INFORMATIVNO STRUNI LIST JAVNOG PODUZEAINFORMATIVNO STRUNI LIST JAVNOG PODUZEA

ELEKTROPRIVREDAHZ HERCEG-BOSNE

Godina VI. Broj 31 www.ephzh-b.com www.ephzhb.ba Mostar, prosinac 2005.

Svim radnicima blagoslovljen Boi i sretna Nova 2006.

OBILJEENA 13. OBLJETNICAJP ELEKTROPRIVREDA HZ HERCEG BOSNE d.d. MOSTAR

Informativno struni listJP Elektroprivreda HZ Herceg-Bosne d.d., MostarIzdaje: Sluba za informiranje i odnose s javnouZagrebaka 1, Mostartel./fax: 036 326-779

Glavna urednicaMira Radivojevi

LektoricaIrina Budimir, prof.

www.ephzh-b.com, www.ephzhb.ba

Naklada 500 primjeraka

Priprema i tisakFRAM-ZIRAL, Mostar

List izlazi tromjesenoRukopisi i fotografije se ne vraaju Na sveanoj sjednici Nadzornog odbora, u povodu 13. obljet-nice Drutva, nazonima se,

uz predsjednika Nadzornog odbora Jerku Pavlievia, obratio Vlado Ma-ri, generalni direktor Poduzea. U nastavku prenosimo cjelokupno obra-anje:

Tono prije 13 godina, 17.11.1992. godine, Ratna vlada HVO-a Hrvatske zajednice Herceg Bosne, u ratom is-cjepkanoj Bosni i Hercegovini, s poki-danim i unitenim elektroenergetskim sustavom, a da bi se na prostorima slobodnog teritorija pod kontrolom HVO-a omoguila opskrba elektri-nom energijom, slubeno se formira Javno poduzee Elektroprivreda Hr-vatske zajednice Herceg Bosne, Mo-star.

Ovom prilikom, odmah na poet-ku, a obino to u obraanjima ini-mo na kraju, s dunim potovanjem sjeamo se svih onih koji su na bilo koji nain sudjelovali u formiranju JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne, svih onih koji su omo-guili obnovu u ratnim danima na slo-bodnom teritoriju, posebice onih koji dadoe svoje ivote u ratu i djelatnika Javnog poduzea koji su nastradali na svojim radnim zadacima, te svih onih koji su sudjelovali u obnovi i izgradnji i voenju JP Elektroprivreda HZ Herceg Bosne. I ovom prilikom elim im se za-hvaliti ispred Javnog poduzea Elek-troprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar.

Ratni poetak djelovanja Elektro-privrede HZ Herceg Bosne bio je vrlo teak i kompliciran. Daljnjim nastav-

M. Radivojevi

BUDI SRETAN

Spokojno primi iskustvo godina,skladno naputajui stvari iz mladosti.Gaji duhovnu snaguda te titi od iznenadne nesree.Nemoj sam sebe alostiti izmiljotinama,mnoga strahovanja nastaju od umora i usamljenosti.Osim odravanja samodiscipline,budi blag prema sebi.

Ti si dijete svemira,mnogo vie nego to su to drvee i zvijezde.

Ima pravo da bude ovdje.I, bilo ti to jasno ili ne,

nema sumnje da se svemir razvijakao to je i pisano.

Dakle, budi u miru s Bogom,ma kako Ga zamiljai bez obzira kakav ti je posao ikakve aspiracije u bunom komeanju ivota ima,zadri mir u svojoj dui.

Pored sve prljavtine i jadikovanja,TEI DA BUDE SRETAN.

Jo jedna obljetnica osnutka Elektroprivrede je za nama. I ova, 13. po redu obiljeena je skromno sveanom sjednicom, sumiranjem dosada postignutog i planiranjem za budunost. A i kako bi drugaije!?

3

OBILJEENA 13. OBLJETNICAJP ELEKTROPRIVREDA HZ HERCEG BOSNE d.d. MOSTAR

kom ratnih djelovanja, uvjeti rada i djelovanja jo se vie uslonjavaju, kada 90 posto elektroenergetskih objekata biva oteeno i uniteno. I u takvim uvjetima, radnici JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne na smjene su obavljali svoje radne zadatke i sudjelovali u obrani i obnovi slobodnog teritorija.

Potpisivanjem Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, stvaraju se uvjeti za prioritetno osiguranje elektri-ne energije na podrujima gdje je to mogue.

Pred Upravom Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne, kao i pred svim djelatnicima, bio je veliki izazov koji je znaio osposobiti proizvodne, prijenosne i distribucijske objekte, omoguiti napajanje svih pod-ruja elektrinom energijom i uz to ih trino postaviti.

Imali smo sreu da su u tim trenut-cima, kao i svih trinaest godina, na elu i u rukovodstvu bili ljudi sa zavidnim iskustvom, koji su nesebinim zalaga-njem stvorili viziju kako osigurati uvjete i motivirati djelatnike za uspje-nu obnovu elektroenergetskog sustava. Tijekom ovih 13 godina, djelatnici Elektroprivrede HZ Herceg Bosne uspjeli su osposobiti, obnoviti i rekonstruirati stare i izgraditi nove i proizvodne i prijenosne i distribucijske objekte. Tu nismo tedjeli napora. Idemo u korak moemo slobodno rei s Europom.

Danas je Elektroprivreda HZ Herceg Bosne d.d. Mostar Drutvo koje je 90 posto u vlasnitvu Federacije Bosne i Hercegovine i 10 posto u vlasnitvu malih dioniara. Elektroprivreda HZ Herceg Bosne, prije svega, osigurava elektrinu energiju za preko 177.000 distribucijskih potroaa, kao i dva velika velepotroaa, s ukupnom po-tronjom od oko 3.500 GWh, to je identino potronji u dvije susjedne Elektroprivrede.

U proizvodnim objektima u hidro-

elektranama Rama, apljina, Jajce 1, Jajce 2, Mostar i Pe Mlini proizvodi se 1.400 do 1.600 GWh/god elektrine energije to ini oko 45 posto ukupne potronje. Oko 55 posto nedostajue koliine energije Elektroprivreda ku-puje na tritu i isporuuje potro-aima.

Sve ovo prenosi se preko 1.000 km VN mree, 1.400 VN trafostanica, te oko 10.000 km distribucijske mree i preko 2.600 srednjonaponskih i nisko-naponskih TS, upravljano iz DC Mostar, CU proizvodnjom i distribucijskih dispeerskih centara.

Danas, ono to je najvrjednije u JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar jeste nje-zinih 1.730 djelatnika, koji se brinu za pogonsku spremnost, odravanje, upravljanje elektroenergetskim postro-jenjima kao i razvojnim projektima, koji e u budunosti omoguiti kva-litetan rad ovoga drutva. Preko 300 djelatnika je s visokom i viom stru-nom spremom, a polovica djelatnika Javnog poduzea je na sredini radnoga vijeka.

Ove godine, 35 djelatnika navrava 35 godina radnog staa, te e uz dan poduzea primiti i zasluene nagrade.

Prosjena plaa uposlenih u Javnom

poduzeu Elektroprivreda HZ Herceg Bosne d.d. Mostar je oko 1.200 KM, to je iznad prosjeka u BiH.

Drutvo stipendira 82 studenta raznih struka koji e sutra biti potrebni Drutvu.

U 2005. godini, sukladno svojim opredjeljenjima da ima to vie visoko-obrazovanih kadrova koji e biti jamac kvalitetnijeg rada, primljeno je preko 25 djelatnika VSS, prvenstveno na odraivanje pripravnikog staa, od kojih e se odabrati najkvalitetniji.

I ove godine, kao i prethodnih, a sve u cilju visoke pogonske spremno-sti, izvreni su kapitalni remonti na HE Rama, HE Jajce 1 i HE Jajce 2, te redo-viti godinji remonti i revizije agregata na CHE apljina i HE Mostar, sanaci-ja korita dovodnog kanala apljine, sanacija lijevog zaobalja HE Mostar, izrada projektne dokumentacije za HE Mostarsko blato, a u tijeku je natjeaj za izbor stratekog partnera. Zbog ne-postojanja Zakona o graenju koji je tek usvojen prije 5 dana, nismo bili u mogunosti dobiti graevinsku dozvo-lu za izgradnju hidroelektrane Mostar-sko blato. Donoenjem ovoga zakona i izborom stratekog partnera, stvaraju se uvjeti i za poetak izgradnje HE Mo-starsko blato. U tijeku je, takoer, izra-

da projektne dokumentacije za nad-vienje HE Jajce 2, izrada energetskih studija za sliv TMT, energetske studije za HE Dubravu, te zavrna ispitivanja i mjerenja za iskoritenje vjetroenergije, koje u suradnji sa panjolskom vladom provodi Sektor za razvoj proizvodnje JP Elektroprivreda HZ Herceg Bosne d.d. Mostar.

Nakon prologodinjeg spajanja sinkronih zona istoka i zapada, na prijenosnim vodovima zavreni su radovi na POWER 3, na dalekovodima i trafostanicama. U tijeku je implemen-tacija vrlo zahtjevnog SCADA sustava. Ovih dana bit emo, uz izuzetne napore djelatnika Prijenosa, u prilici zavriti DV Rama- Posuje, a ve je spojen DV Rama Livno.

U obnovu i rekonstrukciju distri-bucijske mree u 2005. godini uloeno je vie nego u prethodnih 5 godina za-jedno. U tijeku je implementacija sof-tvera za obraun potronje elektrine energije i uskoro poinje paralelan rad ovoga softvera u 5 radnih jedinica. Ovaj je rad zahtijevao izuzetan napor i implementatora i investitora, jer se trai kompletno sreivanje i urei-vanje dokumentacije svih potroaa, a to bi u naplati elektrine energije trebalo uvesti vie reda. Uvoenjem radnih naloga u ovom softveru omo-guit e se i bre i jednostavnije uvo-enje ISO standarda. U ovoj godini je, JP Elektroprivreda HZ Herceg Bosne d.d. Mostar, sukladno Zakonu o jav-nim poduzeima i Akcijskom planu, napravila i usvojila sve zahtijevane interne akte. Usvojena je nova orga-

nizacija, a u tijeku je izbor izvrnih direktora. Sukladno reorganizaciji elektroenergetskog sektora u Europi, stvaranju elektroenergetske zajednice, sukladno Zakonu o elektrinoj energiji i Akcijskom planu, u tijeku je usposta-va jedinstvene prijenosne kompanije sa sjeditem u Banja Luci. Uspostav-ljen je NOS sa sjeditem u Sarajevu, a zapoeli su s radom FERK i DERK, koji imaju zadatak regulirati trite u BiH i Federaciji BiH. U svemu ovome veoma aktivnu ulogu ima i nae drutvo.

I Javno poduzee Elektroprivre-da Hrvatske zajednice Herceg Bosne, u sljedeoj godini, oekuju znaajne promjene, kroz izdvajanje prijenosnog dijela u jedinstvenu kompaniju na razi-ni Bosne i Hercegovine; reorganizacija Proizvodnje, kroz tri slivna proizvodna podruja Sliv Neretve, Sliv Vrbasa i Sliv Trebinjice, kao i formiranje tri distribucijska podruja Jug, Sjever i Centar, s izdvajanjem opskrbe od dis-tribucije.

S obzirom na sloenost ovih reorga-nizacija i nain na koji strani konzul-tanti vode uspostavu DERK-a, FERK-a, prijenosne kompanije, NOS-a, bit e potrebna maksimalna angairanost i strpljivost svih uposlenih u poduzeu. Dosadanjim voenjem Elektroprivre-de HZ Herceg Bosne nismo, naprotiv, niti smijemo u budunosti, dopustiti umanjenje funkcija i opstojnosti Elek-troprivrede HZ Herceg Bosne.

U sljedeem razdoblju prioriteti javnog poduzea su izgradnja hidro-elektrane Mostarsko Blato, izgradnja malih hidroelektrana na slivu TMT i

poetak realizacije projekata iz obno-vljivih izvora elektrine energije, prije svega vjetroenergije, u suradnji sa stratekim partnerima, izvoenje II. faze injekcijske zavjese brane HE Rama te generalni remonti HE Jajce 1 i 2.

U distribuciji elektrine energije osiguran je kredit od EBRD-a za rekonstrukciju distribucijske mree, implementaciju brojila za daljinsko oitanje po TS-ovima, te izgradnja novih TS u iznosu od 19 milijuna EUR-a, koji treba provesti u sljedee tri godine. Time e distribucijska mrea moi zadovoljiti svojim potrebama, pogotovo u podrujima gdje se potro-nja poveala 3-4 puta, a u mreu se vrlo malo ulagalo.

U tijeku su pregovori za osiguranje sredstava za provedbu SCADE u dis-tribuciji i daljinskog oitanja brojila. Potrebna e se pozornost posvetiti implementaciji informacijskog sustava (FMIS) u JP Elektroprivreda HZ Her-ceg Bosne d.d. Mostar.

Protekle 2004. godine, kao i svih prethodnih godina, JP Elektroprivre-da HZ Herceg Bosne d.d. Mostar je pozitivno poslovala. I u 2005. godini, 55 dana prije roka, ispunjen je plan proizvodnje od 1.477 GWh, a oekuje se do kraja godine prebaaj plana od 26 posto, to uz naplatu od 96 posto i gubitke oekivane u distribuciji od 17 posto jami uspjeh u poslovanju.

U turbulentnim gospodarsko-po-litikim zbivanjima u BiH, Elektro-privreda HZ Herceg Bosne d.d. Mostar je bila temelj za razvoj gospodarstva, njezin pokreta, a treba biti oslonac kako gospodarskog tako i ukupnog razvoja BiH, na korist svim graanima, bez obzira na politike prilike i pro-bleme s kojima se susreemo. Samo uspjeno poslovanje svih ovih 13 go-dina, a sada je nae drutvo u samom vrhu najboljih poduzea u BiH, omo-guilo je opstanak ove elektroprivre-de.

estitajui Dan poduzea, elim se zahvaliti svim djelatnicima JP Elek-troprivreda HZ Herceg Bosne i svima vama, potovana gospodo, koji ste na bilo koji nain dali svoj doprinos uspjenom djelovanju Drutva.

Prigodom obiljeavanja Dana poduzea, radnicima koji u ovoj godini pune: 5, 10, 15, 20, 25, 30 i 35 godina radnog staa, uruene su jubilarne novane nagrade. Umirovljenicima Drutva, prigodom Dana poduzea, isplaene su novane nagrade u iznosu od po 150 KM.

Od poetka rujna mjeseca ove godine, tonije od petoga rujna, pa do 20. listopada trajali su radovi na remontu, jednog od ukupno dva generatora snage 80 MW, doznajemo od Ante Maruia, tehnikog rukovoditelja elektrane.

MG-servis iz Karlovca je izvoa radova, nakon provedenog otvorenog postupka javne nabave usluga, a vrije-dnost radova je procijenjena na iznos 102.500 EUR-a.

Tijekom radova na remontu gene-ratora 1, generator 2 (remontiran prole godine) bio je u punom pogonu. Inae, ova vrsta zahvata, kapitalni remont, odnosno potpuna demontaa, dio je redovitog odravanja nakon odre-enog broja radnih sati, to je, okvirno, svake pete godine.

Za vrijeme zastoja odraeni su i drugi poslovi koji su u vezi stanja ge-neratora, a kapitalni remont je tekao nakon pripremnih radova, kontrole i ispitivanja prije zaustavljanja (u pogo-nu), kontrole i ispitivanja prije demon-tae, demontanim radovima, kon-trole i ispitivanja tijekom demontae.

Nakon demontae, raeni su: ienje i odmaivanje, defektacija, kontrola i ispitivanje na statoru i rotoru, klizno-kontrolnom sklopu, hladionici, koni-cama, koninom prstenu, leajevima, leajnom zavrtnju i osovini.

Nakon montanih radova, kontrole i ispitivanja tijekom montae, zavrene kontrole i putanja u pogon, preporuke za sljedee vrijeme eksploatacije bile su zadnja operacija na ovom znaajnom i uspjeno obavljenom poslu.

Rukovoditelj graevinske slube, Vlado Matei, informirao nas je o pripremnim radovima za sanaciju injekcijske zavjese na brani HE Rama.

Naime, iz Programa Svjetske ban-ke, POWER 3, te iz vlastitih sredstava, financirat e se injektiranje stijenske mase ispod brane, lijevog i desnog blo-ka. Na taj nain se sprjeavaju gubici vode kroz tlo. Inae, ovo je projektom

predvieni posao, koji e izvoditi Ge-osonda iz Zenice, a poetak radova se oekuje 1. oujka 2006. godine. Vrijed-nost radova je vie od 3 milijuna KM, a rok zavretka radova 3 mjeseca.

Oteenja u ratu, otpali dijelovi fa-sade, opasnost od ozljeda uz podatak da je upravna zgrada izgraena 1981. godine, dovoljan su razlog za poetak sanacije upravne zgrade.

Uglavnom se radi na saniranju fasade, parking prostora ispred zgrade, te neophodnih izmjena poda na drugom katu zgrade. Vrijednost posla je oko 74.000 KM vlastitih sredstava. Izvoa radova je Gradina d.d. Prozor, a radovi bi trebali biti zavreni do 13. prosinca ove godine.

Nakon svega nabrojanog, dade se zakljuiti da e HE Rama u sljedeem razdoblju biti spremna i sigurna.

Proizvodnja elektrine energije

HE RAMARemont generatora br. 1 zavren, sanacija upravne zgrade u tijeku

14. studenog 2005. godine, u 6,00 sati, kota razine vode u jezeru je iznosila 580,03 m n.m., to je relativno dobra kota za ovo vrijeme odnosno u skladu je s planiranom. Takoer, za 31.12.2005. godine planirana kota je 576,50 m n.m., postoji znai rezerva, da se ne ide ispod preniske kote. Za deset mjeseci ove godine proizveli smo 613,5 GWh od ukupno planiranih 735 GWh za ovu godinu. Postoje svi uvjeti za ispunjenje ovogodinjeg plana. Jure Tadi, rukovoditelj HE Rama

M. Radivojevi

Bosanskohercegovaka delegacija u posjetu Korukoj

Razgovor o ulaganjima u Bosnu i HercegovinuHypo Alpe-Adria-Banka je organizirala posjet zamjenika premijera i Ministra financija Dragana Vrankia i direktora Elektro-privrede HZ HB, Vlade Maria s predstavnicima vlade Koruke i tvrtke Kelag. Predstavnici iz BiH uzvratili su posjet Klagenfurtu i korukoj vladi, nakon to je u srpnju ove godine Joerg Haider posjetio Mostar i Sarajevo. Povod odlaska u Austriju bio je razgovor o moguem zajednikom ulaganju u energetski sektor, drvnu industriju, turizam i infrastrukturu.

Potencijalni paket investicija bi iznosio 200 milijuna EUR-a.

Na sastanku su sudjelovali guverner Koruke Joerg Haider, predstavnici Ke-lag-a, generalni direktor i predstavni-ci EP HZHB Vlado Mari, Ivica ule i Jerko Pavlievi, kao i direktori Hypo Alpe-Adria-Banaka u BiH, Petar Juri i Kurt Makula.

U sjeditu Regulatorne komisije za elektrinu energiju FBiH (FERK) u Mo-staru, 14. prosinca 2005. dodijeljene su privremene dozvole za rad li-cence. Dozvole su dodijeljene EP HZHB i EP BiH i to za djelatnost: proi-zvodnje elektrine energije, distribucije elektrine energije, opskrbe elektrinom energijom I. i II. reda.

Dozvole su dodijeljeljene za razdoblje od 2 godine. Naoj tvrtci takoer je uruena privremena licenca za djelatnost meunarodne

trgovine elektrinom energijom, koja vrijedi do 31. prosinca 2007. godine.

Prema rijeima, predstavnika Kelag-a, Hermanna Eggera u suradnji s ovom tvrtkom i njezinim know-how-om, Elektroprivreda HZ HB moe bolje gospodariti resursima kojima raspolae i podii kvalitetu usluge na viu tehnoloku razinu.

DODIJELJENA DOZVOLA ZA RAD LICENCAM. Radivojevi

Sredinom studenog, ove godine, rukovoditeljima nekih poslovnica Distribucije elektrine energije, uputili smo dopis s etiri anketna pitanja ija je svrha prezentiranje njihovih aktivnosti. Metodom sluajnog odabira, dopisi su upueni u sva distribucijska podruja, neki su se ljubazno odazvali, neki (oekivano) nisu.U nastavku prenosimo razmiljanja rukovoditelja, kroz odgovore na pitanja:1. Koje su trenutane potekoe u naplati rauna?2. to predlaete da treba poduzeti Uprava poduzea kako bi naplata bila bolja?3. U kakvom je stanju NN mrea na terenu koji pokrivate?4. Koliko je ove godine uloeno sredstava (po strukturi krediti vlastita sredstva) za poboljanje naponskih prilika?

Distribucija elektrine energijeM. Radivojevi

U radu s potroaima u Poslo-vnici Elektro-Kiseljak, susre-emo se s vie vrsta problema. Potroai jo uvijek nemaju naviku redovito izmirivati fakturirane raune svaki mjesec. Istina, takvi su u manji-ni, pa to ine kada im se poalje nalog za iskljuenje ili opomena za izmirenje duga, upoznaje nas Mato Nikoevi, rukovoditelj Poslovnice Elektro-Kisel-jak.

Naplata svake godine ima tendenci-

ju rasta i vea je nego to je propisano Gospodarskim planom.

Kako bi naplata bila bolja, postoji nekoliko naina. S tim u svezi, treba najprije ispuniti odreene preduvjete: samim djelatnicima davati veu sigur-nost kako na terenu tako i u uredima, stimulaciju i veu kontrolu izdanih naloga za iskljuenje, potporu Vlasti i sudova. Ovdje se u prvom redu misli na osiguranje samog objekta koje bi izvrile osiguravajue kue, a po potre-

bi i djelatnika koji vre iskljuenje gdje imaju fizikih nasrtaja odreenih po-troaa, naih najveih dunika.

Potrebna je i vea kontrola samih naih djelatnika koji idu na teren kako bi izvrili iskljuenje, jer ne opravdava-ju svaki nalog koji se pripremi za isklju-enje. Meutim, djelatnike koji idu na teren za iskljuenje trebalo bi adekvat-no i nagraditi (stimulacija), s obzirom na rizik posla kojim se bave.

Neovlatena potronja se javlja kao

Bolje stimulirati radnike na terenu

U Neumu je 15. i 16. prosinca ove godine odran dvodnevni radni sasta-nak rukovodstva EPHZHB na kojem se raspravljalo o Etikom kodeksu, Pravil-niku o stegovnim mjerama i postup-cima, Internoj reviziji i kontroli. 140 rukovoditelja svih dijelova poslovnog procesa od poslovnih jedinica, upanij-skih centara, sektora, slubi poduzea do direkcija svih organizacijskih dijelo-va EPHZHB iznijelo je svoje miljenje o gospodarskom planu za 2005. godinu i buduim smjernicama poslovanja za 2006. godinu. Drugi dan radnog sa-stanka bio je rezerviran za distribuciju elektrine energije iji su lanovi sudje-lovali na seminaru o temi Distribucija

Odran tradicionalni radni sastanak svih rukovoditelja

i opskrba u trinim uvjetima gdje je gost- predava bio istaknuti profesor

zagrebakog Elektrotehnikog fakulte-ta dr. sc. Nikola upin.

I.Budimir

Poslovnica Kiseljak

veliki problem koji ne moemo rijei-ti samim inom iskljuenja i obrau-nom neovlatene potronje. Obraun i naplata vezana je i za rad sudova kao zakonodavnih institucija koje bi tre-bale sankcionirati sve oblike krae i neovlatenog prikljuenja na mreu. U dosadanjem radu sudovi nisu uinili mnogo na rjeavanju potraivanja, s obzirom da je veliki broj sluajeva koji su predani.

U svezi bolje naplate, nadamo se da e i novi program omoguiti bolje pra-enje svih aktivnosti koje se tiu obra-una i naplate.

Poslovnica Elektro-Kiseljak u vla-stitim osnovnim sredstvima ima 65 trafostanica 10/0,4 kV, kao i 21 u vla-snitvu treih lica. to se tie stanja NN mree koju pokriva ova poslovna jedinica ona je u relativno dobrom sta-nju, s obzirom na ulaganja koja se vre na NN mrei.

Loe naponske prilike na pojedinim trafostanicama gdje su potroai uda-ljeniji od same trafostanice stvaraju dodatne probleme. Trenutano u na-oj poslovnici imamo osam drvenih stupnih trafostanica koje su izgrae-ne prije 35 godina i starije, a izuzetno su loem stanju to zahtijeva njihovu kompletnu zamjenu. Miljenja sam, istie dalje gosp. Nikaevi, da bi kroz odravanje trebalo vie usmjeriti sred-stva na poveanje presjeka vodia na

NN mrei kao i izradu novih radnih uzemljenja na istoj, kako bi se pobolj-ala kvaliteta naponskih prilika.

Kroz kompletno odravanje u prvih devet mjeseci tekue godine uloeno je 31.817,10 KM. Sredstva koja se izdva-jaju u naoj poslovnici svake godine su manja. Smatramo da je to nedostatno i da bi trebalo vie sredstava uloiti u odravanje to bi izravno utjecalo na smanjenje gubitaka i poboljanje kva-litete opskrbe potroaa. Kroz investi-cije tijekom 2005. godine, izgraen je prikljuni dalekovod, eljezno-stupna trafostanica i zrana kabelska NN mrea u duini 3.000 m sa zamjenom 64 kuna prikljuka. Ova investicija je financirana kroz projekt sivih zona, ija je ukupna vrijednost oko110.000 KM. Druga investicija u 2005. godini bila

je sanacija zgrade Poslovnice Elektro Kiseljak, te ugradnja ograde oko parking prostora. Vrijednost ove inve-sticije iznosila je 30.000 KM.

Izuzetnim zalaganjem svih djelat-nika poslovnice Kiseljak, postignuti su zavidni rezultati na smanjenju gu-bitaka koji za prvih 10 mjeseci iznose 13,70% to je manje od parametra za-htijevanog Gospodarskim planom.

Evidentan je i sve manji broj kvaro-va na VN i NN mrei, to moemo za-hvaliti kvalitetnom radu na terenu kao i zamjeni dotrajalih dijelova mree.

Na blagajni ove poslovnice, do 1.11.2005. godine zaprimljena su 294 zahtjeva za rjeavanje ponovnog prikljuenja povratnika, zbog priku-pljanja dokumentacije za podnoenje zahtjeva.

Prema rijeima Marijana Tokia, rukovoditelja Poslovnice Elek-tro Jajce, s obzirom da je na-plata jedan od vanijih segmenata u poslovanju, najvei dio poslova se ba-zira na tom podruju. Budui da smo poslovnica koja u nekoliko zadnjih mjeseci ostvaruje naplatu preko 100%, vidljivo je da tekue raune uspijeva-mo naplatiti. Meutim, angairanje na tome zahtijeva konstantan napor i trud u praenju potroaa koji svoje obveze ne izmiruju redovito, te pripre-manju naloga za njihovo iskljuenje.

Opskrbljujemo 8.530 potroaa sa stalnim trendom rasta, specifinim podrujem i potroaima udaljenim i 50-ak km od grada i osnovni problem nam predstavlja neadekvatan i ne-dovoljan vozni park. Podruje poslov-nice je teritorijalno najobimnije, na podruju upanije Sredinja Bosna, s vrlo nepristupanim terenima, ukljuu-jui i RJ Dobretii, za koju se brinemo kako o naplati tako i odravanju.

Prisiljeni smo da se orijentiramo na dunike koji su u gradu ili na periferiji, za koje nije potrebno angairanje vozila, dok za ponovnu kontrolu iskljuenih dunika koji se nalaze u udaljenim mjestima moe proi i po nekoliko mjeseci.

Bavei se problemima starih dugova, ija je zastara neupitna, ostavlja se manje prostora i vremena za praenje tekuih dugovanja. Potekoe oko breg i kvalitetnijeg iskljuenja dunika ograniene su injenicom da dobar dio prijeratne mree prelazi preko stambenih objekata te nam u takvim sluajevima dunici onemoguavaju pristup mreama, tj. mjestu gdje bi se iste mogle iskljuiti. Takvih problema s novoizgraenom mreom nemamo.

Na ovo bi se mogli nadovezati o stanju na elektroenergetskim mreama na podruju Jajca i Dobretia koji su uslijed ratnih zbivanja devastirana. Do sada su kako donacije tako i vlastita sredstva ulagana na ponovnu elektrifikaciju. Jo uvijek na podruju Jajca i Dobretia imamo naselja gdje nije zavrena elektrifikacija i sredstva od investicija su namijenjena za rjeavanje tih problema. Zbog navedenog na podruju grada i prigradskih naselja koja su imala kakvu-takvu mreu nije se ulagalo jer je elektrifikacija bila u poslijeratnom razdoblju prioritet, te je zbog toga mrea u tim dijelovima u jako loem stanju, a rije je o podrujima sa znatnim brojem potroaa.

Posljedica navedenog je da na podruju Dobretia (izrazito ruralni

kraj s ratrkanim kuama) imamo dobru kabliranu mreu, nove transfor-matore i mali broj potroaa s malom potronjom, te na tom podruju dominiraju gubici praznog hoda. I u ovoj godini na podruju Jajca vlastita sredstva su se ulagala na elektrifikaciju povratnikih naselja. Za poboljanje naponskih prilika ulagala su se vlastita sredstva kroz odravanje (sanacija pojedinih odlaza u naseljima Zastinje i Carevo polje Jelice). Za poboljanje naponskih prilika, a i poveane sigur-nosti u opskrbi elektrinom energijom u ovoj godini uloena su sredstva na rekonstrukciji 35 kV DV HE Jajce I Diviani u sklopu projekta sive zone.

Prijevoz stupova, nogara, kabela na koloturi ili radnika na mjesto izvo-enja radova to ini normalni dio po-sla, nama predstavlja problem jer ne-mamo to ime obaviti. Problem nam je izvedba obinog prikljuka s jednim stupnim mjestom jer stup nemamo ime odvui, a to se onda odraava na duljinu potrebnog vremena za izved-bu prikljuka.

Nadamo se da e u sljedeem razdoblju doi do nekog rjeenja o navedenim potekoama u Jajcu, a mi emo uiniti sve kako bi rezultati u poslovanju bili jo uspjeniji.

Stopostotna naplataPoslovnica ELEKTRO JAJCE

10

Najvei problem u naplati elektrine energije u Radnoj jedinici Elektro Grahovo predstavljaju vodocrpilita i potroai opinskog prorauna (javna rasvjeta). Udjel tih potroaa u ukupnoj faktu-riranoj energiji iznosi 12 posto, dok je naplata zanemariva, posebno za vodocrpilita.

Kod ostalih potroaa nema veih problema u naplati elektrine energije, a ukupna naplata iznosi 92 posto, govori nam Kreimir Sari, rukovoditelj RJ Elektro Grahovo.

Kada je rjeavanje gore navedenog problema u pitanju, poduzeli smo sve mjere zakonski propisane u naplati ovih potraivanja.

Napominjem da su sva vodocrpilita utuena, ali jo nema nikakvih rezultata u naplati naih potraivanja.

Predlaem da uprava poduzea pokua ovaj problem prezentirati najviim dravnim institucijama jer je evidentno da se na opinskoj razini ovaj problem ne moe rijeiti.

Kada se govori o stanju NN mree na podruju koje pokriva naa radna jedinica, opa ocjena je da je NN mrea u dobrom stanju.

Napominjem da se radi o najveem

dijelu o obnovljenoj odnosno novo-izgraenoj mrei u zadnjih sedam godina.

U ovoj godini kroz vlastite investicije bit e realizirana izgradnja PDV Bolnica u duljini od oko 800 m i STS Bolnica. Radovi su u tijeku.

Od ostalih aktivnosti koje su reali-zirane kroz sredstva redovitog odra-vanja spomenuo bih sanaciju dijela mree NN Luke i Bolnica.

U ovoj godini nije bilo izgraenih elektroenergetskih objekata koje bi fi-

nancirale meunarodne organizacije.Problem u radu nae radne jedi-

nice je i nedovoljan broj ljudi za normalno funkcioniranje (ukupno pet djelatnika).

Ova radna jedinica odrava preko 50 TS, 100 KM dalekovoda i ima oko 1.100 potroaa. S obzirom na ugovor s HEP-om doi e u sljedeoj godini do poveanja mree kao i izgradnje novih elektroenergetskih objekata tako da s ovim brojem djelatnika nee moi nor-malno funkcionirati.

Trenutano nema velikih potro-aa u naplati rauna, pogo-tovo kada se uzme u obzir ekonomska situacija i loa socijalna slika kod potroaa za koje RJ Elektro Glamo skrbi elektrinom energijom, sa zadovoljstvom istie Mijo Perkovi, rukovoditelj RJ. Sva dugovanja su se svela na najvie tri neplaena rauna osim dugovanja kod vodocrpilita (JP Komunalac) kod kojih je ukupan dug 179.113,24 KM i nema uplate preko tri godine. Svakako je bilo krajnje vrijeme da se poduzmu i one najotrije mjere iskljuivanjem, pa tako smo ovih dana poeli s iskljuivanjem vodocrpilita

dnevno po 3-4 sata, no odziva jo nema.

Za poboljanje naplate uvijek je najuinkovitija metoda iskljuivanje potroaa, ali bih predloio da se pitanje dugovanja kod privilegiranih potroaa (zdravstvo, kolstvo, vojska, komunalno, itd.) rjeavaju na vioj razini (upanije, ministarstva, Vlada ...).

NN mrea je u dosta dobrom stanju, jer je u zadnjih sedam godina kroz razne donacije obnovljeno, rekon-struirano ili izgraeno oko 80% od sada ukupne mree. Ovih 20% mree su u loem stanju jer su neke stare

preko trideset godina.Ove godine je uloeno od vlastitih

sredstava:- za rekonstrukciju NN mree

iljina plea 15.000 KM- za obnovu sedam TS 10/04 kV u

povratnikim selima 105.000 KM

- za izradu kunih prikljuaka povratnicima 20.000 KM

od donatorskih sredstava:- za obnovu DV 10(20) kV, NN

mree i TS 10/04 kV 550.000 KM.

Radna jedinica ELEKTRO GLAMO

Najvei dunici-vodocrpilite i potroai iz opinskog proraunaRadna jedinica ELEKTRO GRAHOVO

Obnovljena ili rekonstruirana gotovo sva NN mrea

11

Najvei dunici-vodocrpilite i potroai iz opinskog prorauna

U povodu 13. obljetnice podu-zea i trei put za redom u organizaciji NSUEPHZHB, prvi put na kuprekoj visoravni odrane su VI. portske igre radnika EPHZHB. Za ovo doba godine neobino toplo vrijeme, Kupres se pokazao pitomo, a sunano vrijeme je uvelike omoguilo dobru organizaciju i jo bolje raspolo-enje natjecatelja i sudionika ovogo-dinjih portskih igara. Hotel Adria- ski ponudio je sve svoje kapacitete na raspolaganje, a glavni portovi za ene odigrali su se u Kupresu. portske dvo-rane u Livnu i Tomislavgradu ugostili su natjecatelje malog nogometa tako da su glavni centri HB upanije u su-botu (12.11.2005.) bili prepuni radnika EPHZHB. Ove godine u malom nogometu su-

djelovalo je 14 ekipa (najvie dosada). Nove dvije momadi na igrama su bile Uprava distribucije el. energije i HE Pe Mlini.

U polufinalu i finalu bile su moma-di koje se skoro svake godine lavovski bore za jedan od naslova. Ove godine, nakon uzbudljive finalne utakmice, vie sree u izvoenju penala imala je ekipa Prijenosa 1. Domaini, DP HB osvojili su tree mjesto, a ekipa HE Rama pokazala je da je i ove godine u zavidnoj kondiciji osvojivi tree mjesto. Momad HE Pe Mlini, koja se okupila tek ove godine, pokazala

se najkorektnijom na terenu. Najbolji vratar ove godine uvao je mreu DP HB-a, Miroslav Ituk, a najvie mrea zatresao je Ilija Beljo s HE Rama. Prije-nos 1 ove godine osvojio je titulu prva-ka, a iz njegovih redova proglaen je i najbolji igra, Mario Dodig.

Za redom ve dvije godine odra-vaju se natjecanja u stolnom tenisu koji dobiva sve veu zainteresiranost sudionika. Ove godine za ovaj se sport prijavilo dosada najvie sudionika, njih 12. U iscrpnom doigravanju, pehar za osvojeno prvo mjesto za mukarce oti-ao je, prvi put, u Direkciju za distribu-ciju elektrine energije u ruke Alojzu

KUPRESdomain VI. portskih igaraI.Budimir

Boarske ekipe

Pobjednice u pikadu

1

Radou. Drugo mjesto osvojio je pro-logodinji pobjednik i vrsni sporta, Mirko Mikovi iz DP P, a Direkcija za Distribuciju elektrine energije poslala je na ove igre jo jednog stolno teni-saa, Jozu Kukia, koji je osvojio tree mjesto.

U enskoj konkurenciji, takoer je bilo dosada najvie sudionica u odno-su na prole godine. Od 8 stolno teni-saica iz svih organizacijskih dijelova prva tri mjesta otila su u Distribuciju. Marinela Rai ponijela je odlije za tree mjesto u Grude (DP ZH). Prvi put na igrama, a u vitrinu PJ apljina (DP HN) pehar za drugo mjesto od-nijela je Julijana Falak. A Kupreanka, Nada Bagari (DP HB) pokazala se najboljom u stolnom tenisu za ene. ah je i dalje ostao samo muka disci-plina na portskim igrama radnika. 7 natjecatelja dugo se razigravalo. Tek nakon drugog kruga pokazali su se pravi majstori. Ve se prestalo brojiti, ponovno najbolji s najveim brojem bodova prvo mjesto u ahu osvojio je Miro Marjanovi (DP SB), drugo mje-sto pripalo je nita manje loem Miri Kuraji (HE Rama), a eljko Luki (HE Jajce) sa osvojenih 7,5 bodova osvojio je tree mjesto.

Natjecanja za ene su ove godine bila najzanimljivija i najraznovrsnija. Osim u stolnom tenisu, ene su se na-tjecale u jo tri discipline: standardno, u pikadu i u dvije nove discipline, bo-anju i povlaenju konopa. Jaka kon-kurencija i estoka elja za pobjedom

Momadi DPHB i Prijenosa u finalu

Pobjednice u stolnom tenisu

13

bile su u sve tri discipline. U gaanju sustavom tko prvi od 305 do nule naj-bolja je bila Gorjana Crnogorac (Prije-nos elektrine energije), drugo mjesto i drugo priznanje sa 6. portskih igara osvojila je Marinela Rai (DP ZH), a prologodinja pobjednica, Marija Gudelj u pikadu ove godine osvojila je tree mjesto. Ocjenjivalo se najvie pogodaka u sridu , a priznanje za tu sposobnost ove godine dobila je Kata Mari (DP HB).

Boanje ili balote, kako su ovu novu disciplinu zvali organizatori, se pokazalo kao pun pogodak u odabiru enskih disciplina. Odziv je bio velik. U kvalifikacijama se prijavilo 5 ekipa (po tri lana u svakoj), a u zavrnicu su ule ekipa DP HN, Predsjednitva sindi-kata, Prijenosa i DP SB. Prvo mjesto osvojila je ekipa Predsjednitva sin-dikata, trojac iz DP HN-a pamtit e ovu disciplinu po zasluenom drugom mjestu, a u Prijenos je otilo tree pri-znanje s ovih igara.

Odmjeravanje snaga konopom

Najbolji vratar - Miroslav Ituk ie

1

PORTSKE IGRE KUPRES 2005.AHPonudio damu za konjaali konj nije vidio.

PIKADODa su bile slike mueva na pikadubilo bi i vie pogodaka.

STOLNI TENISVie je bilo predbacivanja nego prebacivanja.

NOGOMETLopta okrugla,a on je tue etvrtasto.

POTEZANJE KONOPADa nije bilo nokata,Pukao bi konop.

Ivan Marko BlaeviKupres, 12.11.2005.

Najuzbudljivija disciplina koja je potaknula zanimanje svih sudionica i veeg dijela publike bilo je odmje-ravanje snaga potezanjem konopa za ene. Dvije ekipe po 8 sudionica na-tjecale su se i dobro zabavile u ne ba lakom odmjeravanju snanije ekipe. Ekipa u sastavu: Nevenka Krei, Ana Rajkovi, Mara Topalovi, Iva Turalija, Marija Gudelj, Nada Bagari, Antonija Kapetanovi, Irena Krmek osvojila je prvo mjesto, a obeanje organizatora i elja svih sudionika je da nove disci-pline postanu stare i tradicionalne na sljedeim igrama.

Najbolji strijelac - Ilija Beljo

Pobijednici u stolnom tenisu

IGRE U HBzimaima vrimenakrasan danko sanu Kupresu skupigre naesvima paei smjetaj i igrebez zrna zamjerkebez trna podmetanjai ometanja

LIPOTE

Ivan Marko Blaevi

I na kraju to rei, nego da nam i sljedee igre budu ovako organizirane, neka nas poslui vrijeme i dobra volja za druenjem i pozitivnim natjecatelj-skim duhom.

1

Velenje u Sloveniji sredinom studenog bilo je domainom Okruglog stola energetskih sindikata Jugoistone Europe kojeg su organizirali Meunarodni javni servis (PSI) Europska federacija javnih sindikata i Zaklada Fridrich Ebert. Elektroenergetski sindikati iz Sloveni-je, Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore, Bugarske, Rumunjske i Albanije na dvodnevnom sastanku razgovarali su o zajednikoj strategiji sindikata kad je u pitanju unutarnje energetsko tr-ite, restrukturiranje i privatizacija i jaanje suradnje sindikata Jugoistone Europe. O posljedicama koje bi se mo-gle dogoditi aktivnostima i politikim strategijama Energetske zajednice ju-goistone Europe govorilo se i na ovoj konferenciji, te je potpisan Ugovor o suradnji izmeu sindikata elektrine energije i plina na podruju bive Ju-goslavije i dijela energije Jugoistone Europe i osnovana Koordinacijski sku-pina sindikata za elektrinu energiju i plin (u sastavu lanova: Franz Dolar (SL), Dubravko orak (HR) i Mensud Krlje (BiH), koja e:

- pratiti rad Energetske zajednice jugoistone Europe i unutarnjeg trita za elektrinu energiju i plin.

- se suprotstaviti privatizaciji poduzea ija je osnovna djelatnost elektrina energija i plin i koja e se boriti za prava i interese radnika i graana.

- upravljati politikom kolektivnog pregovaranja

- sudjelovati u europskim odborima za socijalni dijalog kad je u pitanju elektrina energija i plin

Ova skupina ima dvogodinji man-dat, a u tom razdoblju koordinacijski sindikat e biti u Sloveniji.

Predstavnici naeg sindikata bili su na spomenutoj meunarodnoj kon-ferenciji gdje su svi sudionici, njih 13 iz jugoistonih europskih zemalja, razmotrili punopravno lanstvo NSUERPHZHB u PSI te su dali bezre-zervnu podrku za na prijam u ovu meunarodnu sindikalnu organizaciju. U znak podrke svi sudionici su potpisali tekst u kojem izmeu ostalog stoji: svi sudionici konferencije u Velenju daju podrku NSUEPHZHB iz Mostara da postanu punopravni lanovi PSI, te zahtijevaju od nadlenih tijela i organa PSI da se lanstvo rijei na prvoj sljedeoj sjednici.

SVI ENERGETSKI SINDIKATI JUGOISTONE EUROPE PODRALI NAE LANSTVO U PSI

I.Budimir

Okrugli stol energetskih sindikata Jugoistone EuropeI.Budimir

Nai predstavnici u Sloveniji

1

U Poslovnici Elektro Tomi-slavgrad potekoe kod na-plate elektrine energije su ve-zane uz odreene skupine potroaa:

RJ Elektro- Kupres trenutano nema nekih veih problema s naplatom rauna elektrine energije, doznajemo od Ivana Mio-a, rukovoditelja Elektro - Kupresa. Rezultat takvog stanja je dobar odnos s potroaima, konstantno praenje dunika elektrine energije i potpisa-nih ugovora o otplati duga, na vrijeme slanje opomena dunicima elektrine energije i provedbe opomene u djelo (naplata duga ili iskapanje).

to se tie starog duga, 80 posto pripada HVO-u i organima uprave (opini) za javnu rasvjetu i crveni kri (staraki dom i kuna dijaliza).

Moj osobni prijedlog upravi podu-zea u vezi poboljanja naplate ra-una:

- provoditi donesene odluke koje se odnose na naplatu rauna elektrine energije po svim upanijama isto,

- imati jednak stav prema potro-aima u svakoj kategoriji (kako za onoga na Kupresu tako za onoga u Mostaru ili irokom

Brijegu ili bilo gdje), ukinuti povlatene potroae (ako ih ima),

- poduzeti sve da se naplati dug od tzv. privrednika, HVO, opine, ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i

- uloiti sve napore na otkrivanju neovlatene potronje, a pose-bice u kategoriji ostala potronja i kuanstvo.

NN mrea koju pokriva RJ Kupres je preteno nova i nema nekih bitnih nedostataka. Redovitim pregledom te otklanjanjem uoenih nedostataka NN mreu na Kupresu moemo na-zvati najbolja NN mrea u HB.

to se tie ulaganja na Kupresu za poboljanje naponskih prilika, uloeno je dosta napora i sredstava na elektrifi-kaciji pojedinih sela.

Obnovljeno je i trafo podruje ocjed DV 10 kV, STS i NN mrea, te izraena nova 3 trafo podruja iz sredstava III. elektrifikacije.

U tijeku je obnova NN mree na jednom trafo podruju. Isto tako ulo-

RJ ELEKTRO KUPRES

- potroai koji su u inozemstvu, uglavnom plaaju raune jed-nom godinje,

- potroai loijeg imovinskog stanja (nezaposleni, umirovljenici, socijalno ugroeni)- potroai kod kojih je naplata rauna vezana uz opomenu, nalog za iskljuenje, a esto i nalog za iskljuenje uz asisten-ciju policije.

U veini NN mrea su zadovoljavajue napon-ske prilike. NN mree u kojima su loe naponske prilike su: Kovai, Ome-rovii, Kongora, Stipa-

njii, Prisoje, Letka, Hambar, Opleani, Cebara, Eminovo selo i Radoi. Veina od navedenih NN mrea je planirana za rekonstrukciju u sljedeoj godini kroz program III. elektrifikacije.

U ovoj godini su izgraene trafo-stanice MBTS Ferovac-Kolo II, STS Re-nii i prikljuni DV za STS Renii, 20 kV kabel MBTS Obilaznica MBTS Kolo II, izvrena rekonstrukcija 10 kV DV Zelii dionica Bukova gora LR Raeljke, izvrena rekonstrukcija NN mrea Mokronoge i Eminovo selo II, Roko polje, Renii i Podkula. Tako-er su ugovoreni radovi na izgradnji STS Mandino selo II i STS Omolje III s prikljunim DV. Navedeni objekti bi se trebali izgraditi do kraja godine, bio je kratak i jasan Draen Dilber, rukovodi-telj Elektro -Tomislavgrad.

PJ ELEKTRO TOMISLAVGRAD

Najbolja NN mrea u HB upaniji

eno je neto vlastitih sredstava kroz slubu odravanja (zamjena dotrajalih stupova, otklanjanje nedostataka na NN mrei itd.).

Potekoe u naplati - uz odreene skupine potroaa

1

S obzirom da je za razdoblje od 1.1.-31.10.2005. godine ostvarena naplata u iznosu od 97% i gubici na razini 14,9% moe se rei da je PJ Elektro- Drvar na razini planiranih rezultata, posebno kada su u pitanju ostvareni rezultati u smanjenju gubi-taka.

U cilju poboljanja rezultata po-slovanja ove poslovnice, nuno je poduzeti sljedee mjere, predlae Stijepo Vukani, rukovoditelj:

- poveanje broja uposlenih,- operativno poboljanje funkci-

oniranja poslovne jedinice, a to je dovoenje objekta PJ u funkcionalno stanje nabavom opreme i uredskog namjetaja, nabava radionike opreme (radni stolovi, ormari za garderobu, alati, instrumenti) i vozni park.

Obrazloenje: PJ Elektro Drvar trenutano pokriva prostor konzum od:

- 80 km SN vodova

- 300 km NN vodova- 85 transformatorskih stanica- 4.000 potroaaKompletan konzum pokriva 14

uposlenih (+2 na odreeno vrijeme) i u odnosu na ostale dijelove Javnog poduzea u nepovoljnom smo polo-aju i kada je u pitanju broj uposlenih i opremljenost.

Posebno istiem da smo rezultatima rada i okruenjem u kojem se nalazimo zasluili pozorniji odnos i korektniju podrku.

U odnosu na NN mreu koja je trenutano pod naponom, 30% iste je neophodno rekonstruirati s obzirom da je njezin amortizacijski vijek istekao (u prosjeku) prije 15 godina.

Oteavajua okolnost je ta to se neobnovljena mrea nalazi u uem gradskom podruju na kojem je smjetena glavnina potroaa te svaki kvar ima za posljedicu ostanak bez napajanja veeg broja potroaa.

Nae procjene se kreu da je kompletno ulaganje EP HZ HB d.d.

POSLOVNICA ELEKTRO DRVAR

Mostar na prostoru opine Drvar za 2005. godinu jednako oko 550.000 KM.

Ova ulaganja se odnose na sredstva sufinanciranja projekata s opinom i meunarodnom zajednicom, kreditna sredstva kroz projekt svih zona i sredstva uloena kroz investicijsko i tekue odravanje.

Zakljuak:Ne dovodei u sumnju gospodarske

ciljeve planove poduzea, ali sma-tramo da neke stvari treba nastojati promijeniti. Naime, potrebno je osigurati uvjete pa traiti rezultate rada, odnosno analizirati trenutane uvjete kako bi postignuti rezultati rada zaista imali stvarnu trinu vrijednost.

PJ Elektro Drvar je i u ovakvim uvjetima i okruenju davala i daje svoj maksimum, ali se plaimo da smo uli u fazu kada to vie nee biti dovoljno da bi se s ovim kapacitetima odrali dosadanji rezultati, a kamoli da iste nadograujemo.

Potekoe u naplati - uz odreene skupine potroaa

Nedovoljan broj uposlenih

1

Prijenos elektrine energije

Nastavak, u prolom broju zapoetog teksta, autora Borisa Vickovia i Sreka Nuia, objavljenog na 7. savjetovanju HOCIGR-e, odranog u Cavtatu, od 6. 10. studenog ove godine

INOZEMNA ISKUSTVA U PRIMJENI METAL-OKSIDNIH ODVODNIKA PRENAPONA NA NADZEMNIM VISOKONAPONSKIM VODOVIMA.. Analiza uinkovitosti linijskih odvodnika prenapona

U radu [2] analizirana je ugradnja LOP-a u 63 kV i 90 kV vodove sa i bez zatitnih vodia, koje su izloene atmosfer-skim pranjenjima velike energije. Meutim za nas su inte-resantni rezultati s ugraenim zatitnim vodiem. Srednji broj pranjenja u tom podruju iznosi 2.8 udara/km2 u go-dini. U tablici II. prikazani su rezultati za 90 kV vod sa zatit-nim vodiem, dok su odgovarajui rezultati za 63 kV vod sa zatitnim vodiem prikazani u tablici III.

(Tablica II.) Karakteristika 90 kV dalekovoda (broj preskoka na 100 km./godinje)

U radu [1] razmatra se primjena linijskih odvodnika pre-napona s polimernim kuitem za poboljanje prenapon-skih karakteristika 110 kV vodova. LOP se ugrauje paralel-no visokonaponskim izolatorima du dalekovoda s ciljem poboljanja preskonih karakteristika vodova s obzirom na atmosferska pranjenja, kao i izbjegavanje simultanih ispada kod dvostrukih vodova. Analizirane su razliite kon-figuracije i predstavljaju preskone karakteristike voda u funkciji mjesta ugradnje LOP-a, otpora uzemljenja daleko-vodnih stupova primjenom odvodnika bez vanjskog iskrita i s vanjskim serijskim iskritem.

Preskone karakteristike voda u funkciji mjesta ugradnje LOP-a bez vanjskog serijskog iskrita i za razliite vrijedno-sti otpora uzemljenja stupova, prikazane su u Tablici IV. Odvodnici su ugraeni na svakom stupu. Ako se ugrauje samo jedan odvodnik prenapona po stupu, treba ga ugradi-ti na najnioj fazi, jer je najnepovoljniji faktor meusobnoga utjecaja izmeu zatitnog vodia i faznog vodia upravo za

tu fazu, i zbog toga veina povratnih preskoka se dogoa na tom vodiu. Osim toga, odvodnik prenapona prenosi na ovaj vodi visoki potencijal vrha stupa ime se poboljavaju meusobni utjecaji s vodiima preostale dvije faze na koji-ma nisu ugraeni odvodnici prenapona.

Varijanta s ugraenim odvodnicima na donjoj i gornjoj fazi daje najslabije rezultate te se preporuuje jedna od prethodne dvije varijante.

(Tablica III.) Karakteristika 63 kV linije (broj preskoka na 100 km./godi-nje)

(Tablica IV.) Preskone karakteristike voda (preskok na 100km/god), zavisno od otpora uzemljenja

U radu [7] je izvrena analiza preskonih karakteristika voda za sluaj ugradnje linijskog odvodnika prenapona sa i bez vanjskog serijskog iskrita i rezultati su prikazani u tabli-ci V. Usporedba je izvedena s odvodnikom u donjoj fazi i s odvodnicima ugraenim na donjoj i srednjoj fazi. Odvodni-ci su ugraeni na svaki stup.

Na temelju rezultata u tablici V. moe se zakljuiti da ne postoji bitna razlika u preskonim karakteristikama voda za sluajeve ugradnje LOP-a sa i bez serijskog zatitnog iskrita. Prema tome kod izbora tipa LOP-a (sa i bez vanjskog iskri-ta) potrebno je voditi rauna o ostalim uvjetima kao to su zagaenje, sklopni i privremeni prenaponi, odvajanje od sustava u sluaju kvara u odvodniku, itd.

INOZEMNA ISKUSTVA U PRIMJENI METAL-OKSIDNIH ODVODNIKA PRENAPONA NA NADZEMNIM VISOKONAPONSKIM VODOVIMA

Nastavak, u prolom broju zapo etog teksta, autora Borisa Vickovi a i Sre ka Nui a,objavljenog na 7. savjetovanju HOCIGR-e, odranog u Cavtatu, od 6. 10. studenog ove godine

2.2. Analiza u inkovitosti linijskih odvodnika prenapona

U radu [2] analizirana je ugradnja LOP-a u 63 kV i 90 kV vodove sa i bez zatitnih vodi a, koje su izloene atmosferskim pranjenjima velike energije. Me utim za nas su interesantni rezultati sa ugra enim zatitnim vodi em. Srednji broj pranjenja u tom podru ju iznosi 2.8 udara/km2 u godini. U tablici II. prikazani su rezultati za 90 kV vod sa zatitnim vodi em, dok su odgovaraju i rezultati za 63 kV vod sa zatitnim vodi em prikazani u tablici III.

Tablica II. Karakteristika 90 kV dalekovoda (broj preskoka na 100 km./godinje)

R( )E 2A 3A 3A

5 0.91 0.11 0.37 0.5510 2.82 0.33 1.14 1.7615 5.27 0.91 2.86 3.4320 8.09 1.98 4.21 5.5330 13.21 3.44 7.95 9.8740 17.96 5.82 11.05 13.5550 22.65 7.83 13.88 16.7660 26.27 9.70 16.08 19.69

LOP na svakom stupu(E); LOP na svakom drugom stupu(A);

U radu [1] razmatra se primjena linijskih odvodnika prenapona sa polimernim ku item za poboljanje prenaponskih karakteristika 110 kV vodova. LOP se ugra uje paralelno visokonaponskim izolatorima du dalekovoda s ciljem poboljanja presko nih karakteristika vodova s obzirom na atmosferska pranjenja, kao i izbjegavanje simultanih ispada kod dvostrukih vodova. Analizirane su razli ite konfiguracije i predstavljaju presko ne karakteristike voda u funkciji mjesta ugradnje LOP-a, otpora uzemljenja dalekovodnih stupova primjenom odvodnika bez vanjskog isknta i sa vanjskim serijskim iskritem.

Presko ne karakteristike voda u funkciji mjesta ugradnje LOP-a bez vanjskog serijskog iskrita i za razli ite vrijednosti otpora uzemljenja stupova, prikazane su u Tablici IV. Odvodnici su ugra eni na svakom stupu. Ako se ugra uje samo jedan odvodnik prenapona po stupu, treba ga ugraditi na najnioj fazi, jer je najnepovoljniji faktor me usobnog utjecaja izme u zatitnog vodi a i faznog vodi a upravo za tu fazu, i zbog toga ve ina povratnih preskoka se dogo a na tom vodi u. Osim toga, odvodnik prenapona prenosi na ovaj vodi visoki potencijal vrha stupa ime se poboljavaju me usobni utjecaji s vodi ima preostale dvije faze na kojima nisu ugra eni odvodnici prenapona.

Varijanta sa ugra enim odvodnicima na donjoj i gornjoj fazi daje najslabije rezultate te se preporu uje jedna od prethodne dvije varijante.

1

Tablica III. Karakteristika 63 kV linije (broj preskoka na 100 km./godinje)

R( )

E 2A 3A 3A5 3.26 0.48 1.39 2.0910 6.41 1.50 3.65 4.3015 10.76 3.04 6.45 7.6420 14.94 4.98 9.29 11.3630 22.11 8.31 14.56 17.1640 28.08 11.86 18.04 21.8250 31.30 14.83 20.88 25.7760 33.06 17.54 23.17 28.56

LOP na svakom stupu(E); LOP na svakom drugom stupu(A);

Tablica IV. Presko ne karakteristike voda (preskok na 100km/god), zavisno od otpora uzemljenja

R( ) ( /R=30)

10 1.79 1.12 0.30 0.6020 9.55 5.52 1.72 3.2130 16.86 10.52 4.25 6.0440 24.84 15.07 7.09 10.2960 41.02 24.91 12.16 17.9080 52.51 34.23 15.96 23.79

sa LOP; bez LOP;

U radu [7] je izvrena analiza presko nih karakteristika voda za slu aj ugradnje linijskog odvodnika prenapona sa i bez vanjskog serijskog iskrita i rezultati su prikazani u tablici V. Usporedba je izvedena sa odvodnikom u donjoj fazi i sa odvodnicima ugra enim na donjoj i srednjoj fazi. Odvodnici su ugra eni na svaki stup.

Na temelju rezultata u tablici V. moe se zaklju iti da ne postoji bitna razlika u presko nimkarakteristikama voda za slu ajeve ugradnje LOP-a sa i bez serijskog zatitnog iskrita. Prema tome kod izbora tipa LOP-a (sa i bez vanjskog iskrita) potrebno je voditi ra una o ostalim uvjetima kao to su zaga enje, sklopni i privremeni prenaponi, odvajanje od sustava u slu aju kvara u odvodniku, itd.

2

Tablica III. Karakteristika 63 kV linije (broj preskoka na 100 km./godinje)

R( )

E 2A 3A 3A5 3.26 0.48 1.39 2.0910 6.41 1.50 3.65 4.3015 10.76 3.04 6.45 7.6420 14.94 4.98 9.29 11.3630 22.11 8.31 14.56 17.1640 28.08 11.86 18.04 21.8250 31.30 14.83 20.88 25.7760 33.06 17.54 23.17 28.56

LOP na svakom stupu(E); LOP na svakom drugom stupu(A);

Tablica IV. Presko ne karakteristike voda (preskok na 100km/god), zavisno od otpora uzemljenja

R( ) ( /R=30)

10 1.79 1.12 0.30 0.6020 9.55 5.52 1.72 3.2130 16.86 10.52 4.25 6.0440 24.84 15.07 7.09 10.2960 41.02 24.91 12.16 17.9080 52.51 34.23 15.96 23.79

sa LOP; bez LOP;

U radu [7] je izvrena analiza presko nih karakteristika voda za slu aj ugradnje linijskog odvodnika prenapona sa i bez vanjskog serijskog iskrita i rezultati su prikazani u tablici V. Usporedba je izvedena sa odvodnikom u donjoj fazi i sa odvodnicima ugra enim na donjoj i srednjoj fazi. Odvodnici su ugra eni na svaki stup.

Na temelju rezultata u tablici V. moe se zaklju iti da ne postoji bitna razlika u presko nimkarakteristikama voda za slu ajeve ugradnje LOP-a sa i bez serijskog zatitnog iskrita. Prema tome kod izbora tipa LOP-a (sa i bez vanjskog iskrita) potrebno je voditi ra una o ostalim uvjetima kao to su zaga enje, sklopni i privremeni prenaponi, odvajanje od sustava u slu aju kvara u odvodniku, itd.

2

1

(Tablica V.) Preskone karakteristike voda za sluajeve ugradnje LOP-a sa i bez vanjskog iskrita

Za neka naa kraka podruja, s visokim otporom uze-mljenja, interesantno je iskustvo opisano u radu [8]. Naime, radi se o rjeavanju problema povratnih preskoka ugrad-njom linijskih odvodnika prenapona na dionici 110 kV voda poloenog po vrhu breuljka s relativno velikim brojem gr-mljavinskih dana u godini (30 dana u godini) i visokim spe-cifinim otporom tla. Vod je opremljen zatitnim vodiem, ali su zbog velikog otpora uzemljenja esto nastajali povrat-ni preskoci ve pri strujama groma od 20 kA. Posljedice su bile ispadi voda u prosjeku 4 puta godinje. Stoga su, u cilju smanjenja broja ispada, razmotrene slijedee mjere: Smanjenje otpora uzemljenja, to je obzirom na vrstu

tla (stijene) teko postii, Poveanje izolacijske razine dionice voda, to s

obzirom na konstruktivno rjeenje glave stupa nije mogue (rastojanje faznog vodia i uzemljenih dijelova),

Ugradnja dodatnog zatitnog ueta samo neznatno poboljava karakteristike linije pri atmosferskim pranjenjima,

Primjena brzog tropolnog ponovnog uklopa kod viefaznih kvarova u sluaju povratnog preskoka. Rezultirajui prekid napajanja ne moe se uskladiti sa zahtjevima u pogledu kvalitete napona.

Poto je analizom utvreno da navedene mjere, uz zna-ajna financijska ulaganja, smanjuju broj ispada svega za 30%, odlueno je da se problem rijei ugradnjom linijskih odvodnika prenapona u dvije faze (srednju i donju) na 5 stupova kritine dionice. Nakon toga, u odreenom vre-menskom razdoblju, iako su brojai registrirali 21 proradu, nije zabiljeen niti jedan povratni preskok.

3. ZAKLJUAKNa osnovi provedenih istraivanja i pozitivih svjetskih

iskustava u primjeni linijskih odvodnika prenapona kao za-tite od atmosferskih prenapona na prijenosnim vodovima, vidljivo je da je njihova primjena rairena u nekim zemljama, prvenstveno u SAD-u i Japanu. Prema iznesenim iskustvima moe se zakljuiti slijedee: Linijski odvodnici prenapona mogu ograniiti

prenapone ispod razine preskonog atmosferkog prenapona ugraenih izolatorskih lanaca.

Ovisno o koliini ugraenih odvodnika prenapona na dalekovodu, mogue je eliminirati prekide izazvane atmosferskim prenaponima i do 100 %.

Mogu se koristiti cijelom duinom ili samo na kritinim dionicama dalekovoda.

Mogu se koristiti i uz visoke otpore uzemljenja. Mogu se ugraditi na vodove sa zatitnim vodiem da

bi eliminirali povratne preskoke uzrokovane slabim uzemljenjem.

Eliminiraju ili bitno smanjuju broj prekida to rezultira manjim brojem intervencija u odravanju i veu pouzdanost pogona prijenosne linije.

Promjenom parametara struje groma (vee amplitude i due trajanje impulsa) prilikom kvara ekraniranja, utvreno je da se odvedene energije kroz LOP znaajno poveavaju, te mogu dostii vrijednosti do 13.9 kJ/kV(Ur), to zahtijeva ugradnju LOP veeg energetskog kapaciteta.

Odvedene energije kroz LOP su uglavnom u granicama odabranih odvodnika od 4.5 kJ/kV(Ur) za oekivane vri-jednosti amplituda struja groma uz uvjet da je ugraeno zatitno ue. Provedene analize pokazuju da se vea ener-gija oekuje kod linija bez zatitnog uata. U sluaju veih amplituda struja groma i dueg trajanja impulsa, pogotovu za linije bez zatitnog ueta, potrebno je ugraditi LOP veih energetskih sposobnosti.

Uvjeti uzemljenja i parametri struje groma znaajni su za energetska naprezanja LOP-a, te je prilikom izbora ener-getskog kapaciteta LOP-a bitno njihovo poznavanje du ti-enih sekcija. Stupovi na oba kraja tienih sekcija moraju imati male impulsne otpore uzemljenja radi sprijeavanja preskoka na nezatienim sekcijama linije.

Za sluaj kvara ekraniranja, za vertikalni ili triangl raspo-red faznih vodia, najizloenija faza udaru groma je gornja faza (67 % od ukupnog broja udara), odnosno vanjske faze za horizontalni raspored.

Glede povratnog preskoka za vertikalni ili triangl raspo-red, najugroenije su donja i srednja faza zbog slabijeg spre-zanja izmeu zatitnog ueta i faznih vodia spomenutih faza. Broj ispada linije najvie je ovisan o vrijednosti otpora uzemljenja stupova.

U mnogim analizama razmotreni su samo sluajevi ugradnje LOP-a u sve tri faze du cijele linije. Kada se vri variranje broja ugraenih odvodnika prenapona po stu-pu (manje od 3 odnosno 6), najefikasniju zatitu pruaju sljedee kombinacje:

LOP ugraen na dvije donje faze (za vertikalni ili triangl raspored, odnosno vanjske faze za horizontalan raspored) svakog stupa,

LOP ugraen u donjoj fazi svakog stupa za vertikalni ili triangl raspored,

LOP ugraen u sve tri faze svakog drugog stupa du tiene sekcije

Na koncu, jo jednom treba naglasiti da se ugradnjom MO odvodnika prenapona postie izuzetno kvalitetna zatita od atmosferskih prenapona, jedino ako se izvri ko-rektno njegov odabir, vodei rauna o svim relevantnim imbenicima kako ne bi dolo do termikog pobjega.

Tablica V. Presko ne karakteristike voda za slu ajeve ugradnje LOP-a sa i bez vanjskog iskrita

Bez iskrita Sa iskritem R( )( /R=30)

preskok/100km/god

preskok/100km/god

Bez iskrita

preskok/100km/god

Sa iskritem

preskok/100km/god.

10 1.12 1.12 0.30 0.3020 5.52 5.30 1.72 1.5730 10.52 10.74 4.25 4.3340 15.07 15.66 7.09 7.0160 24.91 26.03 12.16 11.8680 34.23 35.95 15.96 17.01

sa LOP; bez LOP;

Za neka naa kraka podru ja, sa visokim otporom uzemljenja, interesantno je iskustvo opisano u radu [8]. Naime, radi se o rjeavanju problema povratnih preskoka ugradnjom linijskih odvodnika prenapona na dionici 110 kV voda poloenog po vrhu breuljka sa relativno velikim brojem grmljavinskih dana u godini (30 dana u godini) i visokim specifi nim otporom tla. Vod je opremljen zatitnim vodi em,ali su zbog velikog otpora uzemljenja esto nastajali povratni preskoci ve pri strujama groma od 20 kA. Posljedice su bile ispadi voda u prosjeku 4 puta godinje. Stoga su, u cilju smanjenja broja ispada, razmotrene slijede e mjere:

Smanjenje otpora uzemljenja, to je obzirom na vrstu tla (stijene) teko posti i, Pove anje izolacionog nivoa dionice voda, to obzirom na konstruktivno rjeenje glave stupa nije

mogu e (rastojanje faznog vodi a i uzemljenih dijelova), Ugradnja dodatnog zatitnog ueta samo neznatno poboljava karakteristike linije pri atmosferskim

pranjenjima, Primjena brzog tropolnog ponovnog uklopa kod viefaznih kvarova u slu aju povratnog

preskoka. Rezultiraju i prekid napajanja ne moe se uskladiti sa zahtjevima u pogledu kvalitete napona.

Poto je analizom utvr eno da navedene mjere, uz zna ajna financijska ulaganja, smanjuju broj ispada svega za 30%, odlu eno je da se problem rijei ugradnjom linijskih odvodnika prenapona u dvije faze (srednju i donju) na 5 stupova kriti ne dionice. Nakon toga, u odre enom vremenskom razdoblju, iako su broja i registrirali 21 proradu, nije zabiljeen niti jedan povratni preskok.

3. ZAKLJU AK

Na osnovi provedenih istraivanja i pozitivih svjetskih iskustava u primjeni linijskih odvodnika prenapona kao zatite od atmosferskih prenapona na prijenosnim vodovima, vidljivo je da je njihova primjena rairena u nekim zemljama, prvenstveno u SAD-u i Japanu. Prema iznesenim iskustvima moe se zaklju iti slijede e:

Linijski odvodnici prenapona mogu ograni iti prenapone ispod razine presko nog atmosferkog prenapona ugra enih izolatorskih lanaca.

Ovisno o koli ini ugra enih odvodnika prenapona na dalekovodu, mogu e je eliminirati prekide izazvane atmosferskim prenaponima i do 100 %.

Mogu se koristiti cijelom duinom ili samo na kriti nim dionicama dalekovoda. Mogu se koristiti i uz visoke otpore uzemljenja. Mogu se ugraditi na vodove sa zatitnim vodi em da bi eliminirali povratne preskoke uzrokovane

slabim uzemljenjem. Eliminiraju ili bitno smanjuju broj prekida to rezultira manjim brojem intervencija u odravanju i ve u

pouzdanost pogona prijenosne linije.

3

0

ELEKTRINO GRIJANJE PROSTORIJA

Uporaba elektrine energije za zagrijavanje prostorija je vrlo skupa. Ako se ipak opredijeli-te za takvo grijanje osobitu pozornost obratite na kvalitetnu izoliranost kue ili stana.

Koristiti samo one TA-pei koje imaju ugraenu i automatiku i ven-tilator, te sobni termostat, a puniti ih iskljuivo u doba nie tarife.

Elektrini radijatori i kaloriferi, kao i infragrijalice moraju biti ukljuene, bez obzira na tarifu koju koriste, te se ne preporuuju.

Deset savjeta za izbjegavanje nepo-trebnih trokova kod grijanja: 1. Ostavite slobodan prostor pribli-

no jedan metar oko grijaih ureaja i radijatora, da time omo-guite slobodnu razmjenu topline.

2. Iz istog razloga, ne pokrivajte vae ureaje. Ne pretvarajte radijatore u strojeve za suenje rublja,

3. Radijatori ne smiju biti ni police za cvijee.

4. Povremeno prijeite usisivaem preko reetki ventilacijskih otvora na termoakomulacijskim peima.

5. Ostavite ukljuen termostat, i kad niste u stanu jer e on tono odravati odabranu temperaturu sobe.

6. Otvarate li prozore radi provjetravanja prostorije, zaustavite rad ureaja za grijanje, ali ne dirajte termostat. Ne zaboravite da je 5 minuta sasvim dovoljno da se obnovi zrak u prostoriji.

7. Ako ste odsutni tijekom dana, prije odlaska, regulirajte termostat na niu temperaturu. Nakon povratku,

vratite temperaturu na onu koja vam odgovara.

8. Ako niste u stanu vie dana, regulirajte termostat na najnii poloaj, tako da temperatura bude priblino 8-10 stupnjeva. Po povratku je vratite na normalno stanje.

9. Reguliranjem termostata do maksimuma neete postii brzo podizanje temperature. Brzina podizanja temperature je nepro-mjenjiva. Time samo rasipate elektrinu energiju.

10. Prilagodite temperaturu u vaem stanu po naelu prostorija po prostorija (ne treba u svakoj prostoriji biti jednaka temperatura), i ne zaboravite da jedan stupanj nie u jednoj prostoriji odgovara utedi od priblino 7% u potronji elektrine energije kod grijanja te prostorije.

OSTALA TROILA: Vrlo je veliki broj razliitih kuanskih ureaja koji imaju pogon na elektrinu energiju. Veina od njih je male snage, pa im ni potronja nije velika. Ipak, ako se pre-tjeruje u njihovoj uporabi, oni u zbro-ju mjesene potronje mogu izazvati znaajan utroak elektrine energije.

Gutai struje mogu najee biti: mikser, mlinac za kavu, fen, ivai stroj, hobi alat i drugo.

Za kuanstva koja za pripremu hrane rabe elektrinu energiju, najeko-nominija je uporaba mikrovalne penice. Njezin utroak je manji od utroka klasine penice. Najbolje ju je koristiti samo za pogrijavanje ve spremljene hrane, ili pripremanje du-boko smrznute hrane, ili samo za od-mrzavanje zaleenih namirnica. Samo kuhanje hrane u ovoj penici treba izbjegavati jer poveava potronju.

TV i radio ureaji moraju se rabiti onoliko vremena koliko se uistinu i prate odreene emisije.

KAKO POSTUPITI PRIGODOM POMANJKANJA ILI ISKAPANJA ELEKTRINE ENERGIJE?

Prigodom rada elektroenergetskog sustava, moe doi do prekida napa-janja zbog pomanjkanja (redukcije) ili zbog iskapanja nastalog radi kvara.

Tada i vi moete jako olakati posao djelatnicima elektroprivrede.

Iskopajte sva troila, osim jedne svjetiljke. Kad se struja vrati, uklju-ujte postupno ona troila koja su vam nuna. Deurni dispeer elektro-privrede e vam biti vrlo zahvalan za to, a tako moete izbjei i eventualni kvar koji moe nastati na vaim ureajima kod iznenadnog ponovnog ukljuenja.

Ako naputate stan prije ponovnog dolaska struje, prekontrolirajte pret-hodno je li sve iskljueno, osobito ona troila koja bi mogla, kad se struja vrati, nekontrolirano izazvati poar ili kvar samog ureaja.

I NA KRAJU ... Kada kupite neko elektrino troi-

lo, prouite detaljno upute o njegovoj uporabi. To je najbolji put za ostvare-nje mogunosti racionalnog troenja elektrine energije u svakom kuan-stvu.

Moe Ii vaa instalacija izdrati prikljuenje novog troila? Morate li zbog nabave novog ureaja, ulagati sredstva za novu instalaciju?

Ne zaboravite na odravanje vaih elektrinih ureaja.

KAKO UTEDJETI KILOVATE (SKUPE) ELEKTRINE ENERGIJE

Aktualno

1

Preuzeto iz HEPovog VJESNIKa

Uobiajeni godinji skup tajnika europskih TSO (Transmission System Operator) udruenja odran je 2. rujna o.g. u hotelu Opa-tia u Cavtatu. Domain sastanka bio je SUDEL, kojim od 2005. do 2007.godi-ne predsjedava Hrvatska (predsjednik je Davorin Kui, a tajnik mr. sc. Boi-dar Filipovi-Gri). lan SUDEL orga-nizacije iz Hrvatske je HEP Operator prijenosnog sustava d.o.o. (lan HEP grupe). Nae kolege su se potrudili da svoje goste dovedu u Cavtat, nadomak Dubrovnika, graditeljskog dragulja ko-jem se veina sudionika divila po prvi a, nadamo se, ne i posljednji put.

U Cavtatu se okupilo jedanaest sudi-onika iz sljedeih europskih elektro-energetskih udruga:

ETSO (European Transmission Sy-stem Operators), UCTE (Union for the Co-ordination of Transmission of Elec-tricity). SUDEL (Organization for South-east Transmission System Operators), NORDEL (Organization for Nordic Transmission System Operators), i CENTREL (Organization for Central Transmission System Operators).

Sastanak je vodio Silvio Brki iz HEP OPS-a d.o.o., dok je mr. sc. B.Filipovi-Gri u svojstvu domaina, otvorio sa-stanak prikazom aktivnosti SUDEL-a.

SUDEL ETIRI DESETLJEA NA EU-ROPSKOJ ELEKTROENERGETSKOJ SCENI

Povijest SUDEL-a zapoinje jo u travnju 1964. godine, kada su Austrija, Italija i Jugoslavija osnovale regionalnu udrugu za koordinaciju proizvodnje i prijenosa elektrine energije, s ciljem optimizacije koritenja postojeih i planiranih proizvodnih i prijenosnih kapaciteta u zemljama lanicama.

Prva im se, 1976. godine, pridrui-la Grka, a nakon raspada Jugoslavije, poetkom devedesetih godina pro-log stoljea, lanicama postaju dota-danje njezine republike, a potom sa-mostalne drave (Slovenija, Hrvatska,

BiH, Srbija i Crna Gora i Makedonija). Kada su se 1999. godine lanice CEN-TREL-a pridruile UCTE-u, Maarska je takoer postala i lanicom SUDEL-a. Na sastanku, odranom 2002. godine u Budimpeti, u punopravno lanstvo primljene su Bugarska i Rumunjska, a na ovogodinjem lipanjskom sastanku u Beogradu pridruile su im se Albani-ja i Turska. Danas je to regionalna TSO udruga za koordinaciju prijenosa elek-trine energije u jugoistonom europ-skom prijenosnom sustavu koja broji 14 lanova iz trinaest zemalja (Srbiju i Crnu Goru zastupaju EMS - Elektro-mrea Srbije i EDC - Elektroprivreda Crne Gore).

SUDEL ima za cilj tititi zajednike interese svojih lanova na nain da se primjenjuju operativna pravila UCTE sinkroniziranog podruja i susjednih podruja, promie dugorona sigur-nost sustava, razvija kvaliteta rada i osigurava razmjena informacija izme-u lanica, promiu trini odnosi unutar SUDEL regije, poboljava koris-nost postojeih prijenosnih kapaciteta u SUDEL regiji prema najboljoj europ-skoj postojeoj praksi, komunicira i su-rauje s UCTE, ETSO i drugim elektro-energetskim udrugama, posebice kada se to neposredno tie SUDEL regije.

HOE LI JEDNO SRCE KUCATI OD LI-SABONA DO VLADIVOSTOKA?!

Zanimljivo je bilo i izlaganje dr. Matthiasa Luthera iz UCTE-a, koji je sudionicima predstavio studiju izvod-ljivosti za projekt Synchronous Inter-connection of the Power Systems of IPS/UPS with UCTE (Sinkronizirano pove-zivanje elektroenergetskih su stava IPS/UPS s UCTE). Ideja o ujedinjenju UCTE j i IPS/UPS-a (elektroenergetski susta-vi Baltikih zemalja - Latvija, Letonija, Estonija - te Armenije, Azerbejdana, Bjelorusije, Gruzije, Moldavije, Mon-golije, Kazakstana, Rusije, Tadiksta-na, Ukrajine i Uzbekistana), potekla je od RAO UES Russia (Centrol Dispatch Organisotian of Unified Energy System of Russio) jo 2002. godine. Nakon to

je, 2003. godine izraena predstudija izvodljivosti, UCTE se odluio za izra-du spomenute studije s namjerom da dobije odgovore na tri glavna pitanja: je li sinkronizirana interkorekcija IPS/UPS i UCTE mogua, koje mjere tre-ba poduzeti na obje strane, koliko bi udruivanje stajalo?

Kada je poetkom 2004. godine Komitet za razvoj UCTE izabrao dr. M. Luthera za voditelja projekta on je odmah imenovao strunjake UCTE u Projektni tim i radne grupe te osno-vao Konzorcij odgovoran za realizaciju Projekta sastavljen od jedanaest TSO-a iz devet zemalja (Njemaka, Belgija, Maarska, Bugarska, Poljska, panjol-ska, Francuska, Slovaka i Rumunjska). Istodobno je, od strane IPS/UPS-a, za Projekt zaduena grupa od sedam ze-malja (Bjelorusija, Estonija, Latvija, Le-tonija, Ukrajina, Moldavija i RAO UES, koji ima vodeu ulogu meu partneri-ma istonih zemalja).

Rezultati ovog trogodinjeg rada bit e koriteni kao utemeljenje za dalj-nje odluke u irenju sustava na obje strane. Na Projektu tekom pribli-no 10 milijuna eura radi vie od sto strunjaka s obje strane, s obzirom na potrebu istraivanja golemih elektro-energetskih sustava, koji su se u pro-losti razvijali neovisno u tehnikom, organizacijskom i pravnom smislu.

Prema rijeima dr. M. Luthera, taj Projekt je za UCTE veliki izazov i jedan od krupnijih koraka u njezinoj povije-sti.

- Interkonekcija bi omoguila sinkronizirano povezivanje elektro-energetskih sustava ukupno instali-rane snage od 800 GW, spajajui 13 vremenskih zona i opskrbljujui pri-blino 800 milijuna potroaa. Danas u svijetu ne postoji primjer tako velikog sustava koji radi sinkronizirano. Ako bi se Projekt uspjeno ostvario, to bi sli-kovito znailo da jedno srce kuca od Lisabona do Vladivostoka. On je i vrlo vana stavka u dijalogu o energetici koji se vodi izmeu EU i Rusije. Prva faza, a to su pripremne radnje, trebala bi biti gotova do kraja ove godine, a za-vretak Projekta oekuje se do travnja 2008. godine.

VELIKI IZAZOVI POVEZIVANJAMarica aneti Malenica

Kad bi se dioda ispolitizirala, onda bi i njezin propusni smjer postao dis-kutabilan...

Svaka drutvena transformacija jest proces vrlo slian promjeni grupe spo-ja transformatora u radu...

U ratu smo imali pravu naizmjeni-nu struju: sad je ima - sad nema...

Kada uju da se izmjenina struja ne dade akumulirati, mnogi se obra-duju mislei, valjda, da se to odnosi i na dugove njezina utroka. ..

Iz distribucije elektrine energije ale se na preoptereenost transfor-matora, a prema izvjeima naplate,

Bilo je to u ono vrijemekad je Fra-njo hodao po zemljii kad je vladalo neto jae oduevljenje Matice za sve ostale Hrvate, pa i one iz, samo na je-ziku nedjeljive, ali podjeljene i neslone Bosne i Hercegovinekad se snalazio svatko onako kako je umio i kako su mu okolnosti dnevnih politika ile na rukukada su se i BH Hrvat oslonili, a na koga e drugo, na svoje iz Hr-vatske, a ovi, mora se priznati, nisu bili sebini - nisu uzmaknuli

Jednom, tako, dola delegacija Bo-sanaca u Zagreb i, u sklopu meu-elektroprivrednih aktivnosti, eljela produbiti mogunosti prijateljske su-radnje, na obostranu korist i zadovolj-stvo.

Sastav mjeovit u svakome pogle-du, po starosnoj, spolnoj, strunoj, pa i sveopoj naobrazbi i strukturi. U raz-govoru se moglo uti puno najnovijih, na brzinu memoriranih i aktualiziranih rijei, posuenih iz raznoraznih razli-kovnika, koji su kanili, iz svih dota-danjih hrvatskosrpskih i srpskohr-vatskih rjenika, izbaciti sve ono to nije hrvatsko. Naravno, dijaspora je u tomu podsvjesno prednjaila, po-tvrujui onu narodnu vei katolik od pape

Domaini su, u razgovoru, ponekad kao bojaljivo, i sami poeli koristiti te, tek tada uvene inaice, a imali su i oni svojih

U svakom sluaju, svi su bili dobre volje, a u ozraju punome iskrene ve-selosti poesto se uo i gromoglasan smijeh.

Tijekom sastanenja jedan od domaina vrlo esto je svoje diskuti-ranje zavravao upadicom: - kaj mi-slite za jedan gablec, ne! -, i pri tomu uvijek znaajno pogledavao prema jednom brkici vjerojatno svomu pretpostavljenom

Na kraju, kad se svi podigoe i kre-nue prema vjealicama, onaj opet ponovi svoje, a brkica klimnu glavom u znak odobravanja.

Naoe se u prostoru ispred dizala i onaj glasnogovornik domainski brino upita: - E, kolege, jesmo sviidemo, ne?

- ekajte, nema gospodina Gableca! usplahireno, kao da im prije eli za-ustaviti dizalo, zavapi jedan od gostiju, uoavajui, valjda, kako nema onog brkice.

Prvo nastupi tajac, kao nekakvo nijemo prebrojavanje, pa tihi, jedva ujni sporadini smijeak, a onda opa provala pravoga smijeha, onog iz pu-nih pluaizili su i oni iz susjednih ureda

Okrenue se svi prema gablecu, a on, jadan pokunjen, nakon to mu je najblii na brzinu pojasnio neke stvari, samo tiho, kao da se pravda, prozbori: - A ja mislio da se on tako preziva

UIMO HRVATSKIV. Bundi

IMA ON SVEKATEGORIJEV. Bundi

Postoje trenuci u naem ivotu, koje je teko razumjeti, kada nam nesvjesno ubrza rad srca, poraste adrenalin i kada, jednostavno, na neobjanjiv nain, postajemo uzne-mireni, nesigurni, zdvojni, zabrinuti i prestraeni

Moda je to podsjeanje na ono, jo od malena, steeno iskustvo prve injekcije, jedinicetko zna??? ima nas svakakvihi u elektroprivredi

***- Hajde, sjedite i rasporedite se

ugodno -, obrati se rukovoditelj jed-nog organizacijskog dijela svojim djelatnicima: - i nemojte ba previe prepisivati jedni od drugih.

A onda im podijeli materijale te-stove iz zatite na radu jer je po godi-njem planu rada to upravo bilo predvi-eno za dananji dan. Djelatnici aci, upravo kao ono nekada, mekolje se, kriomice virkaju u tue papirene-komu i olovka zataji

Rukovoditelj prebroja nazone i konstatira kako jedan fali. Kad upi-ta ostale, oni mu rekoe kako je taj djelatnik tu, ispred zgrade, ali ne znaju zato nije uao.

- Hajd, zovnite ga -, posla jednoga, a ovaj se ubrzo vrati i ree: - Ma, nee, kae da on to zna, ta e polagat.

Ostali se zasmijae, a rukovoditelj, to e, i sam ode van. Nagovaranje nije uspjelo, jer se opet vratio sam, a onaj je, jednolino lupkajui, nastavio otki-vati kosu

Testiranje je zavreno, papiri poku-pljeni, a rukovoditelj, odlazei, rekao je svima kako e se ovaj sluaj morati posebno analizirati i da e se poduzeti odgovarajue mjere.

Ulazei u automobil, uo je kako onaj inae voza po rjeenju, obja-njava svima oko sebe: - Ma neu, ta on ima mene ispitivatinisam ja ludja imam sve mogue kategorije, a on samo Be to ima

ispada da su transformatori stalno u praznome hodu...

Kako struja, ako ide pravocrtno, uope moe zatvoriti strujni krug???

ovjek je kao disketa: gdje god doe odmah ga ele formatirati...

Kad je na jednome banketu elek-troprivrednih delegacija dolo do nestanka struje, to njih nije ni malo zbunilo...ta oni i tako najee rade u - beznaponskome stanju...

Ako u braku suprunika elektro-struke dolazi do ispada, najvjerojatnije se radi o - neskladu polova...

V. Bundi DU

HOR

IZM

IZa trenutke odmora

3

Prvoga prosinca ove godine, Jav-no poduzee Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bo-sne d.d. Mostar objavilo je Natjeaj za dodjelu petnaest stipendija redovi-tim studentima, s poetkom primjene za akademsku 2005/2006. godinu, struke, smjera i godine studija, i to:

- Elektrotehniki fakultet smjer energetika 3 stipendije

- Informatika-raunarstvo 3 stipendije

- Geodetski fakultet 3 stipendije- Ekonomski fakultet 3

stipendije- Pravni fakultet 3 stipendijeZa sve fakultete dodijelit e se po

jedna stipendija za II., III. i IV. godinu studija.

Odluka o stipendiranju, jo je jedna potvrda o stalnoj brizi za pobolja-nje kadrovske strukture, te pruanje anse mladim i kolovanim ljudima, da uposlenjem i radom na poslovima za koje su kolovani, potvrde sebe, a i doprinesu zajednici u kojoj ive.

U zadnjih par mjeseci u Elektropri-vredi je uposlenje nalo dosta mladih ljudi, visoke kolske spreme raznih zanimanja. Neki su u svojstvu pri-pravnika, neki za stalni radni odnos, a svi spremni podijeliti svoju radost s ostalim, sada ve kolegama, u Elektro-privredi.

ujmo ih!

ANITA GILJARoe-

na 1981. godine u Mostaru, a ove godine je diplomi-rala na Ekonom-skom

fakultetu smjer financijsko-rauno-vodstvo. Po Natjeaju sam dola u financijsko-raunovodstvenu slubu gdje obavljam pripravniki sta od go-dinu dana. Neizmjerno sam zahvalna svim radnim kolegama mentorima, od kojih uim one praktine stvari kojih na fakultetu nije bilo.

MAJA CIGIRoe-

na sam 1977. godine u Mostaru, gdje sam 2003. godine diplomi-rala na Ekonomskom fakultetu. Do sada ni-sam imala sree da odradim priprav-niki sta u struci, te sam ovu priliku jedva doekala. Nastojim se dobro uklopiti u radnu sredinu, svi su prema meni ljubazni i susretljivi. Naravno da gajim nadu da ovdje ostvarim i svoje puno radno angairanje.

BELIZAR KRIANRo-

en sam 1972. godine u Livnu, a u Splitu sam zavrio Fakultet elek-trotehnike i raunarstva. Do sada sam radio u tvrtci IMC u Livnu i LT gospodarskoj banci (kao informatiar, dakle izvan struke). U PJ Elektro-Mostaru radim na poslovima samo-stalnog inenjera 2, malo je rei da

sam zadovoljan poslom, jedina mi je potekoa dug put na relaciji Livno-Mostar. Stalnom uposlenju u struci jo su obradovani supruga, te Karla i Ivan, moja djeca.

IRENA KRMEKDo

uposlenja u Elektro-privredi, radila sam u Srednjoj koli a-pljina kao profeso-rica engleskog jezika i knjievnosti. rekla nam je Irena. Oduvijek mi je bila elja raditi prevoditeljske poslove, konano se ta elja ispunila. Kolege u Prijenosu elektrine energije su me susretljivo prihvatili i s njima imam potpunu suradnju, i nadam se da u u svom poslu postii oekivane rezul-tate.

ZLATKO BODULUIDo

sada sam radio na poslovi-ma izvan struke, a ovo mi je prvo uposlenje u struci. s neskrivenim zadovoljstvom rekao nam je Zlatko, diplomirani inenjer elektrotehnike, pripravnik na poslo-vima SCADE u Prijenosu elektrine energije. Zbog posla sam se preselio iz rodnog Livna, to mi ne pada teko, jer sam konano dobio posao za koji sam se kolovao.

Anketa

BUDUNOST ELEKTROPRIVREDE JE U MLADIM I KOLOVANIM LJUDIMA

KUPRESVI. portske

igareMOMADI

MALONOGOMETNOG TURNIRA