Elektronicko poslovanje pojam, nastanak,

1413

Seminarski rad iz predmetaInformatika i informatike tehnologije

Naslov rada: Elektroniko poslovanje pojam, nastanak, razvoj i modeli

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

Sadraj:

1) UVOD - NASTANAK I RAZVOJ ELEKTRONIKOGPOSLOVANJA 2.

2) ELEKTRONIKO POSLOVANJE POJAM3.2.1. PRIMJENA ELEKTRONIKOG POSLOVANJA3.2.1.1. Globalna infrastruktura4.2.1.2. Dobavljai4.2.1.3. Kupci4.2.1.4. Posrednici4.

3) MODELI ELEKTRONIKOG POSLOVANJA5.3.1. MODELI ELEKTRONIKOG POSLOVANJA PREMA KRITERIJU SUDIONIKA (SUBJEKATA) U ELEKTORNIKOM POSLOVANJU5.3.1.1. Model poslovanja tvrtke s krajnjim potroaima5.3.1.2. Model elektronikog poslovanja meu tvrtkama5.3.1.3. Model elektronikog poslovanja u kojem posluju pojedinci meusobno5.3.1.4. Model elektronikog poslovanja u kojemu se drava i tvrtke iz javnog sektora javljaju kao ponuai a privatne tvrtke kao kupci7.3.2 MODELI ELEKTRONIKOG POSLOVANJA PREMA KRITERIJU PRIRODE OBAVLJENIH POSLOVA7.3.2.1. Model elektronike prodaje vlastitih roba i usluga7.3.2.2. Model elektronikog trgovanja7.3.2.3. Model elektronikog marketinga8.3.2.4. Model elektronike zabave i rekreacije9.

4) ELEKTRONIKO BANKARSTVO I ONLINE FINANCIJSKE TRANSAKCIJE10.4.1. ELEKTRONIKO BANKARSTVO10.4.2. ONLINE FINANCIJSKE TRANSAKCIJE11.4.2.1. Online plaanje i naplata 11.4.2.2. Online kupovanje11.4.2.3. Online investiranje (elektroniko trgovanje kapitalom) 11.

5) ZAKLJUAK12.

Literatura13.

1) UVOD - NASTANAK I RAZVOJ ELEKTRONIKOG POSLOVANJA

Razvoju elektronikog poslovanja prethodio je nastanak Interneta bez kojeg ne bismo mogli govoriti o elektronikom poslovanju. Internet je nastao u SAD-u no u Europi se pojavljuje u ranim 70-im godinama 20. stoljea. Devedesetih godina u njegovu mreu se povezuje vie od milijun veih raunala diljem svijeta te se sve vie razvija svijest o njegovoj vanosti. Internet postaje najvee svjetsko trite na kojem se trguje robom, uslugama, kapitalom, radom i informacijama.1995. godine poinju se javljati prva poslovna web mjesta ija je osnovna svrha bila poticati obavljanje poslovnih transakcija putem Interneta, na daljinu i bez osobnih kontakata meu sudionicima u poslovima na nekoj fizikoj lokaciji, kao u sluaju tradicionalnog poslovanja. Uspjesi poslovnih web mjesta doveli su do stvaranja novog koncepta poslovanja, tj. koncepta elektronikog poslovanja. U poetku se on ostvarivao samo u obliku elektronikog kataloga gdje su tvrtke objavljivale informacije o proizvodima i uslugama koje su nudile potroaima. S vremenom su poeli dodavati brojne nove usluge kao to su mogunost jednostavnog pretraivanja ponude (navigacija po web mjestu), dogovaranja uvjeta kupnje i isporuke, naruivanja proizvoda ili usluga, elektronikog plaanja te isporuke dobara koje je mogue digitalizirati (glazba, igre, knjige, video zapis, raunalni softver,,). Porastom broja poslovnih web mjesta razvijaju se internetska (elektronika) trita na kojima vlada sve vea konkurencija meu tvrtkama koje se putem svojih web mjesta ukljuuju u trine tokove. Ukratko opisan razvoj elektronikog poslovanja odvijao se vrlo velikom brzinom, tonije manje od jednog desetljea.Elektroniko poslovanje je doivjelo veliku popularnost. Poveavao se broj tvrtki koje su svoje poslovanje zasnivale na koritenju internetske tehnologije. Vrijednost tih kompanija je naglo rasla ali i broj klijenata (poveavalo se povjerenje javnosti o takvom poslovanju). Ubrzo je dolo i do prvih potekoa u elektronikom poslovanju. Mnoge tvrtke su ule u elektroniko poslovanje bez dobro razraenih modela i klijentima su nudili obeanja koja nisu mogli ispuniti. Kupci su postali nezadovoljni i osjeali se prevarenima, a povjerenje u elektroniko poslovanje je naglo opalo. Mnoge kompanije su propale, a preko 300 000 ljudi su ostali bez posla. To je najavljeno kao kraj iluzije koju je nudio koncept elektronikog poslovanja. No to se nije dogodilo, iz pogreaka su izvuene pouke i lekcije koje se vie ne smiju ponoviti. Tvrtke koje su opstale prionule su analizi svojih postupaka i temeljito su razradile svoje nove poslovne modele. Od tada elekroniko poslovanje biljei uspijehe, a ono se mora voditi u skladu s opim ekonomskim zakonitostima.

Na razvitak elektronikog poslovanja u budunosti e pozitivno utjecati razni procesi kao to su: Tehnoloki razvoj Globalizacija Ekonomski razvoj Odgovornost za drutveno-ekonomski razvoj

2) ELEKTRONIKO POSLOVANJE POJAM

Elektroniko poslovanje = engl. e-businessElektroniko poslovanje podrazumijeva suvremeni oblik organizacije poslovanja koji ovisi o primjeni informatike i internetske tehnologije te potpori informacijskih sustava. Ono predstavlja najsuvremeniji oblik organizacije poslovanja kojemu tei svaka tvrtka koja si eli osigurati to bolju poziciju na tritu te osigurati konkurentsku prednost.

RAZLOZI ZBOG KOJIH DANANJE TVRTKE SVE VIE KORISTE ELEKTRONIKO POSLOVANJE: tenja za to boljim iskoritenjem svih raspoloivih resursa, a naroito informacija nastojanje da se ostvari to bolja trina pozicija i konkurentska prednost elja za ostvarenjem to veeg profita bolji radni uvjeti radnika tenja za odravanjem koraka s tehnolokim razvitkom 2.1. PRIMJENA ELEKTRONIKOG POSLOVANJAElektroniko poslovanje prakticiraju poduzea ija je osnovna nakana unaprijediti poslovanje i ostvariti to bolje poslovne rezultate. Krajnji cilj takvog poslovanja je maksimalizacija zarade, odnosno profita poduzea koji taj koncept primjenjuje. Osnovni elementi okruenja tvrtke koja primjenjuje elektroniko poslovanje su:1) globalna infrastruktura2) veze s dobavljaima3) veze s kupcima 4) veze s posrednicima

UPRAVLJANJETVRTKOMKUPCIPOSREDNICIGLOBALNAINFRASTRUKTURADOBAVLJAI

Slika 1. Okruenje tvrtke u uvjetima elektronikog poslovanja (Mladen Varga, Katarina urko i ostali, 2007.)

2.1.1. Globalna infrastrukturaGlobalna infrastruktura okruenja tvrtke koja primjenjuje koncept elektronikog poslovanja obuhvaa sljedee elemente: sigurnosnu infrastrukturu sustavi digitalnog plaanja i naplate elektroniko bankarstvo zakonska regulativa potporu elektronikim tritima komunikacijsku infrastrukturu globalnu informacijsku infrastrukturu

2.1.2. DobavljaiElektronikim poslovanjem se uspostavlja veza tvrtke s njezinim dobavljaima i ostalim poslovnim partnerima i to: pronalaenje izvora sirovina i materijala pronalaenje novih partnerskih tvrtki i jaanje suradnje s postojeim tvrtkama upravljanjem procesom nabave upravljanje ulaznim raunima i plaanjem

2.1.3. KupciDa bi ostvarili to bolji odnos s kupcima i korisnicima usluga potrebna je to kvalitetnija primjena koncepata elektronikog poslovanja. To je mogue ostvariti kvalitetnom organizacijom i provedbom: online marketinga elektronike naplate potraivanja od kupaca pravovremenog pruanja online usluga ponude za zabavne aktivnosti aktivnosti na elektronikim tritima upravljanja uslugama i prodajom obavjetavanja o tritima i prikupljanja informacija o kupcima

2.1.4. PosredniciPotreba za posrednicima u e-poslovanju se mijenja za razliku od tradicionalnog poslovanja. Posrednici ne preuzimaju na sebe odgovornost ni za kvalitetu realizacije narudbi niti za naplatu potraivanja od kupaca. Meusobni odnosi izmeu proizvoaa i posrednika moraju biti definirani.

3)MODELI ELEKTRONIKOGPOSLOVANJA

U kratkom razdoblju, od nastanka koncepta elektronikog poslovanja 1995. godine do danas razvijen je velik broj poslovnih modela utemeljenih na naelima e-poslovanja. Tih je modela razvijeno jako puno stoga emo navesti samo najvanije modele elektronikog poslovanja koji su grupirani prema dva kljuna kriterija, a to su: prema kriteriju sudionika (subjekata) u elektroniki obavljanim poslovima prema kriteriju prirode obavljenih poslova

3.1. MODELI ELEKTRONIKOG POSLOVANJA PREMA KRITERIJU SUDIONIKA (SUBJEKATA) U ELEKTORNIKOM POSLOVANJU

U elektronikom poslovanju mogu sudjelovati tri tipa subjekata: tvrtke krajnji potroai organi dravne uprave

Na temelju subjekata koji mogu sudjelovati u elektronikom poslovanju mogu se razlikovati sljedei poslovni modeli: model poslovanja tvrtke s krajnjim potroaima model elektronikog poslovanja meu tvrtkama model elektronikog poslovanja u kojemu posluju pojedinci meusobno model elektronikog poslovanja u kojemu se drava i tvrtke iz javnog sektora javljaju kao ponuai privatne tvrtke kao kupci model elektronikog poslovanja u kojemu se drava i tvrtke iz javnog sektora javljaju kao kupci dobara i usluga nuenih od strane privatnih tvrtki

3.1.1. Model poslovanja tvrtke s krajnjim potroaimaengl. Business-to-Customer, B2C- preko svog web mjesta tvrtka neto nudi na prodaju fizikim osobama. Nemogue je predvidjeti reakcije kupaca. Broj obavljenih transakcija je jako velik ali je vrijednost pojedinanih transakcija jako mala.

3.1.2. Model elektronikog poslovanja meu tvrtkamaengl. Business-to-Business, B2B- subjekti su pravne osobe tj. tvrtke koje imaju obije uloge (nuditelj i traitelj). Ti se poslovi sklapaju planski koji su u skladu s unaprijed ugovorenim pravilima i time se poveava predvidljivost ponaanja sudionika. Broj poslovnih transakcija je mali ali su vrijednosti obavljenih transakcija velike.

3.1.3. Model elektronikog poslovanja u kojem posluju pojedinci meusobnoengl. Customer-to-Customer, C2C- sudionici ovakvog elektronikog poslovanja su pojedinci tj. fizike osobe dok se odreene tvrtke javljaju kao posrednici koji nude infrastrukturne i aplikacijske usluge. Primjer takvog poslovanja su elektronike drabe. Na takvim elektronikim drabama umjesto stvarne robe nude se i kupuju informacije iza kojih stoji roba ili usluga. Ljudi koji ele neto prodati ili kupiti na aukciji moraju se prijaviti na aukciju. Kako bi se prijavili na aukciju moraju poslati svoju adresu elektronike pote i neke osobne podatke. Registracija je uglavnom besplatna. Prodava prijavljuje robu koju eli prodati. Prijava sadri opis artikla, najniu cijenu, fotografije artikla te se navode neki komercijalni uvjeti (npr. tko e snositi trokove isporuke). Za objavljivanje ponude ponua plaa simbolinu naknadu i draba tako poinje. Ako netko eli neto kupiti alje svoju cjenovnu ponudu. Sudionici mogu pratiti kako tee draba. Primjer takve aukcije je poznata internetska aukcijska kua eBay (www.ebay.com).

Slika 2. Internetska aukcijska kua eBay (http://www.ebay.com, 06.03.2008.)

3.1.4. Model elektronikog poslovanja u kojemu se drava i tvrtke iz javnog sektora javljaju kao ponuai a privatne tvrtke kao kupciengl. Goverment-to-Business, G2B- ovaj model se pojavljuje kada dravne institucije organiziraju prodaju dobara ili kada nude privatnim tvrtkama koncesije za uporabu nekih dobara u vlasnitvu drave. Prodaja se organizira putem javnih natjeaja i drabi koje se provode na elektroniki nain.

3.1.5. Model elektronikog poslovanja u kojemu se drava i tvrtke iz javnog sektora javljaju kao kopci dobara i usluga nuenih od strane privatnih tvrtkiengl. Business-to-Goverment, B2G- drava i njezine institucije su veliki potroai roba i usluga te kako bi doli do najpovoljnijih ponuda privatnih tvrtki organiziraju javne natjeaje putem elektronikog poslovanja te na taj nain utedjeti neto proraunskih sredstava.

3.2 MODELI ELEKTRONIKOG POSLOVANJA PREMA KRITERIJU PRIRODE OBAVLJENIH POSLOVA

model elektronike prodaje vlastitih roba i usluga model elektronikog trgovanja model elektronikog marketinga model elektronike zabave i rekreacije

3.2.1. Model elektronike prodaje vlastitih roba i uslugaNe zna se tono tko je i kada doao na ideju da se robe i usluge prodaju putem Interneta, ali bitno je da se ta prodaja preko Interneta odvija vie od deset godina. Model je jednostavan, on omoguava da bilo koji korisnik moe stupiti u kontakt s drugim korisnikom, u bilo koje vrijeme i s bilo kojeg mjesta. Tvrtke su shvatile vanost ponude svojih proizvoda i usluga putem Interneta jer e time biti dostupni veem broju potencijalnih kupaca. Prvi razvijeni internetski servis, kojim je omogueno elektroniko trgovanje, je servis daljinskog prijenosa datoteka. Takvim nainom poslovanja dolo je do spoznaje da se prvo mogu prodati informacije o proizvodu, a tek onda sam proizvod. To je rezultiralo injenicom da se putem Interneta moe prodati sve i svata. Prvi oblik prodaje na daljinu bila je prodaja mekih (nematerijalnih) dobara (engl. Soft Goods, Software). Primjer takvih dobra su sve informacije iskazane u razliitim oblicima (tekst, slika i zvuk), raunalni programi, raunalne i video igre itd. Zatim dolazi do prodaje tvrdih (materijalnih) dobara (engl. Hard Goods, Hardware). Zadnji je razvojni korak bila prodaja usluga koje se dijele na intelektualne i djelatne. Prodaja preko Interneta se moe obaviti uspostavom Web mjesta u vlastitoj reiji ili postavljanjem Web mjesta unajmljivanjem tuih usluga.

3.2.2. Model elektronikog trgovanjaInternetski poduzetnik posreduje izmeu proizvoaa i potroaa, njegova je glavna uloga povezivanje ponude i potranje, olakavajui proizvoaima plasman svojih proizvoda a kupcima pronalaenje proizvoda koji im trebaju. Postoje dva modela elektronikog trgovanja: s fizikim osobama (B2C model, elektronika maloprodaja) meu tvrtkama (B2B model, elektronika veleprodaja)

3.2.3. Model elektronikog marketingaTvrtka koja eli biti uspjena u elektronikom trgovanju mora osmisliti to bolju strategiju elektronikog marketinga. Da bi ta strategija bila to bolje ostvarena mora se usredotoiti na kljune toke, a to su: prepoznatljivost promjena saetost sadraj dinaminost Web mjesta financijsko upravljanje besplatni uzorci i prigodne ponude svijest o globalnom karakteru trita dogaanja uivo pronalaenje trinog utoita promocija suradnja uporaba najsuvremenije tehnologije

"Elektroniki marketing (e-marketing, online marketing) je nain ostvarivanja marketinkih aktivnosti tvrtke uz intenzivnu primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije. " (Mladen Varga, Katarina urko i ostali, Informatika u poslovanju, Senat Sveuilita u Zagrebu, 2007.).

Informacijske i komunikacijske tehnologije se primjenjuju pri ostvarivanju svih marketinkih funkcija, a to su: obavjetavanje o tritu istraivanje trita razvojna politika proizvoda politika prodaje promidba i javno oglaavanje

Obavjetavanje o tritu- je marketinka funkcija koja se bavi sustavnim prikupljanjem informacija o tritu, njegovim karakteristikama i zbivanjima. Istraivanje trita- je skup aktivnosti je ciljano prikupljanje informacija radi donoenja konkretnih marketinkih i poslovnih odluka. Razvojna politika proizvoda- skup marketinkih aktivnosti usmjerenih planiranju asortimana proizvoda. Politika prodaje- donoenje odluka vezanih za izbor naina prodaje, kanala distribucije, naina skladitenja robe i provoenje razliitih trinih analiza. Promidba i javno oglaavanje- predstavljanje novih proizvoda ili usluga i podsjeanje potroaa na stare proizvode i usluge. Internet je bolji nain oglaavanja od televizije i radija jer on istovremeno moe sluiti za svrhe masovnog ali i pojedinanog priopavanja. Njegovi najzanimljiviji servisi su World Wide Web i dostavne liste.3.2.4. Model elektronike zabave i rekreacijeJedna od rastuih i najprofitabilnijih gospodarskih djelatnosti je industrija zabave i rekreacije. Moe se uoiti da Internet i WWW imaju veliku primjenu u industriji zabave koja se kasnije transformira u industriju online zabave i rekreacije. Na web-u se danas koristi iroka lepeza mogunosti zabave i rekreacije. Internet je postao novi distribucijski kanal za filmove, glazbu, knjige te ostale oblike zabave i rekreacije. Glazba, tj. njezina online distribucija i prodaja se obavlja preko modificiranog standardnog internetskog servisa a to je tzv. MP3 tehnologija. Ona omoguava visok stupanj saimanja digitalnog zvunog zapisa uz istovremeno zadravanje njegove visoke kvalitete, te se tako omoguava brz, pouzdan i kvalitetan prijenos glazbenih i ostalih zvunih zapisa preko Interneta. Tvrtka Apple Computers je uoila prednosti ovakvog prijenosa glazbe i zvunih zapisa te je u 2003.godini pokrenula vlastiti Internetski servis iTunes (www.itunes.com). On je ubrzo postao najposjeenije odredite za distribuciju glazbe, video spotova, TV serija, raunalnih igara i sl. Za distribuciju glazbe i ostalih zvunih zapisa razvijen je i tzv. P2P (Peer-to-Peer) tehnologija koja omoguava korisnicima da stupe u izravan kontakt s drugim korisnicima ali i da alju jedan drugome ili preuzimaju melodije koje mogu pohraniti na svojim raunalima. Tvrtka Costumer Empowerment je bila utemeljitelj prvog P2P servisa nazvanog KaZaA 2001. godine. E-zabava i e-rekreacija prerastaju u gospodarski sektoru kojem se ostvaruju ogromne zarade.

Slika 3. Internetski servis za zabavu i rekreaciju iTunes

4) ELEKTRONIKO BANKARSTVO I ONLINE FINANCIJSKE TRANSAKCIJE

4.1. ELEKTRONIKO BANKARSTVO

Pojava elektronikog poslovanja je imala jak utjecaj na razvoj bankarstva. Postoje etiri razvojne funkcije koje su pod utjecajem suvremenih tehnologija utjecale na razvoj funkcionalnosti bankarstva:

1. faza - inicijativa- mandment spoznaje da razvoj tehnologije u bankarstvu otvara nove perspektive (poveava produktivnost rada zaposlenih, kvalitetu usluge te se osvajaju novi klijenti i trita).

2. faza- interaktivnost- klijeti se vie ne pozivaju u banku, ve se banka dovodi u njihovu kuu, ured i sl. (putem Interneta). To klijentima omoguava da dio posla obavljaju sami putem tehnologije koju im banka stavlja na raspolaganje.

3.faza personalizacija- online usluge izmeu klijenata i banke postaju dominantan oblik poslovanja, no elje i potrebe korisnika nisu uvijek u skladu s uslugama koje prua takav nain bankarstva stoga se u ovoj fazi uvia potreba personalizacije usluga kako bi se zadovoljile te potrebe.

4. faza virtualizacija- s razvitkom Iterneta dolo je do razvoja novih vrsta banaka a to su tzv. virtualne banke. To unosi velike promjene u poslovanju banaka, ali donosi i nepovjerenje klijenata kao i strah od prijevare ili pljake.

-iz ove etiri faze se vidi evolucija iz taradicionalnog bankarstva preko daljinskog, u izravno, pa sve do virtualnog bankarstva.

Daljinsko bankarstvo omoguuje obavlajnje financijskih transakcija nadaljinu, tj. bez fizike prisutnosti banke (pr.bankomat). Korisnici se na raunala banke povezuju preko modemske veze za to im banka omoguava potreban softver.

VIRTUALNO BANKARSTVO

Kvaliteta usluge

IZRAVNO BANKARSTVO

DALJINSKO BANKARSTVO

TRADICIONALNOBANKARSTVO

Vrijeme

4.2. ONLINE FINANCIJSKE TRANSAKCIJE

4.2.1. Online plaanje i naplata Online palanje i naplata moe se obaviti na etiri naina: 1)putem debitnih i kreditnih kartica to je najpopularniji i najprikladniji oblik izvravanja financijskih transakcija u elektronikom poslovanju. 2) elektronikim (digitalnim) novce omoguuje korisnicima slanje digitalnih poruka koje djeluju kao nalozi za isplatu ili uplatu na bankovni raun. 3) pomou tzv. pametnih kartica i tzv. elektronikih novanika omoguuje korisnicima pohranjivanje elektronikog novca u memorijsko /procesorskim ipovima na samim karticama. Po funkcionalnosti slino ali u izvedbi dosta razliita tehnologija online plaanja su elektroniki novanici. 4) kao mikroplaanja pri plaanju odreenih naknada, za svaku transakciju obavljenu pomou kreditne ili debitne kartice, moe se dogoditi da je naknada vea od samog iznosa, kada su u pitanju mali iznosi. Da bi se izbjegli gubitci e-trgovci mogu kupcima ponuditi sustav mikroplaanja.

4.2.2. Online kupovanjeNajpopularniji dio elektronikog poslovanje je online kupovanje. Jeff Bezos, vlasnik najvee knjiare na svijetu Amazon.com, je osmislio i oivio click-on princip elektronikog naruivanja. Princip click-on elektronikog naruivanja svugdje je isti. Kupcu se prezentira ponueni proizvod a on ga naruuje pritiskom mia na jednu od ikona tog proizvoda. Zatim se pojavljuje narudbenica koju kupac mora popuniti te ju alje pritiskom mia. Nakon toga mu se na zaslonu pojavljuje potvrda o slanju narudbenice i kupcu jedino preostaje priekati da roba stigne na odredite.

4.2.3. Online investiranje (elektroniko trgovanje kapitalom) Trgovanje kapitalom se obavlja na burzi. S pojavom Interneta dolazi do velike promjene burze u usporedbi s konvencionalnom. Mjenjaju se fizike i funkcionalne karakteristike. Burze postaju virtualne a ne fizike institucije, brokeri se ne okupljaju na jednom mjestu ve posluju iz svojih udaljenih ureda, komuniciraju putem raunalne mree a uinci manje ovise o tradicionalini trgovakim znanjima i sposobonostima a vie o vjetini rada s raunalima. U burzovnom poslovanju dolazi do velikih promjena koje se odraavaju u tri trenda:

1. brokeri na burzi posluju prema burzovnim pravilima putem elektronikog poslovanja2. komitent i broker ne komuniciraju vie izravno ve putem mree3. burze se globaliziraju i posluju 24 sata na dan

Do povezivanja najveih svjetskih burzi putem Interneta dolo je zbog potrebe za rekonstruiranjem svetskog gospodarskog sustava i boljim gospodarenjem prirodnim i stvorenim gospodarskim resursima.

5) ZAKLJUAK

Elektroniko poslovanje se naglo razvija i danas je u irokoj upotrebi, kako javnosti tako i mnogih tvrtki. Ono prua bezbroj pogodnosti kao to su brzina, vea i kvalitetnija informiranost o proizvodima, dostupnost svima i bezbroj drugih prednosti. Elektroniko poslovanje, koje se predstavlja kao najperspektivniji oblik poslovanja u budunosti, ima kao i sve ostalo neke propuste, meu kojima je prvo informacijska sigurnost. Problemi se javljaju zbog brzog razvoja takvog naina poslovanja te se nemogu provjeriti svi sigurnosni aspekti njihove primjene. Sve ea je pojava informatikog kriminala koji se slui informacijskom tehnologijom kao sredstvom napada.

Postoje razne vrste kriminalnih aktivnosti koje su mogu svrstati u etiri osnovne skupine:

Napadi na resurse tvrtke-to je neovlateno pristupanje informacijskim reursima tvrtke, tj. njenom hardveru i softveru da bi ostvario neku korist na koju nema pravo ili prouzroio neku tetu u tvrtci.

Napadi na privatnost i krae identiteta-to je lano predstavljanje, neovlateno itanje ili kopiranje tuih podataka pomou kojih se moe ostvariti neka nepripadajua korist, uzrokovanje tete u tvrtci ili ugroavanje privatnosti identiteta iji je otuio.

Ugroavanje identiteta (vjerodostojnosti) podataka-do ovih problema dolazi kad informacije koje tvrtka koristi i poruke koje dostavlja nekom drugom gube na pouzdanosti i vrijednosti i zbog toga postaju beskorisni.

Ometanje normalnog rada i poslovanja-to je problem u kojem dolazi do smanjenja kvalitete usluge koju bi tvrtka trebala pruiti klijentima, jer nemoe obavljati posao na normalan kvalitetan nain. Glavni primjer toga je ''zasipanje'' posluiteljskog raunala (servera) te tvrtke s puno beskorisnih poruka koje uzrokuju njegov slom, pa on nije u mogunosti obavljanja svoje primarne zadae.

LITERATURA:

1. Varga M., urko K., Panian ., eri V., Bosilj Vukui V., Sria V., Pogaj ., Strugar I., Spremi M., Peji Bach M., Vlahovi N., Jakovi B., Informatika u poslovanju, Senat Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2007.2. Rai K., Raunalstvo 1, Vinkovci 2001. 3. www.ebay.com4. www.itunes.com

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

1