -public heating plants 62,1 66,3 75,5 74,2 86,5 76,0 -12,1 4,1

-industrijske toplane -industrial cogenerat. plants 271,4 329,1 340,6 298,5 293,5 302,5 3,1 2,2

-industrijske kotlovnice -industrial heating plants 91,2 88,4 86,2 69,6 75,2 67,2 -10,6 -5,9

-rafinerije - petroleum refineries 0,0 32,5 16,3 0,0 10,5 76,0 623,8

-gradske plinare - gas works 0,0 0,0 0,0 3,7 5,3 3,9 -26,4

-degazolinaža -NGL-plant 31,0 24,2 16,9 9,9 6,3 7,3 15,9 -25,1

Neenergetska potrošnja Non energy use 462,9 507,8 505,8 419,6 503,9 510,3 1,3 2,0

Gubici Losses 65,3 51,1 49,5 51,6 60,8 60,0 -1,3 -1,7



-željeza i čelika -iron and steel 27,2 27,3 33,5 29,1 32,8 29,8 -9,1 1,8

-obojenih metala -non-ferrous metals 0,3 1,7 1,2 1,2 0,4 1,2 200,0 32,0


-kemijska -chemical 69,1 72,5 67,6 77,9 74,7 55,1 -26,2 -4,4


-papira -pulp and paper 6,3 6,4 5,7 6,5 8,3 7,8 -6,0 4,4

-prehrambena -food production 71,9 51,4 104,4 70,2 74,2 68,1 -8,2 -1,1

-ostala -not elsewhere specified 53,9 49,6 47,7 42,1 45,6 52,4 14,9 -0,6

Promet Transport 1,4 2,6 0,8 -69,2

-cestovni -road 0,3 0,7 0,2 -71,4

-javni gradski -public city 1,1 1,9 0,6 -68,4

-ostali -non-specified 0,0 0,0 0,0

Opća potrošnja Other sectors 817,6 784,6 859,7 881,6 944,6 865,2 -8,4 1,1

-kućanstva -households 651,7 622,5 682,7 699,5 732,9 670,2 -8,6 0,6

-usluge -services 147,0 144,2 156,2 162,5 189,5 173,5 -8,4 3,4

-poljoprivreda -agriculture 18,9 17,9 20,8 19,6 22,2 21,5 -3,2 2,6


4.3. EnergyBalancesofNaturalGas

145


Slika | Figure 4.3.1. Raspoložive količine prirodnog plina u Republici Hrvatskoj | Natural gas supply in the Republic of Croatia – Izvor | Source: PLINACRO

Slika | Figure 4.3.2. Struktura potrošnje prirodnog plina u Republici Hrvatskoj | Natural gas consumption in the Republic of Croatia – Izvor | Source: PLINACRO

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010. 2011.

milij

uni m

3 /milli

on c

ubic

met

ers


-1000

-500

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

1988. 1990. 2000. 2010.

milij

uni m

3 /milli

on c

ubic

met

ers

Gubici - Losses Potro nja za pogon - Energy sector own useTermoelektrane - Thermo power plants Javne toplane - Public cogeneration plants Ostale transformacije -Other Transformations Neenergetska potro nja - Non energy useIndustrija - Industry Ku anstva - Households Ostali potro a i - Not specified

146



DozvoluzaobavljanjedjelatnostidobaveprirodnogplinaimatvrtkaPrirodniplind.o.o.,Zagreb,aizdanajenarazdobljeod15godina.ZaskladištenjeprirodnogplinaregistriranajetvrtkaPodzemnoskladišteplinad.o.o.,Zagreb,adozvolajeizdanana5godina.DozvoluzaobavljanjedjelatnostitransportaprirodnogplinauRepubliciHrvatskojod2003.godineimatvrtkaPLINACROd.o.o.,Zagreb,aizdanajezarazdobljeod15godina.Zaorganizacijutržištaplina,dozvoluimatvrtkaHrvatskioperatortržištaenergijed.o.o.,Zagreb.OrganizacijatržištaplinauređenajePravilnikomoorganizacijitržištapri-rodnogplina(„Narodnenovine“,broj126/2010i128/2011).ZaenergetskudjelatnosttrgovineplinomregistriranajetvrtkaLukosenergijad.o.o.,Rijeka,narazdobljeod3godine,dokzaposredovanjeizazastupanjenatržištuplinajošnijeregistri-rananitijednatvrtka.ZaproizvodnjuplinadozvolajeizdanatvrtkiPlinarad.o.o.,Pula,azaisporukuiprodajuprirodnogplinaizvlastiteproizvodnjedozvoluimaINAIndustrijanafted.d.,Zagreb.

Dozvoluzaobavljanjeenergetskedjelatnostiopskrbeplinomu2011.godinijeimalo48tvrtki–njih10zaraz-dobljeod15godina(Međimurje-plind.o.o.,Čakovec;HEP-Plind.o.o.,Osijek;Termoplind.d.,Varaždin;Darkomd.o.o.,Daruvar;Elektrometald.d.,Bjelovar;PlinVTCd.o.o.,Virovitica;Komunalacd.o.o.,Koprivnica;PlinKonjščinad.o.o.,Konjščina;GradskaplinaraZagreb-opskrbad.o.o.,ZagrebiPrirodniplind.o.o.,Zagreb),njih26zarazdobljeod5godina,te12narazdobljeod3godine.

Dozvoluzaobavljanjeenergetskedjelatnostidistribucijeplinau2011.godiniimaloje36tvrtki.Većinaihposjedujedozvoluzarazdobljeod5godina,asamodevettvrtkizaraz-dobljeod15godina:Termoplind.d.,Varaždin;Energod.o.o.,Rijeka;HEPPlind.o.o.,Osijek;GradskaplinaraZagrebd.o.o.,Zagreb;Koprivnicaplin-distribucijaplinad.o.o.,Koprivnica;Međimurje-plind.o.o.,Čakovec;Darkomdistribucijaplinad.o.o.,Daruvar;PlinKonjščinad.o.o.,Konjščina;PlinVTCd.o.o.,Virovitica.Utablici4.4.1.suprikazanesvetvrtkeregi-striranezadistribucijuplinadokraja2011.godinetenjihovapotrošnjaiudjelnatržištu.

4.4. EnergyCompanies

ThelicenceforshippingofnaturalgasisheldbyPrirodniplin,Ltd.Thelicencecoversfortheperiodof15years.ThelicenceholderforstorageofnaturalgasisPodzemnoskladišteplina,Ltd.,fortheperiodof5years.The15-yearperiodlicencefortransportofnaturalgasintheRepublicofCroatiahasbeenheldbyPLINACROsince2003.ThelicencefororganisationofgasmarketisheldbytheCroatianEnergyMarketOperator.TheactivityoforganisationofgasmarketisregulatedundertheOrdinanceonnaturalgasmarket,publis-hedinlate2010(OfficialGazette126/2010and128/2011).ThelicenceforgastradingactivitywasissuedtoLukosLtd.,for3years,whereasnocompanyholdslicenceforagentsandrepresentativesinthegasmarket.Asforgasproduction,thelicencewasobtainedbythecompanyPlinaraLtd..INAIndustrijanafteholdslicencefordeliveryandsellingofnatu-ralgasfromitsownproduction.

In2011,atotalof48companiesheldagassupplylicence.Mostofthesecompaniesholdlicenceforaperiodof5or3years,while10companiesweregranteda15-yearlicence(theseare:Međimurje-plind.o.o,Čakovec;HEP-Plind.o.o,Osijek;Termoplind.d,Varaždin;Darkomd.o.o,Daruvar;Elektrometald.d,Bjelovar;PlinVTCd.o.o.,Virovitica;Komunalacd.o.o,Koprivnica;PlinKonjščinad.o.o,Konjščina;GradskaplinaraZagreb-opskrbad.o.o,ZagrebandPrirodniplind.o.o.,Zagreb).

In2011,36companiesheldlicenceforgasdistribution.Mostofthemobtainedlicencesfortheperiodof5years,andonlynineofthemforthe15-yearperiod(Termoplind.d,Varaždin;Energod.o.o,Rijeka;HEPPlind.o.o,Osijek;GradskaplinaraZagrebd.o.o,Zagreb;Koprivnicaplin-dis-tribucijaplinad.o.o,Koprivnica;Međimurje-plind.o.o,Čakovec;Darkomdistribucijaplinad.o.o,Daruvar;PlinKonjščinad.o.o,Konjščina;PlinVTCd.o.o,Virovitica).Thetablebelowpresentsallregisteredgasdistributioncompani-es,theirgasconsumptionsandmarketsharesin2011.

147


Tablica | Table 4.4.1. Tvrtke koje obavljaju distribuciju plina na temelju dobivene energetske dozvole, njihova potrošnja i udjel na tržištu u 2011. godini | Companies carrying out licence-based gas distribution activity, their consumptions and market shares in 2011

Naziv i sjedište pravne osobe Name and headquarters of legal person

Ukupna potrošnja (mil. m3) Total consumption (mil. m3)

Udjel na tržištu Market share

DISTRIBUCIJA PRIRODNOG PLINA NATURAL GAS DISTRIBUTION

1. GradskaplinaraZagrebd.o.o.,Zagreb 451,619 37,00%

2. HEPPlind.o.o.,Osijek 149,661 12,26%

3. Termoplind.d.,Varaždin 99,501 8,15%

4. Međimurje-plind.o.o.,Čakovec 62,195 5,10%

5. Koprivnicaplin-distribucijaplinad.o.o.,Koprivnica 40,998 3,36%

6. PlinaraistočneSlavonijed.o.o.,Vinkovci 38,877 3,19%

7. Brod-plind.o.o.,SlavonskiBrod 34,106 2,79%

8. Montcogim-plinarad.o.o.,SvetaNedjelja 34,035 2,79%

9. Elektrometal-distribucijaplinad.o.o,Bjelovar 28,274 2,32%

10. Energod.o.o.Rijeka 27,401 2,25%

11. Zagorskimetalacd.o.o.,Zabok 21,697 1,78%

12. Plin-projektd.o.o.,NovaGradiška 18,268 1,50%

13. Prvoplinarskodruštvod.o.o.,Vukovar 17,976 1,47%

14. PlinVTCd.o.o.,Virovitica 15,970 1,31%

15. Plinarad.o.o,Pula 14,431 1,18%

16. Moslavinaplind.o.o.,Kutina 14,126 1,16%

17. Energometand.o.o.,Samobor 14,034 1,15%

18. Dukomplind.o.o.,DugoSelo 13,476 1,10%

19. Komusd.o.o.-ustečaju,DonjaStubica 12,412 1,02%

20. PlinVrbovecd.o.o.,Vrbovec 12,197 1,00%

21. Ivaplind.o.o.,IvanićGrad 11,717 0,96%

22. Darkomdistribucijaplinad.o.o.,Daruvar 9,623 0,79%

23. GradskaplinaraKrapinad.o.o.,Krapina 8,525 0,70%

24. Komunalije-plind.o.o.,Ðurđevac 7,887 0,65%

25. Ivkom-plind.d.,Ivanec 7,785 0,64%

26. Radnik-plind.d.,Križevci 7,640 0,63%

27. PlinKonjščinad.o.o.,Konjščina 7,436 0,61%

28. Papuk-plind.o.o.,Orahovica 7,431 0,61%

29. Zelina-plind.o.o.,SvetiIvanZelina 6,611 0,54%

30. Humplind.o.o.,HumnaSutli 5,190 0,43%

31. Pakrac-plind.o.o.,Pakrac 5,135 0,42%

32. Plind.o.o.,Garešnica 4,055 0,33%

33. Zelenjakplind.o.o.,Klanjec 3,926 0,32%

148


Naziv i sjedište pravne osobe Name and headquarters of legal person

Ukupna potrošnja (mil. m3) Total consumption (mil. m3)

Udjel na tržištu Market share

34. Plinkomd.o.o.,Pitomača 3,589 0,29%

35. Čaplind.o.o.,Čazma 2,691 0,22%

36. EVNCroatiaPlind.o.o.,Zagreb 0 0,00%

Ukupno | Total 1220,495

Izvor | Source: HSUP, EIHP

Slika | Figure 4.4.1. Udjeli potrošnje prirodnog plina pojedinih tvrtki na tržištu tijekom 2011. godine | Market shares of distribution companies in 2011 – Izvor | Source: HSUP, EIHP

4.5. Cijeneprirodnogplina

Osnovnielementicijeneplinasucijenadobaveprirodnogplina,cijenatransportaprirodnogplinaidozvoljeniprihoddistributeraiopskrbljivača.Transport,distribucijaiopskrbaplinomtarifnihkupaca,kaoiskladištenjeprirodnogplinareguliranisuodgovarajućimtarifnimsustavimakojejedoni-jelaHrvatskaenergetskaregulatornaagencija(HERA).

4.5.1. Cijena dobave prirodnog plina za opskrbljivače tarifnih kupaca

CijenadobaveprirodnogplinaodređenajeOdlukomocijenizadobavuplinadobavljačuplinazaopskrbljivačetarifnihkupaca(„Narodnenovine“,broj153/2009)uiznosuod1,70kn/m3/33338,35kJ.Prosječnacijenaprirodnogplinazaopskrbljivačenadistribucijskomsustavuu2011.godini

4.5. NaturalGasPrices

Basicgaspriceelementsincludenaturalgasshippingrate,transmissionprice,andsupplier’sanddistributor’srevenuecap.Transport,distributionandsupplyoftariffcustomersareregulatedbythetariffsystemsdefinedbytheCroatianEnergyRegulatoryAgency(CERA).

4.5.1. Natural gas shipping prices for tariff customers suppliers

ValidpricefornaturalgasshippingforalltariffcustomerssupplierswasdefinedbytheDecisionongasshippingpriceforgassuppliersoftariffcustomers(OfficialGazette153/2009)andwassetat1.70HRK/m3/33,338.35kJexcl.VAT.Averagepriceforsuppliersondistributionsystemin2011was1.74HRK/m3/33338,35kJexcl.VAT,whereas

Gradska plinara Zagreb d.o.o., Zagreb 37%

HEP Plin d.o.o., Osijek 12%Termoplin d.d., Varaždin 8%

Međimurje - plin d.o.o., Čakovec 5%

Koprivnica plin - distribucija plina d.o.o., Koprivnica 3%

Plinara istočne Slavonije d.o.o., Vinkovci 3%Brod - plin d.o.o., Slavonski Brod 3%

Montcogim - plinara d.o.o., Sveta Nedjelja 3% Elektrometal - distribucija plina d.o.o, Bjelovar 2%

Energo d.o.o. Rijeka 2%

Ostalih 26 tvrtki / Other 26 companies 21%

149


iznosilaje1,74kn/m3/33338,35kJ,dokjecijenadobavezapovlaštenekupce(direktneindustrijskepotrošače)iznosila2,29kn/m3/33338,35kJ.NaprosječnucijenupovlaštenihkupacautjecalajeVladinaOdlukaonajvišojcijeniplinazapovlaštenekupce(„Narodnenovine“,broj92/2011)kojomjeurazdobljuod01.09.-31.12.2011.najvišapropisanacijenaiznosila2,23kn/m3.

4.5.2. Cijene transporta prirodnog plina

CijenatransportaprirodnogplinakroztransportnisustavutvrđujeseprimjenomTarifnogsustavazatransportprirodnogplina,bezvisinetarifnihstavki(„Narodnenovine“,brojevi32/2006i3/2007).

BudućidaVladaRepublikeHrvatskenijedonijelaodlukuopromjenivisinetarifnihstavkiuTarifnomsustavuzatransportprirodnogplina,tijekom2011.godinesuseprimjenjivaletarifnestavkeutvrđeneOdlukomovisinitarifnihstavkizatransportplinaza2009.godinu(„Narodnenovine“,broj103/2009),kakoslijedi:

Tvršno=5,13knpom3podanu,

Tsrednje=4,265knpom3podanu,

Tosnovno=2,58knpom3podanu.

Cijenatransportaplinaizražavasekroznaknaduzakorištenjetransportnogsustava.Iznosnaknadeutvrđujeseiplaćapremarezerviranomiostvarenomkapacitetusvakogpojedinogkori-snika(najvećemdnevnomopterećenju).Poistekuobračunskegodineobavljasekonačniobračunnaknadezakorištenjetransportnogsustavaplinovodazatuobračunskugodinu,zarazlikuizmeđurezerviranogiostvarenognajvećegdnevnogopterećenjaupojedinommjesecu.

Udiocijenetransportaprirodnogplinaukonačnojcijeniplinaovisiokarakteristikamapotrošnjekupca.Prosječnacijenatransportaprirodnogplinau2011.godini,zasvekupceplinautransportnomsustavu,iznosilaje0,19knpom3.Prosječnacijenatransportaprirodnogplinazaopskrbljivačeplinomkupacanapriključenihnadistribucijskimsustavimaiznosilaje0,21kn/m3,azakrajnjekupcenatransportnomsustavu0,17kn/m3.

theaveragepriceforeligiblecustomers(directindustrialcustomers)was2.29HRK/m3/33338,35kJbeforeVAT.TheaveragegaspriceforeligiblecustomerswasaffectedbytheGovernment’sDecisiononthehighestgaspricesforeligiblecustomers(OfficialGazette92/2011),whichintheperiodfromSeptember1stuntilDecember31st2011was2.23HRK/m3.

4.5.2. Natural gas transmission prices

ThegastransmissionpricefortheuseoftransportsystemisdefinedbytheTariffsystemfornaturalgastransport,wit-houttheamountsoftariffitems(OfficialGazette32/2006,03/2007).

GiventhefactthattheGovernmentoftheRepublicofCroatiadidnotissuethenewDecisionontariffitemsfornaturalgastransport,thetariffitemsfor2009(OfficialGazette103/2009)remainedvalidin2011andwereasfollows:

Tpeak=5.13HRK/m3/day,

Tshoulder=4.265HRK/m3/day,

Toffpeak=2.58HRK/m3/day.

Naturalgastransmissionpriceisexpressedascompensationforuseoftransportationsystem.Compensationisestablishedandpaidaccordingtocustomer’sreservedandachievedcapacitiesforeachuser(requestedhighestdailyload).Thefinalfeeforuseofthetransmissionpipelinesysteminthefinancialyeariscalculatedattheendoftherespectivefinancialyearforthedifferencebetweenbookedandactualmaximumdailyloadinaparticularmonth.

Theshareofnaturalgastransmissionpricewithintheendpricedependsonpropertiesofcustomers’consumption.In2011,averagetransmissionpriceforallcustomersontran-sportationsystemwas0.19HRK/m3.Averagetransmissionpriceforsuppliersofcustomersondistributionsystemamo-untedto0.21HRK/m3,andforendcustomersontransportsystemto0.17HRK/m3.

150


4.5.3. Cijene skladištenja prirodnog plina

Visinatarifnihstavkizaskladištenjeprirodnogplinanijesemijenjalaodsredine2009.godine(„Narodnenovine“,broj73/2009)tesuoneiznosile:

Trv=8,77kn/MWh,

Tu=270,65kn/MWh/dan,

Tp=195,41kn/MWh/dan,

gdjeje:Trv-tarifnastavkazazakupradnogvolumena, Tu-tarifnastavkazazakupikorištenjednevnogkapacitetautiskivanjaplinauradnivolumen,aTp-tarifnastavkazazakupikorištenjednevnogkapacitetapovlačenjaplinaizradnogvolumena.

4.5.4. Cijene opskrbe prirodnim plinom tarifnih kupaca

VladaRepublikeHrvatskedonijelajeOdlukuovisinitarifnihstavkiuTarifnomsustavuzaopskrbuprirodnimplinom,siznimkompovlaštenihkupaca,bezvisinetarifnihstavki(„Narodnenovine“,broj158/2009)kojomjeodređenavisinapojedinihtarifnihstavkizaenergetskesubjekte.TarifnastavkaTs1(jediničnacijenaisporučenekoličineprirodnogplinaosnovneogrjevnevrijednosti)zaopskrbuprirodnimplinomu2011.godinisenijemijenjalaiiznosilajeod2,21do2,58kn/Sm3zaprirodniplin,odnosno5,44kn/Sm3zamiješaniplin,a2,02kn/Sm3zagradskiplin.

Odlukaoprovedbiposebnemjerezaublažavanjeporastacijenaprirodnogplinaukućanstvimau2011.godini(„Narodnenovine“,broj148/2010)propisalajedaćekupacplatitipove-ćanjeiznosaod15postouodnosunaprijevažećiiznos,apreostalidioćeseosiguratiopskrbljivačuprirodnogplinaizDržavnogproračunaRepublikeHrvatskeza2011.godinu.

4.5.5. Cijene distribucije prirodnog plina

OdlukaovisinitarifnihstavkiuTarifnomsustavuzadistri-bucijuprirodnogplina,bezvisinetarifnihstavki(„Narodnenovine“,broj154/2008)kojomjeodređenavisinapojedinihtarifnihstavkizaenergetskesubjektenijesemijenjalatijekom2011.godine.TarifnastavkaTs1(jediničnacijenadistribui-ranekoličineprirodnogplina)zadistribucijuprirodnogplinaiznosilajeod0,30do0,56kn/m3.

4.5.3. Natural gas storage prices

Tariffitemsforstorageofnaturalgasremainedthesamefromthemid-2009(OfficialGazette73/2009):

Trv=8.77HRK/MWh,

Tu=270.65HRK/MWh/day,

Tp=195.41HRK/MWh/day,

where:Trv-tariffitemfortheleaseoftheworkingvolume, Tu-tariffitemfortheleaseanduseofadailyinjectioncapa-cityofgasintotheworkingvolume,andTp-tariffitemfortheleaseanduseofadailywithdrawalcapacityofgasfromtheworkingvolume.

4.5.4. Prices of natural gas supply to tariff customers

TheCroatianGovernmentadoptedtheDecisionontariffitemsintheTariffsystemfornaturalgassupply,withouttariffitems(OfficialGazette158/2009),whichdeterminedtheamountsoftheindividualtariffitemsfortheenergyentities.TariffitemTs1(unitpriceofdistributednaturalgasofbasiccaloricvalue)forsupplyofnaturalgasamounted2.10to0.56HRK/m3fornaturalgas,5.44HRK/m3formixedgas,and2.02HRK/m3fortowngas.

TheDecisionontheimplementationofspecificmeasurestomitigatetheriseinnaturalgaspricesforhouseholdsin2011(OfficialGazette148/2010),stipulatesthatthebuyerpaysanincreaseof15%comparedtoapreviousamount,whiletheremainderwillbeprovidedtoanaturalgassupplierfromtheCroatianStateBudgetfortheyear2011.

4.5.5. Natural gas distribution prices

TheDecisionontariffitemsintheTariffsystemfornaturalgasdistribution,withouttariffitems(OfficialGazette154/2008),whichdeterminedtheamountsoftheindividualtariffitemsfortheenergyentitieswasnotchangedin2011.TariffitemTs1(unitpriceofdistributednaturalgas)fordistributionofnaturalgaswasbetween0.30and0.56HRK/m3.

151


Tablica | Table 4.5.1. Prosječna prodajna cijena prirodnog plina od 2000. do 2011. godine (s PDV-om) | Average selling price of natural gas from 2000 to 2011 (VAT included)

Vrsta potrošača Customer category

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Kućanstva Households

1,45 1,72 1,94 1,95 2,04 2,04 2,05 2,05 2,05 2,41 2,83 2,88

Usluge Services

1,45 1,72 1,98 1,99 2,08 2,06 2,07 2,07 2,08 2,44 3,43 4,12

Industrija Industry

1,38 1,72 1,94 1,94 2,04 2,05 2,05 2,04 2,05 2,43 3,60 3,99


Slika | Figure 4.5.1. Kretanje prosječne prodajne cijene prirodnog plina od 2000. do 2011. godine (s PDV-om) | Trends in natural gas average selling prices from 2000 to 2011 (VAT included) – Izvor | Source: EIHP

1,25

1,50

1,75

2,00

2,25

2,50

2,75

3,00

3,25

3,50

3,75

4,00

4,25

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

kn/m

3

Ku anstva/ HouseholdsUsluge/ ServicesIndustrija/ Industry

ELEKTRIČNAENERGIJAELECTRICITY

5

155

ENERGY IN CROATIA 20115 ELECTRICITY

5.1. Proizvodnikapacitetiimreže

5.1.1. Kapaciteti za proizvodnju električne energije

InstaliranikapacitetizaproizvodnjuelektričneenergijeuRepubliciHrvatskojobuhvaćajuhidroitermoelektraneusastavuHEPgrupe(oko95%kapaciteta),određenibrojindustrijskihtermoelektranainekolikoelektrananaobnovljiveizvoreenergijeuprivatnomvlasništvu.

Kapaciteti za proizvodnju električne energije u sastavu HEP grupe

KapacitetizaproizvodnjuelektričneenergijeusastavuHEPgrupeobuhvaćaju16pogonahidroelektrana,sedampogonatermoelektranaipolovinuinstaliranihkapacitetaunuklearnojelektraniKrško(nateritorijuSlovenije).Termoelektranekori-steugljen,pliniloživoulje.VećinskivlasniknadproizvodnimkapacitetimaRepublikeHrvatskejeHEPd.d.ObjektikojinisuupotpunomvlasništvuHEP–asu:

• NEKrškod.o.o.–mješovitovlasništvoHEPd.d.(udio50%)islovenskogpartneraELESGENd.o.o.(udio50%)

• TEPlomind.o.o.–mješovitovlasništvoHEPd.d.(udio50%)injemačkogpartneraRWEPower(udio50%).HEPProizvodnjad.o.o.imaugovorovođenjuiodržavanjupogonasTEPlomind.o.o.

UkupnaraspoloživasnagaelektranausastavuHEPgrupenateritorijuRepublikeHrvatskeje3817,76MW(uračunataTEPlomind.o.o,bezNEKrškod.o.o.),odnosnoukupnasnagaelektranazapotrebehrvatskogEES-aje4165,76MW(s50%NEKrško).Odtogaje1681MWutermoelektranama(uraču-nataTEPlomind.o.o,bezNEKrškod.o.o.),2136,76MWuhidroelektranamate348MWuNEKrško(50%ukupnoraspo-loživesnage).Uovuukupnusnagunisuuračunatiproizvodnikapacitetinateritorijudrugihzemaljaizkojihelektroenerget-skisustavRepublikeHrvatskeimapravoisporukeelektričneenergijenatemeljuzakupasnageienergijeiliudjelauvla-sništvu.Kapacitetiudrugimzemljamaobuhvaćaju:

• uBosniiHercegovini-TEGacko,instaliranasnaga300MW,gorivougljen.Temeljprava–udiouvlasništvu(1/3snageienergijenarazdobljeod25godina)

5.1 GenerationCapacitiesandNetworks

5.1.1 Electricity generation capacities

TheinstalledelectricitygeneratingcapacitiesintheRepublicofCroatiaincludehydroandthermalpowerplantsownedbytheHEPGroup(CroatianPowerCompany),acertainnumberofindustrialpowerplantsandafewprivatelyownedpowerplants(windpowerplants,smallhydropowerplants).

HEP’s electricity generation capacities

ElectricitygenerationcapacitieswithintheHEPGroupconsistof16locationswithhydropowerplants,7locationswithther-malpowerplantsandonehalfoftheinstalledcapacitiesofthenuclearpowerplantKrško(locatedintheterritoryofSlovenia).Thermalpowerplantsaregas-fired,coal-firedandfueloil-fired.ThemajorityowneroverthegenerationcapacitiesintheRepublicofCroatiaisHEPd.d.ThefacilitiesthatarenotfullyownedbyHEPd.d.arethefollowing:

• NEKrškod.o.o.(NuclearpowerplantKrškoLtd.)underthejointownershipoftheHEPd.d.(50%)andtheSloveniancompanyELESGENd.o.o.(50%)

• TEPlomind.o.o.(ThermalpowerplantPlominLtd.)underthejointownershipoftheHEPd.d.(50%)andtheGermancompanyRWEPower(50%).HEPProizvodnjad.o.o.(HEPGenerationLtd.)wonamanagementandoperationandmaintenancecontractforthethermalpowerplantPlomin.

TotalavailablecapacitiesofallHEP’spowerplantsintheRepublicofCroatiaamountto3817.56MW(includingTPPPlominandexcludingNPPKrško)i.e.,totalcapacitiesser-vingtheneedsoftheCroatianelectricpowersystemamountto4165.56MW(with50%ofKrškocapacities).Outofthisamount,1681MWisplacedinthermalpowerplants(inclu-dingTPPPlominandexcludingNPPKrško),2136.56MWinhydropowerplantsand348MWinthenuclearunitKrško(50%oftotalavailablecapacity).ThesecapacitiesdonotincludegeneratingunitsinothercountriesfromwhichtheCroatianelectricpowersystemhastherighttowithdrawelectricityonthebasisofcapacityleaseandshare-ownershiparrangements.Thecapacitiesinothercountriesarethefollowing:

• ThermalpowerplantGacko(BosniaandHerzegovina)–totalinstalledcapacityof300MW,coal-fired.Legalbasis–sharedownership(1/3ofcapacityandpowerfora25yearperiod)

156

ENERGIJA U HRVATSKOJ 2011.5. ELEKTRIČNA ENERGIJA

• uSrbiji-TEObrenovac,instaliranasnaga305MW,gorivougljen.Pravozakupasnageienergijenatemeljukreditazaizgradnju

Snagaielektričnaenergijaiznavedenihobjekatanijeraspo-loživajerjošuvijeknijeriješenpoložajobjekata.Otvorenapitanjapougovorimavezanimzaulaganjaunavedeneobjektesvodesenatrajanjeugovora,tretmanuloženihsredstavainačinutvrđivanjacijeneisporukeelektričneenergije.

Utabliciinaslici5.1.1.prikazanisuukupnikapacitetizaproizvodnjuelektričneenergijeuvlasništvuHEPgrupe,autablicama5.1.2.i5.1.3.nalazesepopisisvihhidroelektranaitermoelektranauRepubliciHrvatskoj.Naslici5.1.2.prikaza-najestrukturatermoelektranapremavrstigoriva.

• ThermalpowerplantObrenovac(intheRepublicofSerbia)–installedcapacity305MW,coal-fired.Legalbasis–capa-cityandpowerleaseonthebasisofacreditforconstruction

Thecapacityandpowerfromtheabove-mentionedfacilitiesisnotavailable,asthestatusofthesefacilitieshasnotbeenresolvedyet.Theopenissuesregardingtheagreementsoninvestmentsinthesefacilitiesrefertothedurationperiod,thewayoftreatmentoftheinvestedfundsandwhatpricingmet-hodsshouldbeappliedtoelectricitydeliveries.

Intable5.1.1(Figure5.1.1)areshowntotalelectricitypro-ductioncapacitiesinHEPGroupownership.Intables5.1.2and5.1.3arelistedallhydroandthermalpowerplants,andinfigure5.1.2isshownfuelshareinthermalpowerplants.

Tablica | Table 5.1.1. Proizvodni kapaciteti za potrebe Republike Hrvatske u sastavu HEP grupe | Electricity generation capacity for the Republic of Croatia (HEP Group ownership)

Kapaciteti za proizvodnju električne energije Electricity generation capacity

Raspoloživa snaga Available power (MW)

Udio Share (%)

Proizvedena električna energija u 2011. Electricity produced in 2011 (GWh)

Hidroelektrane (HE) Hydro power plants (HPP)

2136,76 51,3 4 577

Termoelektrane (TE) Thermal power plants (TPP)

1489 35,7 3603

TE Plomin d.o.o. (B) TE Plomin Ltd.

192 4,6 1 545

Ukupno u Republici Hrvatskoj Total in the Republic of Croatia

3817,76 91,6 9725

Nuklearna elektrana Krško (NE Krško) – 50% Nuclear power plant Krško (NPP Krško) – 50%

348 8,4 2951

UKUPNO TOTAL

4165,76 100 12 676

Izvor | Source: EIHP, HEP

Slika | Figure 5.1.1. Raspoloživa snaga proizvodnih kapaciteta za potrebe Republike Hrvatske u sastavu HEP grupe | Available electricity generation capacity for the Republic of Croatia (HEP group ownership) Izvor | Source: EIHP

Ugljen - Coal18%

Lož ulje - Fuel oil18%Prirodni plin - Natural gas

64%

302 MW

303 MW

1076 MW

Energija11.indd 156 21/12/2012 16:44

157


Tablica | Table 5.1.2. Hidroelektrane u Republici Hrvatskoj u sastavu HEP grupe | Hydro power plants in the Republic of Croatia (HEP Group ownership)

Akumulacijske hidroelektrane Storage plants


Protočne hidroelektrane Run-of-river plants


HEZakučac 486 HEVaraždin 92,5

RHEVelebit 276/(-240) HEČakovec 77,44

HEOrlovac 237 HEDubrava 77,78

HESenj 216 HEGojak 55,5

HEDubrovnik 216 HERijeka 36,2

HEVinodol 90 HEMiljacka 24

HEKraljevac 46,4 HELešće 42,3

HEPeruća 60 Male protočne hidroelektrane | Small run-of-river plants

HEÐale 40,8 HEJaruga 7,2

HESklope 22,5 HEGolubić 6,54

RHEBuškoBlato 11,7/(-10,2) HEOzalj 5,5

Male akumulacijske hidroelektrane | Small storage plants HEKrčić 0,3

RHE*Fužina 4,6/(-5,7) Ukupno male HE | Total small HPP 28,64

HEZavrelje 2

RHE*Lepenica 0,8/(-1,2)

HEZeleniVir 1,7

Ukupno akumulacijske HE Total storage HPP

1711,50Ukupno protočne HE Total run-of-river HPP

425,26

*RHE – reverzibilna HE | reversible HPP

UKUPNO HE TOTAL HPP

2136,76

Izvor | Source: HEP – Godišnje izvješće 2011. | HEP – Annual Report for 2011

Slika | Figure 5.1.2. Struktura termoelektrana prema vrsti goriva | Structure of thermal power plants by fuel type Izvor | Source: EIHP

Nuklearna elektrana KrškoNuclear Power Plant Krško

8,4%

Termoelektrane (TE)Thermal Power Plants (TPP)

35,7%

Hidroelektrane (HE)Hydro Power Plants (HPP)

51,3%

TE Plomin d.o.o.TPP Plomin Ltd.

4,6%

158


Tablica | Table 5.1.3. Termoelektrane u Republici Hrvatskoj u sastavu HEP grupe | Thermal power plants in the Republic of Croatia (HEP Group ownership)

Teremoelektrane Thermal power plants

Raspoloživa snaga na pragu Available net capacity (MW)

Proizvedena elek. energija 2011. Electricity produced 2011 (GWh)

Gorivo Fuel

TE Sisak 396 99,8loživoulje/prirodniplin fueloil/naturalgas

TE-TO Zagreb 422 2057,2prirodniplin/loživoulje naturalgas/fueloil

TE Rijeka 303 141,5loživoulje fueloil

TE Plomin (A) 110 785,7ugljen coal

EL-TO Zagreb 90 359,4prirodniplin/loživoulje naturalgas/fueloil

KTE Jertovec 78 45,1prirodniplin/ekstralakoulje naturalgas/extralightoil

TE-TO Osijek 42 113,9loživoulje/prirodniplin/ekstralakoulje fueloil/naturalgas/extralightoil

TE Plomin d.o.o. (B) 192 1545,0ugljen coal

UKUPNO TOTAL

1 681 5147,6

Izvor | Source: HEP – Godišnje izvješće 2011. | HEP – Annual Report for 2011

Industrijske i ostale elektrane

Industrijskeelektraneobuhvaćajuelektraneusklopuindu-strijskihpostrojenjakojesupriključenenaprijenosnu/distri-bucijskumrežu.Industrijskeelektraneproizvodeelektričnu/toplinsku/mehaničkuenergijuzapotrebenekogindustrijskogprocesa,aviškoveproizvedeneelektričneenergijemoguplasiratiuprijenosnu/distribucijskumrežu.OveelektranenisuusastavuHEP-a,aliimajuugovorezaplasmaniprodajuelek-tričneenergijeuelektroenergetskisustavRepublikeHrvatske.Ukupnainstaliranasnagaindustrijskihelektranajeoko210MW,štojeprikazanoutablici5.1.4.

Industrial and other power plants

Industrialpowerplantsincludeunitswithintheindustrialinsta-llationswhichareconnectedtothetransmissionordistributiongrid.Industrialpowerplantsgenerateelectricity/heat/mecha-nicalenergyforownuseinindustrialprocesses,whiletheelectricitysurpluscanbesoldtothetransmission/distributiongrid.ThesepowerplantsarenotapartoftheHEPGroup,buttheyhavepurchaseagreementsandcandeliverthepowertheyproduceintothepowersystem.Totalinstalledcapacityofindu-strialpowerplantsamountstoabout210MW(Table5.1.4).

159


Tablica | Table 5.1.4. Industrijske elektrane u Republici Hrvatskoj | Industrial power plants in the Republic of Croatia

Elektrana Plant name

Vrsta Type

Instalirana snaga Installed capacity

(MW)

Predano u mrežu 2011. | Sale to

network 2011 (GWh)

Gorivo Fuel

Termoelektrane (plin, tekuća goriva, ugljen, drvo) | Thermal power plants (gas, liquid fuels, coal, wood)

Belišće d.d. Belišće

parnaturbina steamturbine

31 0,001prirodniplin/drvniotpad naturalgas/wood

Viro d.o.o. Virovitica


8 0,77prirodniplin naturalgas

INA Rafinerija nafte Rijeka

dizelmotor dieselengine

40,5loživoulje fueloil

DINA Omišalj

plinskaturbina gasturbine

14 0loživoulje fueloil

Pliva d.d. Savski Marof


4,875 0prirodniplin naturalgas

INA Rafinerija nafte, Sisak

plinskimotor gasengine

30loživoulje/rafinerijskiplin/naftnikoks fueloil/refinerygas/petroleumcoke

Gavrilović d.d. Petrinja


1,6 n/aprirodniplin naturalgas

Kandit premijer d.o.o. (tvornica šećera Osijek)


18,5 n/aprirodniplin/loživoulje/ugljen naturalgas/fueloil/coal

INA d.d. Naftaplin CPS Molve, Ðurđevac



INA d.d. Naftaplin pogon Etan, Ivanić Grad



INA d.d. Maziva Rijeka


3 n/aprirodniplin/loživoulje naturalgas/fueloil

Petrokemija d.d. Kutina


35 n/aprirodniplin/loživoulje naturalgas/fueloil

Sladorana d.d. Županja


7 n/aprirodniplin/loživoulje/ugljen naturalgas/fueloil/coal

UKUPNO TOTAL

210,15 0,771

Izvor | Source: HEP

161



Vrsta Type

Instalirana snaga | Installed capacity (MW)


network 2011 (GWh)

Gorivo Fuel

Vjetroelektrane (VE) - nastavak | Wind power plants (WPP) - continuing

VE EKO d.o.o. ZD2 i ZD3 VE | WPP 36,8 8,552 -

VE Crno Brdo d.o.o. VE | WPP 10 7,273 -

Ukupno | Total VE | WPP 129,75 201,170 -

UKUPNO TOTAL

145,324 230,372

Izvor | Source: HEP, HSUSE *ne uključuje male HE (< 10 MW) HEP grupe | does not include HEP Group’s Small HPPs (< 10 MW)

BesideindustrialpowerplantsthereisinRepublicofCroatiaabout145MWinstalledcapacityforelectricitygenerationinprivateownership(Table5.1.5).

Totalinstalledcapacityofindustrialandotherpowerplantsisabout350MW.

5.1.2 Network capacities

Powernetworkispartofthepowersystemasawhole.Itspur-poseisconnectingthegeneratorstoend-usersandcombiningthegenerationfrompowerplantswithinthesystemwithcusto-mersupplypatternundergivensecuritycriteria.Powernetworkisdividedintwoparts:transmissionnetworkanddistributionnetwork.IntheRepublicofCroatiaalltransmissionanddistri-butioncapacitiesareowned(uptothemeteringpoints)byHEPd.d.andoperatedbyHEPGroupcompaniesHEPTransmissionsystemoperatorandHEPDistributionsystemoperator.

During2011newtransmissionfacilitieswereputintoregularoperation:substations110/10(20)kVZagvozdand110/20kVBruška,andnewtransmissionline2x110kVSamobor-Rakitje.Previouslystartedpreparationactivitiesofconstruction,recon-structionandrevitalizationwerecontinued,withanemphasisonintensiveconstructionofa220/110kVsubstationPlat,asapartoftheimplementationofDubrovnikProgramme,andreali-sationofamulti-yearprojectElectricpowernetworkoperationandcontrolfunctions.

OsimindustrijskihelektranauRepubliciHrvatskojpostojioko145MWinstaliranihkapacitetazaproizvodnjuelektričneenergijeizostalihelektrana,koje,također,nisuusastavuHEPgrupe(tablica5.1.5.).

Ukupnainstaliranasnagaindustrijskihiostalihelektranajeoko350MW.

5.1.2. Kapaciteti mreže

Sastavnidiosvakogelektroenergetskogsustavajeielek-troenergetskamrežakojaimazadatakpovezatiproizvodnapostrojenjaipotrošačeteomogućitisigurnuopskrbupotro-šačaelektričnomenergijom.Elektroenergetskamrežadijelisenadvadijela:prijenosnuidistribucijskumrežu.URepubliciHrvatskojvlasniksvihdistribucijskihiprijenosnihvodova(domjernogmjesta)jeHEPd.d.UpravljanjeprijenosnommrežomjeunadležnostiHEPOperatoraprijenosnogsustavad.o.o,aupravljanjedistribucijskommrežomjeunadležnostiHEPOperatoradistribucijskogsustavad.o.o.

Tijekom2011.godineuredovnisupogonstavljenenovetransformatorskestanice110/10(20)kVZagvozdi110/20kVBruškatenovoizgrađenidalekovod2x110kVSamobor-Rakitje.Nastavljenesuiranijezapočeteaktivnostipripremeizgradnjeiizgradnjeterekonstrukcijeirevitalizacije,pričemuseizdvajaintenziviranaizgradnjaTS220/110kVPlatusklopurealizacijeProgramaDubrovnikirealizacijavišegodišnjegprojektaFunkcijevođenjaEES-a.

162


Tablica | Table 5.1.6. Kapaciteti prijenosne mreže HEP OPS-a | HEP-TSO transmission network capacities

Naponska razina Voltage level

400kV 220kV 110kVSrednjinapon Mediumvoltage

Duljina vodova Lines length (km)*

1 247 1210 4789 192

Broj TS Number of substations

5 6 114

Snaga transformacije Installed power (MVA)

2000(400/220kV)+2100(400/110kV) 2120 4961

Izvor | Source: HEP OPS | HEP TSO

* ukupne duljine vodova odnose se na pogonski napon u nadležnosti HEP OPS-a, kao i broj TS te broj i snaga transformatora | total length of lines, number of substations, number and power of transformers refer to the operational voltage levels coordinated by HEP-TSO

Tablica | Table 5.1.7. Kapaciteti distribucijske mreže HEP ODS-a | HEP-DSO distribution network capacities

Naponska razina Voltage level

110kV 35(30)kV 20kV 10kV 0.4kVKućnipriključci

Duljina vodova Lines length (km)*

88,9 4758,4 6322,2 29832,1 63 411 30947

Broj TS Number of substations

7 (110/10(20)kV)

326 (35(30)/10(20)kV)

4 175 (20/0.4kV)

20631 (10/0.4kV)

Izvor | Source: HEP ODS | HEP DSO

* duljina vodova obuhvaća zbroj duljine nadzemnih vodova, kabela i podmorskih kabela iste naponske razine | length of lines is a sum of lengths of overhead lines, cables and marine cables of the same voltage level

Udistribucijskojmrežijetijekom2011.godinizavršenaizgradnja15značajnihelektroenergetskihobjekatanaponskerazine110kV,35kVi20kVtejepokrenutaizgradnjatran-sformatorskihstanica110/10(20)kVFerenščica,Kneginec,FuntanaiSrđ.

KapacitetiprijenosnemrežeHEPOPS-aprikazanisuutablici5.1.6,akapacitetidistribucijskemrežeHEPODS-autablici5.1.7.

In2011,theconstructionof15capitalprojectsatvoltagelevelsof110kV,35kVand20kVwascompletedandtheconstruc-tionofnew110/10(20)kVsubstationsFerenščica,Kneginec,FuntanaandSrđhasstarted.

HEPTSOtransmissionnetworkcapacitiesareshowninTable5.1.6whileHEPDSOdistributionnetworkcapacitiesaregiveninTable5.1.7.

163


Slika | Figure 5.1.3. Elektroenergetska mreža Republike Hrvatske u 2011. godini | Electric network of the Republic of Croatia in 2011 – Izvor | Source: HEP OPS | HEP TSO

164


5.2.Energetskabilancaelektričneenergije

Tablica | Table 5.2.1. Električna energija | Electricity

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011/10. 2006-11.

GWh %


-hidroelektrane -hydro power plants 6123,5 4400,2 5325,9 6814,4 8435,2 4620,0 -45,2 -5,5

-vjetro elektrane -wind power plants 19,0 34,9 39,9 54,2 139,1 201,0 44,5 60,3

-fotonaponske ćelije -photovoltaic 0,0 0,0 0,1 0,1 0,1 0,10 0,0

-termoelektrane -thermal power plants 3936,2 5181,4 4414,3 3422,2 2494,8 2876,6 15,3 -6,1

-javne toplane -public cogeneration plants 1875,4 2115,5 2085,7 2090,3 2589,0 2620,7 1,2 6,9

-industrijske toplane -industrial cogeneration plants 475,5 513,1 459,7 395,9 446,8 511,9 14,6 1,5

Uvoz Import 8313,1 7811,8 8163,8 7580,7 6682,4 8729,9 30,6 1,0

Izvoz Export 2690,9 1450,7 1586,9 1898,6 1917,4 1032,6 -46,1 -17,4

Ukupna potrošnja Energy supplied 18051,8 18606,2 18902,5 18459,2 18870,0 18527,6 -1,8 0,5

Gub.prijenosa i distribucije Transmiss. and distribution losses 1908,8 2026,8 1706,3 2018,8 2021,9 1830,7 -9,5 -0,8

Gubici prijenosa Transmission losses 544,0 547,5 483,4 511,0 597,8 505,3 -15,5 -1,5

Gubici distribucije Distribution losses 1364,8 1479,3 1222,9 1507,8 1424,1 1325,4 -6,9 -0,6

Neto potrošnja Total consumption 16143,0 16579,4 17196,2 16440,4 16848,1 16696,9 -0,9 0,7

Potrošnja energetike Total energy sector 1080,7 1213,4 1077,6 951,0 1004,6 980,6 -2,4 -1,9

-proizvodnja nafte i plina -oil and gas extraction 113,4 115,9 111,3 103,1 106,8 92,9 -13,0 -3,9

-proizvodnja ugljena -coal mines 0,0 0,0 0,0 0,0 0,4 0,0

-elektroprivreda -electric energy supply industry 33,4 34,0 31,4 32,0 32,0 32,5 1,6 -0,5

-hidroelektrane -hydro power plants 216,5 264,6 194,6 156,5 261,5 216,7 -17,1 0,0


-javne toplane -public cogeneration plants 96,1 94,5 107,9 110,5 104,5 97,2 -7,0 0,2

-rafinerije -petroleum refineries 290,6 304,0 273,7 277,3 254,8 264,2 3,7 -1,9

-degazolinaža -NGL plant 13,2 10,2 9,9 12,4 11,7 11,6 -0,9 -2,6

Neposredna potrošnja Final consumption 15062,3 15366,0 16118,6 15489,4 15843,5 15716,3 -0,8 0,9


-željeza i čelika -iron and steel 293,6 310,1 398,1 281,9 329,5 333,0 1,1 2,6



-kemijska -chemical 483,9 600,0 494,6 456,7 482,0 415,8 -13,7 -3,0


-papira -pulp and paper 263,3 259,4 249,1 244,5 252,7 249,3 -1,3 -1,1





-pomorski i riječni -sea and river 25,6 25,5 27,3 23,9 23,1 19,4 -16,0 -5,4

-javni gradski -public city 62,5 61,2 63,2 68,7 69,5 68,6 -1,3 1,9

-ostali -not elsewhere specified 33,7 46,2 44,5 47,4 45,3 43,7 -3,5 5,3



-usluge -services 4455,3 4625,7 5033,3 5084,6 5194,2 5344,9 2,9 3,7

-poljoprivreda -agriculture 68,3 67,6 70,0 70,3 68,2 68,1 -0,1 -0,1



5.2 EnergyBalanceofElectricity

165


Slika | Figure 5.2.1. Raspoloživa električna energija u Republici Hrvatskoj | Electricity supply in the Republic of Croatia Izvor | Source: HEP OPS | HEP TSO

Slika | Figure 5.2.2. Struktura potrošnje električne energije u Republici Hrvatskoj | Electricity consumption in the Republic of Croatia – Izvor | Source: HEP OPS | HEP TSO

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

GWh

Hidroelektrane - Hydro power plants Vjetroelektrane - Wind power plants Termoelektrane - Thermal power plants Javne toplane - Public cogeneration plants Industrijske toplane - Industrial cogeneration plants Uvoz - ImportIzvoz - Export Ukupna potro nja - Energy supplied

-4000

-2000

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

18000

20000

22000

0

2500

5000

7500

10000

12500

15000

17500

20000

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

GWh

Gubici prijenosa i distribucije - Transmission and distribution losses Potro nja energetike - Energy sector own useIndustrija - Industry Promet - TransportKu anstva - Households Usluge - Services Ostala potro nja - Agriculture, Construction

166


Tablica | Table 5.2.2. Potrošnja električne energije po distribucijskim područjima u 2011. godini (kWh) | Electricity consumption by distribution areas in 2011 (kWh)

Dist

ribuc

ijsko

po

druč

je

Dist

ribut

ion

ar

ea

Podu

zetn

ištv

o: V

isok

i i s

redn

ji na

pon

Busi

ness

: Hig

h an

d M

ediu

m V

olta

ge

Nisk

i nap

on

Podu

zetn

ištv

o Lo

w V

olta

ge

Busi

ness

Nisk

i nap

on

Javn

a ra

svje

ta

Low

Vol

tage

Pu

blic

ligh

ting

Nisk

i nap

on

Kuća

nstv

a Lo

w V

olta

ge

Hous

ehol

ds

Ukup

no

nisk

i nap

on

Tota

l Lo

w V

olta

ge

UKUP

NO

TOTA

L

Ukup

no ta

rifni

ku

pci

Tota

l tar

iff

cust

omer

s

Ukup

no p

ovl.

potr

ošač

i To

tal e

ligib

le

cust

omer

s

Elek

tra

Zagr

eb1.051.772.099

1.204.237.845

120.683.498

1.384.973.134

2.709.894.477

3.76

1.66

6.57

61.890.438.422

1.87

1.22

8.15

4

Elek

tra

Zabo

k14

3.32

2.77

111

4.42

4.62

59.853.604

148.

847.

777

273.126.006

416.

448.

777

172.791.832

243.656.945

Elek

tra

Vara

ždin

161.627.590

135.079.192

11.6

28.7

77171.775.931

318.483.900

480.111.490

200.269.150

279.842.340

Elek

tra

Čako

vec

94.953.815

92.831.824

4.73

5.58

2125.981.046

223.

548.

452

318.502.267

143.

512.

763

174.989.504

Elek

tra

Kopr

ivni

ca97.479.595

83.340.499

7.564.028

126.

377.

275

217.281.802

314.761.397

152.801.315

161.960.082

Elek

tra

Bjel

ovar

25.897.246

116.832.305

7.900.461

136.

152.

417

260.885.183

286.782.429

153.895.226

132.887.203

ELEK

TRA

KRIŽ

115.965.596

118.088.972

11.080.290

181.

717.

725

310.886.987

426.

852.

583

203.684.198

223.

168.

385

Elek

tros

lavo

nija

Osi

jek

234.708.706

228.063.106

25.396.879

440.877.705

694.337.690

929.046.396

528.041.837

401.004.559

Elek

tra

Vink

ovci

101.893.099

99.625.776

15.080.448

251.390.227

366.096.451

467.989.550

281.010.127

186.979.423

Elek

tra

Sl. B

rod

83.174.410

76.739.918

13.015.871

181.301.384

271.057.173

354.

231.

583

217.

448.

181

136.783.402

Elek

troi

stra

Pul

a34

7.76

4.68

5274.469.295

26.938.430

455.142.026

756.549.751

1.104.314.435

560.383.466

543.930.970

Elek

trop

rimor

je R

ijeka

354.817.993

386.

254.

166

31.699.859

625.986.436

1.043.940.461

1.398.758.454

730.195.662

668.562.792

Elek

trod

alm

acija

Spl

it196.449.348

580.076.040

49.671.849

947.029.833

1.57

6.77

7.72

21.773.227.070

1.119.315.696

653.911.374

Elek

tra

Zada

r135.093.597

162.923.586

23.574.589

342.917.660

529.415.835

664.509.432

403.116.248

261.393.184

Elek

tra

Šibe

nik

51.339.343

133.773.943

14.997.372

214.086.785

362.858.100

414.197.443

254.

685.

775

159.511.668

Elek

troj

ug D

ubro

vnik

83.927.129

120.390.508

12.198.976

196.777.560

329.367.044

413.294.173

234.315.067

178.979.106

Elek

tra

Karlo

vac

143.501.466

106.065.065

19.318.403

210.185.294

335.

568.

762

479.070.228

261.629.166

217.441.062

Elek

tra

Sisa

k93.361.712

68.5

63.5

359.587.094

157.397.667

235.548.296

328.910.008

179.908.660

149.001.348

Elek

trol

ika

Gosp

ić30.527.410

66.504.954

7.632.304

88.6

24.5

46162.761.804

193.289.214

120.002.386

73.2

86.8

28

Elek

tra

Viro

vitic

a36

.456

.258

40.410.388

4.628.093

77.6

32.4

65122.670.946

159.127.204

91.574.836

67.5

52.3

68

Elek

tra

Pože

ga56.898.744

27.958.705

5.685.398

75.201.174

108.845.277

165.744.021

80.864.580

84.879.441

UKUP

NO /

TOTA

L3.640.932.611

4.23

6.65

4.24

6432.871.805

6.540.376.066

11.209.902.117

14.850.834.729

7.979.884.591

6.870.950.137

Izvo

r | S

ourc

e: H

EP

167


Utablicama5.2.2.i5.2.3.nalazisepregledbrojakupacaipotrošnjaelektričneenergijeponaponskimrazinama,katego-rijamapotrošnjeidistribucijskimpodručjima.

Tablica | Table 5.2.3. Broj mjernih mjesta po kategorijama potrošnje (naponskim razinama) | Number of metering points by consumption categories (voltage levels)

Visoki napon High Voltage

Srednji napon Medium Voltage

NN Poduzetništvo LV Business

NN Javna rasvjeta LV Public Lighting

NN Kućanstva LV Households

UKUPNO TOTAL

2003. 49 1905 170053 17987 1911758 2101751

2004. 37 1927 170462 18 412 1938230 2129068

2005. 31 1935 175 534 19103 1962554 2159157

2006. 44 2008 181 771 19498 1990030 2193351

2007. 40 2015 190370 19843 2028935 2241203

2008. 11*+5 2056 191520 20401 2069016 2283009

2009. 34**+4 2081 188 775 20818 2099133 2310845

2010. 34**+4 2 112 190711 21 126 2330332 2330366

2011. 35**+4 2 124 191182 21 351 2120247 2344908

Izvor | Source: HEP ODS | HEP DSO

* 11 kupaca priključenih na HEP OPS i 5 mjernih mjesta priključenih na HEP ODS | 11 customers connected to HEP TSO and 5 metering points connected to HEP DSO ** Ugovori o opskrbi sklapaju se prema načelu jedan kupac – jedan ugovor – jedan račun za sva obračunska mjerna mjesta | Contracts on electricity supply are based on the principle of one client – one contract – one invoice for all metering points

InTables5.2.2and5.2.3numbersofcustomersbyvoltagelevels,consumptioncategoriesanddistributionareasareshown.


Zaizdavanjedozvolazaobavljanjeenergetskihdjelatnosti,kaoizaprivremenoitrajnooduzimanjedozvolanadležnajeHrvatskaenergetskaregulatornaagencija(HERA)uskladusaZakonomoregulacijienergetskihdjelatnosti(“Narodnenovine”,broj177/2004)iZakonomoizmjenamaidopunamaZakonaoenergiji(“Narodnenovine”,broj177/2004).

Do31.prosinca2011.godineizdanojeukupno39dozvolazaelektroenergetskedjelatnosti.Utablici5.3.1prikazanjebrojsubjekatasvažećimdozvolamazaobavljanjepojedinihdjelatnostinakraju2011.godine.Detaljnijipodaciosvimregistriranimsubjektimadostupnisunainternetskimstranica-maHERA-e(www.hera.hr).

5.3 EnergyCompanies

TheCroatianEnergyRegulatoryAgency(CERA)issueslicen-sesforenergyactivitiesaccordingtotheEnergyLawanditsamendmentsandLawonRegulationofEnergyActivities(OfficialGazette177/04).

UntilDecember31st,2011atotalof39licenseswereissuedintheelectricpowersector.Table5.3.1showsnumberofsubjectswithvalidlicencesforspecificenergyactivitiesattheendof2011(somesubjectshavenotprolongedtheirlicences).MoredetailedinformationonalleverregisteredsubjectscanbeobtainedonCERA’swebpage(www.hera.hr).

168


Tablica | Table 5.3.1. Subjekti s važećim dozvolama za obavljanje elektroenergetskih djelatnosti na kraju 2011. godine | Subjects with valid licences in the electricity sector at the end of 2011

Energetska djelatnost Energy activity

Br. važećih dozvola kraj na kraju 2011. | No. of valid licences at the end of 2011

Energetski subjekt Company

Proizvodnja električne energije Electricity generation

20

Prijenos električne energije Electricity transmission

1 HEPOperatorprijenosnogsustavad.o.o.

Distribucija električne energije Electricity distribution

1 HEPOperatordistribucijskogsustavad.o.o.

Opskrba električnom energijom Electricity supply

9

HEPOpskrbad.o.o.

HEPOperatordistribucijskogsustavad.o.o.

HEPToplinarstvod.o.o.

KORLEAd.o.o.

PARTNERELEKTRIKd.o.o

GEN-IZagrebd.o.o.

ENERGIJA2SUSTAVId.o.o.zaopskrbuel.energijom

ENZYMEd.o.o.zatrgovinu,proizvodnjuiusluge

CRODUXPLINd.o.o.zatrgovinuiusluge

Organiziranje tržišta el. energije Electricity market control

1 Hrvatskioperatortržištaenergijed.o.o.

Trgovanje, posredovanje i zastupanje na tržištu energije Trade, representation and agency on energy market

7

DALEKOVODd.d.zainženjering,proizvodnjuiizgradnju

INTERENERGOGRUPAd.o.o.zaproizvodnjuidistribucijuenergije

ADRIALPLUSd.o.o.zauslugeitrgovinu

TLM-TVPd.o.o.zaproizvodnjuvaljanihproizvoda

PETROLHRVATSKAd.o.o.zatrgovinuiprijevoznafteinaf.derivata

DanskeCommoditiesd.o.o.zatrgovinuelek.energijomiplinom

MVMPartnerd.o.o.zatrgovinuiusluge

Izvor | Source: HERA

5.4 ElectricityPrices

Averagesellingpriceofelectricalenergyinyear2011(exclu-dedVAT)accordingtoEurostatcategoriesisshowninTable5.4.1.SinceJuly1st,2008newtariffs,structuredaccordingtothetariffsystemsforalltheenergyactivities:electricitygeneration(withtheexceptionforeligiblecustomers),electricitytransmissionanddistributionaswellassupply(withtheexceptionforeligiblecustomers),areapplied.Inaddition,theDecreeonimplementationofmeasuresformiti-gationofelectricitypricesincreaseforcitizensandhousehol-dswasvalidfromJuly2008toJun2011.

5.4. Cijeneelektričneenergije

Od1.srpnja2008.godineprimjenjujusenovetarifnestavkezaobračunpotrošnjeelektričneenergijestrukturiraneprematarifnimsustavimazapojedineenergetskedjelatnosti:proizvodnjuelektričneenergije(siznimkomzapovlaštenekupce),prijenosidistribucijuelektričneenergijeteopskrbuelektričnomenergijom(siznimkomzapovlaštenekupce).Odlukaoprovedbimjerazaublažavanjeporastacijenaelek-tričneenergijegrađanimaikućanstvimaprimjenjivalasezaobračunpotrošeneelektričneenergijeod1.srpnja2008.do30.lipnja2011.godine.

169


Tablica | Table 5.4.1. Ostvarena prosječna prodajna cijena električne energije (bez poreza) po kategorijama kupaca prema Eurostat metodi (kn/kWh) 2007.-2011. | Average electricity selling prices by Eurostat categories (VAT excluded) in HRK/kWh 2007-2011

Kategorija / Godina Category / Year

1-6 2007.

7-12 2007.

1-6 2008.

7-12 2008.

1-6 2009.

7-12 2009.

1-6 2010.

7-12 2010.

1-6 2011.

7-12 2011.

Kućanstva – Da (godišnja potrošnja < 1 000 kWh) Households - Da (Annual consumption < 1 000 kWh)

0,90 1,09 1,16 1,23 1,26 1,10 1,12 1,09 1,10 1,17

Kućanstva – Db (godišnja potrošnja 1 000 – 2 500 kWh) Households - Db (Annual consumption 1 000 -2 500 kWh)

0,74 0,64 0,64 0,76 0,76 0,67 0,67 0,67 0,67 0,75

Kućanstva – Dc (godišnja potrošnja 2 500 - 5 000 kWh) Households - Dc (Annual consumption 2 500 - 5 000 kWh)

0,56 0,58 0,58 0,69 0,69 0,68 0,68 0,68 0,68 0,70

Kućanstva – Dd (god. potrošnja 5 000 – 15 000 kWh) Households - Dd (Annual consum. 5 000 – 15 000 kWh)

0,54 0,55 0,54 0,65 0,65 0,66 0,65 0,66 0,66 0,66

Kućanstva – De (godišnja potrošnja > 15 000 kWh) Households - De (Annual consumption > 15 000 kWh)

0,40 0,52 0,52 0,62 0,62 0,63 0,63 0,63 0,63 0,64

Poduzetništvo - Ia (godišnja potrošnja < 20 MWh) Industry - Ia (Annual consumption < 20 MWh)

0,53 0,68 0,69 0,81 0,81 0,84 0,85 0,85 0,85 0,85

Poduzetništvo - Ib (godišnja potrošnja 20 - 500 MWh) Industry - Ib (Annual consumption 20 - 500 MWh)

0,59 0,58 0,58 0,72 0,73 0,75 0,77 0,76 0,77 0,76

Poduzetništvo - Ic (godišnja potrošnja 500 - 2 000 MWh) Industry - Ic (Annual consum. 500 - 2 000 MWh)

0,49 0,54 0,55 0,68 0,64 0,66 0,68 0,66 0,67 0,67

Poduzetništvo - Id (god. potrošnja 2 000 - 20 000 MWh) Industry - Id (Annual consum. 2 000 - 20 000 MWh)

0,31 0,46 0,45 0,58 0,54 0,57 0,58 0,57 0,57 0,57

Poduzetništvo - Ie (god. potrošnja 20 000 - 70 000 MWh) Industry - Ie (Annual consum. 20 000 - 70 000 MWh)

0,30 0,34 0,39 0,43 0,46 0,45 0,49 0,49 0,45 0,44

Poduzetništvo - If (god. potrošnja 70 000 - 150 000 MWh) Industry - If (Annual consum. 70 000 - 150 000 MWh)

0,28 0,30 0,30 0,39 0,40 0,41 0,45 0,39 0,43 0,40

Poduzetništvo - Ig (godišnja potrošnja > 150 000 MWh) Industry - Ig (Annual consumption > 150 000 MWh)

0,28 0,33 0,33 0,42 - - - 0,43 - -

Izvor | Source: Eurostat

Energija11.indd 169 21/12/2012 16:44

TOPLINSKA ENERGIJAHEAT

6

173

ENERGY IN CROATIA 20116 HEAT

6.1. Zakonodavnookruženje

URepubliciHrvatskojsektortoplinskeenergijeuređenje,izmeđuostalog,sljedećimaktima:

• Zakonoenergiji(Narodnenovinebr.68/01,177/04,76/07,152/08i127/10)

• Zakonoregulacijienergetskihdjelatnosti(Narodnenovinebr.177/04)

• Zakonoproizvodnji,distribucijiiopskrbitoplinskomener-gijom(Narodnenovinebr.42/05,76/07i20/10)

tepodzakonskimpropisimakojisudonesenitemeljemnave-denihZakona,najvažnijiodkojihsu:

• Općiuvjetizaopskrbutoplinskomenergijom(Narodnenovinebr.129/06)

• Tarifnisustavzauslugeenergetskihdjelatnostiproizvodnje,distribucijeiopskrbetoplinskomenergijom,bezvisinetarifnihstavki(Narodnenovinebr.65/07,154/08,22/10,46/10,50/10i86/11)

• Tarifnisustavzauslugeenergetskihdjelatnostiproizvodnjeiopskrbetoplinskomenergijom,bezvisinetarifnihstavki(Narodnenovine,br.86/11)

• OdlukaovisinitarifnihstavkiuTarifnomsustavuzauslugeenergetskihdjelatnostiproizvodnje,distribucijeiopskrbetoplinskomenergijom(Narodnenovinebr.154/08)

• Pravilnikonačinuraspodjeleiobračunutroškovazaispo-ručenutoplinskuenergiju(Narodnenovinebr.139/08,18/09,136/11i145/11).


SvienergetskisubjektikojidjelujuusektorutoplinarstvatrebajuishoditidozvoluzaobavljanjeovihdjelatnostiodHrvatskeenergetskeregulatorneagencijetemorajuispunja-vatiuvjeteutvrđenePravilnikomodozvolamazaobavljanjeenergetskihdjelatnosti(Narodnenovinebr.118/07i107/09).

Podacioenergetskimsubjektimakojiposjedujudozvolezaobavljanjedjelatnostiproizvodnje,distribucijeiopskrbetoplin-skomenergijommogusenaćinaslužbenojinternetskojstraniciHrvatskeenergetskeregulatorneagencije(www.hera.hr).

6.1. Legislation

IntheRepublicofCroatia,districtheatingsectoris,interalia,regulatedwiththefollowingacts:

• EnergyLaw(OG68/01,177/04,76/07,152/08and127/10)

• LawonRegulationofEnergyActivities(OG177/04)

• LawonProduction,DistributionandSupplyofHeat(OG42/05,76/07and20/10)

aswellaswithsubordinateregulationsadoptedpursuanttotheseLaws,themostimportantofwhichare:

• GeneralConditionsforHeatSupply(OG129/06)

• HeatTariffSystemwithoutTariffItemAmounts(OG65/07,154/08,22/10,46/10,50/10and86/11)

• DecisionontheTariffItemAmountsintheHeatTariffSystem(OG154/08)

• OrdinanceonAllocationandCalculationofCostsforSuppliedHeat(OG139/08,18/09,136/11and145/11).

6.2. EnergyCompaniesInDistrict HeatingSector

AllenergyentitiesoperatinginthedistrictheatingsectorneedtoobtainapermissiontoperformtheseactivitiesfromtheCroatianEnergyRegulatoryAgencyandmustmeettherequirementsdeterminedbytheRulesonPermitsforPerformingEnergyActivities(OG118/07and107/09).

Dataonenergyoperatorswhohavebeenissuedpermissionstoperformdistrictheatingactivitiescanbefoundontheoffi-cialwebsiteoftheCroatianEnergyRegulatoryAgency(www.hera.hr).

174

ENERGIJA U HRVATSKOJ 2011.6. TOPLINSKA ENERGIJA

NaslicikojaslijedidanjeprikazgradovauRepubliciHrvatskojukojimapostojetoplinarskisustavi,uznapomenukakojeveličinasustavaprikazanailustrativno.

ThefigurebelowgivesanoverviewofcitiesinCroatiawheretherearedistrictheatingsystems,notingthatthesizeofthesystemisshownillustratively.

IntheRepublicofCroatia,thirteencompaniesin18townswereengagedinactivitiesofproduction,distributionandsupplyofheatfortariffcustomersin2011.Thecompaniesprovidedtheserviceofspaceheatingandsanitaryhotwaterpreparationformorethan154,000customersinthelargercitiesofContinentalCroatia,aswellasinRijekaandSplit,withmorethan95percentofthetotalnumberofcustomersbelongingtohouseholdscategory.Heatisproducedincoge-nerationplantsinthecitiesofZagreb,OsijekandSisakorinheatingplants,blockandboilerhousesforvarioussettle-ments,andisdistributedthroughalmost450kmofdistrict

Energetskimdjelatnostima:proizvodnjom,distribucijomiopskrbomtoplinskeenergijezatarifnekupceu2011.godinibavilose13tvrtkiu18gradovauRepubliciHrvatskoj.Istepružajuuslugugrijanjaprostoraipripremepotrošnetoplevodezavišeod154000kupacatoplinskeenergijeuvećimgradovimakontinentalneHrvatsketeRijeciiSplitu,pričemuvišeod95postoukupnogbrojakupacapripadakategorijikućanstva.Toplinskaenergijaproizvodiseukogeneracij-skimpostrojenjimaugradovimaZagrebu,OsijekuiSiskuiliuminitoplanama,blokovskimikućnimkotlovnicamazapojedinanaseljatesevrelovodima/toplovodima/parovodima

Slika | Figure 6.2.1. Toplinarski sustavi u Republici Hrvatskoj | District heating systems in the Republic of Croatia

175


Tablica | Table 6.2.1. Osnovni podaci o važnijim energetskim subjektima u sektoru toplinarstva Republike Hrvatske | General data on major energy entities in the district heating sector in the Republic of Croatia

Ukupan broj

potrošača

Total number

of consu-mers

Grijana površina - kućanstva

Heated area

- house-holds

Grijana površina - ostali

potrošači

Heated area - other

consumers

Ukupno isporučena toplinska energija

Total heat delivered

Ukupna duljina distri-

bucijske mreže

Total network length

Br. novih potrošača priključe-

nih u 2011.

No. of new consumers connected

in 2011

Grijana površina

- novi potrošači

Heated area - new consumers

Gorivo

Fuel**

m2 m2 m2 MWh km m2

HEP - Toplinarstvo d.o.o.

Sisak 4.107 229.781 n/p 97.583 19,70 6 500 PP

Osijek 11.703 599.605 n/p 271.780 55,94 10 632 PP,LU,LUEL

Zagreb* 106.946 5.545.271 n/p 1.940.019 276,81 229 10.249 PP,LU,LUEL

Brod plin d.o.o.

Slavonski Brod

3.776 175.165 26.655 43.315 11,00 - - PP,LU

Plin VTC d.o.o. Virovitica 482 23.520 6.525 3.870 0,80 - - PP

Hvidra d.o.o. Split 909 ***63077 ***3160 10.742 11,00 - - LU,LUEL

Energo d.o.o. Rijeka 9.619 537.776 42.908 73.626 16,04 - - PP,LU,LUEL

Grijanje Varaždin d.o.o.

Varaždin 2.451 132.696 5.398 21.263 2,10 - - PP

Tekija d.o.o. Požega 417 19.839 - 2.345 0,90 - - PP

GTG Vinkovci d.o.o.

Vinkovci 1.697 86.886 2.690 11.740 1,60 - - PP,LU,LUEL

Tehnostan d.o.o.

Vukovar 3.727 186.966 20.062 24.805 7,00 205 11.173 PP,LUEL

Toplana d.o.o. Karlovac 8.271 401.087 120.442 87.022 42,00 - - PP,LU,LUEL

Termalna voda d.o.o.

Topusko 188 8.194 30.853 n/p 1,50 5 1.296 GEO

Ivakop d.o.o.Ivanić Grad

3 - 6.451 851,9 1,00 - - PP

SKG d.o.o. Ogulin 183 7.438 4.014 2.510 0,50 - - LU,LUEL

UKUPNO 154.479 7.946.787 261.984 2.591.472 447,39 455 23.850

Izvor | Source: EIHP * HEP Toplinarstvo Zagreb uključuje Veliku Goricu, Zaprešić i Samobor | HEP Toplinarstvo Zagreb also includes Velika Gorica, Zaprešić and Samobor ** PP-prirodni plin | natural gas, LU-loživo ulje | fuel oil, LUEL-ekstralako loživo ulje | light heating oil, GEO-geotermalna | geothermal *** na kraju 2011. | at the end of 2011

ukupneduljineoko450kmdistribuiradoobjekataukojimaseutoplinskimstanicamapredajepotrošačima.UgradovimaZagrebu,OsijekuiSiskuproizvodiseiisporučujeitehnološ-kaparazapotrebeindustrije,adijelomizapotrebegrijanjaprostora.U2011.godinijeuRepubliciHrvatskojisporučenogotovo2,6TWhtoplinskeenergije.Osnovnipodacioenerget-skimsubjektimausektorutoplinarstvadanisuutablici6.2.1.

heatingnetworktothefacilitieswhereitissuppliedtothecustomers.InthecitiesofZagreb,OsijekandSisakprocesssteamisalsoproducedanddeliveredforindustrialpurposesandpartiallyforspaceheating.Almost2.6TWhofheatwasdeliveredinyear2011intheRepublicofCroatia.GeneraldataonenergycompaniesinthedistrictheatingsectorisgiveninTable6.2.1

176


Slika | Figure 6.2.2. Udio goriva za proizvodnju toplinske energije u toplinarskim sustavima (ne uključuje toplinsku energiju proizvedenu u kogeneracijskim postrojenjima) | Fuel share for heat production in district heating systems (not including heat produced in CHP plants) – Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 6.2.3. Broj potrošača toplinske energije prema kategoriji potrošača | Number of district heating consumers according to the consumer category – Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 6.2.4. Udjeli isporučene toplinske energije pojedinih tvrtki u 2011. godini | Shares of heat delivered in 2011 by distribution companies – Izvor | Source: EIHP

prirodni plin/natural gas52%

lo ivo ulje / fuel oil39%

ekstra lako lo ivo ulje / light heating oil9%

HEP - Toplinarstvo d.o.o. (Zagreb, Osijek, Sisak, Velika Gorica, Samobor, Zaprešić) 89,1%

Toplana d.o.o. Karlovac 3,4%

Energo d.o.o. Rijeka 2,8%

Brod plin d.o.o. Slavonski Brod 1,7%Tehnostan d.o.o. Vukovar 1,0%

Grijanje Varaždin d.o.o. 0,8%

Ostalih 6 tvrtki 1,2%

-

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

HEP

Topl

inar

stvo

d.o

.o. O

sije

k

HEP

Topl

inar

stvo

d.o

.o. S

isak

Brod

plin

d.o

.o. S

lav.

Brod

Plin

VTC

d.o

.o. V

irovi

tica

Hvid

ra d

.o.o

. Spl

it

Ener

go d

.o.o

. Rije

ka

Grija

nje

Vara

ždin

d.o

.o. V

araž

din

Teki

ja d

.o.o

. Pož

ega

Vink

ovač

ki v

odov

od i

kana

lizac

ija d

.o.o

. Vin

kovc

i

Tehn

osta

n d.

o.o.

Vuk

ovar

Topl

ana

d.o.

o. K

arlo

vac

Term

alna

vod

a d.

o.o.

Top

usko

Ivak

op d

.o.o

. Iva

nić

Grad

SKG

d.o.

o. O

gulin

Kućanstva - HouseholdsOstali potrošači - Other consumers

-

20.000

40.000

60.000

80.000

100.000

120.000

HEP

Topl

inar

stvo

d.o

.o. Z

agre

b

177


6.3.Energetskabilancatoplinskeenergije

Tablica | Table 6.3.1. Toplinska energija | Heat

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011/10. 2006-11.

PJ %

PROIZVODNJA Production 33,867 33,456 33,410 32,205 32,060 29,414 -8,3 -2,8

-toplinske crpke -heat pumps 0,643 1,009 1,250 1,482 1,760 1,730 -1,7 21,9

-javne toplane -public cogeneration plants 8,888 8,676 8,986 8,702 9,411 9,042 -3,9 0,3

-javne kotlovnice -public heating plants 2,984 2,988 2,964 2,903 3,092 3,022 -2,3 0,3

-industrijske toplane -industrial cogen. plants 15,576 15,398 15,359 14,843 13,698 11,899 -13,1 -5,2

-industrijske kotlovnice -industrial heating plants 5,775 5,385 4,851 4,275 4,099 3,721 -9,2 -8,4

Ukupna potrošnja Energy supplied 33,867 33,456 33,410 32,205 32,060 29,414 -8,3 -2,8

Gubici distribucije Distribution losses 1,504 1,746 1,596 1,260 1,534 1,510 -1,5 0,1

Neto potrošnja Total consumption 32,363 31,709 31,815 30,945 30,527 27,904 -8,6 -2,9

Potrošnja energetike Total energy sector 9,160 9,047 9,183 9,241 7,988 6,160 -22,9 -7,6

-proizvodnja nafte i plina -oil and gas extraction 0,669 0,231 0,848 0,783 0,729 0,702 -3,7 1,0

-degazolinaža -NGL plant 0,512 0,470 0,402 0,397 0,292 0,210 -28,1 -16,3


-rafinerije -petroleum refineries 7,209 7,548 7,073 7,273 6,288 4,673 -25,7 -8,3

Neposredna potrošnja Final consumption 23,202 22,662 22,632 21,704 22,538 21,744 -3,5 -1,3


-željeza i čelika -iron and steel 0,114 0,010 0,036 0,101 0,095 0,075 -20,9 -8,0

-obojenih metala -non-ferrous metals 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 0,000 -8,0



-građevnog materijala -construction materials 0,033 0,019 0,009 0,002 0,001 0,001 0,0 -51,4

-papira -pulp and paper 2,207 1,748 1,545 1,591 1,713 1,590 -7,2 -6,4

-prehrambena -food production 4,745 4,740 4,588 3,673 3,870 3,750 -3,1 -4,6




-usluge -services 1,485 1,491 1,657 1,603 2,012 1,864 -7,3 4,7


6.3. EnergyBalanceofHeat

178


Slika | Figure 6.3.1. Proizvodnja toplinske energije u Hrvatskoj | Heat supply in Croatia Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 6.3.2. Struktura potrošnje toplinske energije u Hrvatskoj | Heat consumption in Croatia Izvor | Source: EIHP

1988

.19

90.

1995

.20

00.

2005

.20

10.

2011

.

PJ

Javne toplane - Public cogeneration plants Javne kotlovnice - Public heating plants Industrijske toplane - Industrial cogeneration plants Industrijske kotlovnice - Industrial heating plants Ukupna potro nja - Energy supplied Toplinske crpke - Heat pumps

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

0

13

25

38

50

1988

.19

90.

1995

.20

00.

2005

.20

10.

2011

.

PJ

Gubici distribucije - Distribution losses Potro nja energetike - Energy sector own useIndustrija - Industry Ku anstva - Households Usluge - Services

179


6.4. Cijenatoplinskeenergije

Energetskisubjekti,kojiobavljajuenergetskedjelatnostiproizvodnje,distribucijeiopskrbetoplinskomenergijom,sutijekom2011.godinepodnosiliprijedlogezapromjenuvisinetarifnihstavkipredstavničkomtijelujedinicelokalnesamou-pravesukladnoZakonuoizmjeniidopuniZakonaoenergiji(Narodnenovine127/10).Predstavničkotijelojedinicelokal-nesamoupravedužnojenatajprijedlogpribavitimišljenjeHrvatskeenergetskeregulatorneagencijeteurokuod30danadonijetiodlukuovisinitarifnihstavki.

Tarifnestavkevažećeu2011.godiniprikazanesuutablicama6.4.1 i 6.4.2.

6.4. HeatPrices

Energycompaniesengagedinproduction,distributionandsupplyofheathaveduringyear2011submittedthepropo-salsforachangeintariffitemstotherepresentativebodyoflocalself-governmentaccordingtotheAmendmentsoftheEnergyAct(OG127/10).Therepresentativebodyoflocalself-governmentisthenobligeditemtoobtaintheopinionontheproposalforachangeoftarifffromtheCroatianEnergyRegulatoryAgency,andtoenforcethedecisionontariffitemamountswithin30days.

Theamountsoftariffitemsinforcein2011areshownintables6.4.1and6.4.2.

Tablica | Table 6.4.1. Tarifne stavke toplinarskih tvrtki prema Odluci Vlade iz prosinca 2008., važećih u 2011. | Tariff items of district heating companies based on the Government’s Decision of December 2008, effective in 2011

Tvrtka | DH Company

Grad | Town

Kućanstva | HouseholdsIndustrija i poslovni potrošači | Industry

and commercial consumers

Energija | Energy Snaga | Capacity Energija | Energy Snaga | Capacity

kn*/kWh kn*/MW kn*/kWh kn*/MW

HEP - Toplinarstvo d.o.o.

Zagreb, Osijek, Sisak (CTS)

0,12 11,13 0,23 14,42

Velika Gorica, Samobor, Zaprešić (PT)

0,20 14,42 0,23 14,42

Brod plin d.o.o. Slavonski Brod 0,34 22,00 0,49 22,00

Plin VTC d.o.o. Virovitica 0,22 18,00 0,23 18,00

Hvidra d.o.o. Split 0,27 11,22 0,31 14,59

Energo d.o.o. Rijeka 0,23 17,00 0,28 18,26

Grijanje Varaždin d.o.o.

Varaždin 0,34 18,70 0,34 18,70

Tekija d.o.o. Požega 0,3354 19,00 - -

GTG d.o.o. Vinkovci 0,37 18,70 0,42 18,70

Tehnostan d.o.o. Vukovar 0,23 18,38 0,30 18,38

Toplana d.o.o. Karlovac 0,31 22,00 0,41 22,00

Izvor | Source: EIHP *bez PDV-a | excl. VAT

180


Tablica | Table 6.4.2. Tarifne stavke za tehnološku paru za HEP – Toplinarstvo d.o.o. prema Odluci Vlade iz prosinca 2008. (bez PDV-a), važećih u 2011. | Tariff items for process steam for HEP – Toplinarstvo d.o.o. according to the Government Decision of December 2008 (excl. VAT), effective in 2011

Tehnološka para – industrija i poslovni potrošači | Industry and Commercial Consumers Process Steam

Tvrtka | DH Company Grad | City Energija | Energy kn/t Snaga | Capacity kn/t/h

HEP-Toplinarstvod.o.o. Zagreb,Osijek,Sisak 125,70 7973,60


Slika | Figure 6.4.1. Usporedba tarifnih stavki za energiju po toplinarskim tvrtkama | Comparison of tariff items for energy by district heating companies – Izvor | Source: EIHP

Naslikama6.4.1.i6.4.2prikazanajeusporedbavisinetarifnihstavkizatoplinarsketvrtkeuRepubliciHrvatskoj,zatarifneelementeisporučenetoplinskeenergijeizazakupljenesnage.

Figures6.4.1.and6.4.2showcomparisonoftariffitemsforDHcompaniesinCroatiafortariffelementsofdeliveredenergyandcapacity

0

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

ZagrebOsijek

Sisak(CTS)

VelikaGorica

SamoborZaprešić (PT)

SlavonskiBrod

Virovitica Split Rijeka Vara din Po ega Vinkovci Vukovar Karlovac

kn/k

Wh

ku anstva/householdsposlovni potro a i/commercial customers

181


Slika | Figure 6.4.2. Usporedba tarifnih stavki za snagu po toplinarskim tvrtkama, mjesečni trošak | Comparison of tariff items for energy by district heating companies, monthly cost – Izvor | Source: EIHP

0

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

30,00

Virovitica Split Rijeka Vara din Po ega Vinkovci Vukovar Karlovac

kn/k

W

ku anstva/householdsposlovni potro a i/commercial customers

ZagrebOsijek

Sisak(CTS)

VelikaGorica

SamoborZaprešić (PT)

SlavonskiBrod

UGLJENCOAL

7

185

ENERGY IN CROATIA 20117 COAL

7.1. Rezerveugljena

Tablica | Table 7.1.1. Rezerve ugljena | Coal reserves

1990. 1995. 2000. 2005. 2008. 2009. 2010. 2011.

tisuće t Thousand metric tons

Kameni ugljen Hard coal

4214,3 3672,0 3716,0 3716,0

Mrki ugljen Brown coal

2925,8 2917,0 3646,0 3646,0

Lignit Lignite

33315,5 33291,0 37787,0 37787,0

UGLJEN UKUPNO COAL TOTAL*

40455,6 39880,0 45149,0 45149,0 6460,9 6460,9 2258,1 2145,2

Izvor | Source: Ministarstvo gospodarstva | Ministry of Economy

Slika | Figure 7.1.1. Proizvodnja i rezerve ugljena | Coal production and reserves Izvor | Source: Ministarstvo gospodarstva | Ministry of Economy

* Od 1999. godine rezerve ugljena su razvrstane u izvanbilančne. Od 2008. godine je razlika do ukupnih količina prebačena u kategoriju potencijalnih rezervi | Since 1999, coal reserves are classified as non-exploitable. The difference to the total quantity since 2008 was transferred to the category of potential reserves

7.1 CoalReserves

1988

.19

90.

1995

.20

00.

2005

.20

10.

2011

.0

30

60

90

120

150

180

210

240

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000

45000

50000

Proi

zvod

nja

- Pro

duct

ion

(103 t

)

Reze

rve

- Res

erve

s (1

03 t)

Kameni ugljen - Hard coal (Rezerve - Reserves)

Mrki ugljen - Brown coal (Rezerve - Reserves) Lignit - Lignite (Rezerve - Reserves)

Ugljen ukupno - Coal total (Rezerve - Reserves) Mrki ugljen - Brown coal (Proizvodnja - Production)

Kameni ugljen - Hard coal (Proizvodnja - Production) Lignit - Lignite (Proizvodnja - Production)

186

ENERGIJA U HRVATSKOJ 2011.7. UGLJEN

7.2.Energetskabilancaugljenaikoksa

Tablica | Table 7.2.1. Ugljen i koks | Coal and coke

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2011/10. 2006-11.

tisuće t Thousand metric tons %

UKUPNA PROIZVODNJA TOTAL PRODUCTION 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 -2,6

Uvoz Import 1.187,5 1.195,6 1.352,5 785,6 1.228,5 1.206,8 -1,8 0,3

Izvoz Export 0,0 0,7 0,0 0,2 0,9 1,1 22,2

Saldo skladišta Stock change -95,9 -20,8 -145,6 87,7 -29,5 18,7 -1,3

Ukupna potrošnja Energy supplied 1.091,6 1.174,1 1.206,9 873,1 1.198,1 1.224,4 2,2 2,3

Energ. transformacije Total transformation sector 890,1 944,4 971,6 677,1 955,5 996,3 4,3 2,3

-termoelektrane -thermo power plants 835,6 895,7 925,5 640,3 915,6 957,1 4,5 2,8

-industrijske toplane -industrial cogen. plants 54,5 48,7 46,1 36,8 39,9 39,2 -1,8 -6,4

-industrijske kotlovnice -industrial heating plants 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 -0,8


Industrija Industry 178,7 218,2 221,6 183,9 224,6 211,5 -5,8 3,4

-željeza i čelika -iron and steel 7,6 7,3 2,7 1,8 4,3 3,6 -16,3 -13,9

-obojenih metala -non-ferrous metals 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 -0,2

-stakla i nem. minerala -non-metallic minerals 3,5 3,6 0,0 0,0 0,1 0,0 -3,3

-kemijska -chemical 0,0 3,6 0,0 0,0 1,2 0,0 -4,5

-građevnog materijala -construction materials 154,0 191,5 210,8 175,9 211,8 199,1 -6,0 5,3

-papira -pulp and paper 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0 0,0





-usluge -services 4,7 2,5 4,2 4,2 2,5 5,3 112,0 2,4


7.2CoalandCokeEnergyBalance

187


Slika | Figure 7.2.1. Raspoložive količine ugljena i koksa u Hrvatskoj | Coal and coke supply in the Republic of Croatia Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 7.2.2. Potrošnja ugljena i koksa u Hrvatskoj | Coal and coke consumption in the Republic of Croatia Izvor | Source: EIHP

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2011.2010.

tisu

e to

na/th

ousa

nd m

etric

tons

Proizvodnja - Production Uvoz - ImportIzvoz - Export Saldo skladi ta - Stock changeUkupna potro nja - Total consumption

-750

-500

-250

0

250

500

750

1000

1250

1500

1750

2000

2250

2500

2750

3000

3250

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

1988. 1990. 1995. 2000. 2005. 2010.2011.

tisu

e to

na/th

ousa

nd m

etric

tons

Termoelektrane - Thermo power plants Koksara - Coke oven plantOstale transformacije - Other transformations Industrija - IndustryKu anstva - Households Ostala potro nja - Not specified

188

ENERGIJA U HRVATSKOJ 2011.7. UGLJEN

7.3CoalPrices

TotalcoalconsumedintheRepublicofCroatiaisprovidedfromimport.BrowncoalandlignitearemostlyimportedfromBosniaandHerzegovinaandsomesmallquantitiesfromtheCzechRepublicandSlovenia.Cokeismainlyimportedfromtheneighboringcountries,whilehardcoalisprocuredattheinternationalmarketandcomesfromthemajorcoalexportingcountries.Theimportpricespaidforspecifictypesofcoalin2011aregiveninTable7.3.1.andFigure7.3.1.Dynamicsofimportpricesfrom2004till2011aregiveninFigure7.3.2.

7.3.Cijeneugljena

UkupnekoličineugljenakojesetrošeuRepubliciHrvatskojosiguravajuseizuvoza.MrkiugljenilignitpretežitoseuvoziizBosneiHercegovinetevrlomalimdijelomizČeškeiSlovenije.Koksseuglavnomuvoziizsusjednihzemalja,doksekameniugljenkupujenameđunarodnomtržištuizzemaljakojesuglavnisvjetskiizvoznici.Ostvareneuvoznecijenepojedinihvrstaugljenaikoksau2011.godiniprikazanesuutablici7.3.1.inaslici7.3.1.Kretanjeuvoznecijeneugljenaikoksaurazdobljuod2004.do2011.godineprikazanojenaslici7.3.2..

Tablica | Table 7.3.1. Uvozne cijene ugljena i koksa | Coal and coke import prices

HRK 2011/t HRK 2011/GJ USD (US$) 2011/t USD (US$) 2011/GJ

Kameni ugljen Hard coal

681 27,9 127,5 5,2

Mrki ugljen i lignit Brown coal and lignite

501 30,5 93,8 5,7

Koks Coke

3232 110,3 604,9 20,6


Slika | Figure 7.3.1. Uvozne cijene ugljena i koksa | Coal and coke import prices Izvor | Source: EIHP

0

700

1400

2100

2800

3500

Kameni ugljenHard coal

Mrki ugljen i lignitBrown coal and lignite

KoksCoke

0

30

60

90

120

150

5,2 5,7

20,6

127,5 93,8

604,927,9 30,5

110,3

681501

3232

HRK

2011

/t [U

SD (U

S$) 2

011/

t]

HRK

2011

/GJ

[USD

(US$

) 201

1/GJ

]

HRK 2011/t HRK 2011/GJ USD (US$) 2011/t USD (US$) 2011/GJ

189


Slika | Figure 7.3.2. Kretanje uvozne cijene ugljena i koksa od 2004. do 2011. godine (bez PDV-a) | Coal and coke import prices from 2004 till 2011 (without VAT) – Izvor | Source: EIHP

0

1000

2000

3000

4000

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2011. 2011.

kn (H

RK) /

t

Kameni ugljen - Hard coalMrki ugljen i lignit - Brown coal and ligniteKoks - Coke

OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE RENEWABLE ENERGY SOURCES

8

193

ENERGY IN CROATIA 20118 RENEWABLE ENERGY SOURCES

8.1. Klimatološkipokazatelji

Slika | Figure 8.1.2. Zagreb – Maksimir, količina oborina | Zagreb – Maksimir, Precipitation Izvor | Source: DHMZ

Slika | Figure 8.1.1. Zagreb – Maksimir, srednja temperatura zraka po mjesecima | Zagreb – Maksimir, Monthly average air temperature – Izvor | Source: DHMZ

8.1 ClimateIndicators

-5

0

5

10

15

20

25

30


˚C

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. prosjek / average (1961.-1990.) 2009. 2010 2011

0

50

100

150

200

250


mm

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. prosjek / average (1961.-1990.) 2009. 2010 2011

194

ENERGIJA U HRVATSKOJ 2011.8. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Slika | Figure 8.1.3. Zagreb – Maksimir, srednja brzina vjetra | Zagreb – Maksimir, Average wind speed Izvor | Source: DHMZ

Slika | Figure 8.1.4. Zagreb – Maksimir, mjesečne i godišnje sume sijanja Sunca | Zagreb – Maksimir, Sunshine duration Izvor | Source: DHMZ

0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0


m/s

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. prosjek / average (1981.-1990.) 2009 2010 2011

0

50

100

150

200

250

300

350

400


sati/

hour

s

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. prosjek / average (1961.-1980.) 2009. 2010 2011

195


Slika | Figure 8.1.5. Split – Marjan, srednja temperatura zraka po mjesecima | Split – Marjan, Monthly average air temperature – Izvor | Source: DHMZ

Slika | Figure 8.1.6. Split – Marjan, količina oborina | Split – Marjan, Precipitation Izvor | Source: DHMZ

-5

0

5

10

15

20

25

30


˚C

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. prosjek / average (1961.-1990.) 2009. 2010 2011

0

50

100

150

200

250

300


mm

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. prosjek / average (1961.-1990.) 2009. 2010 2011

196


Slika | Figure 8.1.7. Split – Marjan, srednja brzina vjetra | Split – Marjan, Average wind speed Izvor | Source: DHMZ

Slika | Figure 8.1.8. Split – Marjan, mjesečne i godišnje sume sijanja Sunca | Split – Marjan, Sunshine duration Izvor | Source: DHMZ

0

1

2

3

4

5

6

7

8


m/s

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. prosjek / average (1981.-1990.) 2009. 2010 2011

0

50

100

150

200

250

300

350

400


sati/

hour

s

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. prosjek / average (1961.-1980.) 2009. 2010 2011

197


8.2. Kapaciteti

Utablici8.2.1.sudaneprocjenepodatkeoinstaliranimkapa-citetimazaproizvodnjutoplinskeenergijeizobnovljivihizvoraenergije(OIE)testatističkipodacioinstaliranomkapacitetuzaproizvodnjuelektričneenergijeu2011.godini.

Tablica | Table 8.2.1. Instalirani kapaciteti za proizvodnju toplinske i električne energije iz OIE u Hrvatskoj 2011. godine | Installed capacities for heat and electricity generation from RES in Croatia for 2011

OIE RES

Instalirana toplinska snaga Installed heat capacity (MW)

Instalirana električna snaga Installed power capacity (MW)

Sunce Solar

58,80 * 0,109 **

Vjetar Wind

0 69,75 ***

Biomasa Biomass

513,65 * 5,59

Male hidroelektrane Small hydro power plants

0 31,05

Geotermalna Geothermal

36,66

113,900

UKUPNO TOTAL

609,11

686,35106,47

Izvor | Source: EIHP, HEP, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Drvno-tehnološki odsjek, INA Naftaplin, WGC 2005 | EIHP, HEP, University of Zagreb, Faculty of Forestry – Department of Wood Processing, INA Naftaplin, WGC 2005

* procjena | estimation ** sustavi priključeni na elektroenergetsku mrežu | systems connected to the grid *** od toga 42 MW je u probnom pogonu | out of which 42MW are in testing period

8.2 Capacities

Table8.2.1providesestimateddataoninstalledcapacitiesforheatgenerationfromtherenewableenergysources(RES-H)andstatisticaldataoninstalledcapacitiesforelectricitygenerationfromRES(RES-E)for2011.

KodtumačenjanavedenihpodatakaoinstaliranimkapacitetimazaproizvodnjutoplinskeenergijeizOIEmoraseuzetiuobzirčinjenicadanepostojepouzdanistatističkipodacioinsta-liranimsnagamazaSunceibiomasu,adakodgeotermalnetoplinskeenergijepostojedvijemetodepraćenjapodataka.

InstaliranatoplinskasnagasolarnihkolektoraprocijenjenajenatemeljupodatakaopovršinisunčanihkolektoradobivenihputemanketeEIHP-a,dokjetoplinskasnagasunčanihsusta-vaproračunatapremasmjernicamaudrugeEuropeanSolarThermalIndustryFederation(ESTIF).

Podatakoinstaliranojtoplinskojsnazikotlovnicanabiomasuodnosisesamonaindustrijskekotlovnicenabiomasutenesadržitoplinskusnagumalihpećizagrijanjeipripremutoplevodeukućanstvima.

WheninterpretingdataoninstalledcapacitiesonRES-H,itisnecessarytobareinmindthattherearenoreliablestatisticaldataoninstalledcapacitiesforsolarandbiomassheatingsystemswhileheatfromgeothermalsourcesincludestwomethodologiesforreportingthevalues.

Installedheatcapacityofsolarsystemshasbeenestimatedaccordingtothesurfaceandtypeofcollectorsasrecommen-dedbytheEuropeanSolarThermalIndustryFederation(ESTIF)anddatafromtheEIHPsurveyoninstalledcapacities.

Thedataontheheatcapacityofheatingpowerplantsusingbiomassrefertobiomass-firedindustrialfacilitiesanddonotcontaininformationonheatcapacityofsmallheatingfurna-cesandhotwaterpreparationinhouseholds.

198


Ustručnojliteraturipostojedvijemetodologijeprikazivanjaiskorište-negeotermalneenergije:kadasepromatrasamoenergijazagrijanjeprostoraikadasepromatraenergijazagrijanjeprostoraipripremutoplevode.UkupniinstaliranikapacitetgeotermalnihizvorauHrvatskojs18lokacijanakojimasekoristije45,26MWtakosepro-matrasamogrijanjeprostora,odnosno121,80MWtakosepromatrageotermalnaenergijazagrijanjeprostoraipripremutoplevode.

PodatakoinstaliranojsnazifotonaponskihsustavarazlikujeseodslužbenogpodatkaHROTE-ajeruključujeionesustavekojinisuustatusupovlaštenogproizvođača,apoznatojedaproizvodeelek-tričnuenergiju.Istoseodnosiinapodatkeoproizvedenojenergiji.Snagaautonomnihfotonaponskihsustavakojisekoristezaopskrbuelektričnomenergijomonihobjekatakojinisuspojeninamrežu(svjetionici,kućezaodmor,bazneGSMpostajeislično)procije-njenajenaoko500kW.Istotakojepoznatodapostojifotonaponskisustavinstaliranesnage265kWkojinijespojennamrežu,odnosnoneproizvodielektričnuenergijuzbogneriješenihtehničkihpitanjavezanihzapriključak.

Trendporastainstaliranihkapacitetazaproizvodnjutoplinskeielek-tričneenergijeizobnovljivihizvoraurazdobljuod2004.do2011.godineprikazanjenaslikama8.2.1i8.2.2.

* geotermalna toplinska energija za grijanje prostora | geothermal heat for space heating

**uključujući i geotermalnu toplinsku energiju za grijanje tople vode za kupanje | including geothermal heat for hot water and bathing

Slika | Figure 8.2.1. Instalirani kapaciteti za proizvodnju toplinske energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj | Installed capacities for RES-H generation in Croatia – Izvor | Source: EIHP

Professionalliteraturementionstwomethodologiesofexpre-ssingtheusedgeothermalenergy:onefortheenergyusedforspaceheatingonlyandtheotherfortheenergyusedforheatingandhotwater.Totalinstalledcapacitiesofgeothermalsourcesin18locationsinuseinCroatiaamountto45.26MWtwhenspaceheatingisconcerned,and121.8MWtwhengeothermalenergyforspaceheatingandhotwaterpreparati-oninspasandrecreationalcentresisconcerned.

InstalledpowercapacityofphotovoltaicsystemsdiffersfromthevalueprovidedbyHROTEasitreferstogridconnectedsystemsincludingautonomousPVsystems.Installedcapa-cityofautonomousPVsystemsthatsupplyfacilitieswithoutgridconnection(lightinghouses,holidayhouses,GSMbases,parkingmachinesetc.)isestimatedto500kW.Also,thereisaPVsystemwithinstalledpowerof265kW,notdeliveringanyamountofenergy,duetounresolvedtechnicalissuesregardinggridconnection.

TrendofinstalledcapacitiesforRES-HandRES-Eisshownonfigures8.2.1and8.2.2

Sunce - Solar Biomasa - BiomassGeotermalna* - Geothermal* Geotermalna** - Geothermal**Ukupno* - Total* Ukupno** - Total**

0

200

400

600

800

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

MW

199


Slika | Figure 8.2.2. Instalirani kapaciteti za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj | Installed capacities for RES-E generation in Croatia – Izvor | Source: EIHP

8.3. Proizvodnjaelektričneenergije

Usljedećojtablicijeprikazanaproizvodnjaelektričneenergijeizobnovljivihizvorau2011.godini.

8.3. ElectricityGeneration

Table8.3.1showselectricityproductionfromRESfor2011.

Tablica | Table 8.3.1. Proizvodnja električne energije iz OIE u Hrvatskoj 2011. godine | Electricity generation from RES in Croatia for 2011

Vrsta izvora Type of renewable energy source

Proizvodnja električne energije Electricity generation

Sunce Solar

136,7MWh

Vjetar Wind

201,0GWh

Biomasa Biomass

54,0GWh

Male hidroelektrane Small hydro power plants

67,1GWh

Geotermalna Geothermal

0

UKUPNO TOTAL

322,24GWh

Izvor | Source: EIHP, HEP

Sunce - Solar Vjetar - WindBiomasa - Biomass Male hidroelektrane - Small hydroUkupno - Total

0

50

100

150

200

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

MW

200


U2011.godinijeproizvodnjaelektričneenergijeizobnov-ljivihizvoračinila3postoukupneproizvodnje,uzizuzetakvelikihhidroelektrana.

In2011RES-Emade3percentofthetotalelectricitygenera-tion,excludinglargehydro.

Slika | Figure 8.3.1. Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u 2011. godini u Hrvatskoj | RES-Electricity generation in Croatia for 2011 – Izvor | Source: EIHP

8.3.1. Visina tarifne stavke

Utablicama8.3.2.i8.3.3.prikazanesuposebnepoticajnetarife,povrstamaobnovljivihizvoraenergije,iztarifnogsustavazaproizvodnjuelektričneenergijeizOIE,uvažavajućikorekcijskifaktorkojiovisioudjeludomaćekomponenteuprojektu,auzimavrijednostiod1(od60%udjelanaviše)do0,93(za45%udjeladomaćekomponenteimanje).

Premačlanku5.stavak1.TarifnogsustavazaproizvodnjuelektričneenergijeizOIEikogeneracije,visinapoticajnecijeneelektričneenergijeproizvedeneizpostrojenjakojakoristeOIE(zavrijemevaženjaugovoraootkupuelektričneenergije)korigirasezaindekscijenanamalonagodišnjojrazini.Itonanačindasepoticajnacijenaizprethodnekalen-darskegodinepomnožisgodišnjimindeksomcijenanamalozaprethodnukalendarskugodinu.Noveliranevisinepoticajnecijene,također,suprikazaneutablicama8.3.2.i8.3.3.

8.3.1 Tariff item

Tables8.3.2and8.3.3showtheincentivepricesfromtheTariffSystemtopromoteproductionofelectricityfromvariousRES,havinginmindthatthevaluesforincentivepricesareobtainedbymultiplyingthetariffitem(C)withthecorrectionfactorthatdependsontheshareofdomesticcomponentintheproject.Thecorrectionfactortakesvaluesbetween1(from60%ofdomesticshareandmore)and0.93(fordome-sticshareof45%andless).

Accordingtothearticle5oftheTariffsystem,thelevelofthesubsidisedpriceforRES-Eistobecorrectedforthecon-sumerpriceindexduringthecontractedtimeforsellingtheelectricity.Updatedsubsidiseditemsareshownalsointhetables8.3.2and8.3.3.

0

50

100

150

200

250

300

350

400

2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

GWh

Sunce - Solar Vjetar - WindBiomasa - Biomass Male hidroelektrane -Small hydroGeotermalna - Geothermal Ukupno - Total

201


Tablica | Table 8.3.2. Visina tarifne stavke (C) za isporučenu električnu energiju iz postrojenja koja koriste OIE instalirane električne snage ≤ 1 MW za početnu 2007. godinu te za 2010. i 2011. | Tariff item (C) for the delivered electricity from plants using RES with installed electrical capacity ≤ 1 MW for the start year 2007 and for 2010 and 2011

Tip postrojenja Plant type

C (kn/kWh)

2007. 2010. 2011.

a. sunčane elektrane | solar power plants

a1.sunčaneelektraneinstaliranesnagedouključivo10kW | solarpowerplantswithinstalled poweruptoandincluding10kW

3,4 3,7718 3,8397

a2.sunčaneelektraneinstaliranesnagevećeod10kWdouključivo30kW | solarpowerplants withinstalledpowerexceeding10kWuptoandincluding30kW

3 3,3281 3,388

a3.sunčaneelektraneinstaliranesnagevećeod30kW | solarpowerplantswithinstalled powerexceeding30kW

2,1 2,3296 2,3715

b. hidroelektrane | hydro power plants 0,69 0,7655 0,7793

c. vjetroelektrane | wind power plants 0,64 0,7099 0,7227

d. elektrane na biomasu | biomass power plants

d1.krutabiomasaizšumarstvaipoljoprivrede(granjevina,slama,koštice…)|solid biomassfromforestryandagriculture(branches,straw,kernels…)

1,2 1,3312 1,3552

d2.krutabiomasaizdrvno-prerađivačkeindustrije(kora,piljevina,sječka...)|solid biomassfromwood–processingindustry(bark,sawdust,chaff…)

0,95 1,0538 1,0728

e. geotermalne elektrane | geothermal power plants 1,26 1,3979 1,4231

f. elektrane na bioplin iz poljoprivrednih nasada (kukuruzna silaža...) te organskih ostataka i otpada iz poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije (kukuruzna silaža, stajski gnoj, klaonički otpad, otpad iz proizvodnje biogoriva…) | biomass power plants from agricultural plants (corn silage…) and organic remains and waste from agriculture and food processing industry (corn silage, manure, slaugh terhouse waste, waste from the production of biofuel…)

1,2 1,3312 1,03552

g. elektrane na tekuća biogoriva | liquid biofuel power plants 0,36 0,3993 0,4065

h. elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda | landfill gas power plants and waste water treatment biogas power plants

0,36 0,3993 0,4065

i. elektrane na ostale obnovljive izvore (morski valovi, plima i oseka...) | power plants on other renewable energy sources (sea waves, tidal…)

0,6 0,6656 0,6776

Izvor | Source: Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07), HROTE | Tariff system for the production of electricity from renewable energy sources and cogeneration (Official Gazette 33/07), HROTE

202


Tablica | Table 8.3.3. Visina tarifne stavke (C) za isporučenu električnu energiju iz postrojenja koja koriste OIE instalirane električne snage > 1 MW za početnu 2007. godinu te za 2010. i 2011. | Tariff item (C) for the delivered electricity from plants using RES with installed electrical capacity > 1 MW for the start year 2007 and for 2010 and 2011


C (kn/kWh)

2007. 2010. 2011.

a. hidroelektrane instalirane snage do uključivo 10 MW | hydro power plants with installed power up to and including 10 MW

a1.energijadouključivo5000MWhproizvedenihukalendarskojgodini | poweruptoand including5000MWhproducedinthecalendaryear

0,69 0,7655 0,7793

a2.energijazavišeod5000MWhdouključivo15000MWhproizvedenihukal.godini | power exceeding5000MWhuptoandincluding15000MWhproducedinthecalendaryear

0,55 0,6102 0,6212

a3.energijazavišeod15000MWhproizvedenihukalendarskojgodini | powerexceeding 15000MWhproducedinthecalendaryear

0,42 0,4660 0,4744

b. vjetroelektrane wind | power plants 0,65 0,7210 0,7340

c. elektrane na biomasu | biomass power plants

c1.krutabiomasaizšumarstvaipoljoprivrede(granjevina,slama,koštice…) | solidbiomass fromforestryandagriculture(branches,straw,kernels…)

1,04 1,1537 1,1745

c2.krutabiomasaizdrvno-prerađivačkeindustrije(kora,piljevina,sječka…) | solidbiomass fromwood–processingindustry(bark,sawdust,chaff…)b

0,83 0,9208 0,9374

d. geotermalne elektrane | geothermal power plants 1,26 1,3979 1,4231

e. elektrane na bioplin iz poljoprivrednih nasada (kukuruzna silaža...) te organskih ostataka i otpada iz poljoprivrede i prehrambeno-prerađivačke industrije (kukuruzna silaža, stajski gnoj, klaonički otpad, otpad iz proizvodnje biogoriva…) | biomass power plants from agricultural plants (corn silage…) and organic remains and waste from agriculture and food processing industry (corn silage, manure, slaugh terhouse waste, waste from the production of biofuel…)

1,04 1,1537 1,1745

f. elektrane na tekuća biogoriva | liquid biofuel power plants 0,36 0,3993 0,4065

g. elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda | landfill gas power plants and waste water treatment biogas power plants

0,36 0,3993 0,4065

h. elektrane na ostale obnovljive izvore (morski valovi, plima i oseka…) | power plants on other renewable energy sources (sea waves, tidal…)

0,50 0,5546 0,5645

Izvor | Source: Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07), HROTE | Tariff system for the production of electricity from renewable energy sources and cogeneration (Official Gazette 33/07), HROTE

203


Tablica | Table 8.3.4. Visine tarifnih stavki (C) za isporučenu električnu energiju iz kogeneracije za vrijeme trajanja više (VT) i niže (NT) dnevne tarifne stavke | Amounts of tariff items (C) for the delivered electricity from cogeneration plants during the higher (HT) and lower (LT) daily tariff systems

Kogeneracija Cogeneration

C (kn/kWh) za | for 01/09

VT | HT NT | LT

Kogeneracijska postrojenja instalirane električne snage do uključivo 50 kW, tzv. mikrokogeneracije te sva kogeneracijska postrojenja koje koriste gorivne ćelije na vodik | Cogeneration plants with installed power up to and including 50 kW, so-called micro-cogeneration units and all cogeneration plants using hydrogen fuels

0,9791 0,5136

Kogeneracijska postrojenja instalirane električne snage veće od 50 kW do uključivo 1 MW, tzv. male kogeneracije | Cogeneration plants with installed power exceeding 50 kW and up to and including 1 MW, so-called small scale cogeneration units

0,8186 0,4173

Kogeneracijska postrojenja instalirane električne snage veće od 1 MW do uključivo 35 MW, tzv. srednje kogeneracije priključene na distribucijsku mrežu | Cogeneration plants with installed power exceeding 1 MW and up to and including 35 MW, so-called medium scale cogeneration units connected to the distribution network

0,7062 0,3531

Kogeneracijska postrojenja instalirane električne snage veće od 35 MW, tzv. velike kogeneracije te sva kogeneracijska postrojenja priključena na prijenosnu mrežu | Cogeneration plants with installed power exceeding 35 MW so-called large scale cogeneration units, and all cogeneration plants connected to the transmission network

0,4815 0,2408

Izvor | Source: Tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07) | Tariff system for the production of electricity from renewable energy sources and cogeneration (Official Gazette 33/07)

Zakogeneracijskapostrojenjaseutvrđujutarifnestavkeivisinetarifnihstavki(C)izraženeukn/kWhzaisporučenuelektričnuenergijuzavrijemetrajanjaviše(VT)iniže(NT)dnevnetarifnestavke(tablica8.3.4.).TrajanjeVTiNTodre-đenojetarifnimsustavomzaproizvodnjuelektričneenergije.Električnaenergijasemoraproizvestiukogeneracijskompro-cesunanačinutvrđenpropisomkojiuređujestjecanjestatusapovlaštenogproizvođača.

Forcogenerationplants,thetariffitemsandtheircorrespon-dingamounts(C)areexpressedinHRK/kWhareshownintheTable8.3.4forthedeliveredelectricityforthedurationofhigher(HT)andlower(LT)dailytariffsystems.ThedurationofHTandLTisdeterminedbythetariffsystemforelectricitygeneration.Electricitymustbeproducedinthecogenerationprocessinthemannerprescribedbytheregulationgoverningtheacquisitionoftheeligibleproducerstatus.

Usljedećimtablicamasuprikazanipodacioisplaćenimpoticajnimcijenamapovlaštenimproizvođačimaelektričneenergijeprematehnologijama(tablica8.3.5.),premapovla-štenimproizvođačima(tablica8.3.6.)tepremaobavezamaopskrbljivača(tablica8.3.7.).

ThefollowingtablesshowdataonpaidamountsbasedonthesubsidisedpricestotheeligibleproducersofRES-Eaccor-dingtothetechnology(table8.3.5),eligibleproducer(table8.3.6)andliabilitiesoftheoperators(table8.3.7).

204


Tablica | Table 8.3.5. Isplaćene poticajne cijene povlaštenim proizvođačima električne energije prema tehnologijama za 2011. godinu | Paid amounts based on the subsidised prices to the eligible producers of RES-E according to the technology in 2011


Predano u mrežu tijekom 2009. | Delivered to the grid during 2009 (kWh)

Isplaćena sredstva s osnove isplate poticaja povlaštenim proizvođa-čima u 2011. godini (kn) | Amount paid based on the subsidies to the eligible producers in 2011 (HRK)

Iznos bez PDV-a Amount excl. VAT

PDV VAT

Ukupni iznos Total

Vjetroelektrane Wind PP

192181789 141061433 34444430 173505563

Sunčane elektrane Solar PP

135702 486 843 111974 598817

Male hidroelektrane Small Hydro PP

110826 86 367 19864 106231

Elektrane na bioplin Biogas PP

21129837 28 635 155 6586086 35 221 241

Elektrane na biomasu Biomass PP

10710556 11 114 561 2556349 13670911

Kogeneracije Cogenerations

1284936 797899 183 517 981416

UKUPNO TOTAL

225 553 646 182095892 41718403 223814295

Izvor | Source: HROTE

205


Tablica | Table 8.3.6. Predaja električne energije u mrežu od povlaštenih proizvođača električne energije za 2011. | Paid amounts based on the subsidised prices to the eligible producers of RES-E in 2011

Povlašteni proizvođač Eligible producer

Postrojenje Power plant

Predano u mrežu tijekom 2011. Delivered to the grid in 2011 (kWh)

ADRIA WIND POWER d.o.o. mVERavne1,OtokPag 8 784 424

VJETROELEKTRANA TRTAR-KRTOLIN d.o.o. VETrtar-Krtolin 28652209

MARIMONT d.o.o. SESolarnikrovŠpansko-Zagreb 9878

MATAKOVIĆ obrt za proizvodnju el. energije mHEMataković 58 444

MATAKOVIĆ strojna obrada metala mHEMataković 52 382

PZ OSATINA - Semeljci* Bioplinskopostrojenje-biogasPP 7099725

JUŽNI JADRAN d.o.o.** Solarnifotonaponskisustav-PV 14 582

Končar*** PrototipvjetroagregataKO-VA57/1 470398

Vjetroelektrana Orlice d.o.o.**** VEOrlice 19316484

Bovis d.o.o. Bioplinskopostrojenje-biogasPPIvankovo2 6139236

Kuća Stilin d.o.o. SEKućaStilin 34107

Termoplin d.d. Kogeneracijskopostrojenje-CogenerationPP 37970

Sladorana d.d. Kogeneracijskopostrojenje-CogenerationPP 443800

Rok Vincetić FotonaponskisustavČakovec 7870

Univerzal d.o.o. EnerganaVaraždin 6828600

Selan d.o.o. VjetroelektranaVrataruša 102365472

Velika Popina d.o.o. VjetroelektranaVEZD6 25319326

SPERT d.o.o. SESpert-Basaj 11760

ORECO d.o.o. FNORECO-Crikvenica 6 147

ENERGO d.o.o. EnergetskiobjektuzplivališteKantrida 803166

Ivan Lovrić FNelektranaLovrić 4932

Voltis usluge d.o.o. SEBestovje 5296

Solektra d.o.o. SESolektra 23089

Berko d.o.o. SEBerko 16 352

PZ OSATINA - Semeljci BioplinskopostrojenjeTomašanci 3972840

Farma Tomašanci d.o.o. BioplinskopostrojenjeTomašanci2 3918036

Vjetroelektrana Crno brdo d.o.o. VECrnobrdo 7 273 476

Strizivojna Hrast d.o.o. Kogeneracijskopostrojenjenabiomasu 3881956

Stjepan Novoselac FNsustavNovoselac 423

Mariomont d.o.o. FNsustavŠpansko-Tracking 112

Augustin Tomić FNsustavTomić 244

TEHNIX d.o.o. FNsustavTehnix 570

MERITUM INŽENJERING d.o.o. SEDugopolje-Podi 340

UKUPNO TOTAL

225 553 646


206


Tablica | Table 8.3.7. Ukupne obveze opskrbljivača s osnova naknade za poticaje i za preuzeti udio električne energije u 2011. godini | Total liabilities of the Operators based on the subsidies and received RES-E in 2011

Opskrbljivač Operator

Obveza opskrbljivača Operators liability

Prikupljena sredstva s osnove obveze opskrbljivača u 2011. godini (kn)Collected amounts based on the liabliaties of operators for 2011 (HRK)

Iznos bez PDV-a Amount excl. VAT

PDV VAT

Ukupni iznos Total

HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o.

zanaknadu

subsidies40088016 9220244 49308259

zapreuzetuelektričnuenergiju

receivedelectricity50566859 11630378 62197237

HEP - Opskrba d.o.o.

zanaknadu

subsidies37063413 8 524 585 45587998


recievedelectricity46412429 10674859 57087288

Partner Elektrik d.o.o.

zanaknadu

subsidies380978 87 625 468603


receivedelectricity499868 114970 614 837

GEN-I Zagreb d.o.o.

zanaknadu

subsidies155 685 35808 191493



KORLEA d.o.o.

zanaknadu

subsidies159413 36 665 196078


receivedelectricity215101 49473 264 574

ENZYME d.o.o.

zanaknadu

subsidies5 1 6




207


8.4. Proizvodnjatoplinskeenergije

Tablica | Table 8.3.8. Proizvodnja toplinske energije iz OIE u Hrvatskoj 2011. godine | Heat generation from RES in Croatia for 2011

Vrsta izvora Type of renewable energy source

Proizvodnja toplinske energije Heat production (TJ)

Sunce Solar

253,5

Biomasa Biomass

19046

Geotermalna* Geothermal*

286,71

902,03

Izvor | Source: EIHP, INA Naftaplin, WGC 2005

* Za proizvodnju toplinske energije iz geotermalne energije u 2011. godini iskorišteno je 132,15 TJ samo za grijanje prostora odnosno ukupno 555,47 TJ ako se promatra zajedno grijanje prostora i pripremu tople vode | in 2011, from geothermal heat 132.15 TJ was used for space heating and, including bathing, 555.47 TJ

8.4 HeatGeneration

ProizvedenatoplinskaenergijasunčanihsustavanastavljasenaanketnoistraživanjeEIHP-aiESTIFmetodologije,aprora-čunatajekaokonačnaiskoristivatoplinskaenergijaiuzimauobzirprostornudistribucijusunčanihtoplinskihsustava,gubitkeupretvorbiiponašanjekorisnika.

Proizvodnjatoplinskeenergijeizkruteiplinovitebiomase,uključujućiproizvodnjuizindustrijskihkotlovnicateproizvod-njutoplinskeenergijeizogrjevnogdrvazagrijanjeipripremutoplevodeukućanstvima,iznosilaje19046TJ.

Proizvodnjatoplinskeenergijeizkruteiplinovitebiomase,uključujućiproizvodnjuizindustrijskihkotlovnicateproizvod-njutoplinskeenergijeizogrjevnogdrvazagrijanjeipripremutoplevodeukućanstvima,iznosilaje14171TJ.

Currentlytherearenoreliabledatawhichwouldenabledeterminationoftheinstalledheatcapacitiesofsolarcollec-tors.Thereforethedataonheatgenerationarederivedfromestimationsgiveninthetable8.3.1(EIHPandESITF)andassumptionsonspatialdistribution,conversionlossesandconsumerbehaviour.

Heatgenerationfrombothsolidandgaseousbiomassinclu-desthegenerationinindustrialheatingfacilitiesandheatgenerationfromfuelwoodforheatingandhotwaterpreparati-oninhouseholdstotalling19046TJ.

Heatgenerationfrombothsolidandgaseousbiomassinclu-desthegenerationinindustrialheatingfacilitiesandheatgenerationfromfuelwoodforheatingandhotwaterpreparati-oninhouseholdstotalling14171TJ.

208


Tijekom2011.godineuHrvatskojsusepeletiproizvodiliuosampogona.Ukupnikapacitetproizvodnjepeletaiznosioje138000tonagodišnje,odčegajeiskorištenopreko90posto.Odukupneproizvedenekoličinepeletau2011.godinipreko95postojeplasiranonastranatržišta,amanjijedioiskorištennadomaćemtržištu.

Kapacitetproizvodnjebriketajeprocijenjennaoko35793tonagodišnje,alinjihovaproizvodnjaseuglavnomobavljaperiodičnopremadostupnojsirovini–otpaduizdrvno-pre-rađivačkeindustrije.Briketise,također,velikomvećinomplasirajunastranotržište.

Kapacitetproizvodnjedrvenogugljenatemeljisenapodaci-madobivenimodproizvođača.URepubliciHrvatskojpostojisamojedanindustrijskiproizvođačdrvenogugljenakojiproi-zvodivišeod2/3godišnjeproizvodnjeusvojimkapacitetima,dokostaloproizvedudesecisrednjihimalihproizvođačadrvenogugljena.

In2011pelletsareproducedineightfacilities.Totalinstalledcapacityforpelletproductionismorethan138000t/yr,outofwhichmorethan90%isutilisedduring2010.Morethan95%ofthetotalpelletsproductionwasexportedwhilelittlewasplacedonthedomesticmarket.

Woodenbriquettescapacityisestimatedatsome35793t/yr whileitsactualproductionishighlydependentonthefeed-stockavailability–wastefromwoodprocessingindustry.Briquettesarealsomostlyexported.

Dataonproductionofcharcoalarecollectedindirectcontactwithproducers.Thereisonlyoneindustrialcharcoalprodu-cerinCroatia,thathasproducedmorethan2/3ofthetotalannualcharcoalproductionin2011.Therestoftheproducti-onbelongstoadozenmiddleandnumeroussmallcharcoalproducers.

8.5. Proizvodnjakrutihbiogoriva

Tablica | Table 8.5.1. Proizvodnja krutih biogoriva u Hrvatskoj 2011. godine | Solid biofuel production in Croatia for 2011

Vrsta krutog biogoriva Solid bioefuels

Proizvodnja Production

Drveni peleti Wood pellets

125974t

Drveni briketi* Wood briquettes*

33915t

Drveni ugljen Charcoal

4350t

Drvena sječka Wood chops

319564t

Ogrjevno drvo Firewood

2162900m3

Izvor | Source: Državni zavod za statistiku, EIHP procjena | estimation

8.5 SolidBiofuelProduction

209


8.6. Proizvodnjatekućihbiogoriva

UkupniproizvodnikapacitetibiogorivauHrvatskojsukrajem2011.godineostalinaraziniod64000tonabiodizelagodišnje.

Tijekom2011.godineuHrvatskojjeproizvedeno7551tonebiodizelaili0,283PJ,odčegaje34,4postoplasiranonadomaćetržište.

8.6 LiquidBiofuelProduction

TotalcapacitiesforliquidbiofuelsinCroatiainlate2011areinthelevelof64000tonsperyearofbiodiesel.

During2011,inCroatia,7551tofbiodieselwasprodu-cedor0.283PJ,outofwhich34.4%shareendedupatthedomesticmarket.

ENERGETSKA UČINKOVITOST ENERGY EFFICIENCY

9

213

ENERGY IN CROATIA 20119 ENERGY EFFICIENCY

Energetskaučinkovitostanaliziranajezasektorekućanstava,uslužnogsektoraizgradarstva,poljoprivrede,građevinarstva,industrijeiprometa.Temeljnipokazateljisuneposrednapotrošnjaenergijetebrutododanavrijednost(BDV)kaozna-čajkarastapojedinegrupepotrošačaenergije,aosimnjihuobzirsuuzetiiindekspoboljšanjaenergetskeučinkovitostiODEX,indeksenergetskeintenzivnosti,odnosprimarneifinalneenergetskeintenzivnostiteenergetskaintenzivnostistrukturnimakroekonomskiefekt.

9.1. Indeksiitrendovi

IndekspoboljšanjaenergetskeučinkovitostiODEXjeprihva-ćeniindikatoručinkovitostiuanalizikorištenjaenergije.Onuosnovipredstavljaponderiraniprosjekspecifičnogindeksapotrošnjeenergijezaodabranegraneenergetskihpotrošača.Sastojiseoddvadijela:agregiranogitehničkogindeksa.Agregiraniindekspromatrautjecajrazličitihčimbenikakojiutječunapotrošnjuenergije,alinisudirektnovezanizaenergetskuučinkovitostpoputklimatskihutjecaja,promjenaugospodarskojiindustrijskojstrukturiipromjenamaustiluživota(poputpovećanjapovršinekućanstva).Tehničkiindeksjepovezansenergetskomučinkovitosti.

IndekspoboljšanjaenergetskeučinkovitostiODEXodređenjezapojedinesektorepotrošnjeenergije(industrija,promet,kućanstva)izaukupnogospodarstvo(svegrupeneposred-nihpotrošačaenergije).Ovajindeksodređenjenatemeljupodatakaopromjenamapotrošnjeenergijeupodsektorimailipremanamjenipotrošnjeenergijeupromatranomvremen-skomrazdoblju.

Upromatranomrazdobljuod1995.do2011.godineuočljivojesmanjenjeindeksapoboljšanjaenergetskeučinkovitosti,odnosnopoboljšanjeenergetskeučinkovitostizaukupnogos-podarstvouHrvatskojza15,6posto.Takvojpozitivnojpro-mjenidopriniojepadsvihindeksa,anajvišesektoraindu-strijeisektoraprometa.Treba,međutimuočitiporastODEX-azaprometnakon2008.godine,štojenegativnoutjecaloinaukupniindekspoboljšanjaenergetskeučinkovitosti.Naslici9.1.1.prikazanojekretanjeODEX-azapojedinesektorenepo-srednepotrošnjeenergije.

Energyefficiencyisanalyzedforgroupsofenergyconsumersintheresidentialandservicessector,publicservice(buil-dings),agriculturalandconstructionsectors,industrialandtransportsectors.Thebasicindicesherearedirectenergyconsumptionandgrossvalueadded(GVA),asthecharacte-risticofgrowthofanindividualenergyconsumptiongroup,andbesidesthem,theindexofenergyefficiencyenhancementODEX,theindexofenergyintensity,theprimarytofinalenergyintensityratioandenergyintensityandstructuralmacroecono-miceffectaretakenintoaccount.

9.1. IndicesandTrends

TheenergyefficiencyindexODEXistheadoptedindicatorinthedevelopedpracticeoftheenergyuseanalysis.Basically,itisaweightedaverageofthespecificconsumptionindexforselectedbranchesofenergyconsumers.Itconsistsoftheaggregateindexandthetechnicalindex.Theaggregateindexconsidersvariousinfluencesthatarenotlinkedtoenergyefficiency,suchasclimatefluctuations,changesineconomicandindustrystructures,lifestylechanges(increaseinsizeofdwelling),whilethetechnicalindexislinkedtoenergyefficiency.

TheODEXindexisdefinedatthelevelofaparticularsector(industry,transport,households),oratthelevelofthewholeeconomy(allfinalconsumers).Itisobtainedonthebasisoftheinformationonconsumptionchangesatdetailedlevels,bysubsectorsorend-use,observedoveragivenperiodoftime.

Intheregardedperiodbetweentheindexyear1995and2011,notableisthedecreaseoftheenergyefficiencyindexintheeconomyasawhole,for15,6%.Thismostlyduetothedropofallindices,mostlyfortransportandindustry.However,heincreaseoftheODEXforthetransportsectorafter2008shouldbenoted,whichhadanegativeimpactonthetotalenergyefficiencyimprovementindex.Figure9.1.1.showstheODEXvariationsforallconsumptionsectors.

214

ENERGIJA U HRVATSKOJ 2011.9. ENERGETSKA UČINKOVITOST

Slika | Figure 9.1.1. Indeks poboljšanja energetske učinkovitosti ODEX za sve sektore potrošnje | Energy efficiency index ODEX for all sectors – Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 9.1.2. Indeksi energetske intenzivnosti u razdoblju od 1995. do 2011. godine | Energy intensity indices between 1995 and 2011 – Izvor | Source: EIHP

70

75

80

85

90

95

100

105

110

115

120

125

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Poljoprivreda/Agriculture Industrija/Industry Gra evinarstvo/Construction Usluge/ServicesKu anstva/Households Promet/Transport Ukupno/All sectors

70

75

80

85

90

95

100

105

110

1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

Industrija - Total industry Promet - Transport Ku anstva - Households Ukupni ODEX - Global ODEX

215


Slika | Figure 9.1.3. Odnos primarne i finalne energetske intenzivnosti od 1995. do 2011. | Primary to final energy intensity ratio from 1995 to 2011 – Izvor | Source: EIHP

Slika | Figure 9.1.4. Energetska intenzivnost i strukturni makroekonomski efekt 1995.–2011. (1995=100) | Energy intensity and structural macroeconomic effect 1995–2011 (1995=100) – Izvor | Source: EIHP

80

85

90

95

100

105

110

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Primarna intenzivnost/Primary intensity Finalna intenzivnost/Final intensity

85

90

95

100

105

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Ostvarena intenzivnost Uz intenzivnost iz 1995 Intenzivnost 1995

strukturni efekt

efekt jedini ne potro nje

216


Praćenjeenergetskeintenzivnostivezanezaekonomskepokazateljejealternativninačinprikazivanjaučinkovitostipotrošnjeenergijeupojedinimsektorima.Energetskainten-zivnostodređenajekaoomjerukupnepotrošnjeenergijeupojedinompodsektoruibrutododanevrijednostiostvareneunutartogpodsektora.

Naslici9.1.2.prikazanojekretanjeenergetskihintenzivnostizapojedinesektoreneposrednepotrošnjeenergijeurazdobljuod1995.do2011.godine.U2011.godinijeuočljivnastavaktrendovaizprethodnograzdobljazavećinusektora.Uodnosunaprethodnugodinuenergetskaintenzivnostjesmanjenauindustrijiiprometudokjeuostalimsektorimaonapovećana.Akosepromatrajusvisektorizajednoostvarenojetekneznat-nopovećanjeenergetskeintenzivnostiuodnosunaprethodnugodinu.

Natemeljuodnosaukupnepotrošnjeenergijeibrutodoma-ćegproizvodailineposredne(finalne)potrošnjeenergijeibrutodomaćegproizvoda,izvodisepokazateljprimarneilifinalneenergetskeintenzivnosti.Kretanjeprimarneifinalneenergetskeintenzivnostiurazdobljuod1995.do2011.godineprikazanojenaslici9.1.3.Uodnosunaprethodnugodinuintenzivnostukupnepotrošnjeenergijejesmanjena,dokjeintenzivnostfinalnepotrošnjeenergijepovećana.

Indeksienergetskeintenzivnostisupokazateljipromjenaukorištenjuenergijepojediničnomproizvoduiliusluziipro-mjenauspješnostiuostvarenjutržišnevrijednostiproizvodailiusluge.Dakle,nanjihutječestrukturniefektiefektjedinič-nepotrošnje.Ostvarenaenergetskaintenzivnostuspoređujesesintenzivnošćuiz1995.godine,tj.pretpostavljenapotroš-njaenergijeupromatranojgodinikakvabibilapostignutasrazinomintenzivnostiiz1995.godinepremaostvarenombrutodomaćemproizvoduudanojgodini.Timeserazlučujeutjecajstrukturnogefekta,tj.tržišnogpokazateljaiutjecajefektajediničnepotrošnje,odnosnopokazateljaenergetskeučinkovitosti.Pokazateljenergetskeintenzivnostiiutjecajstrukturnogmakroekonomskogefektado2011.prikazanjenaslici9.1.4.U2011.godinistrukturnepromjeneimalesupozitivanučinaknasmanjenjeenergetskeintenzivnosti,dokjeutjecajjediničnepotrošnjeenergijeuzrokovaonegativantrendporastaenergetskeintenzivnosti.

Thealternativedepictionoftheefficiencyofindividualcon-sumptionsectorsisdonethroughtrackingtheirenergyintensityinrelationtoeconomiccharacteristics.Theenergyintensitygivestheratiooftotallyconsumedenergyandgrossvalueaddedwithinaspecificsectorfortheyearobserved.

Thefigure9.1.2.depictstheenergyintensityindicesforindi-vidualsectorsofdirectenergyconsumptionintheperiodfrom1995.to2011.In2011,thecontinuationofthetrendsfromthepreviousperiodforthemajorityofsectors.Comparedwiththeyearbefore,theenergyintensityhasdecreasedinindustryandtraffic,whileinothersectorsithasincreased.Ifallsectorsareregardedjointly,onlyaslightincreaseoftheenergyefficiency,incomparisontotheyearbefore,hasoccurred.

Theprimarytofinalenergyintensityratioisderivedbasedontheratiooftotalenergyconsumptionandgrossdomesticproduct,orfinalenergyconsumptionandGDP.Theprimarytofinalenergyintensityratiofrom1995to2011isgiveninFigure9.1.3.Comparedwiththeyearbefore,theintensityofthetotalenergyconsumptionhasdecreased,whiletheintensityoffinalconsumptionhasincreased.

Theenergyefficiencyindicespresentthechangesofenergyuseperunitofproductorserviceandchangesofefficiencyimprovementsinobtainingthemarketvalueofaproductorservice.Assuch,theyareinfluencedbothbystructuraleffectandunitconsumptioneffect.Theeffectiveenergyintensityisbeingcomparedwiththeintensityfrom1995,i.e.withtheenergyintensityintheregardedyearsupposedwiththeintensitylevelfrom1995bytheGDPfromthegivenyear.Bythat,theinfluenceofthestructuraleffect,i.e.amarketindicator,isdistincted,aswellastheinfluenceoftheunitconsumptioneffect,i.e.theenergyefficiencyindicator.Theenergyintensityandstructuralmacroeconomiceffectsupto2011.arepresentedinFigure9.1.4.In2011,thestructuralchangeshavehadapositiveimpacttothedecreaseofenergyintensity,whiletheinfluenceoftheunitenergyconsumptionhadcausedanegativetrendinenergyintensityincrease.

217


9.2.Energetskaučinkovitostuzgradarstvu

Zgradesunajvećipojedinačnipotrošačenergijeipredstavljajuvelikineiskorištenipotencijalzaenergetske,ekonomskeiekološkeuštede.Smanjenjeenergetskepotrošnjeuzgradamadirektnoutječenatroškoveživotaiodržavanjazgrada,poveća-vakomforiprodužuježivotnivijekzgrada.

Povećanjeenergetskeučinkovitostiuzgradamadoprinosipovećanjustandardaživota,gospodarskomrazvoju,razvojuindustrije,zapošljavanjuivećojkonkurentnosticijelenacional-neekonomije.

U2011.godiniusektoruopćepotrošnje,ukojemsunajvećipotrošačizgrade–kućanstvaiusluge–bilježimolaganipadpotrošnjefinalneenergijeodčak1,0postouodnosuna2010.godinu.Finalnapotrošnjaenergijeuzgradamau2011.godiniiznosilaje111,40PJ,štopredstavlja42,98postoukupneenergetskepotrošnjeu2011.godini,kojaiznosi259,19PJ.Ukupnapotrošnjausektoruopćepotrošnjeu2011.godiniiznosilaje127,25PJ.

Uočljivjeznačajanpadpotrošnjeenergijeusektoruindustrijeiprometa,štojeutjecalonaukupanpadpotrošnjeuodnosuna2010.godinuza2,5posto,nozgradesuidaljenajvećipoje-dinačnipotrošačenergije.

Sobziromdaseusektoruzgradarstvamoguostvaritinajvećeenergetskeuštede,nužnojesveaktivnostizapovećanjeener-getskeučinkovitostiprioritetnousmjeritiupravonapodručjeenergetskeobnovepostojećihzgradaigradnjusuvremenihgotovonulaenergetskihzgrada.

9.2. EnergyEfficiencyinBuildings

Buildingsarethelargestsingleconsumerofenergyandhavegreatuntappedpotentialforenergy,economicalendecologicalsavings.Reductionofenergyuseinbuildingsinfluenceslivingcostandbuildingmaintenanceexpenses,increasescomfortandlenghtensthebuildinglifespan.

Increasedenergyefficiencyofthebuildingscontributestohigherlivingstandard,economicgrowth,industrialdevelopment,employmentandcompetitivenesofnationaleconomy.

Slowdropinfinalenergyconsumptioninothersectorswherebuildingsarethemostsigniicanconsumershasbeenregiste-redin2011.by1,0percentcomparedto2010.Finalenergyconsumptioninbuildingswas111,40PJfor2011.,repre-senting424,98percentoftotalenergyconsumptionin2011.totaling259,19PJ.Totalenergyconsumptioninotersectorsin2011.was127,25PJ.

Lowerenergyconsumptioninindustryandtransportationisobvious,affectingtotaldropinconsumptionby2,5percentcomparedto2010.,butthebuildingsremainsinglelargestenergyconsumer.

Consideringthefactthatlargestenergysavingscanbereachedinbuildings,itisnecessarytodirectalltheactivitiesinenergyefficiencytowardsupgradeofexistingbuildingsandconstructi-onofnearlyzeroenergynewbuildings.

Slika | Figure 9.2.1. Udio kućanstva i usluga u sektoru opće potrošnje u Republici Hrvatskoj 2011. godine | The share of households and services in other sectors in the Republic of Croatia 2011 – Izvor | Source: EIHP



Poljoprivreda - Agriculture8%

Gra evinarstvo - Construction4%

218


Energetskacertifikacijazgrada,odnosnoklasifikacijaiocje-njivanjezgradapremapotrošnjienergijedanasjezakonskaobvezazasvezgradenatržištunekretninauRepubliciHrvatskoj.Energetskimcertificiranjemzgradadobivajusetransparentnipodaciopotrošnjienergijeuzgradamanatržištu.Energetskacertifikacijazgradapostajeznačajanmar-ketinškiirazlikovnielementzazgradenatržištuvećuprocesuplaniranjaizgradnje.IspravljenaDirektiva2010/31/EUoener-getskimsvojstvimazgrada-EPBDII-uvodiseuobaveznuprimjenukrozizmjenuzakonodavnogokvirateuvođenjaoba-vezaenergetskogcertificiranjazasvezgradekojesegrade,prodajuiliiznajmljuju.

Uvodiseiobavezaenergetskihpregledagrađevinakojaseprotežena:javnisektorzazgradejavnogsektoraijavnurasvjetu;velikepotrošačezagrađevinekojekoristezaobav-ljanjesvojedjelatnosti;drugepotrošačekojiimajustatuskorisnikasredstavaFondazazaštituokolišaienergetskuučinkovitost,kadjeobvezaenergetskogpregledautvrđenaugovoromsFondomuskladusopćimaktomFonda.

PotrebazaprilagodbomgrađevinskeindustrijezahtjevimaEPBDIIzaizgradnjugotovonulaenergetskihzgradaod2020.godinezahtijevapostupnopostroživanjezahtjevazanovezgrade,kaoirekonstrukcijepostojećihzgradautrogodišnjimkoracima2012.,2015.i2018.godinekakobiseizbjeglizna-čajnipotresinatržištunaglimpromjenamazahtjeva.

Energycertificationofthebuildings,orappraisalandclassifi-cationofthebuildingsacocrdingtoenergyuseismandatoryforallbuildingsintherealestatemarketinCroatia.Energycertificationproducestransparentinformationonenergyconsumptioninbuildings.Energycertificationisbecomingstrongmarketinganddifferentiationtoolforthebuildingseveninthedesignprocess.AmendedDirective2010/31/EUofenergyperformanceofthebuildings-EPBDII-isimple-mentedthroughchangesinlegalframeworkandmandatoryenergycertificationforallnewbuildingsandbuildingsbeingsoldorleasedatthemarket.

Energyauditsofthebuildingshasbeenextendedto:publicsectorforthepublicbuildingsandpubliclighting;largecon-sumersforthebuildingsusedfortheiractivities;otherusersfundedbytheEnvironmentalprotectionandenergyefficiencyfundwhentheenergyauditshavebeenstipulatedbyFundsregulations.

AdaptationofconstructionindustrytoEPBDIIrequirementsfornearlyzeroenergybuildingsfrom2020.requiresgradualincreaseinbuildingrequirementsfornewbuildingsandreconstructionofexistingbuildingsinthreeyearperiodsin2012.,2015.and2018.inordertoavoidmajormarketdisturbances.

Slika | Figure 9.2.2. Udio ukupne potrošnje u zgradarstvu u 2011. godini u ukupnoj potrošnji finalne energije | The share of total energy consumption in buildings in 2011 in the final energy consumption – Izvor | Source: EIHP

Ukupna potro nja energije u zgradama - Total energy consumption in buildings43,0%



Industrija - Industry18%Promet - Transport

32,8%

219


Tablica | Table 9.2.1. Projekcija mogućih ušteda finalne energije do 2020. u sektoru zgradarstva provedbom preporučenih mjera povećanja energetske učinkovitosti | Projection of potential savings of final energy until 2020 in the building sector by applying recommended energy efficiency enhancing measures

UKUPNE UŠTEDE FINALNE ENERGIJE | SAVINGS OF TOTAL FINAL ENERGY 2010. 2015. 2020.

STAMBENE ZGRADE | RESIDENTIAL BUILDINGS PJ

Donošenje propisa za novogradnju 2006. godine | Adoption of regulations for new

buildings in 20061,522 1,506 1,493

Novi propisi za novogradnju u 2012., 2015. i 2018. | New regulation for new

buildings to be adopted in 2012, 2015 and 20180,000 0,260 0,954

Energetska obnova 3% postojećih stambenih zgrada god. | Energy renovation of

3% of existing residential buildings in year0,000 6,154 12,793

Povećanje broja stambenih zgrada s gotovo nultom potrošnjom | Increasing

number of residential buildings with nearly zero energy0,000 0,036 0,064

UKUPNO STAMBENE | TOTAL RESIDENTIAL BUILDINGS 1,522 7,957 15,304

ZGRADE JAVNE NAMJENE | PUBLIC BUILDINGS PJ


buildings in 20060,144 0,142 0,140

Energetska obnova javnih zgrada do 2010. godine | Energy renovation of public

buildings before 20100,009 0,009 0,009



Energetska obnova 3% postojećih javnih zgrada god. | Energy renovation of 3% of

existing public buildings in year0,000 0,419 0,991

Povećanje broja javnih zgrada s gotovo nultom potrošnjom | Increasing number of

public buildings with nearly zero energy0,000 0,011 0,020

UKUPNO ZGRADE JAVNE NAMJENE | TOTAL PUBLIC BUILDINGS 0,153 0,637 1,363

NESTAMBENE ZGRADE KOMERCIJALNE NAMJENE | NON-RESIDENTIAL COMMERCIAL BUILDINGS PJ


buildings in 20060,492 0,486 0,479



Energetska obnova 3% postojećih komercijalnih zgrada god. | Energy renovation of

3% of existing commercial buildings in year0,000 1,178 2,722

Povećanje broja komercijalnih zgrada s gotovo nultom potrošnjom | Increasing

number of commercial buildings with nearly zero energy0,000 0,039 0,069

UKUPNO NESTAMBENE ZGRADE KOMERCIJALNE NAMJENE |

TOTAL NON-RESIDENTIAL COMMERCIAL BUILDINGS0,492 1,890 3,963

SVEUKUPNO | GRAND TOTAL 2,167 10,484 20,630

220


Nacionalniokvirniciljuštedaenergijeuneposrednojpotroš-njidefiniranjeu1.NAPEnU(Nacionalniakcijskiplanzaener-getskuučinkovitost)uskladusmetodologijompropisanomuDirektivi2006/32/ECoenergetskojučinkovitostiiener-getskimuslugamateodgovarauapsolutnomiznosu9postoreferentneneposrednepotrošnjeenergije,kojajeodređenakaoprosječnapotrošnjaenergijeurazdobljuod2001.do2005.godine.PremapodacimaDržavnogzavodazastatistiku,Popisustanovništvaiz2001.godinetepodacimaoukupnoizdanimgrađevinskimdozvolamaiizgrađenimzgradamaurazdobljuod2001.do2011.godineuRepubliciHrvatskojjeu2011.godinievidentiranoukupno150,64milijunačetvor-nihmetarakorisnepovršinestambenihzgrada.Ukupnakva-draturanestambenihzgradaprocijenjenajepremaenerget-skojbilanciHrvatskeipodacimaobrojuizdanihgrađevinskihdozvolaiizgrađenojpovršiniurazdoblju1994.-2010.godineteiznosiu2011.godini43,38milijunačetvornihmetarakori-snepovršine.Odtogajeoko9,58milijunačetvornihmetarakorisnepovršinezgradajavnenamjene,ilioko22postoukupnepovršinenestambenihzgrada,ilioko5postoukupnepovršinezgrada.

Pretpostavljasedaćeseenergetskaobnovazgradatemeljitiprvenstvenonazgradamagrađenimprije1987.godine,sprosječnompotrošnjomtoplinskeenergijezagrijanje200-250kWh/m2.Uzpretpostavkudasesvakegodineobnovi3postopovršinezgrada,odnosnooko5milijunam2,tedasespecifičnagodišnjapotrošnjatoplinskeenergijezagrijanjesmanjisprosječnih200-250kWh/m2na25-50kWh/m2,uzdoprinosgradnjenovihzgradaod10postogodišnjeugotovonulaenergetskomstandarduistrožuzakonskuregulativu,ostvarilebiseuštedefinalneenergijeu2020.odoko20,60PJ,čimebisepribližilinacionalnomciljuod22,76PJener-getskihuštedau2020.godini.Postavljeniciljevisuizrazitoambiciozniiteškoostvarivibezsustavnogikontinuiranogpristupaprovedbiibezosiguravanjasnažnihmehanizamafinanciranja.

9.3. Energetskaučinkovitostuindustriji

U2011.godinijeprimjetanznatnijiporastenergetskeinten-zivnostiu:drvnojindustriji,proizvodnjigumeiplastike,indu-strijinemetalnihmineralaiproizvodnjitransportnihsredstava.Drvnaindustrijajeimalau2011.godiniosjetanporastinten-zivnostiod35posto.Proizvodnjagumeiplastiketeindustrijanemetalnihmineralaimajusličnetrendoveporastaodoko26posto,dokproizvodnjatransportnihsredstavaiindustrijaprimarnihmetalaimajuneštomanjiporastenergetskeinten-zivnostiodoko17posto.

ThenationalframeworkobjectiveofenergysavingsinfinalconsumptionisdefinedintheNAPEnU(NationalActionPlanforEnergyEfficiency)inaccordancewiththemethodologysetoutintheDirective2006/32/EConenergyefficiencyandenergyservices.Initsabsoluteamount,itcorrespondsto9%ofreferentfinalconsumptionofenergy,whichisdefinedasaverageenergyconsumptionintheperiod2001–2005.BasedonthedatafromtheCroatianBureauofStatistics,the2001populationcensusandthenumberontotalconstructionpermitsandbuildingsconstructedintheperiod2001-2010intheRepublicofCroatia,registeredtotalusefulsurfaceinresidentialbuildingsin2010was149.38millionofsquaremeters.Totalfloorareaofnon-residentialbuildingsisestima-tedbasedontheenergybalanceofCroatiaandthenumberofissuedconstructionpermitsandconstructedsurfacesintheperiod1994to2010.In2010,usefulsurfaceofbuildingswas43.38millionsquaremeters,outofwhichabout9.58millionsquaremetersbelongedtopublicbuildings,orabout22%ofusefulsurfaceofnon-residentialbuildings,orabout5%oftotalbuildings’surface.

Itisassumedthattheenergyrenovationsofthebuildingswillbebasedprimarilyonthebuildingsbuiltbefore1987,withaverageconsumptionofthermalenergyforheatingof200-250kWh/m2.Assumingthateachyear3%orabout5millionm2ofthebuildings’surfaceisrenovated,andthattheaverageannualconsumptionofthermalenergyforheatingisdecrea-sedfromtheaverage200-250kWh/m2downto25-50kWh/m2,andwithanannualadditionof10percentofnewly-builtsurfaceinnearlyzero-energystandard;withmorerigorouslegislation,theeffectivesavingsoffinalenergywouldamounttoabout20.60PJin2020.Withthis,wewouldgetclosertothenationalobjectiveofenergysavingsof22.76PJin2020.Thetargetsthataresetupareveryambitiousandnoteasilyachievablewithoutasystematicandcontinualapproachtotheimplementationandwithoutputtinginplacestrongfinan-cingmechanisms.

9.3. EnergyEfficiencyinIndustry

Asignificantincreaseofenergyintensityin2011isnotedinthesurveyedbranchesofthewoodindustry,rubberandplasticsproduction,non-metallicmineralsandtransportequipmentindustry.Thewoodindustryhashadanotableintensityincrea-seof35%in2011.Therubberandplasticsproductionandthenon-metallicmineralsindustryhadthesimilarincreasetrendsofabout26%,whilethetransportequipmentandprimarymetalsindustryhadabitlessincreaseof17%.

221


Zaodnosenergetskeintenzivnostiineposrednepotrošnjeenergijeuindustrijipromatrajusepokazateljizapojedinegraneza2011.godinuuodnosunaprethodnu2010.Ukupnapotrošnjaenergijeuindustrijiu2011.godinibilježipadod6,1postouodnosunaprethodnugodinu.Porastneposrednepotrošnjeenergijebilježe:drvnaindustrijas13,2postouzmalenporastopsegaproizvodnjeod1,1posto;proizvod-njametalatroši5,2postovišeenergijeuzporastopsegaproizvodnjeod1,6posto,astrojogradnjatroši4postovišeenergijeuz2postovećiopsegproizvodnje.Najvećipadupotrošnjienergijebilježiseuindustrijicementaod16,5posto,proizvodnjinemetalnihmineralaod12,8postoteuindustrijičelikaod11posto.Smanjenjaopsegaproizvodnjeu2011.godinisuutimgranamaiznosila:3,5posto,2,6postoi7,7posto.

Regardingtherelationshipbetweentheenergyintensityandthefinalenergyconsumptioninindustry,theindicatorsforindivi-dualbranchescanbeconsidered,foryear2011inrelationto2010.Totalenergyconsumptioninindustryin2011hasthe6,1%decreasecomparedwiththeyearbefore.Theincreaseofdirectenergyconsumptionhashappenedinwoodindustry,of13,2%,withthesmallproductionamountincreaseof1,1%,themetalsproductionconsumes5,2%moreenergywiththeproductionamountincreaseof1,6%,themachineryproductionconsumes4%moreenergywiththeproductionamountincre-aseof2%.Thebiggestdropinenergyconsumptionisnotedincementindustry,16,5%,non-metallicminerals,12,8%,andinsteelindustry,11%.Theproductionamountdecreasesforthesebranchesare3,2%,2,6%and7,7%.

Slika | Figure 9.3.1. Energetska intenzivnost industrijskih grana od 1995. do 2011. (indeks 1995=100) | Energy intensities of manufacturing industry branches in the period 1995 - 2011 (index 1995=100) – Izvor | Source: EIHP

Najvećipadenergetskeintenzivnostibilježi:kemijskaindu-strijaod44posto,zatimtekstilnaikožarskaindustrijaodoko25postoteostalaindustrijaod13posto.Promjenaenerget-skeintenzivnostiindustrijskihgranau2011.godiniprikazanajenaslici9.3.1.

Thebiggestdecreaseofenergyintensityhashappenedinthechemicalindustry,of44%,thenintextiles,clothingandleather,of25%,andotherindustries,of13%.Thechangesinenergyintensitiesoftheindustrialsectorsin2011aregiveninFigure9.3.1.

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011

prerađivačka industrija - manufacturing industry

industrija hrane, pića i duhana - food, beverage, tobacco

tekstilna i kožarska industrija - textiles, clothing, leather drvna industrija - wood industry

papirna industrija - paper and printing

kemijska industrija - chemicals industrija nemetalnih minerala - non metallic minerals

industrija primarnih metala - primary metals strojogradnja i industrija metalnih proizvoda - machinery & metal products

proizvodnja transportnih sredstava - transport equipment ostala proizvodnja - other manufacturing

222


60

70

80

90

100

110

120

130

140

1995

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

Kemijska industrija - chemicals Ind. nemet. min - non metallic Industrija cementa - cementIndustrija papira - paper Prehrambena ind. - food Strojogradnja - machinery & fabricated met.Gra evinarstvo - construction Prera iva ka ind. - total manuf. Industrija ukupno - total industry

Theenergyefficiencyoftheenergyconsumptioninindustryin2011iskeepingtheslightincreasetrendfromtheyearsbefore,whichmeansadropinODEX.Thechemicalindustryhastheefficiencyincreaseof8%,thepaperindustryofabout5%,andcementindustryaswellasthetotalmanufacturingindustry,ofabout3%.Otherregardedindustrialbrancheshaveaslightincreaseofthisindicator,i.e.thedecreaseinefficiencyofenergyuse.

TheenergyefficiencyindexODEXoftheindustryispresentedinFigure9.3.2.

Energetskaučinkovitostpotrošnjeenergijeuindustrijiu2011.godinizadržavablagitrendporastaizprethodnihgodina,štoznačidaljnjesmanjenjeindeksaODEX-a.Kemijskaindustrijabilježipovećanjeučinkovitostiod8posto,industrijapapiraodoko5posto,aindustrijacementakaoicjelokupnaprera-đivačkaindustrijaod3posto.Ostaleprikazaneindustrijskegraneimajublagiporastovogindeksa,odnosnosmanjenjeučinkovitostipotrošnjeenergije.

IndeksenergetskeučinkovitostiODEXzaindustrijuprikazanjenaslici9.3.2.

Slika | Figure 9.3.2. Indeks energetske učinkovitosti ODEX u industriji (1995.–2011.) | Energy efficiency index ODEX for industry (1995–2011) – Izvor | Source: EIHP

9.4.Energetskaučinkovitostuprometu

SektorprometajejedanodnajintenzivnijihpotrošačaenergijeuRepubliciHrvatskoj,aiubudućnostiseunjemuočekujebržirastpotrošnjenegokodostalihsektora.Urazdobljuod1991.do2011.godineudiopotrošnjeprometnogsektoraufinalnojpotrošnjiporastaojes21na33posto,štoukazujenavelikipotencijalzaprovedbumjeraenergetskeučinkovitosti.

9.4.EnergyEfficiencyinTransportSector

ThetransportsectorinCroatiaisoneofthemostsignificantconsumersofenergynowadaysandinthenearfutureafastest-growingtrendinconsumptioncanbeexpectedinthissector.Intheperiodbetween1991and2011theshareoftransportsectorconsumptioninthefinalconsumptionrosefrom21%to33%,indicatinggreatpotentialforimplementingenergyefficiencymeasures.

223


Republika Hrvatska Republic of Croatia

EU 27

Potencijalizapovećanjeučinkovitostiležeuglavnomuopti-miranjustrukturetransportnihoblika,uštovećemiskorištava-njukapaciteta(povećanjeloadingfaktora)teimplementacijištoučinkovitijihmotoraivozila,kaoiuodgovarajućimreži-mimavožnje.

Od2007.godinekadajepostignutamaksimalnapotrošnjagorivauiznosuod91,07PJbilježisekontinuiranipaditonaiznosod86,6PJ2010.godinitena84,97PJu2011.godini.Glavniuzročnikovojpromjenitrendapotrošnjeenergije,proizlaziizglobalneekonomsko–financijskekrizeukojujeHrvatskaušlaudrugojpolovici2008.godine,štosemani-festiralokrozmanjupotrebuzamobilnošću,asamimtimeimanjompotrošnjomgoriva.

Osnovnipokazateljenergetskeučinkovitostiuprometujesvakakostrukturapojedinihoblikaprijevozateje,primjerice,većiudioprijevozateretaželjeznicompokazateljvišegstupnjaenergetskeučinkovitostiuteretnomprometu.

StrukturatonskihkilometarauprijevozuteretapokazujedajeuRepubliciHrvatskojprimarnioblikcestovnipromet,iakojesamastrukturapojedinihoblikaprijevozajošuvijekpovoljnijauodnosunaEU27.

Slika | Figure 9.4.1. Struktura tonskih kilometara u transportu tereta u Republici Hrvatskoj 2011. i EU 27 2010. | Modal structure of cargo transport in the Republic of Croatia (2011) and EU 27 (2010) – Izvor | Source: DZS,

Directorate-General for Energy and Transport, Eurostat

Thepotentialsforanenergyefficiencyincreaseinthissectoraretobefoundmostlyinoptimizationofmodalstructure,ingreatercapacityutilization(loadfactorincrease)andinimplementationofmoreenergyefficientenginesandvehicles,aswellasappropriatedrivingregimes.

Sinceyear2007whenmaximumfuelconsumptioninCroatiaamounting91,07PJwasachieved,continuousreductioninconsumptionto86,6PJin2010,respectively84,97PJin2011hasbeenrecorded.Themainreasonforthisnegativetrendisderivedfromtheglobaleconomic-financialcrisiswhichhitCroatiainsecondhalfof2008,whichgeneratedlesserneedformobility,andthuslowerfuelconsumption.

Oneofthebasicindicatorsofenergyefficiencyinthetran-sportsectorismodalstructurei.e.theshareofdifferenttran-sportmodes.Forinstance,theshareofrailtransportcom-paredtoroadtransportisanindicatorofenergyefficiencyinfreighttransport.

Thestructureoftonekilometers(tkm)infreighttransportshowsthattheprimarytransportmodeinfreighttransportintheRepublicofCroatiaisroadtransport,althoughtheCroatiangeneralmodalstructureisstillmorefavorablethanthemodalstructureoftheEU27.

Željeznički prijevoz - Railway transport18,9%

Cestovni prijevoz - Road transport69,3%

Cjevovodni transport - Pipelines11,5%

Prijevoz na unutarnjim vodenim putovima - Inland waterways0,4%

Zračni prijevoz - Air transport0,02%

16,1%


Cjevovodni transport - Pipelines5,0%

Prijevoz na unutarnjim vodenim putovima - Inland waterways6,1%

0,1%

Željeznički prijevoz - Railway transport

Zračni prijevoz - Air transport

224


Potrebnojenaznačitidajeizpromatranjaizuzetpomorskiiobalniprometkojidajedonekleiskrivljenuslikujerzbogvelikeprijeđeneudaljenostiumeđunarodnombrodskompri-jevozudolazidovelikogudjelatonskihkilometarauEU27.

Ustrukturiputničkihkilometara(procjenazacestovniprometosobnimvozilimauRepubliciHrvatskojnatemeljubrojaregistriranihosobnihvozila,prosječnegodišnjeprijeđeneudaljenostiiprosječnepopunjenostivozila),sukladnoočeki-vanjima,prevladavacestovniprometosobnimvozilima.

UdiocestovnogprometaosobnimvozilimauRepubliciHrvatskojjenižinegouslučajuEU27.

Slika | Figure 9.4.2. Struktura putničkih kilometara u prijevozu putnika u Republici Hrvatskoj 2011. i EU 27 2010. | Modal structure of passenger transport in the Republic of Croatia (2011) and EU 27 (2010) – Izvor | Source:

DZS, Directorate-General for Energy and Transport, Eurostat, EIHP

Urazdobljuod1995.do2008.godinezabilježenojegotovokonstantnopovećanjebrojasvihvozilauRepubliciHrvatskojsprosječnomgodišnjomstopomrastaod4,8posto.Brojregistriranihosobnihvozilau1995.godiniiznosioje817229dokjekrajem2008.godinedostigaobrojkuod1537876.U

ItshouldbementionedthatseaandcoastaltransportareexcludedfromthiscomparisoninordertoavoidadistortedpictureduetolargedistancescoveredintheinternationalseatransportresultinginalargenumberoftkmcomparedtoothertransportmodesinEU27.

Asexpected,themodalstructureofpassengerkilometers(withanestimationfortheroadtransportwithprivatecarsinCroatiabasedonthenumberofregisteredprivatecars,averageannualmileageandaveragevehicleoccupancy)showsthehighestshareofprivatecarsintotalpassengerkilometers(pkm).

TheshareofprivatecarsinroadtransportintotalpkminCroatiaissomewhatlowercomparedtotheEU27.

Between1995and2008intheRepublicofCroatiathenumberofregisteredprivatevehiclesalmostcontinuouslyincreasedwithanaverageyearlyincreaseof4.8percent.Thus,thenumberofregisteredprivatecarsincreasedfrom817229in1995to1537876in2008.In2009,forthe

Republika Hrvatska Republic of Croatia

EU 27

7,7%


Pomorski i obalni prijevoz - Sea and costal transport0,6%

8,2%

21,8%


Pomorski i obalni prijevoz - Sea and costal transport8,6%

23,4%





225


Slika | Figure 9.4.3. Broj osobnih vozila na 1 000 stanovnika u Republici Hrvatskoj | Number of private cars per 1,000 inhabitants in the Republic of Croatia – Izvor | Source: DZS, Directorate-General for Energy and Transport,

Eurostat

2009.godinijepoprviputazabilježenpadbrojaregistriranihosobnihvozila,kojijenastavljeniu2010.godiniukojojjebiloregistriranoukupno1517079(štopredstavljapribližno346osobnihvozilana1000stanovnika,odnosnopribližnosvakitrećistanovnikRepublikeHrvatskeposjedujeosobnovozilo).Situacijasemalopopravilau2011.godinikadajeregistriranopribližno358osobnihvozilana1000stanovnika.

URepubliciHrvatskojjeupromatranomrazdoblju(1995.–2011.)ostvarenoznačajnopovećanjeudjeladizelskihauto-mobilauukupnombrojuosobnihvozila,pričemusezadržaodaljnjipozitivantrend(ukupnopovećanjebrojadizelskihautomobilaiznosiloječak279posto).Ustrukturiukupnogbrojaosobnihvozila,udiobenzinskihautomobilasmanjioses80,5postou1995.godinina60,7postou2011.godini,dokjeutomistomrazdobljuudiodizelskihautomobilaporastaosa17,5na36posto.Udiovozilaspogonomnaukapljeninaftniplin(UNP)porastaojes2,0postou1995.godinina3,3postou2011.godiniteseukupanbrojUNPvozilaprocjenjujenaoko50622.

veryfirsttimeafter1993adropintotalregisteredcarswasrecorded.Declinehascontinuedin2010with1517079registeredcars(presentingapproximately346vehiclesper1000inhabitants,whichmeansthateverythirdinhabitantofCroatiaownsacar).Thesituationhasslightlyimprovedin2011whenapproximately358vehiclesper1000inhabitantswereregistered.

IntheRepublicofCroatiaintheperiodbetween1995–2011therewasasignificantincreaseoftheshareofdiesel-runpassengercarsintotalstockofcars(totalnumberofdiesel-runcarsincreasedby279percentoverall),withafurtherupwardtrend.Inthetotalpassengercarstockstructure,theshareofgasoline-runcarsdecreasedfrom80.5percentin1995to60.7percentin2011,whiletheshareofdiesel-runcarsincreasedfrom17.5percentupto36percent.Theshareofliquefiedpetroleumgas(LPG)-runcarsincreasedfrom2.0percentin1995yearupto3.3percentin2011,andthetotalnumberofLPGvehiclesin2011isestimatedat50622.

0

100

200

300

400

2000. 2005. 2011.

Broj

oso

bnih

voz

ila/ti

s. s

tano

vnik

a

226


Slika | Figure 9.4.4. Struktura osobnih vozila prema vrsti pogonskog goriva (1995.–2011.) | Structure of the cars by fuel type (1995–2011) – Izvor | Source: MUP, EIHP

Ustrukturidizelskihautomobila,najvećiudiotijekompro-matranograzdobljazauzimajuvozilaukategorijiod1,3–2,0litre,unatočnajbržerastućojkategorijidizelskihvozilazapre-minemotoraiznad2,0litre.Glavnustrukturubenzinskihottoautomobilatakođerčineoniizkategorijeod1,3–2,0litrezapreminemotora,štoujednopredstavljanajbržerastućukategorijuovihautomobila.

Navedenastrukturaupućujenaevidentnepromjeneunavikamakupacaupogledupotrebezasvevećimijačimvozilima,dokseistovremenorelativnodobroudovoljavajukriterijinabaveenergetskiučinkovitijihvozila,krozsvevećiudiodizelskihautomobila.Mehanizampozitivnestrukturalnepromjeneutemeljenjeisključivonatržišnimprincipimaitoprekopovoljnijecijenedizelskoggorivatijekompromatranograzdoblja,daklebezposebnihpoticajnihmjera.

Ukupnapotrošnjaenergijeuprometuu1995.godiniiznosilaje49,94PJ,au2011.godinijetajiznosporastaona84,97PJ.Timejeostvarenukupanporastpotrošnjeod70postoupromatranomrazdobljusprosječnimgodišnjimpovećanjemod4,9posto.

Inthestructureofdieselcarsprevailcarswithenginevolumesbetween1.3–2.0liters,despitefastestgrowingcategoryofdieselvehicleswithenginevolumesgreaterthan2.0liters.Majorityofgasolinepoweredcarsconstituteottoenginesincategorybetween1.3–2.0litersrepresentingatthesametimefastestgrowingcategoryofgasolinecars.

Mentionedstructureindicatescostumersbehaviorchangeswithrespecttotheneedsforgreaterandmorepowerfulvehicles,whileatthesametimepositiveenergyefficiencytrendhasbeenkeptbypurchasingmoreefficientvehicles(largershareofdiesel-runcars).Thispositivestructuralchangemechanismisestablishedpurelyonmarketbasedprinciplesbyprovisionofmorefavorablepricesofdieselfuelonthemarketovertheperiod,hencewithoutpresenceofanyotherincentivemeasures.

Totalenergyconsumptioninthetransportsectorin1995amounted49,9PJ,andincreasedto84,97PJin2011.Thus,totalconsumptionincreasedby70percentintheperiodbetween1995-2011withanaverageyearlygrowthof4,9percent.

0%

25%

50%

75%

100%

1995. 2000. 2005. 2010. 2011.

3%3%1%1%2%

36%35%31%

21%18%

61%62%68%

78%81%

Benzinski automobiliDizelski automobiliUNP automobili

227


Ucestovnomprometujeu1995.godiniostvareno85,5postoodukupnepotrošnjeenergijeuprometnomsektoru,dokjetajudiou2011.godiniporastaona90,2posto.Udiopotrošnjegorivaudomaćemzračnomprometusmanjenjes7,3na5,8posto.Istovremenosepotrošnjaenergijesmanjivalaiuželje-zničkomprometus4,4na2,1postoteudomaćemvodenomprometus2,8na1,9posto.

Roadtransportmade85,5percentofthetotalconsumptionin1995,whilein2011itincreasedto90.2percent.Atthesametime,theshareofconsumptionofdomesticairtransportdecreasedfrom7,3percentto5,8percent,andtheshareofrailtransportdecreasedfrom4.4percentin1995to2.1percentin2011aswellastheshareofthedomesticwatertransportwhichdecreasedfrom2.8percentto1,9percent.

Slika | Figure 9.4.5. Struktura ukupne potrošnje goriva po obliku prijevoza | Fuel consumption by transport mode Izvor | Source: EIHP

Pokazatelji energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1995.-2011. godine

IzsmjernicaDirektive2006/32/EZEuropskogparlamentaiVijećaod5.travnja2006.godineoučinkovitostikorištenjakrajnjeenergijeienergetskihuslugaproizašlajeODYSEEmetodologija,kojapredstavljastandarduvalorizacijitrendovaenergetskeučinkovitostiprekoODEXindeksa.

IndeksODEXagregiratrendoveenergetskeučinkovitostisvakogtransportnogmodauzasebnomindikatorunarazinicijelogsektora.Kodosobnihvozilaseenergetskaučinkovitostiskazujekrozspecifičnupotrošnjugoriva(l/100km).Uteret-

Transport energy efficiency indicators in Croatia for the period 1995 – 2011

TheEuropeanDirective2006/32/EConEnergyEnd-UseEfficiencyandEnergyServicesguidelineshasdeliveredODYSEEmethodology,whichrepresentsstandardintheeva-luationofenergyefficiencytrendsthroughtheODEXindex.

IndexODEXaggregatestrendsofenergyefficiencyofeachtransportmodewithaseparateindicatoronthelevelofthewholesector.Energyefficiencyoftheprivatecarsisexpressedthroughthespecificfuelconsumption(l/100km).

0%

25%

50%

75%

100%

1995. 2011.

Cestovni promet - Road transporteljezni ki promet - Rail transport

Doma i zra ni promet- Domestic air transportDoma i vodeni promet- Domestic water transport

228


nomprometu(kamioniilakadostavnavozila)seupotrebljavajediničnapotrošnjapotonskomkilometru,sobziromnatodajeglavnaaktivnostusmjerenanaprijevozroba.Uputnič-komprijevozu(autobusni,željeznički,zračni)seenergetskaučinkovitostnajčešćeiskazujekrozjediničnupotrošnjupoputničkomkilometru.

Urazdobljuod1995.do2011.godineindeksenergetskeučinkovitosti(ODEX)zacjelokupanprometnisektorsmanjioseza18,6posto.Najvećinapredakostvarenjeukategorijizračnogprometaitozačak54,1posto,čemujedoprinijeloznačajnopovećanjepopunjenostipoglavitouputničkomprometu.

Poboljšanjeučinkovitostikamionailakihdostavnihvozilaiznosiloje7,0posto,dokseukategorijiosobnihvozilaODEXsmanjioza16,3posto.

Slika | Figure 9.4.6. Indeks poboljšanja energetske učinkovitosti ODEX u prometnom sektoru Republike Hrvatske | Energy efficiency index ODEX in the transport sector in the Republic of Croatia – Izvor | Source: EIHP, Odyssee – Indicators

Infreighttransport(trucksandlightdeliveryvehicles)unitconsumptionpertonkilometerisusedasareference,giventhefactthatthemainactivityisfocusedonthetransportofgoods.Inpassengertransport(bus,rail,air)theenergyeffi-ciencyisusuallyexpressedthroughtheunitconsumptionperpassengerkilometer.

Intheperiodfrom1995to2011,energyefficiencyindex(ODEX)roseby18.6percent.Mostofthisimprovementcamefromtheairtransport,even54.1%,whatcouldbemainlyacknowledgedduetosignificantincreaseofoccupancyespe-ciallyinthepassengertransport.

Efficiencyoftrucksandlightdutyvehiclesamounted7.0per-centwhileODEXofcarsdecreasedby16.3percent.

0

20

40

60

80

100

120

1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Automobili / Cars Kamioni i laka dostavna vozila / Trucks & light duty vehiclesAutobusi / Buses Motocikli i mopedi / Motorcycles and mopedseljeznica / Railways Zra ni promet / Air transport

Ukupno / Total

229


EMISIJE ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI U ZRAK IZ ENERGETSKOG SEKTORAAIR POLLUTANT EMISSIONS FROM ENERGY SECTOR

10

233

ENERGY IN CROATIA 201110 AIR POLLUTANT EMISSIONS FROM ENERGY SECTOR

Krajemsedamdesetihgodina,Konvencijomoprekogranič-nomonečišćenjuzrakanavelikimudaljenostima(CLRTAP)iPrvomsvjetskomkonferencijomoklimi,počinjesesustavnoanaliziratiutjecajčovjekanaokoliš.Analizeukazujunazna-čajandoprinosantropogenihemisijaizenergetskogsektoranazakiseljavanje,eutrofikaciju,prizemniozontenaglobalnozatopljeneipromjenuklime.

10.1.Međunarodneobveze

HrvatskajeratificiralaCLRTAPkonvenciju(Narodnenovine-Međunarodniugovori,broj1/1992).UokviruCLRTAPkonvencijedonesenojeviševažnihprotokolazaenergetiku,aovdjesekomentirajuobvezeizProtokolaosuzbijanjuzakise-ljavanja,eutrofikacijeiprizemnogozona,ratificiranogusvib-nju2008.godine.OvimProtokolomseograničavaemisijaSO2,NOx,NMVOCiNH3radismanjenjazakiseljavanja,eutro-fikacijeiprizemnogozona.ProtokoljeprenesenueuropskozakonodavstvoDirektivom2001/81/EZonacionalnimvršnimemisijama,auhrvatskuregulativuUredbomoemisijskimkvotamazaodređeneonečišćujućetvariuRepubliciHrvatskoj(„Narodnenovine“,br.141/08).CiljevipostavljeniuokviruUredbeoemisijskimkvotamasu,izmeđuostalog,ograničitiemisijuSO2narazinuod70kt,aemisijuNOxna87kt-dokraja2010.godineteodržavatiemisijenavedenihonečišću-jućihtvariispodpropisanihrazinanakon2010.godine.

HrvatskajestrankaOkvirnekonvencijeUjedinjenihnarodaopromjeniklime(UNFCCC)od1996.godine,natemeljuodlukeHrvatskogsaboraoratifikaciji(„Narodnenovine-Međunarodniugovori“,br.2/1996),preuzevšiopsegsvojeodgovornostiuokviruPriloga1UNFCCCkonvencije.Hrvatskajeutravnju2007.godineratificiralaProtokolizKyotaitimepreuzelaobvezusmanjenjaemisijestakleničkihplinovaizantropogenihizvoraza5posto,urazdobljuod2008.do2012.godine,auodnosunareferentnu1990.godinu.

EUimaaktivnuuloguupronalaženjurješenjazaproblemklimatskihpromjenapajepreuzelaobvezusmanjenjaemisijestakleničkihplinovaodnajmanje20postodo2020.godineuodnosunaemisijuiz1990.godine.Sukladnorezultati-maistraživanjaMeđuvladinogtijelazaklimatskepromjene(IPCC),potrebnasuznatnovećasmanjenjaemisijado2050.godine,takodaEUplanirasmanjitiemisijestakleničkihpli-novazanajmanje80posto.Hrvatskaće,kaobudućačlanicaEuropskeunije,slijeditipolitikuEU-aupodručjuklimatskihpromjena.

Inthelate1970s,theConventiononLong-RangeTransboundaryAirPollution(CLRTAP)andtheFirstWorldClimateConferencesawthebeginningofsystematicanalysesofanthropogenicimpactontheenvironment.Theresultsindi-cateasignificantcontributionofanthropogenicemissionsfromenergysectortoacidification,eutrophicationandground-levelozone,aswellastotheglobalwarmingandclimatechange.

10.1 Internationalobligations

CroatiaratifiedtheCLRTAPConvention(OfficialGazette-InternationalAgreements,1/92).WithintheframeworkoftheCLRTAPConventionseveralprotocolsofrelevanceforenergyissueswereadopted.Herewecommentonthecom-mitmentsderivingfromtheProtocoltoAbateAcidification,EutrophicationandGround-levelOzone,ratifiedinMay2008.ThisProtocollimitsSO2,NOx,NMVOCandNH3emissionsinordertoreduceacidification,eutrophicationandground-levelozone.TheProtocolwastransposedinEUlegislationbyDirective2001/81/EConnationalemissionceilings,butinCroatianlegislationbyRegulationonemissionceilingsforcertainatmosphericpollutantsintheRepublicofCroatia(OfficialGazette,141/08).Basedontheobligationsaccor-dingtotheRegulationonemissionceilings,theemissionreductionstargetsare,amongothers,tolimiteSO2emissionsonthelevelof70ktandNOxemissionon87ktby2010,aswellasfortheperiodbeyondtheyear2010.

TheCroatianParliamentratifiedtheUnitedNationsFrameworkConventiononClimateChange(UNFCCC)in1996(OfficialGazette–InternationalAgreements,2/96)bywhichCroatia,asasignatoryparty,hasassumedthescopeofitscommitmentswithintheframeworkoftheAnnex1totheConvention.CroatiaratifiedtheKyotoProtocolintheApril2007.AccordingtotheKyotoProtocol,Croatiahastheobli-gationtoreducetheemissionsofgreenhousegases(GHG)fromanthropogenicsourcesby5percentintheperiodfrom2008to2012,inrelationtothebaseyear1990.

TheEUhasanactiveroleinworkingoutsolutionsfortheclimateissueandistakenthecommitmentofsignificantGHGemissionreduction,atleastby20percentby2020incom-parisonto1990.AccordingtotheresultsofinvestigationsofIntergovernmentalPanelonClimateChange(IPCC),theneededemissionreductionsuntil2050shouldbesignifi-cantlylarger.Consequently,EUplantoreduceGHGemissionbyatleast80percent.Croatia,asafutureEUmember,willfollowEUclimatechangepolicy.

234

ENERGIJA U HRVATSKOJ 2011.10. EMISIJE ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI U ZRAK IZ ENERGETSKOG SEKTORA

10.2.Emisijeuzrak

NacionalniproračunemisijaSO2,NOx,česticaiostalihone-čišćujućihtvariizrađujeseprimjenomAE-DEMprogramskogpaketaiEMEP/CORINAIRmetodologije,azapotrebeCLRTAPkonvencije.EmisijaCO2idrugihstakleničkihplinovaodre-đujeseprimjenomIPCCmetodologijerazvijeneuokviruUNFCCCkonvencije.ZaprikupljanjepodatakapotrebnihzaproračunnacionalnihemisijauzrakzaduženajeAgencijazazaštituokoliša,aproračunseizrađujeusuradnjistvrtkomEKONERG–Institutzaenergetikuizaštituokoliša.

ZaenergetikujesvakakonajznačajnijepratitiemisijeSO2,NOx i CO2,ainteresantnojeprikazatiiemisiječesticaiakojenjihovnegativniutjecajnazdravljeiekosustavuglavnomlokalnogkaraktera.PlinoviSO2 i NOx,osimpotencijalnoštetnogdjelovanjanazdravlje,poznatisukao„kiseli”plinovijernjihovomtransformacijomprilikomdaljinskogtransportanastajukiselisastojci,kojisetaložeizatmosfereuoblikumokrog(kiselekiše)isuhogtaloženja.Osimzakiseljavanja,NOxsudjelujeuprocesueutrofikacijeistvaranjutroposferskogozona.Sdrugestrane,stakleničkiplinCO2jenajznačajnijiantropogeniuzročnikglobalnogzatopljenja.

PregledemisijaSO2,NOx,česticaiCO2uHrvatskoj,zaraz-dobljeod1990.do2011.godine,danjenaslikama10.2.1i10.2.2.Prikazanesuemisijeizstacionarnihimobilnihener-getskihizvorateemisijeizneenergetskihsektora(industrijskiprocesi,poljoprivreda,otpad...),uznapomenudasurezultatiza2011.godinupreliminarni.

EmisijeuslijedizgaranjagorivaimajudominantanutjecajnaukupneemisijeSO2,NOx i CO2.Premapreliminarnimrezultatimaproračunaza2011.godinu,emisijeSO2subile51posto,aemisijeNOx24postonižeodlimitapostavljenihuokviruUredbeoemisijskimkvotama.Emisijačesticauposljednjihnekolikogodinajevariralanaraziniodoko30kt,dokjeemisijaCO2bilanižazaoko3postouodnosunaprethodnugodinuizaoko11postonižaodrazineemisijeu1990.godini.Smanjenjeemisijauzrakjeuglavnomposlje-dicapadagospodarskihaktivnostiuposljednjihnekolikogodini.

10.2 Airemissions

NationalinventoryofSO2,NOx,particlesandotherpollutantemissionsispreparingusingtheAE-DEMprogrammepacka-geandEMEP/CORINAIRmethodology,followingtheCLRTAPConvention.CO2andothergreenhousegasesarecalculatedusingtheIPCCmethodology,developedwithintheframeworkoftheUNFCCCConvention.CroatianEnvironmentAgencyisresponsibleforgatheringdataforcalculationsofnationalairemissions,whilecalculationhasbeenconductedincoope-rationwithEKONERG-EnergyResearchandEnvironmentalProtectionInstitute.

SO2,NOxandCO2representthemostimportantpollutantswhicharetobemonitoredintheenergysector.Itisalsointerestingtoshowparticleemissions,despitetheirnega-tiveinfluenceonhealthandecosystemaremainlyoflocalimportance.Besidestheirpotentialharmfuleffectonhealth,SO2andNOxgasesarealsoknownas“acid“gasesastheytransformduringtheremotetransportanddevelopacidcomponentswhichareaccumulatingfromtheatmosphereaswet(acidrains)ordrydepositions.NOxalsogenerateseutrophicationandtroposphericozone.Ontheotherhand,thegreenhousegasCO2isthemajoranthropogenicsourceoftheglobalwarming.

TheoverviewofSO2,NOx,particleandCO2emissionsfromCroatiafortheperiodfrom1990to2011isgiveninFigures10.2.1and10.2.2.Theemissionsoriginatefromstationaryandmobileenergysourcesandfromnon-energysectors(industrialprocesses,agriculture,waste,etc.).Notethatthedatafor2011arepreliminary.

TheemissionsfromfuelcombustionhaveadominantinfluenceonthetotalnationalSO2,NOxandCO2emissions.Accordingtothepreliminaryresultsfor2011,SO2emissionswerebelowfor51percent,whileNOxemissionswerebelowfor24percentincomparisonwiththelimitssetoutintheRegulationonemissionceilings.Particleemissionsfluctuateinlastfewyearsaround30kt.CO2emissionswerelowerfor3percentincomparisonwiththeemissionsinpreviousyearand11percentlowerthantheemissionsin1990.Thedownwardtrendinairpollutantemissionsismostlyacon-sequenceofeconomicactivitiesdeclineinthelastfewyears.

235


Slika | Figure 10.2.1. Trend emisija SO2 i NOx u Republici Hrvatskoj | Trends in SO2 and NOx emissions in the Republic of Croatia – Izvor | Source: EKONERG, EIHP

Slika | Figure 10.2.2. Trend emisija čestica i CO2 u Republici Hrvatskoj | Trends in particle and CO2 emissions in the Republic of Croatia – Izvor | Source: EKONERG, EIHP

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

140000

160000

180000

1990.1995.2000.2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010. 2011.* 1990.1995.2000.2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010. 2011.*

t

Stacionarni energetski izvori - Stationary energy sources Mobilni energtski izvori - Mobile energy sources Neenergetski izvori - Non-energy sources Uredba o emisijskim kvotama - Regulation on emission ceilings

Uredba o emisijkim kvotama - Regulation on emission ceilings

NOxSO2

Uredba o emisijkim kvotama - Regulation on emission ceilings

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000

1990.1995.2000.2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.2011.* 1990.1995.2000.2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.2011.*

t (če

stic

e/pa

rtic

les)

; 103 t

(CO 2)

Stacionarni energetski izvori - Stationary energy sources Mobilni energtski izvori - Mobile energy sources Neenergetski izvori - Non-energy sources

CO2čestice/particles

236


Slika | Figure 10.2.3. Trend emisija SO2 uslijed izgaranja goriva | Trend in SO2 emissions from fuel combustion Izvor | Source: EKONERG, EIHP

10.2.1. Emisija SO2

Sumporovdioksid(SO2)jepoznatkao„kiseli”plinjernje-govomtransformacijomuatmosferiprilikomprijenosanadaljinunastajukiselispojevi,kojisetaložeteuzrokujuzakise-ljavanjetlaipovršinskihvoda.

PremapreliminarnimrezultatimaemisijaSO2izenergetskogsektorau2011.godiniiznosilaje32,0kt,štojeuodnosuna2010.godinunižeza17posto,auodnosuna1990.godinunižeza81posto.Prosječnagodišnjastopasmanjenjaemisijeurazdobljuod2006.do2011.godineiznosilaje10,4posto.

Sektoristacionarneenergetikesudjelovalisus95postouukupnojemisijiizenergetikeu2011.godini.NajvišeSO2 seemitiralozbogizgaranjaupostrojenjimazaproizvodnjuitransformacijuenergijeito64posto.Emisijauslijedizgaranjauindustrijiigrađevinarstvudoprinosilajeukupnojemisijeizenergetike20posto,doksumalaneindustrijskaložištadopri-nosilaoko11posto.Cestovniivancestovniprometdoprinosilisuemisijis4odnosno1posto.Podvancestovnimprometomsepodrazumijevazračni,željezničkitepomorskiiriječnipromet.DoemisijeSO2dolaziiizneenergetskihizvora(3-9posto,ovisnoogodini)itonajvišeizproizvodnihprocesa.

10.2.1 SO2 emissions

Sulphurdioxide(SO2)isalsoknownas“acid”gas,becausewhentransportedoverlongdistancesitstransformationsintheatmosphereproduceacidcompoundswhichformwetordrydepositionscausingacidificationofsoilandsurfacewaters.

Accordingtothepreliminaryresults,SO2emissionsfromfuelcombustionamountedto32.0ktin2011,whichisby17percentlessthantheemissionsin2010and81percentbelowtheemissionin1990.Averageannualdecreaserateintheobservedperiodfrom2006to2011was10.4percent.

Stationaryenergysectorscontributedwith95percenttototalemissionsfromallenergysubsectorsin2011.Thedominantsubsectorwereenergyproductionandtransformationplantswitha64percentshare.Combustioninmanufacturingindu-striesandconstructioncontributedwitharound20percent,whilecombustioninsmallnon-industrialfurnacescontributedwith11percent.Roadandoff-roadtransportyield4percentand1percentemissions,respectively.Off-roadtransportconsistsofaviation,railwaysandnavigation.Therewerealsonon-energySO2emissions(from3to9percent,dependingontheyear),mostlyfromproductionprocesses.

0

40000

80000

120000

160000

200000

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.*

t

Postrojenja za proizvodnju i transformaciju energije - Energy production and transformation plants Neindustrijska ložišta - Non-industrial combustion furnaces Industrija i građevinarstvo - Manufacturing industries and construction Cestovni promet - Road transport Vancestovni promet - Off-road transport

237


Tablica | Table 10.2.1. Emisija SO2 iz energetskih podsektora za razdoblje od 2006. do 2011. godine | SO2 emissions from energy subsectors in the period from 2006 to 2011

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.* 2011./10. 2006.-11.

tona metric tons %

Postrojenja za proizvodnju i transfor-maciju energije | Energy production and transformation plants

30228 39029 31959 36 737 19668 20555 4,5 -7,4

Neindustrijska ložišta | Non-industrial combustion furnaces

4 465 3490 3070 3 443 3 323 3 423 3,0 -5,2

Industrija i građevinarstvo | Manufacturing industries and construction

12192 10658 9944 7291 13073 6491 -50,3 -11,8

Cestovni promet Road transport

7922 8 674 6905 6 285 1966 1 182 -39,9 -31,7

Ostali mobilni izvori Other mobile sources

528 542 585 500 349 359 2,7 -7,4

UKUPNO TOTAL

55 335 62394 52 463 54 257 38380 32009 -16,6 -10,4

Izvor | Source: EKONERG, EIHP *preliminarni rezultati | preliminary results

10.2.2. Emisija NOx

EmisijaNOxobjedinjujeemisijeNOiNO2.PoredtogaštoemisijaNOxutječenazakiseljavanjeieutrofikaciju,uatmos-ferishlapivimorganskimspojevimaiostalimreaktivnimplinovima,uzprisutnostSunčevogzračenjasudjelujeiustvaranjutroposferskogozona.

EmisijaNOxizenergetike,premapreliminarnimrezultatimaza2011.godinu,iznosilaje59,5kt,štoje7postonižeuodnosunaemisijuizprethodnegodine,dokjeuodnosuna1990.godinunižeza35posto.Prosječnagodišnjastopasmanjenjaemisijeuposljednjihšestgodinajeiznosila3,6posto.

U2011.godini,dominantanizvoremisijeNOxbiojecestovnipromet(41posto).VancestovniprometjedoprinosioukupnojemisijiNOxizenergetikesoko5posto.Uukupnojemisijiizenergetikeu2011.godini,sektoristacionarneenergetikesudjelovalisus54posto,itoizgaranjegorivauindustrijiigrađevinarstvu(32posto),zatimizgaranjegorivaupostro-jenjimazaproizvodnjuitransformacijuenergije(16posto)

TrendemisijaSO2izstacionarnihimobilnihenergetskihizvora,zarazdobljeod1990.do2011.godine,prikazanjenaslici10.2.3,azaposljednjih6godinaiutablici10.2.1.

10.2.2 NOx emissions

EmissionofNOxincludesNOandNO2emissions.Inadditiontocausingacidificationandeutrophication,NOxemission,incombinationwithvolatileorganiccompoundsandotherreactivegasesandinconditionofsolarradiation,contributestotheformationoftroposphericozoneaswell.

Accordingtothepreliminarydatafor2011,NOxemissionsfromfuelcombustionwere59.5kt,whichis7percentlessthanthelevelofemissioninthepreviousyearand35percentlessthanin1990.Averageannualdecreaserateinthelastsixyearswas3.6percent.

Intheyear2011,roadtransportwasdominantsourcesofNOx emissionswith41percent.Off-roadtransportcontributedtototalNOxemissionsfromenergywitharound5percent.Stationaryenergysectorscontributedwith54percenttototalenergyemissionsin2011.Themostsignificantstationaryemissionsourcewascombustioninindustryandconstructi-on(32percent),followedbyandenergyproductionandtran-sformationplants(16percent)andfuelcombustioninsmall

ThetrendinSO2emissionsfromstationaryandmobileenergysources,fortheperiodfrom1990to2011,isshowninFigure10.2.3andforthelast6yearsinTable10.2.1.

238


temalaneindustrijskaložišta(7posto).Neenergetskiizvori(proizvodniprocesiipoljoprivreda)doprinosilisuemisijiNOx relativnomalos4-13posto.TrendemisijaNOxprikazanjenaslici10.2.4iutablici10.2.2.

Slika | Figure 10.2.4. Trend emisija NOx uslijed izgaranja goriva | Trend in NOx emissions from fuel combustion Izvor | Source: EKONERG, EIHP

Tablica | Table 10.2.2. Emisija NOx iz energetskih podsektora za razdoblje od 2006. do 2011. godine | NOx emissions from energy subsectors in the period from 2006 to 2011

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.* 2011./10. 2006.-11.

tona metric tons %


11 323 13679 11 477 11470 9484 9508 0,3 -3,4


3 673 3 228 3 371 3 544 3 774 3896 3,2 1,2


21 574 23 657 25 245 21 776 21 433 18 768 -12,4 -2,7


32003 31929 30861 27699 26 281 24 483 -6,8 -5,2


2989 3067 3 418 3404 2945 2891 -1,8 -0,7

UKUPNO TOTAL

71 561 75560 74 371 67894 63916 59547 -6,8 -3,6


non-industrialfurnaces(7percent).Non-energysources(productionprocessesandagriculture)contributedrelativelylittletototalNOxemissions(4-13percent).ThetrendinNOx emissionsisshowninFigure10.2.4andTable10.2.2.

0

20000

40000

60000

80000

100000

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.*

t


239


10.2.3. Emisija čestica

Česticeseupravilutaložeblizuizvoraemisijeipredstavljajuuglavnomlokalniproblem.Jedinosenajsitniječestice,pro-mjeramanjegod2,5μm(PM2.5),moguprenijetivjetromitaložitinavećimudaljenostimaodizvorateosimlokalnogpredstavljajuiregionalniproblem.

Sukladnorezultatimapreliminarnogproračunaemisijaza2011.godinu,ukupnaemisijačesticaizenergetikeiznosilaje10,6kt,štojesmanjenjeuodnosuna2010.godinuod3posto,auodnosuna1990.godinunižeza44posto.Upro-matranomrazdobljuod2006.do2011.prosječnagodišnjastopasmanjenjaemisiječesticaiznosilaje2,2posto.

Trendemisijačesticaizenergetike,od1990.do2011.godine,prikazanjenaslici10.2.5,azarazdobljeod2006.do2011.godineiutablici10.2.3.

Slika | Figure 10.2.5. Trend emisija čestica uslijed izgaranja goriva | Trend in particle emissions from fuel combustion Izvor | Source: EKONERG, EIHP

10.2.3 Emission of particles

Particlesareusuallydepositedinthevicinityoftheemissionsourcesandaremainlyalocalproblem.Onlythesmallestparticles,withdiametersbelow2.5μm(PM2.5),canbetransportedbywindanddepositedatlargedistancefromtheirsource.Thus,theyrepresentnotonlyalocal,butalsoaregio-nalproblem.

Accordingtothepreliminaryresultsfor2011,totalparticleemissionfromenergyamountedto10.6kt,whichis3percentlowerthantheemissionsin2010and44percentlowerthantheemissionin1990.Intheanalysedperiodfrom2006to2011,averageannualdecreaseratewas2.2percent.

Thetrendinparticleemissionsfromenergysourcesfortheperiodfrom1990to2011isshowninFigure10.2.5,whiletheperiodfrom2006to2011ispresentedalsoinTable10.2.3.

0

4000

8000

12000

16000

20000

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.*

t


240


Tablica | Table 10.2.3. Emisija čestica iz energetskih podsektora za razdoblje od 2006. do 2011. godine | Particle emissions from energy subsectors in the period from 2006 to 2011

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.* 2011./10. 2006.-11.

tona metric tons %


1055 1 777 989 1 552 954 854 -10,4 -4,1


4082 3405 3 516 3 758 4 317 5 142 19,1 4,7


3 282 3 362 3240 2 811 3 228 2 264 -29,9 -7,2


3047 3031 2689 2 453 1999 1920 -3,9 -8,8


400 411 461 447 402 410 2,2 0,5

UKUPNO TOTAL

11 866 11987 10894 11019 10900 10591 -2,8 -2,2


Najvećiizvoremisiječesticaizenergetikeu2011.godinibilojeizgaranjeuneindustrijskimložištima(49posto),zatimslije-diizgaranjeuindustrijiigrađevinarstvu(21posto),ucestov-nomprometu(18posto),upostrojenjimazaproizvodnjuitransformacijuenergije(8posto)teuvancestovnomprometu(4posto).Neenergetskiizvoriemisiječesticasudjelujuuukupnimnacionalnimemisijamas28do70posto(ovisnoogodini),adominantnajeemisijauslijedasfaltiranjacesta.

10.2.4. Emisija CO2

Ugljikovdioksidjenajznačajnijiantropogenistakleničkiplin.PorastantropogeneemisijeCO2uzrokujepovećanjenjegovekoncentracijeuatmosferi(soko290ppmprijeindustrijskerevolucijenapreko380ppmdanas)teposljedičnodovodidoglobalnogzatopljenjaipromjeneklime.

Premapreliminarnimrezultatimaproračunaza2011.godinu,emisijaCO2izenergetikejeiznosila18,0milijunatona,štoje3postonižeodemisijeizprethodnegodineiza12postonižeodemisijeiz1990.godine.Prosječnigodišnjipademi-sijeCO2upromatranomrazdobljuod2006.do2011.godineiznosioje2,4posto.

TrendemisijeCO2uslijedizgaranjagorivatedoprinospoje-dinihenergetskihpodsektoraprikazanisunaslici10.2.6.iutablici10.2.4.

In2011,thedominantsourceofparticleemissionswascombustioninnon-industrialfurnaces(49percent),followedbyindustryandconstruction(21percent),roadtransport(18percent),energyproductionandtransformationplants(8per-cent)andoff-roadtransport(4percent).Non-energysourcescontributedtototalparticleemissionswith28to70percent(dependingontheyear),withdominantsourcesofemissionfromroadpavingwithasphalt.

10.2.4 CO2 emissions

GreenhousegasCO2isthemostimportantanthropogenicgre-enhousegas.DuetosignificantCO2emissionincrease,aswellastheincreaseinCO2concentrationsintheatmosphere(fromabout290ppmbeforetheindustrialrevolutiontoabove380ppmtoday),leadstotheglobalwarmingandclimatechange.

Accordingtothepreliminaryresultsfortheyear2011,CO2 emissionsfromtheenergysectoramountedtoaround18.0milliontons,whichis3percentlessthaninthepreviousyearand12percentlessthanin1990.Intheobservedperiodfrom2006to2011,theCO2emissiondecreasedbyanaverageannualrateof2.4percent.

ThetrendinCO2emissionsfromfossilfuelcombustion,aswellascontributionofindividualenergysubsectors,aregiveninFigure10.2.6andTable10.2.4.

241


Slika | Figure 10.2.6. Trend emisija CO2 uslijed izgaranja goriva | Trend in CO2 emissions from fuel combustion Izvor | Source: EKONERG, EIHP

Tablica | Table 10.2.4. Emisija CO2 iz energetskih podsektora za razdoblje od 2006. do 2011. godine | CO2 emissions from energy subsectors in the period from 2006 to 2011

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.* 2011./10. 2006.-11.

tisuća tona Thousand metric tons %


6 628 7 737 6705 6 373 5 884 6 248 6,2 -1,2


3630 3301 3 415 3 428 3480 3 255 -6,5 -2,2


4 181 4205 4198 3379 3 315 2791 -15,8 -7,8


5591 6011 5 866 5 873 5 673 5 434 -4,2 -0,6


278 286 320 312 286 289 1,4 0,8

UKUPNO TOTAL

20309 21540 20504 19365 18 637 18017 -3,3 -2,4


0

5000

10000

15000

20000

25000

1990. 1991. 1992. 1993. 1994. 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.*

103 t


242


Izstacionarnihenergetskihizvorau2011.godiniseemitiralo68postoemisijaCO2,ito35postoizpostrojenjazaproi-zvodnjuitransformacijuenergije,18postoizneindustrijskihložištate15postoizindustrijeigrađevinarstva.Cestovniprometjesudjelovaouemisijis30posto,avancestovnipromets2posto.Osimizenergetskogsektoradoemisijedolaziiizproizvodnihprocesabezizgaranjagoriva(najvišeizcementara)teizsektorapridobivanjaidistribucijefosilnihgoriva(izdvajanjeCO2izprirodnogplinanaCPSMolve),štozarazličitegodineiznosiod11do14postoukupneemisijeCO2uHrvatskoj.

SpecifičnifaktoremisijeCO2pokWhpotrošeneiliproizvede-neelektričneenergijevariraodgodinedogodine,aovisio:

• hidrometeorološkojsituacijiiproizvodnjielektričneenergi-jeizhidroelektrana

• proizvodnjiizostalihobnovljivihizvoraenergije

• uvozuelektričneenergije

• dobaviizNEKrško

• gubicimauprijenosuidistribuciji

• strukturifosilnihgorivakorištenihutermoelektranama,javnimiindustrijskimtoplanama

Utablici10.2.5.suprikazanispecifičnifaktoriemisijeCO2 poukupnopotrošenojiproizvedenojelektričnojenergijiuHrvatskoj.

In2011,stationaryenergysourcesemitted68percentofCO2,namely,35percentofCO2wereemittedfromenergyproduc-tionandtransformationplants,18percentfromnon-industrialcombustionfurnacesand15percentfrommanufacturingindustriesandconstruction.Roadtransportcontributedtototalenergyemissionswith30percent,whileoff-roadtransportcontributedwith2percent.Inadditiontotheenergysector,productionprocesseswithoutfuelcombustion(mainlycementindustry)andextractionanddistributionoffossilfuels(CO2 extractionfromnaturalgasinCPSMolve)arealsosignificantsourcesofCO2emissions,whichcontributionwith11to14percentintotalnationalCO2emissionsinCroatia.

SpecificCO2emissionfactorperkWhofconsumedorprodu-cedelectricityvariesfromyeartoyearanddependson:

• thehydrometeorologicalconditionsandproductionofelectricityfromhydropowerplants,

• theproductionfromotherrenewableenergysources,

• theelectricityimport,

• thedeliveryfromNPPKrško,

• thetransmissionanddistributionlosses,

• thestructureofcombustedfossilfuelsinthermalpowerplants,publicandindustrialCHPplants.

SpecificCO2emissionfactorsperkWhofconsumedandpro-ducedelectricityinCroatiaareshowninthetable10.2.5.

Tablica | Table 10.2.5. Specifični faktor emisije CO2 (kg/kWh) za razdoblje od 2006. do 2011. godine | Specific CO2 emission factor (kg/kWh) in the period from 2006 to 2011

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Prosjek | Average 2006.-11.

kg/kWh

Specifični faktor emisije CO2 po ukupno potrošenoj el. energiji u Hrvatskoj

Specific CO2 emission factor per total electricity consumption in Croatia

0,231 0,275 0,240 0,202 0,177 0,196 0,220

Specifični faktor emisije CO2 po ukupno proizvedenoj el. energiji u Hrvatskoj

Specific CO2 emission factor per total electricity production in Croatia

0,336 0,418 0,368 0,292 0,237 0,335 0,331


243


ENERGETSKE BILANCE ENERGY BALANCES

11

246

ENERGIJA U HRVATSKOJ 2011.11. ENERGETSKE BILANCE


11.1. Energetske bilance po IEA metodi | Energy Balances (IEA Method) 11.2. Energetske bilance po EUROSTAT metodi | Energy Balances (EUROSTAT Method)

Tablica | Table 11.1.1. Energetska bilanca za 2010. (IEA) | Energy Balance Table 2010 (IEA)

Uglje

n Co

al

Siro

va n

afta

Cr

ude

Oil

Deriv

ati n

afte

Pe

trol

eum

Pr

oduc

ts

Plin

ovita

go

riva

Gas

Vodn

e

snag

e Hy

dro

Geot

er.,

sunc

e,

vjet

ar |

Geo

th,

Sola

r, W

ind

Goriv

i OIE

i ot

p. |

Com

bst.

RES

& W

aste

Elek

trič

na

ener

gija

El

ectr

icity

Topl

insk

a en

ergi

ja

Heat

UKUP

NO

TOTA

L

1000 ten 1000 toe

Proizvodnja Production - 765,1 - 2214,7 716,3 24,0 495,9 - - 4216,0

Uvoz Imports 703,9 3681,2 1289,3 868,6 - - 4,7 574,7 - 7122,3

Izvoz Exports -0,6 - -1958,3 -393,1 - - -107,9 -164,9 - -2624,8

Bunker brodova International Marine Bunkers - - -6,1 - - - - - - -6,1

Saldo skladišta Stock Changes -17,1 2,0 -45,9 -57,8 - - 0,7 - - -118,1

Ukupna potrošnja Total Primary Energy Supply 686,2 4448,3 -720,9 2632,3 716,3 24,0 393,3 409,8 - 8589,3

Transferi Transfers - -138,2 138,2 - - - - - - -

Statističke razlike Statistical Differences 0 0 -0 0 0 0 0 0 0 0

Energetske transformacije Transformation Sector -536,8 -4310,2 4113,1 -681,3 -716,3 -12,0 -6,8 1203,9 298,6 -647,8

Javne elektrane Main activity Electricity Plants -532,7 - -15,4 -19,5 -715,6 -12,0 -0,5 942,1 - -353,5

Samostalne elektrane Autoproducer Electricity Plants - - - - -0,7 - - 0,7 - -

Javne toplane Main activity CHP Plants - - -104,1 -527,8 - - -3,4 222,7 224,7 -187,8

Samostalne toplane Autoproducer CHP Plants -4,1 - -23,4 -55,2 - - -3,0 38,4 - -47,3

Javne kotlovnice Main activity Heat Plants - - -27,3 -70,2 - - - - 73,8 -23,7

Gradske plinare Gas Works - - - -0,1 - - - - - -0,1

Rafinerije nafte Petroleum Refineries - -4310,2 4283,3 -8,5 - - - - - -35,4

Sektor energetike Energy Sector - - -441,2 -204,8 - - -0,9 -74,5 -16,5 -738,0

Proizvodnja nafte i plina Oil and Gas Extraction - - - -191,3 - - - -10,2 - -201,5

Rafinerije nafte Petroleum Refineries - - -441,2 -13,5 - - - -21,9 - -476,6

Elektr., toplane, kotlovnice Own Use in Electricity, CHP and HP - - - - - - - -38,5 -16,2 -54,7

Potrošnja za pump. vode Used for Pumped Storage - - - - - - - -3,9 - -3,9

Gubici distribucije Distribution Losses - - - -49,5 - - - -173,9 -36,6 -260,0

Neposredna potrošnja Final Consumption 149,4 - 3089,1 1696,7 - 12,0 385,6 1365,3 245,4 6943,5

Industrija Industry Sector 142,2 - 309,6 511,6 - - 58,6 311,2 45,2 1378,3

Željeza i čelika Iron and Steel 2,9 - 0,7 18,8 - - - 15,6 0,03 38,1

Kemijska i petrokemijska Chemical and Petrochemical 0,7 - 3,3 161,2 - - 0,02 41,5 13,0 219,7

Obojenih metala Non-Ferrous Metals - - 4,7 0,3 - - 0,1 6,1 - 11,3

Nemetalnih minerala Non-Metallic Minerals 121,9 - 97,5 107,4 - - 8,9 53,7 - 389,4

Transportnih sredstava Transport Equipment - - 4,2 2,2 - - 0,02 11,0 - 17,4

Strojogradnja Machinery 0,1 - 4,9 20,8 - - 0,2 26,9 7,9 60,7

Rudarstvo i kamenolomi Mining and Quarrying - - 20,0 0,4 - - - 4,0 - 24,4

Prehrambena i cigareta Food and Tobacco 16,6 - 35,1 128,0 - - 0,11 56,7 16,6 253,0

Papira i grafike Paper, Pulp and Print - - 12,0 45,5 - - 5,9 28,1 1,4 92,9

Drva i drvnih proizvoda Wood and Wood Products - - 1,2 7,8 - - 9,6 15,4 - 34,0

Građevinarstvo Construction - - 119,4 - - - 0,1 20,3 - 139,8

Tekstila i kože Textile and Leather - - 4,5 13,6 - - 0,02 12,7 1,0 31,8

Ostala Non-specified (Industry) - - 2,0 5,6 - - 33,5 19,3 5,3 65,8

Promet Transport Sector - - 2041,4 2,1 - - 2,7 22,9 - 2069,2

Međunarodni zračni International Civil Aviation - - 55,3 - - - - - - 55,3

Domaći zračni Domestic Air Transport - - 53,8 - - - - - - 53,8

Cestovni Road - - 1865,9 2,1 - - 2,7 - - 1870,7

Željeznički Rail - - 29,1 - - - - 20,9 - 50,0

Cjevovodni Pipeline Transport - - - - - - - 1,9 - 1,9

Domaći vodeni Internal Navigation - - 37,4 - - - - - - 37,4

Opća potrošnja Other Sectors 7,1 - 550,9 773,8 - 12,0 324,2 1031,2 200,2 2899,6

Poljoprivreda Agriculture - - 220,1 18,0 - - 0,1 5,9 1,2 245,3

Uslužni sektor Commerce and Public Services 1,0 - 97,4 157,7 - 6,8 2,7 453,4 45,2 764,1

Kućanstva Residential 6,2 - 233,4 598,1 - 5,2 321,5 572,0 153,9 1890,2

Neenergetska potrošnja Non-Energy Use - - 187,2 409,2 - - - - - 596,4

U ind., transf., energetici Non-Energy Use Ind/Transf/Energ. - - 166,4 409,2 - - - - - 575,6

-Sirovina za petrokem. ind. -Feedstock Use in Petchem. Ind. - - 56,5 409,2 - - - - - 465,7

U transportu Non-Energy Use in Transport - - 19,7 - - - - - - 19,7

U općoj potrošnji Non-Energy Use in Other Sectors - - 1,2 - - - - - - 1,2

248

ENERGIJA U HRVATSKOJ 2011.11. ENERGETSKE BILANCE Izvor | Source: EIHP

Tablica | Table 11.1.2. Energetska bilanca za 2011. (IEA) | Energy Balance Table 2011 (IEA)

Uglje

n Co

al

Siro

va n

afta

Cr

ude

Oil

Deriv

ati n

afte

Pe

trol

eum

Pr

oduc

ts

Plin

ovita

go

riva

Gas

Vodn

e

snag

e Hy

dro

Geot

er.,

sunc

e,

vjet

ar |

Geo

th,

Sola

r, W

ind

Goriv

i OIE

i ot

p. |

Com

bst.

RES

& W

aste

Elek

trič

na

ener

gija

El

ectr

icity

Topl

insk

a en

ergi

ja

Heat

UKUP

NO

TOTA

L

1000 ten 1000 toe

Proizvodnja Production - 706,5 - 2007,0 386,2 30,2 652,4 - - 3782,3

Uvoz Imports 691,7 3180,6 1409,6 711,5 - - 6,0 750,8 - 6750,1

Izvoz Exports -0,7 - -1609,0 -210,0 - - -189,2 -88,8 - -2097,7

Bunker brodova International Marine Bunkers - - -23,5 - - - - - - -23,5

Saldo skladišta Stock Changes 11,1 -164,1 148,6 61,8 - - 0,9 - - 58,2

Ukupna potrošnja Total Primary Energy Supply 702,0 3723,0 -74,3 2570,2 386,2 30,2 470,1 662,0 - 8469,4

Transferi Transfers - -115,4 115,4 - - - - - - 0

Statističke razlike Statistical Differences 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Energetske transformacije Transformation Sector -558,3 -3607,6 3460,2 -733,2 -386,2 -17,3 -26,5 920,3 288,1 -660,5

Javne elektrane Main activity Electricity Plants -554,4 - -57,1 -21,9 -385,8 -17,3 - 650,5 - -386,0

Samostalne elektrane Autoproducer Electricity Plants - - - - -0,4 - - 0,4 - -

Javne toplane Main activity CHP Plants - - -87,3 -529,6 - - -23,1 225,4 215,9 -198,6

Samostalne toplane Autoproducer CHP Plants -3,9 - -33,8 -58,2 - - -3,4 44,0 - -55,3

Javne kotlovnice Main activity Heat Plants - - -28,0 -61,7 - - - - 72,2 -17,5

Gradske plinare Gas Works - - - -0,1 - - - - - -0,1

Rafinerije nafte Petroleum Refineries - -3607,6 3666,3 -61,7 - - - - - -3,0

Sektor energetike Energy Sector - - -505,8 -187,1 - - -0,5 -70,5 -13,7 -777,6

Proizvodnja nafte i plina Oil and Gas Extraction - - - -122,4 - - - -9,0 - -131,4

Rafinerije nafte Petroleum Refineries - - -505,8 -64,7 - - - -22,7 - -593,2

Elektr., toplane, kotlovnice Own Use in Electricity, CHP and HP - - - - - - - -34,0 -13,7 -47,7

Potrošnja za pump. vode Used for Pumped Storage - - - - - - - -4,8 - -4,8

Gubici distribucije Distribution Losses - - - -48,8 - - - -157,4 -36,1 -242,3

Neposredna potrošnja Final Consumption 143,7 - 2995,5 1601,2 - 12,9 443,1 1354,4 238,3 6789,0

Industrija Industry Sector 137,2 - 282,8 480,4 - - 48,6 299,0 47,6 1295,6

Željeza i čelika Iron and Steel 2,2 - 0,4 15,9 - - - 15,2 0,02 33,7

Kemijska i petrokemijska Chemical and Petrochemical - - 5,1 146,5 - - 0,02 35,8 17,6 205,0

Obojenih metala Non-Ferrous Metals - - 5,7 1,0 - - 0,1 7,1 - 13,9

Nemetalnih minerala Non-Metallic Minerals 118,0 - 78,6 95,4 - - 5,1 46,8 - 343,9

Transportnih sredstava Transport Equipment - - 3,5 2,5 - - 0,02 10,7 - 16,7

Strojogradnja Machinery 0,1 - 5,4 21,0 - - 0,2 27,6 6,9 61,2

Rudarstvo i kamenolomi Mining and Quarrying - - 18,3 4,4 - - - 3,7 - 26,4

Prehrambena i cigareta Food and Tobacco 17,0 - 36,0 119,5 - - 0,15 57,0 16,0 245,5

Papira i grafike Paper, Pulp and Print - - 9,3 44,9 - - 3,9 28,0 1,3 87,5

Drva i drvnih proizvoda Wood and Wood Products - - 0,8 8,4 - - 11,6 17,1 0,743 38,5

Građevinarstvo Construction - - 115,0 - - - 0,1 18,1 - 133,2

Tekstila i kože Textile and Leather - - 2,8 12,9 - - 0,02 13,6 0,9 30,2

Ostala Non-specified (Industry) - - 1,7 8,1 - - 27,3 18,5 4,1 59,7

Promet Transport Sector - - 1999,5 0,6 - - 3,7 22,5 - 2026,3

Međunarodni zračni International Civil Aviation - - 56,2 - - - - - - 56,2

Domaći zračni Domestic Air Transport - - 59,3 - - - - - - 59,3

Cestovni Road - - 1819,3 0,6 - - 3,7 - - 1823,6

Željeznički Rail - - 26,9 - - - - 20,7 - 47,6

Cjevovodni Pipeline Transport - - - - - - - 1,8 - 1,8

Domaći vodeni Internal Navigation - - 37,8 - - - - - - 37,8

Opća potrošnja Other Sectors 6,5 - 531,9 705,7 - 12,9 390,8 1032,9 190,7 2871,4

Poljoprivreda Agriculture - - 220,9 17,5 - - 0,1 5,9 1,1 245,4

Uslužni sektor Commerce and Public Services 2,1 - 90,8 141,9 - 6,8 3,3 466,1 43,1 754,1

Kućanstva Residential 4,4 - 220,3 546,3 - 6,1 387,4 561,0 146,5 1871,9

Neenergetska potrošnja Non-Energy Use - - 181,3 414,4 - - - - - 595,7

U ind., transf., energetici Non-Energy Use Ind/Transf/Energ. - - 160,2 414,4 - - - - - 574,7

-Sirovina za petrokem. ind. -Feedstock Use in Petchem. Ind. - - 38,7 414,4 - - - - - 453,1

U transportu Non-Energy Use in Transport - - 19,8 - - - - - - 19,8

U općoj potrošnji Non-Energy Use in Other Sectors - - 1,2 - - - - - - 1,2

Tablica | Table 11.2.1. Energetska bilanca za 2010. godinu (Eurostat) | Energy Balance Table 2010 (Eurostat)

SVEU

KUPN

O TO

TAL

All P

rod.

Kam

eni u

glje

n Ha

rd c

oal

Koks

Co

ke

Lign

it uk

upno

To

tal l

igni

te

Siro

va n

afta

Cr

ude

oil

Polu

proi

zvod

i Fe

edst

ocks

Ukup

no d

er. n

afte

To

tal p

et. p

rodu

cts

Rafin

erijs

ki p

lin

Refin

ery

gas

Ukap

ljeni

plin

LP

G

Mot

orni

ben

zin

Mot

or s

pirit

Petr

olej

i m

laz.

gor

. Ke

rose

ns, j

et fu

els

Prim

arni

ben

zin

Naph

tha

Plin

sko

ulje

Ga

s / d

iese

l oil

Loži

vo u

lje

Resi

dual

fuel

oil

Osta

li de

rivat

i Ot

her p

et. p

rodu

cts

Priro

dni p

lin

Natu

ral g

as

Grad

ski p

lin

Deriv

ed g

as

Ukup

no O

IE

Tota

l RES

Sunč

eva

ener

gija

So

lar h

eat

Geot

erm

alna

ene

r. Ge

othe

rmal

hea

t

Biom

asa

Biom

ass

Ener

gija

vje

tra

Win

d en

ergy

Vodn

e sn

age

Hydr

o en

ergy

Topl

insk

a en

ergi

ja

Deriv

ed h

eat

Elek

trič

na e

nerg

ija

Elec

tric

al e

nerg

y

1000 ten 1000 toe

Primarna proizvodnja Primary production 4213,2 753,2 2214,7 1245,2 5,2 6,8 496,0 12,0 725,3

Uvoz Imports 7122,2 660,6 19,8 23,5 3598,0 83,1 1289,3 15,3 245,3 12,9 783,4 54,5 177,8 868,6 4,7 4,7 574,6

Saldo skladišta Stock change -118,0 -17,1 0,1 -0,04 10,7 -8,6 -45,9 3,2 -10,0 2,8 8,1 26,4 -43,9 -32,6 -57,8 0,7 0,7

Izvoz Exports 2624,8 0,6 0,04 1958,3 174,4 707,4 5,7 78,8 381,0 385,6 225,4 393,1 107,9 107,9 164,9

Bunker brodova Bunkers 6,1 6,1 0,7 5,4

Ukupna potrošnja Gross inland consumption 8586,4 643,5 19,3 23,4 4362,0 74,5 -720,9 -155,8 -472,1 10,1 -70,7 428,1 -380,3 -80,2 2632,3 1142,6 5,2 6,8 393,4 12,0 725,3 409,7

Energija za transformacije Transformation input 5731,3 530,1 4,1 4235,7 74,5 194,5 0,8 24,4 6,0 163,1 0,2 685,6 6,8 6,8

Javne termoelektrane Main activity thermal power stations 1200,6 530,1 119,5 1,0 118,5 547,3 3,8 3,8

Samostalne termoelektrane Autoproducer thermal power stations 85,8 4,1 23,4 0,8 22,4 0,2 55,2 3,0 3,0

Gradske plinare Gas works 4,3 4,3

Rafinerije Refineries 4343,1 4235,7 74,5 24,4 24,4 8,5

Javne kotlovnice District heating plants 97,5 27,3 5,0 22,3 70,2

Proizvodnja transformirane energije Transformation output 5086,1 4307,6 187,4 275,2 1164,9 99,3 70,5 1333,0 833,4 344,0 4,2 298,6 475,5

Javne termoelektrane Main activity thermal power stations 661,9 224,8 437,1

Samostalne termoelektrane Autoproducer thermal power stations 38,4 38,4


Rafinerije Refineries 4307,6 4307,6 187,4 275,2 1164,9 99,3 70,5 1333,0 833,4 344,0

Javne kotlovnice District heating plants 73,9 73,9

Promjene i transferi, povrat Exchanges and transfers, returns 11,9 -126,3 138,2 62,8 24,6 50,7 -737,3 -0,009 -12,0 -725,3 737,3

Transferi među proizvodima Interproduct transfers 11,9 -126,3 138,2 62,8 24,6 50,7 -737,3 -0,009 -12,0 -725,3 737,3

Potrošnja energetike Consumption of the energy branch 747,1 441,2 186,5 213,5 41,2 204,8 0,9 0,9 16,6 83,6

Gubici distribucije Distribution losses 260,0 49,4 0,1 36,6 173,9

Neposredna potrošnja Available for final consumption 6946,1 113,4 19,3 19,3 3089,1 182,2 692,8 109,4 1755,1 76,5 273,1 1692,6 4,1 397,6 5,2 6,8 385,6 245,5 1365,0

Neposredna neenergetska potrošnja Final non-energy consumption 596,4 187,2 187,2 409,2

Kemijska industrija Chemical industry 468,3 59,1 59,1 409,2

Ostali sektori Other sectors 128,1 128,1 128,1

Neposredna energetska potrošnja Final energy consumption 6349,6 113,4 19,3 19,3 2901,9 182,2 692,8 109,4 1755,1 76,5 85,9 1283,4 4,1 397,6 5,2 6,8 385,6 245,5 1365,0

Industrija Industry 1380,9 113,4 19,3 12,1 309,6 18,1 5,4 147,4 52,7 85,9 511,6 58,6 58,6 45,2 311,1

Industrija željeza i čelika Iron & steel industry 38,1 0,3 2,6 0,7 0,1 0,1 0,5 18,8 0,00 0,03 15,6

Industrija obojenih metala Non-ferrous metal industry 11,3 4,7 3,5 0,1 1,2 0,3 0,1 0,1 6,1

Kemijska industrija Chemical industry 219,7 0,7 3,3 0,1 0,4 2,8 161,2 0,02 0,02 13,0 41,4

Industrija stakla i građ. materijala Glass, pottery & building mat. ind. 392,1 112,0 12,2 0,4 97,5 3,8 1,4 6,9 85,4 107,4 8,9 8,9 0,00 53,7

Rudarstvo Ore-extraction industry 24,4 20,0 17,6 2,3 0,4 0,00 0,00 0,00 4,0

Industrija hrane, pića i cigareta Food, drink & tobacco industry 253,0 0,4 4,5 11,7 35,1 1,5 10,2 23,4 128,0 0,00 0,1 0,1 16,6 56,7

Industrija tekstila, kože i odjeće Textile, leather & clothing industry 31,8 4,5 0,2 1,2 3,1 13,6 0,02 0,02 1,0 12,6

Industrija papira i grafike Paper and printing industry 92,9 12,0 2,7 0,8 8,5 45,5 0,00 5,9 5,9 1,4 28,1

Strojogradnja i metalna industrija Engineering & other metal industry 78,1 0,1 9,0 3,2 2,3 3,5 23,0 0,00 0,2 0,2 7,9 37,9

Ostala industrija Other industries 239,6 122,6 3,0 5,4 113,1 1,1 13,4 0,000 43,3 43,3 5,3 55,0

Promet Transport 2069,2 2041,4 65,7 678,6 108,5 1186,7 1,9 2,1 2,7 2,7 22,9

Željeznički promet Railways 50,0 29,1 29,1 20,9

Cestovni promet Road transport 1870,7 1865,9 65,7 678,0 1122,1 2,1 2,7 2,7

Zračni promet Air transport 109,1 109,1 0,6 108,5

Pom. i riječni promet Inland navigation 37,4 37,4 35,5 1,9

Opća potrošnja Households, commerce, pub.aut. etc. 2899,5 7,1 550,9 98,3 8,7 0,9 421,0 21,9 769,7 4,1 336,3 5,2 6,8 324,3 200,3 1031,1

Kućanstva Households 1890,2 6,2 233,4 80,9 0,9 141,6 10,0 595,2 3,0 326,7 5,2 321,5 153,9 571,9

Poljoprivreda Agriculture 244,1 220,1 3,0 8,7 204,1 4,2 18,0 0,1 0,1 5,9

Tablica | Table 11.2.2. Energetska bilanca za 2011. godinu (Eurostat) | Energy Balance Table 2011 (Eurostat)

SVEU

KUPN

O TO

TAL

All P

rod.

Kam

eni u

glje

n Ha

rd c

oal

Koks

Co

ke

Lign

it uk

upno

To

tal l

igni

te

Siro

va n

afta

Cr

ude

oil

Polu

proi

zvod

i Fe

edst

ocks

Ukup

no d

er. n

afte

To

tal p

et. p

rodu

cts

Rafin

erijs

ki p

lin

Refin

ery

gas

Ukap

ljeni

plin

LP

G

Mot

orni

ben

zin

Mot

or s

pirit

Petr

olej

i m

laz.

gor

. Ke

rose

ns, j

et fu

els

Prim

arni

ben

zin

Naph

tha

Plin

sko

ulje

Ga

s / d

iese

l oil

Loži

vo u

lje

Resi

dual

fuel

oil

Osta

li de

rivat

i Ot

her p

et. p

rodu

cts

Priro

dni p

lin

Natu

ral g

as

Grad

ski p

lin

Deriv

ed g

as

Ukup

no O

IE

Tota

l RES

Sunč

eva

ener

gija

So

lar h

eat

Geot

erm

alna

ene

r. Ge

othe

rmal

hea

t

Biom

asa

Biom

ass

Ener

gija

vje

tra

Win

d en

ergy

Vodn

e sn

age

Hydr

o en

ergy

Topl

insk

a en

ergi

ja

Deriv

ed h

eat

Elek

trič

na e

nerg

ija

Elec

tric

al e

nerg

y

1000 ten 1000 toe

Primarna proizvodnja Primary production 3784,0 697,1 2007,0 1079,9 6,1 6,8 652,5 17,3 397,2

Uvoz Imports 6750,1 643,4 18,6 29,8 2894,7 285,9 1409,6 15,7 230,5 2,1 963,7 12,8 184,9 711,5 6,0 6,0 750,6

Saldo skladišta Stock change 58,2 10,0 1,1 0,00 -147,6 -16,5 148,6 -3,0 52,6 -2,5 5,9 -16,7 95,0 17,3 61,8 0,9 0,9

Izvoz Exports 2097,8 0,1 0,6 0,00 1609,0 142,6 534,0 6,7 101,6 384,8 356,8 82,5 210,0 189,2 189,2 88,8

Bunker brodova Bunkers 23,5 23,5 1,3 22,2

Ukupna potrošnja Gross inland consumption 8471,1 653,3 19,0 29,8 3444,2 269,3 -74,3 -129,9 -250,9 -7,1 -95,7 560,9 -271,2 119,7 2570,2 897,6 6,1 6,8 470,2 17,3 397,2 661,8

Energija za transformacije Transformation input 5162,8 557,7 3,9 3338,2 269,3 230,8 0,7 24,7 6,3 198,8 0,3 736,3 26,5 26,5

Javne termoelektrane Main activity thermal power stations 1276,6 557,7 144,3 0,9 143,4 551,5 23,1 23,1

Samostalne termoelektrane Autoproducer thermal power stations 99,3 3,9 33,8 0,7 32,8 0,3 58,2 3,4 3,4


Rafinerije Refineries 3694,0 3338,2 269,3 24,7 24,7 61,7

Javne kotlovnice District heating plants 89,7 28,0 5,4 22,6 61,7

Proizvodnja transformirane energije Transformation output 4499,0 3691,0 309,9 240,1 927,7 123,1 96,0 1153,4 702,1 138,8 3,1 288,2 516,7

Javne termoelektrane Main activity thermal power stations 688,7 216,0 472,7

Samostalne termoelektrane Autoproducer thermal power stations 44,0 44,0


Rafinerije Refineries 3691,0 3691,0 309,9 240,1 927,7 123,1 96,0 1153,4 702,1 138,8

Javne kotlovnice District heating plants 72,2 72,2

Promjene i transferi, povrat Exchanges and transfers, returns 9,4 -106,0 115,4 57,8 24,5 33,1 -414,5 -0,009 -17,3 -397,2 414,5

Transferi među proizvodima Interproduct transfers 9,4 -106,0 115,4 57,8 24,5 33,1 -414,5 -0,009 -17,3 -397,2 414,5

Potrošnja energetike Consumption of the energy branch 788,7 505,8 309,2 155,7 40,9 187,1 0,5 0,5 13,7 81,5

Gubici distribucije Distribution losses 242,2 48,7 36,1 157,4

Neposredna potrošnja Available for final consumption 6785,8 95,6 19,0 25,9 2995,5 168,0 676,8 115,9 1708,0 76,4 250,4 1598,1 3,1 456,1 6,1 6,8 443,2 238,4 1354,2

Neposredna neenergetska potrošnja Final non-energy consumption 595,7 181,3 181,3 414,4

Kemijska industrija Chemical industry 455,2 40,8 40,8 414,4

Ostali sektori Other sectors 140,5 140,5 140,5

Neposredna energetska potrošnja Final energy consumption 6190,1 95,6 19,0 25,9 2814,2 168,0 676,8 115,9 1708,0 76,4 69,1 1183,7 3,1 456,1 6,1 6,8 443,2 238,4 1354,2

Industrija Industry 1292,4 95,6 19,0 19,4 282,8 18,0 5,0 141,6 49,1 69,1 480,4 48,6 48,6 47,6 299,0

Industrija željeza i čelika Iron & steel industry 33,7 0,8 1,4 0,4 0,3 0,1 15,9 0,00 0,02 15,2

Industrija obojenih metala Non-ferrous metal industry 13,9 5,7 4,1 0,2 1,3 1,0 0,1 0,1 7,1

Kemijska industrija Chemical industry 205,0 5,1 0,1 0,4 4,6 146,5 0,02 0,02 17,6 35,8

Industrija stakla i građ. materijala Glass, pottery & building mat. ind. 340,6 94,4 13,1 7,2 78,6 3,4 1,1 5,0 69,1 95,4 5,1 5,1 0,00 46,8

Rudarstvo Ore-extraction industry 26,4 18,3 0,1 16,2 2,0 4,4 0,00 0,00 0,00 3,7

Industrija hrane, pića i cigareta Food, drink & tobacco industry 245,5 0,3 4,5 12,2 36,0 1,7 10,1 24,2 119,5 0,00 0,2 0,2 16,0 56,9

Industrija tekstila, kože i odjeće Textile, leather & clothing industry 30,2 2,8 1,1 1,7 12,9 0,02 0,02 0,9 13,6

Industrija papira i grafike Paper and printing industry 87,5 9,3 1,5 1,0 6,8 44,9 0,00 3,9 3,9 1,3 28,0

Strojogradnja i metalna industrija Engineering & other metal industry 78,1 0,2 0,1 9,0 3,9 2,7 2,4 23,5 0,00 0,2 0,2 6,9 38,2

Ostala industrija Other industries 231,5 117,5 2,9 5,0 108,6 1,0 16,5 0,000 39,0 39,0 4,8 53,7

Promet Transport 2026,3 1999,5 48,3 663,1 114,9 1171,6 1,7 0,6 3,7 3,7 22,5

Željeznički promet Railways 47,6 26,9 26,9 20,7

Cestovni promet Road transport 1823,6 1819,3 48,3 662,4 1108,6 0,6 3,7 3,7

Zračni promet Air transport 115,5 115,5 0,6 114,9

Pom. i riječni promet Inland navigation 37,8 37,8 36,1 1,7

Opća potrošnja Households, commerce, pub.aut. etc. 2871,4 6,5 531,9 101,7 8,7 1,0 394,8 25,6 702,6 3,1 403,8 6,1 6,8 390,9 190,8 1032,8

Kućanstva Households 1871,9 4,4 220,3 83,3 1,0 124,5 11,4 544,3 2,0 393,5 6,1 387,5 146,5 560,9

Poljoprivreda Agriculture 244,3 220,9 3,0 8,7 204,2 4,9 17,5 0,1 0,1 5,9

PRILOZIANNEXES

12

257

ENERGY IN CROATIA 201112 ANNEXES

12.1.Ogrjevnevrijednostiipretvorbeni faktori

Tablica | Table 12.1.1. Ogrjevne vrijednosti | Net calorific values

Jedinica | Unit kcal MJ kgoe kgce

Kameni ugljen Hard Coal kg 5800-7000 24,28-29,31 0,580-0,700 0,829-1,000

Kameni ug, za koksiranje Coking Coal kg 7000 29,31 0,700 1,000

Mrki ugljen Brown Coal kg 4000-4600 16,75-19,26 0,400-0,460 0,571-0,657

Lignit Lignite kg 2300-3000 9,63-12,56 0,230-0,300 0,329-0,429

Koks Coke Oven Coke kg 6300-7000 26,38-29,31 0,630-0,700 0,900-1,000

Ogrjevno drvo Fuel Wood dm3 2150 9,00 0,215 0,307

Biodizel Biodiesel kg 8 837 36,90 0,884 1,262

Bioetanol Bioethanol kg 6370 26,67 0,637 0,910

Deponijski plin Landfill Gas m3 4060 17,00 0,406 0,580

Bioplin Biogas m3 4299-4777 18-20 0,430-0,478 0,614-0,682

Prirodni plin Natural Gas m3 8120-8570 34-35,88 0,812-0,857 1,160-1,224

Sirova nafta Crude Oil kg 10199 42,70 1,020 1,457

Ukapljeni plin Liquefied Petroleum Gases kg 11200 46,89 1,120 1,600

Motorni benzin Motor Gasoline kg 10650 44,59 1,065 1,521

Primarni benzin Naphtha kg 10650 44,59 1,065 1,521

Petrolej Kerosene kg 10500 43,96 1,050 1,500

Mlazno gorivo Jet Fuel kg 10500 43,96 1,050 1,500

Ekstralako loživo ulje Light Heating Oil kg 10200 42,71 1,020 1,457

Dizelsko gorivo Diesel Oil kg 10200 42,71 1,020 1,457

Loživo ulje Fuel Oil kg 9600 40,19 0,960 1,371

Naftni koks Petroleum Coke kg 7400 31,0 0,740 1,057

Ostali derivati Other Products kg 8000-9600 33,49-40,19 0,800-0,960 1,143-1,371

Rafinerijski plin Refinery Gas kg 11600 48,57 1,160 1,657

Etan Ethane kg 11300 47,31 1,130 1,614

Koksni plin Coke Oven Gas m3 4 278 17,91 0,428 0,611

Gradski plin Gas Works Gas m3 4108 17,20 0,411 0,587

Visokopećni plin Blast Furnace Gas m3 860 3,60 0,086 0,123

Električna energija Electricity kWh 860 3,60 0,086 0,123

Izvor | Source: EIHP kcal 1 000 kalorija 1 000 Calories

MJ 1 000 000 Joula 1 000 000 Joules

kgen (kgoe) 1 kg ekvivalentne nafte 1 kg of oil equivalent

kgeu (kgce) 1 kg ekvivalentnog ugljena 1 kg of coal equivalent

12.1 NetCalorificValuesandConversion Factors

258

ENERGIJA U HRVATSKOJ 2011.12. PRILOZI

12.2.AbbreviationsandAcronyms

Tablica | Table 12.1.2. Pretvorbeni faktori | Conversion factors

kcal kJ kWh kgoe kgce

1 kcal = 1 4,1868 1,163×10-3 1×10-4 1,4286×10-4

1 kJ = 0,2388 1 2,7778×10-4 2,3885×10-5 3,4121×10-5

1 kWh = 859,845 3600 1 85,9845×10-3 0,1228

1 kgen = 10000 41868 11,63 1 1,4286

1 kgeu = 7000 29307,6 8,141 0,7 1

12.2.Skraćeniceiakronimi

BDP GDP

Brutodomaćiproizvod GrossDomesticProducts

BDV GDV

Brutododanavrijednost GrossAddedValue

CLRTAPKonvencijaodalekosežnomprekograničnomonečišćenjuzraka | ConventiononLong-RangeTransboundaryAirPollution

DHMZDržavnihidrometeorološkizavodMeteorologicalandHydrologicalService

DZS CBS

Državnizavodzastatistiku CroatianBureauofStatistics

EIHPEnergetskiinstitutHrvojePožar EnergyInstituteHrvojePožar

FINAFinancijskaagencija CroatianFinancialAgency

HERA CERA

Hrvatskaenergetskaregulatornaagencija CroatianEnergyRegulatoryAgency

HNB CNB

Hrvatskanarodnabanka CroatianNationalBank

kn HRK

Hrvatskakuna Croatiankuna

HSUP CGA

Hrvatskastručnaudrugazaplin CroatianGasAssociation

IEAMeđunarodnaenergetskaagencija InternationalEnergyAgency

ILOMeđunarodnaagencijarada InternationalLabourOrganisation

MMF IMF

Međunarodnimonetarnifond InternationalMonetaryFund

NMVOCNemetanskihlapiviorganskispojevi Nonmethanevolatileorganiccompounds

OECDOrganizacijazaekonomskusuradnjuirazvoj OrganisationforEconomicCo-operationandDevelopment

PKM PPP

Paritetkupovnemoći Purchasingpowerparity

UNFCCCOkvirnakonvencijaujedinjenihnarodaopromjeniklime | UnitedNationsFrameworkConventiononClimateChange

USD US$

Američkidolar USdollar

Izdavač Ministarstvogospodarstva RepublikeHrvatske Zagreb,UlicagradaVukovara78

Odgovorna osoba Dr.sc.KristinaČelić

Urednici Dr.sc.GoranGranić Mr.sc.SandraAntešević

Autori Dr.sc.BrankoVuk SaraVukman,dipl.oec. MarkoKaran,dipl.oec. Mr.sc.RobertFabek Dr.sc.SanjaŽivković Mr.sc.MarioMaričević TomislavBaričević,dipl.ing. Mr.sc.SandraAntešević JadrankaMarasAbramović,dipl.ing. NikolaKaradža,dipl.ing. ToniBorković,dipl.ing. Mr.sc.VedranKrstulović Mr.sc.ŽeljkoJurić

EnergetskiinstitutHrvojePožar Zagreb,Savskacesta163

Lektura hrvatskog teksta Prof.AnitaFilipović,dipl.bibl.

Dizajn i priprema za tisak EnergetskiinstitutHrvojePožar Zagreb,Savskacesta163

Informatička podrška FranjoKlečina,dipl.ing.

EnergetskiinstitutHrvojePožar Zagreb,Savskacesta163

Engleski prijevod i lektura DavorkaZmijarević AgenaMark,Zagreb

Tisak Printeragrupad.o.o.,Sv.Nedelja

Autorska prava Ministarstvogospodarstva RepublikeHrvatske Zagreb,UlicagradaVukovara78

Naklada 1000primjeraka

Publisher MinistryofEconomy RepublicofCroatia Zagreb,UlicagradaVukovara78

Responsible person KristinaČelić,Ph.D.

Editors GoranGranić,Ph.D. SandraAntešević,M.Sc.

Authors BrankoVuk,Ph.D. SaraVukman,B.Sc.Econ. MarkoKaran,B.Sc.Econ. RobertFabek,M.Sc. SanjaŽivković,Ph.D. MarioMaričević,M.Sc. TomislavBaričević,B.Sc.E.E. SandraAntešević,M.Sc. JadrankaMarasAbramović,B.Sc.M.E. NikolaKaradža,B.Sc.M.E. ToniBorković,B.Sc.Arch.E. VedranKrstulović,M.Sc. ŽeljkoJurić,M.Sc.

EnergyInstituteHrvojePožar Zagreb,Savskacesta163

Croatian language editing AnitaFilipović,B.A.

Design and prepress EnergyInstituteHrvojePožar Zagreb,Savskacesta163

IT support FranjoKlečina,B.Sc.E.E.

EnergyInstituteHrvojePožar Zagreb,Savskacesta163

English translation and editing DavorkaZmijarević AgenaMark,Zagreb

Press Printeragrupad.o.o.,Sv.Nedelja

Copyright MinistryofEconomy RepublicofCroatia Zagreb,UlicagradaVukovara78

Edition 1000copies

energija u hrvatskoj energy in cro ati - mingo u hrvatskoj... · energija u hrvatskoj energy in cro...

Documents