endokrinologija - ?· Štitnja ča metaboli čki hormoni štitnja če – tiroksin i trijodtironin...

Download Endokrinologija - ?· Štitnja ča Metaboli čki hormoni štitnja če – tiroksin i trijodtironin štitnja…

Post on 29-Aug-2019

214 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Endokrinologija

    izv. prof. dr. sc. Reno Hrašćan

    Anatomski smještaj glavnih endokrinih žlijezda u organizmu

    Uvod u endokrinologiju

    � komunikacijski sustav među stanicama, tkivima i organima: 1. živčani – u kojemu se

    kemijske tvari, neurotransmiteri, otpuštaju u sinaptičko spoju i djeluju lokalno kako bi nadgledali

    staničnu funkciju; 2. endokrini – u kojemu žlijezde ili specijalizirane stanice otpuštaju u krv

    kemijske tvari, hormone koji utječu na staničnu funkciju na nekom drugom mjestu u tijelu; 3.

    neuroendokrini – u kojemu neuroni izlučuju tvari, neurohormone koji dospjevaju u krv i utječu

    na staničnu funkciju na nekom drugom mjestu u tijelu; 4. parakrini – u kojemu stanice izlučuju

    tvari koje difundiraju u izvanstaničnu tekućinu i djeluju na okolne stanice; 5. autokrini – u

    kojemu stanica izlučuje tvari koje djeluju na istu stanicu vezanjem za receptore na staničnoj

    površini

    � kemijska građa hormona: 1. proteini i peptidi, među kojima su hormoni što ih izlučuju prednji

    i stražnji režanj hipofize, gušterača, paratireoidna žlijezda; 2. steroidi, koje luči kora

    nadbubrežnih žlijezda, jajnici, sjemenici; 3. derivati aminokiseline tirozina, koje luči štitasta

    žlijezda, srž nadbubrežnih žlijezda

    � koncentracija hormona koja je potrebna za kontrolu većine metaboličkih i endokrinih funkcija

    nevjerojatno je mala; njihova koncentracija u krvi iznosi od samo jednog pikograma do najviše

    nekoliko mikrograma po mililitru krvi

    Uvod u endokrinologiju

    � kontrola izlučivanja hormona povratnom spregom: 1. negativna povratna sprega –

    povratna poruka žlijezdi s unutarnjim lučenjem postaje dovoljno snažna da smanji daljnje

    izlučivanje hormona samo onda kada ciljno tkivo postigne primjerenu aktivnost; 2. pozitivna

    povratna sprega – biološki učinak hormona uzrokuje dodatno otpuštanje hormona; 3. cikličke

    promjene pri lučenju hormona – periodične promjene izlučivanja hormona

    � mehanizmi djelovanja hormona: 1. hormonski receptori i njihova aktivacija – kada se

    hormon veže sa svojim receptorom, obično započne niz kaskadnih reakcija u stanici, pri čemu

    je svaki sljedeći korak aktiviran jače, tako da male koncentracije hormona mogu imati snažne

    učinke; 2. unutarstanično signaliziranje nakon aktivacije receptora hormonom – a) neki

    hormoni vezanjem s membranskim receptorima mijenjaju propusnost stanične membrane; b)

    neki hormoni vezanjem s membranskim receptorima aktiviraju unutarstanične enzime; c) neki

    hormoni vezanjem za unutarstanične receptore aktiviraju gene

  • Žlijezde s unutarnjim lučenjem, hormoni i njihova funkcija

    žlijezda hormoni ciljno tkivo glavni učinci

    hipotalamus

    hipotalamus i neurohipofiza

    adenohipofiza

    hormoni oslobađanja hormoni koji koče

    oslobađanje antidiuretski hormon

    (vazopresin) oksitocin

    tireotropin

    adrenokortikotropin

    hormon rasta (somatotropin)

    hormon koji potiče melanocite prolaktin

    hormon koji potiče razvoj folikula

    hormon luteinizacije

    adenohipofiza

    bubrezi

    mliječne žlijezde i maternica

    štitna žlijezda

    kora nadbubrežne žlijezde

    kosti i mišići

    koža

    mliječne žlijezde jajnik

    sjemenik jajnik, sjemenik

    potiče ili koči izlučivanje hormona adenohipofize

    povećava reapsorpciju vode

    istiskivanje mlijeka i stezanje maternice

    izlučivanje tiroksina i trijodtironina

    izlučivanje steroidnih hormona

    potiče rast koštanih i mišićnih stanica

    pigmentacija kože

    stvaranje mlijeka stvaranje jajne stanice

    stvaranje spermija izlučivanje spolnih

    hormona

    Žlijezde s unutarnjim lučenjem, hormoni i njihova funkcija

    žlijezda hormoni ciljno tkivo glavni učinci

    epifiza

    štitna žlijezda

    nuzštitne žlijezde

    kora nadbubrežne žlijezde

    srž nadbubrežne žlijezde

    melatonin

    tiroksin i trijodtironin kalcitonin

    paratireoidni hormon

    glukokortikoidi (kortizol)

    mineralokortikoidi (aldosteron)

    gonadokortikoidi adrenalin (epinefrin)

    noradrenalin (norepinefrin)

    sva tkiva

    sva tkiva kosti kosti

    probavni sustav sva tkiva

    bubrezi

    spolne žlijezde srce, krvne žile, jetra, glatki i skeletni mišići

    krvne žile

    nadzor dnevnog i godišnjeg ciklusa

    potiče metabolizam odlaganje kalcija u kostima

    otpuštanje kalcija u krv apsorpcija kalcija u crijevima

    povećanje koncentracije glukoze u krvi

    nadzor lučenja natrija i kalija

    izlučivanje spolnih hormona pojačava rad srca, stezanje mišića i disanje, širi ili sužava krvne žile, povisuje krvni tlak,

    povećava koncentraciju glukoze u krvi

    sužava krvne žile

    Žlijezde s unutarnjim lučenjem, hormoni i njihova funkcija

    žlijezda hormoni ciljno tkivo glavni učinci

    gušterača

    jajnici

    sjemenici

    inzulin

    glukagon

    somatostatin

    estrogeni (estradiol)

    estrogen i progesteron

    androgeni hormoni (testosteron)

    mišići, jetra i masno tkivo

    mišići, jetra i masno tkivo

    gušterača

    spolni sustav žene, koža, mišići i kosti

    maternica

    spolni sustav muškarca, koža, mišići i kosti

    snizuje koncentraciju glukoze u krvi

    povisuje koncentraciju glukoze u krvi

    koči izlučivanje inzulina i glukagona

    razvoj spolnih karakteristika i stvaranje jajne stanice

    nadzor mjesečnog ciklusa i trudnoće

    razvoj spolnih karakteristika i stvaranje spermija

    Hipofiza

  • Hormoni hipofize i njihova kontrola hipotalamusom

    � hipofiza ili pituitarna žlijezda – smještena je u koštanom udubljenju u području moždane

    baze, a s hipotalamusom je povezana hipofiznim ili pituitarnim drškom; fiziološki je možemo

    podijeliti u dva različita dijela: prednji hipofizni režanj ili adenohipofizu i stražnji hipofizni

    režanj ili neurohipofizu; adenohipofiza potječe od embrionalne invaginacije epitela ždrijela, a

    neurohipofiza nastaje kao izdanak živčanog tkiva iz hipotalamusa

    � za svaki glavni hormon koji se stvara u adenohipofizi obično postoji jedna vrsta stanica: 1.

    somatotropne stanice – ljudski hormon rasta (hGH); 2. kortikotropne stanice –

    adrenokortikotropni hormon (ACTH); 3. tireotropne stanice – hormon koji stimulira štitnjaču

    (TSH); 4. gonadotropne stanice – gonadotropni hormoni, tj. luteinizacijski hormon (LH) i

    folikulostimulacijski hormon (FSH); 5. laktotropne stanice – prolaktin (PRL)

    � tijela magnocelularnih neurona smještenih u supraoptičkoj i paraventrikularnoj jezgri

    hipotalamusa luče dva hormona stražnjeg režnja hipofize; hormoni se zatim prenose iz

    hipotalamusa kroz hipofizni držak aksoplazmom neuronskih živčanih vlakana (hipotalamično-

    hipofizni trakt) u stražnji režanj hipofize gdje se iz živčanih završetaka luče hormoni

    Hipofiza

    Stanična građa prednjega hipofiznog režnja Hipotalamični nadzor nad neurohipofizom

  • Hormoni hipofize i njihova kontrola hipotalamusom

    � hormoni prednjega hipofiznog režnja: 1. hormon rasta ili somatotropni hormon ili

    somatotropin (hGH); – pospješuje rast cijeloga tijela svojim djelovanjem na stvaranje

    bjelančevina te na staničnu diobu i diferencijaciju; 2. adrenokortikotropni hormon ili

    adrenokortikotropin ili kortikotropin (ACTH) – nadzire lučenje nekih hormona nadbubrežnih

    žlijezda koji utječu na metabolizam glukoze, bjelančevina i masti; 3. hormon koji stimulira

    štitnjaču ili tireotropni hormon ili tireotropin (TSH) – nadzire lučenje tiroksina i trijodtironina

    iz štitnjače, a ti hormoni nadziru intenzitet većine staničnih kemijskih reakcija u cijelome tijelu; 4.

    prolaktin (PRL) – pospješuje razvoj mliječnih žlijezda i proizvodnju mlijeka; 5.

    folikulostimulacijski hormon (FSH) i luteinizacijski hormon (LH) – nadziru rast jajnika i

    testisa te njihovu hormonsku i reprodukcijsku djelatnost

    � hormoni stražnjega hipofiznog režnja: 1. antidiuretski hormon ili vazopresin (ADH) –

    nadzire izlučivanje vode mokraćom i tako pomaže u nadzoru nad koncentracijom vode u

    tjelesnim tekućinama; 2. oksitocin – pomaže naviranju mlijeka iz žlijezda u dojci do bradavice u

    toku sisanja i djelomice pomaže pri rođenju djeteta jer snažno podražuje kontrakcije maternice,

    osobito potkraj trudnoće

    Metaboličke funkcije adenohipofiznih hormona

    Hormoni hipofize i njihova kontrola hipotalamusom

    � lučenje iz prednjega hipofiznog režnja nadziru hormoni koje nazivamo hipotalamičnim

    oslobađajućim ili hipotalamičnim inhibicijskim hormonima (ili čimbenicima): 1. hormon

    koji oslobađa tireotropin (TRH) – uzrokuje oslobađanje hormona koji potiče štitnjaču; 2.

    hormon koji oslobađa kortikotropin (CRH) – uzrokuje oslobađanje adrenokortikotropina; 3.

    hormon koji oslobađa hormon rasta (GHRH) – uzrokuje oslobađanje hormona rasta, a

    hormon koji inhibira hormon rasta (GHIH) – koči oslobađanje hormona rasta; 4. hormon

    koj