ekonomska i socijalna prava modul 2

28
MODUL 3. PRAVA I,II,III GENERACIJE Građanska i politička prava Ova prava tiču se u prvom redu odnosa pojedinca i države. Građanska prava naglašavaju autonomiju čovjeka u odnosu na državu, koja se u njegovo ponašanje i delovanje može uplitati samo do one mjere koju iziskuje život u društvu, s drugim ljudima. Tipična građanska prava su pravo na život, pravo na privatnu sferu i prava vezana za krivični postupak. Politička prava su prava participacije, prava čovjeka da učestvuje u upravljanju državom i zajednicom. U užem smislu takva prava su, na primer, aktivno i pasivno biračko pravo i pravo na pristup javnoj službi. Da bi se, međutim, uža politička prava mogla ostvarivati, preduslove obezbeđuje i pruža poštovanje nekih prava koja se nalaze između građanskih i političkih, kakva su npr. sloboda izražavanja, okupljanja i udruživanja. Građanska i politička prava su prvenstveno zasnovana na načelu slobode. Najvažnija politička prava i slobode su: Sloboda izražavanja i informisanja – smatra se jednom od fundamentalnih sloboda. Obuhvata slobodu prikupljanja informacija, saopštavanja saznanja i informacija putem štampanih ili elektronskih medija. Ova sloboda je od značaja sa aspekta demokratije – sloboda govora – izražavanja i sloboda primanja informacija putem slobodnih medija čine okosnicu demokratskog društva. Informisan pojedinac može kvaliteteno učestvovati u javnom i političkom životu. 1 .“. Ustav Bosne i Hercegovine izričito garantuje slobodu izražavanja pozivajući se na odgovarajuće odredbe međunarodnih dokumenata, a istom metodom je i u Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine 1 1

Upload: ljubisa-rokic

Post on 14-Sep-2015

223 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

Ekonomska i socijalna prava

7

MODUL 3.PRAVA I,II,III GENERACIJE

Graanska i politika prava

Ova prava tiu se u prvom redu odnosa pojedinca i drave. Graanska prava naglaavaju autonomiju ovjeka u odnosu na dravu, koja se u njegovo ponaanje i delovanje moe uplitati samo do one mjere koju iziskuje ivot u drutvu, s drugim ljudima. Tipina graanska prava su pravo na ivot, pravo na privatnu sferu i prava vezana za krivini postupak. Politika prava su prava participacije, prava ovjeka da uestvuje u upravljanju dravom i zajednicom. U uem smislu takva prava su, na primer, aktivno i pasivno birako pravo i pravo na pristup javnoj slubi. Da bi se, meutim, ua politika prava mogla ostvarivati, preduslove obezbeuje i prua potovanje nekih prava koja se nalaze izmeu graanskih i politikih, kakva su npr. sloboda izraavanja, okupljanja i udruivanja. Graanska i politika prava su prvenstveno zasnovana na naelu slobode.

Najvanija politika prava i slobode su:Sloboda izraavanja i informisanja smatra se jednom od fundamentalnih sloboda. Obuhvata slobodu prikupljanja informacija, saoptavanja saznanja i informacija putem tampanih ili elektronskih medija. Ova sloboda je od znaaja sa aspekta demokratije sloboda govora izraavanja i sloboda primanja informacija putem slobodnih medija ine okosnicu demokratskog drutva. Informisan pojedinac moe kvaliteteno uestvovati u javnom i politikom ivotu.[footnoteRef:2].. Ustav Bosne i Hercegovine izriito garantuje slobodu izraavanja pozivajui se na odgovarajue odredbe meunarodnih dokumenata, a istom metodom je i u Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine zagarantovana sloboda tampe. Ustav Republike Srpske takoer titi slobodu tampe, ali bez pozivanja na meunarodne dokumente [2: ]

Pravo uea u javnoj vlasti je takoe jedno od prava koja ine okosnicu demokratskog ureenja. Ovo pravo omoguuje pojedincu da se angauje u politikom ivotu i doprinese uspostavljanju i razvoju opteprihvaenih vrijednosti u drutvu. Ovo pravo se ogleda prvenstveno u realizaciji birakog prava koje podrazumijeva aktivno i pasivno birako pravo. Aktivno birako pravo podrazumijeva pravo graanina da bira, a pasivno birako pravo je pravo graanina da bude izabran Uslovi koji obino trebaju biti ispunjeni radi sticanja birakog prava u jednoj dravi su dravljanstvo i punoljetstvo. Dravljanstvo se definie kao odnos izmeu pojedinca i suverene drave na osnovu koga to lice ima status. Ustav Bosne i Hercegovine poznaje dravljanstvo entiteta kao i dravljanstvo Bosne i Hercegovine. To zapravo znai da svi dravljani Bosne i Hercegovine su ujedno i dravljani jednog od entiteta. Ovo pravo, pravo na dravljanstvo, je jedno od prava koje tite meunarodni dokumenti i Ustavom BiH je zatieno na nain da je propisano da niko ne moe proizvoljno biti lien ni dravljanstva Bosne i Hercegovine, ni dravljanstva entiteta, niti na bilo koji nain moe biti ostavljen bez dravljanstva. Pored birakog prava, pojedinac uiva i pravo na jednaku dostupnost javnih slubi. Naime, kod prava na uee u javnoj vlasti je neophodno je da drava svojim mjerama, ukljuujui i pravilnim informisanjem unaprijedi uee graana u javnom ivotu, naroito na lokalnom nivou. Sloboda udruivanja i okupljanja, a u sklopu toga posebno pravo na politiko organizovanje, se takoer smatra temeljnom politikom slobodom. Poseban znaaj ovdje imaju politike partije preko kojih graani uestvju u vrenju politike vlasti ili ostvaruju odreen uticaj na nju. Pored politikih partija, treba spomenuti i udruivanje kroz razne nevladine organizacije, koje se bave promocijom, nadzorom i izvjetavanjem o stanju ljudskih prava. Kao i kod drugih prava i sloboda, postoje razna ogranienja koja se odnose i na ovu vrstu sloboda a to su zabrana udruivanja usmjerena na vrenje ili na potsticanje na nasilje, na ruenje ustavnog poretka, usmjereno na ugroavanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje, raspirivanje nacionalne, vjerske ili rasne mrnje i slino. Ustav Bosne i Hercegovine slobodu udruivanja garantuje zajedno sa slobodom okupljanja. U grupu politikih prava i sloboda takoer u teoriji se jo istiu i pravo na peticiju.S obzirom da je za oblast politikih prava veoma bitna mogunost uea u politikom odluivanju na razliitim nivoima politikog organizovanja unutar jedne drutvene zajednice, vano je sagledati i strukturu Bosne i Hercegovine (BiH, entititeti, Distrikt, kantoni) koja kao takva predstavlja osnov za regulisanje izbornog sistema, a ostavlja mogunost i razliitog pristupa realizacije ovih prava, na lokalnnom nivou, unutar pojedinih cjelina.

EKONOMSKA I SOCIJALNA PRAVA

Ideja da drava mora preuzimati aktivniju ulogu i stvarati neophodne pretpostavke za zadovoljavanje znatno irih sloboda i prava, posebno onih kojima se poboljava ekonomski i socijalni status najirih slojeva stanovnitva poinje se raati poetkom XX vijeka, nakon sve vee politike i sindikalne organizovanosti radnika i drugih najugroenijih socijalnih slojeva stanovnitva. Ekonomska i socijalna prava, a uz njih i kulturna prava, su ljudska prava druge generacije. To moe znaiti da su ova prava novija u odnosu na lina i politika prava, da su sadrajno drugaija, da su usmjerena ka drugim vrijednostima,i za njihovo ostvarenje je neophodna aktivnija uloga drave Iako se neka prava iz ove grupe odnose na pojedine socijalne grupe kao to su zaposleni, nezaposleni, aci, penzioneri i dr., kao i kod drugih prava, opte pravilo jeste da ova prava budu dostupna svima bez diskriminacije. Takoer bitno je napomenuti da nije dovoljno da jedan ustav garantuje odreena prava iz ove grupe ve je potrebno da drava djeluje na nain to e obezbjediti materijalna sredstva i sve druge pretpostavke za njihovo ostvarivanje, a u skladu sa svojim razvojnim mogunostima.

Raznim meunarodnim aktima se utvruje minimum ekonomskih i socijalnih prava, a same drave mogu u skladu sa svojim vlastitim mogunostima osigurati i vea ekonomska i socijalna prava od propisanih.

Meunarodni pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima iz 1966. godine sadri proirenu listu prava u odnosu na dotadanje meunarodne akte. Ovaj akt, na osnovu Ustava BiH, primjenjuje se neposredno i u Bosni i Hercegovini.

Neka od znaajnih prava ove vrste su:

Pravo vlasnitva - Iako zbog svog znaaja ima karakteristike i linog prava (zatita od proizvoljnog ogranienja ovog prava predviena je Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima), ovo pravo se svrstava u ekonomska i socijalna prava s obzirom na potrebu pojedinca da nesmetano uiva i raspolae svojim vlasnitvom u cilju unaprjeenja uslova u kojima ivi. Pravo na rad. Pravo na rad predstavlja jedno od osnovnih socijalnih prava, iji je znaaj u tome to omoguava ekonomsku nezavisnost pojedinca, to je jedan od preduslova slobode. Takoe, uivanje ovog prava omoguava pun razvitak i ostvarenje linosti pojedinca. Treba pomenuti da su kao preduslov za ostvarenje prava na rad veoma vani i zabrana ropstva i prinudnog rada (vidi II.7.1), poto ova ogranienja prava na fiziku slobodu nisu samo duboko protivna ljudskom dostojanstvu, nego predstavljaju i vid eksploatacije tueg rada i onemoguavanje slobodnog izbora rada.Pravo na pravedne i povoljne uslove rada. Pravo na rad ne bi imalo smisla ako za svoj rad radnik ne bi dobijao pravinu naknadu i ako bi se rad odvijao pod uslovima nedostojnim oveka. Zbog toga je pravo na pravedne i povoljne uslove rada nerazdvojno vezano za pravo na rad.Najpre, radnici imaju pravo na pravinu platu, pri emu rad jednake vrednosti treba da bude jednako nagraen. Nije dozvoljeno pravljenje razlike izmeu mukaraca i ena u pogledu plate za isti rad. Takoe, naknada koju radnici primaju mora biti dovoljna da obezbedi pristojan ivot njima i lanovima njihove porodice.Pravo na sindikalno udruivanje podrazumeva pravo radnika da osnivaju i stupaju u sindikate. Ono takoe ukljuuje i pravo sindikata da slobodno obavljaju svoju delatnost kao i pravo da se udruuju u nacionalne i meunarodne asocijacije sindikata.Pravo na socijalno obezbeenje u najirem smislu podrazumjeva pravo na socijalno osiguranje i pravo na socijalnu pomo. Najoptije gledano, kod socijalnog osiguranja radnici izdvajaju odreeni deo svoje plate da bi oni i lanovi njihovih porodica kasnije imali pravo na odreenu naknadu, na primjer u sluaju bolesti, povrede na radu ili penzionisanju. Socijalna pomo podrazumjeva naknadu koju pojedinci dobijaju na osnovu svog poloaja (npr. nezaposleni, invalidi itd), a iji su izvor javni fondovi koji se popunjavaju iz poreza.

Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima govori o tome da svako ima pravo na standard ivota koji obezbeuje zdravlje i blagostanje (l. 25. st. 1). Na vrlo slian nain se ovo pravo pominje i u PESK, gde se kae da Drave ugovornice... priznaju pravo svakome na ivotni standard dovoljan za njega i njegovu porodicu, podrazumevajui tu i odgovarajuu ishranu, odijevanje i stanovanje, kao i stalno poboljanje ivotnih uslova (l. 11. st. 1). Pravo na dostojan ivotni standard bi trebalo da obezbijedi da niko ne bude u situaciji da mora da se izlae ponienjima (npr. prosjaenje, prostitucija i sl) da bi preivio. U savremenim ustavima posebna panja se posveuje i zatiti porodice. Zatita materinstva se takoer u sklopu zatite porodice posveuje velika panja. Djeci se takoer moraju pruiti zatite bez bilo kakve diskriminacije. Vano je naglasiti da djeca moraju biti zatiena od bilo kakve ekonomske i socijalne eksploatacije i zakonom je odreen minimum godina s kojima se moe zasnovati radni odnos, i u Bosni i Hercegovini to je 15 godina.

Veina savremenih ustava u svijetu sadri odredbe o zatiti zdravlja i druge vidove socijalnog osiguranja kao jednim o vanih ljudskih prava. Svjetska zdravstvena organizacija sa sjeditem u enevi, iji je lan i Bosna i Hercegovina, prati ostvarivanje svih mjera na zatiti zdravlja, preduzima potrebne mjere na podizanju nivoa zdravstvene zatite, posebno pruanjem strune pomoi. Univerzalna deklaracija o pravima ovjeka iz 1948. godine priznaje pravo svakom ovjeku na socijalno osiguranje.

Pravo na obrazovanje znai aktivno djelovanje drave da osigura materijalne i druge pretpostavke za njihovo ostvarivanje. Po meunarodnim standardima drave trebaju da obezbijede osnovno obrazovanje dostupno svima; srednje obrazovanje dostupno svima, a besplatno vie i visoko obrazovanje treba da bude dostupno svima pod jednakim uslovima i zavisno od sposobnosti, a drava treba da preduzme mjere da i ono bude besplatno. Drava treba da organizuje obrazovni sistem tako da roditelji kada su u pitanju djeca, odnosno pojeidnac ima mogunost i pravo izbora obrazovne ustanove.

Kulturna prava

Kulturna prava se odnose na nain ivota unutar kulturne zajednice i esto im seposveuje manje panje nego drugim vrstama prava. Ukljuuju pravo na slobodnouestvovanje u kulturnom ivotu zajednice i takoe, ako je mogue, pravo naobrazovanje. No, mnoga druga prava, koja se slubeno ne smatraju kulturnim pravima,od temeljne su vanosti za ivot manjinskih zajednica unutar drutva zbog ouvanjarazliitosti njihove kulture: na primjer, pravo na nediskriminaciju i jednaku zatitu,potovanje vrijednosti i tradicije grupa u itavom svijetu, pravo na kolektivno samoodreenje, jezik, religiju i kulturu.

Sva ljudska prava predstavljaju jednu cjelinu. Opasno je tvrditi da su neka vanija i prea od drugih. Takve tendencije uvek postoje: graanski liberalizam tei da podcijeni ekonomska, socijalna i kulturna prava smatrajui da drava ne smije da se mijea u privredu i preduzetnitvo, dok su mnogi socijalisti, naroito oni koji su vladali u dravama realnog socijalizma, smatrali da su graanska i politika prava sekundarna i luksuzna, pa ak i neka vrsta smetnje kolektivnom razvoju.

Zatita prava Nevladine organizacije igraju i veliku ulogu u pomoi oteenim pojedincima da pripreme i podnesu albe, tube i predstavke domaim i meunarodnim organima za zatitu ljudskih prava.Amnesty InternationalAmnesty International (AI) je nezavisna nevladina i neprofitna organizacija koja preduzima akcije u cilju zatite ljudskih prava i rad te organizacije se temelji na pomnom istraivanju i meunarodno prihvaenim standardima ljudskih prava. Nezavisni su od bilo koje vlade, politikog uvjerenja, ekonomskog ili nekog drugog interesa. Takoe, ne podravaju, niti se protive stavovima rtava ija prava nastoje zatititi. Amnesty Iternational preduzima akcije u korist pojedinih rtava krenja ljudskih prava u cijelom svijetu, trai od vlada da se pridravaju zakona, ratifikuju i provode standarde ljudskih prava, radi na stvaranju i poboljanju postojeih meunarodnih standarda i na izmjeni nacionalnih zakona koji nisu u skladu s principima ljudskih pravaHelsinka federacija za ljudska pravaTo je meunarodna nevladina organizacija iji je cilj da prati i promovie potovanje ljudskih prava u skladu sa Helsinkom poveljom koju je 1975. godine potpisalo 35 sjevernoamerikih i evropskih drava i drugim dokumentima o ljudskim pravima, kao i obaveze preuzete lanstvom u Savjetu Evrope, Ujedinjenim nacijama i Evropskoj uniji. lanovi Helsinke federacije podnose izvjetaje o situaciji ljudskih prava, slobodi medija i razvoju civilnog drutva u dravama, posmatraju izbore, istiu i jaaju demokratske snaga i institucije, jaaju kapacitete drugih organizacija kako bi takoe obavljale ove djelatnosti i provode edukaciju i informiu graane. U Bosni i Hercegovini djeluju Helsinki komitet za ljudska prava BiH i Helsinki odbor za ljudska prava Republike Srpske.Human Right WatchOrganizacija Human Rights Watch, osnovana je 1978. godine pod imenom "Helsinki Watch", a njeno sjedite je u New Yorku. Ona se, kao i Amnesty International, posvetila internacionalnoj zatiti ljudskih prava. HRW provodi kampanje za zatitu ljudskih prava, objavljuje aktuelne informacije na temu povrede ljudskih prava, izdaje publikacije o ljudskim pravima i godinji svjetski izvjetaj o stanju ljudskih prava.

Save the Children (Spasimo djecu)Save the children je mrea 27 organizacija i najvei je nezavisni svjetski pokret za zatitu prava djece. Organizacije Save the Children rade u 110 zemalja svijeta. Sa svojim partnerima radi na poboljanju stanja u oblastima: zatite, promocije i podrke djeijim pravima, zatite djece bez roditeljskog staranja, zatite djece u ratu i poslijeratnim okolnostima, prevencije iskoritavanja, nasilja i trgovine djecom, pomae djeci u kriznim situacijama, a naroito u prevazilaenju trauma, te na unapreenju uslova obrazovanja. Ova organizacija promovie prava iz Konvencije o pravima djeteta i informie iru javnost o tom.

PRAVO NA RADUvod

U savremenim ustavima stalno se proiruje krug i uvruju garancije prava na rad i prava po osnovu rada. Ta prava definie nastojanje da se stvore uslovi da to iri krug radno aktivnog stanovnitva moe koristiti ova prava, odnosno da se onima koji ne mogu da koriste ova prava prui odreeni nivo socijalne sigurnostiPravo na rad i prava po osnovu rada su razraena u brojnim konvencijama Meunarodne organizacije rada. Bosna i Hercegovina je lanica ove organizacije i preuzela je obaveze i prava iz 68 konvencija Meunarodne organizacije rada.Ipak prema poslednjim istraivanjima u Bosni i Hercegovini , pravo na rad je najvie ugroeno i prilino se kri za razliku od svih ostalih prava i treba mu posvetiti posebnu panju.

Isti posao razliita plata

Ciljevi:Uenici e

-shvatiti pojam diskriminacije na radnom mjestu -Prepoznati i razumjeti pojavu diskriminacije na osnovi pola i dobi -Shvatiti i objasniti pojmove solidarnost, jednakost i pravda -razumjeti kako se nositi sa diskriminacijom s obzirom na pol i dob.-Shvatiti vanost promovisanja jednakosti,solidarnosti i pravde u drutvu-Razumjeti naine zatite radnih prava -biti sposoban da uz pomo Ustava i Meunarodnih dokumenata trai svoja prava na pravednu nadoknadu -Promovisati pravo na primjerenu naknadu i zaradu na osnovu rezultata radapravo na jednak posao i jednaku platu

Procedure:Adekvatna plata za adekvatan posao! Kratki pregled:Simulacija situacije uslovljena potrebama trita rada,razliitim dnevnicama za isti posao koji ljudi obavljaju,diskriminacija i mobing na radnom mjestu.

Materijali: Jedan primjerak platne listeEtikete, jedna za svakog radnika ,olovke ,novac

Trajanje: 90 minuta

Opis aktivnosti:

1. Objasnite uenicima da su oni radnici i da moraju obaviti nekakav posao za svogposlodavca (vas!). Ne trebaju se brinuti jer e svi biti plaeni. 3. Objasnite im zadatak i pobrinite se da svi shvate to trebaju raditi.4. Dopustite im da obave svoj zadatak!5. Kada su svi zadaci obavljeni, zamolite ih da stanu u red kako biste ih isplatili. Platite svakoj osobi s obzirom na njezinu dob i pol, razliito. Trebate isplatiti novac dovoljno glasno da vas svi uju i da svi budu svjesni koliko su drugi dobili.(za isti posao) 6. Ako uesnici ponu postavljati pitanja ili se buniti, dajte im kratka "objanjenja", aliizbjegavajte raspravu. 7. Sami prosudite koliko e trajati rasprava, prekinite je kad osjetite da se stvari previe komplikuju.

PRVI KORAK:

-Kakav je osjeaj dobiti vie (ili manje) od ostalih radnika, iako su svi obavili potpunoisti zadatak? -Zato su neki radnici dobili vie (ili manje) nego drugi? Zato se to dogodilo? -Kakav je osjeaj dobiti vie od ostalih? Kakav je osjeaj dobiti manje od ostalih? Pojavljuje li se ova vrsta diskriminacije na radnim mjestima u vaoj zemlji?

DRUGI KORAK

Mogu li razliite plate za jednak posao, kada ga obavljaju mukarac i ena, bitiopravdane? Zato? Zato ne? Kada? to ako mukarac obavi posao bolje nego ena? Je li to dovoljan razlog da se eni platimanje?Ako mukarac ima viu kvalifikaciju od ene, proizlazi li iz toga da mora biti boljeplaen? Smatrate li da postoje poslovi koje bi trebali obavljati iskljuivo mukarci? Zato? Zatone? Ako da, koji poslovi? Smatrate li da postoje poslovi koje bi trebale obavljati iskljuivo ene? Zato? Zato ne?Ako da, koji poslovi? Smatrate li da se pozitivno djelovanje (ili pozitivna diskriminacija) moe opravdati kakobi se promijenila drutvena stajalita?

III Zatim, razgovarajte o naknadi na osnovu dobi:

Postoji li politika razliitih plata s obzirom na dob u vaoj zemlji? Ako ne, bi li, povaem miljenju, trebala postojati? Koje je opravdanje za primjenjivanje ovakve politike, naroito u sluaju mladih? Koje je vae miljenje o ovakvoj politici? Je li dobra? Loa? Nuna? Nepotrebna?Obrazloite!Primjeri zadataka: Poredajte stolice ispred table Donesite kredu i obriite tabluNapisite na tabli tri parole kojih se sjeate.

Razlozi dobijanja male plate su:Onaj koji nije dobro poredao stolice Uenik koji je bio neraspoloenDjevojke su dobile mnogo manje novca od muskaracaStariji su dobili vie novca od mlaih

PRAVO NA POTENU NAKNADU

Neki od dokumenata koja tite ova prava!

1.Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravimalana 7Drave potpisnice ovog Pakta priznaju pravo svakoga da uiva pravedne i povoljneradne uslove, koji osiguravaju: a) nadoknadu koja ka minimum svim radnicima osigurava: b)pravednu platu i jednaku naknadu za rad iste vrijednosti, bez izuzetka, a naroito enama, uslovi rada koji nisu loiji od onih u kojima rade mukarci, uz jednake pare za jednak rad."

2.Evropska socijalna povelja lana 7 (5)Priznati mladim radnicima i naunicima pravo na pravinu platu ili drugu odgovarajuunaknadu.

lana 8 (3)Pravo zaposlenih ena na zatitu od diskriminacije izmeu mukih i enskih radnika u odnosu na platu ili drugu odgovarajuu naknadu.

Upotreba lekcije:

Pronai da li su lanovi 7,8 iz Meunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i Evropska socijalna povelja implementirani u ustav BiH. Navedi pojedine lanove.

Aktivnosti 2.

Prvi dio vjebe:Uenici se podijele u grupe. Svaka grupa dobije tekst iz Meunarodne konvencije o ekonomskim, kulturnim i drutvenim pravima, lan 12, a on glasi:

"ene imaju pravo na zatitu od svih oblika diskriminacije"

Svaka grupa analizira taj tekst, uporeuje ga s Ustavom BiH (poglavlje o ljudskim pravima), te zauzima svoj stav i obrazlae drugim grupama.

Poslije izloenih stavova grupa svi uenici uestvuju u odgovaranju na pitanjakoja postavlja nastavnik / ca:- Da li su ene i mukarci ravnopravni u svim pravima i obavezama? -Da li je ravnopravnost polova prisutna:

a) samo u zakonima - Ustavu,b) u praksi,v) i u zakonima iu praksi?

Kakav je poloaj ene u demokratskom drutvu, u zakonima i praksi?Kakav je poloaj ene u nedemokratskom drutvu, u zakonima i praksi?Kako ste se osjeali kad ste predstavljali vlast (ogranienu / neogranienu)?

Aktivnosti 3.

Pripremiti radni list s pitanjima za procjenu lana 12. Meunarodnekonvencije i lanova Ustava kojim se reguliu ljudska prava, odnosno prava enai mukaraca.Ta pitanja trebaju omoguiti odgovore koji se odnose na:- Prepoznavanje pravila (zakona) koji treba procijeniti, otkrivanje cilja.- Utvrivanje njegove neophodnosti,- Predvianje njegovih posljedica, -prouavanje jakih i slabih elemenata (jasnost, pravednost, mogunost promjene).

Napomena

Pitanjima i testiranjem na lokalnim primjerima provjeriti karakteristikeuslova za kreiranja pravnih i drugih rjeenja koja su razmatrana u dijelu asa predvienom za glavnu aktivnost. Vano je utvrditi pravila naeg ponaanja u oblasti ravnopravnosti polova, ali i sankcije za krenje dogovorenih normi te kako, i na koji nain, Ustav BiH kao najvii dokument osigurava zatitu tih prava u skladu sa Meunarodnom konvencijom o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima i Evropskom socijalnom poveljom.

PRAVO NA OBRAZOVANJE

KREIRANJE ODJELJENSKOG USTAVA

Uvod

Najbolji element kojim je mogue dati ocjenu mjesta ljudskih prava u koli je analizakolskih propisa. Odreujui zadatke kole i, naroito, nacin na koji se oniizvravaju, propisi rasporeuju uloge, utvrduju ovlaenja i otkrivaju veze kole saelementima njenog okruenja. Uenik je subjekt prava i uesnik svog obrazovanja. Biti predmet prava znai moi uzeti rije, izraziti svoje ideje, svoje miljenje, pokazatisvoje slaganje ili neslaganje, jednom rjeju , u potpunosti cestvovati u odreivanjupravila igre. Pie da se demokratija moe uiti samo u demokratskom okviru, gdje uee nije samo dozvoljeno vec i animirano, gdje miljenje moe biti otvoreno izraeno i, gdje se uenicima i nastavnicima garantuje sloboda izraavanja, gdje vladaju nepristrasnost i pravda, gdje se svako osjea stimulisan i pozvan.

Kakav god da je, propis je nosilac vrijednosti. injenica da se kolski propisi svjesno idobrovoljno biraju na bazi Opte deklaracije o ljudskim pravima i Povelje o pravimadjeteta, dakle, ta injenica nas vraa na promociju skupa vrijednosti kao to su mir,jednakost, bratstvo, pravda, tolerancija i solidarnost.

ODJELJENSKI USTAV

Ciljevi aktivnosti:

Uenik e biti sposoban da:

-da razumije potrebu za zakonima-da shvati vanost odjeljenskog ustava koji e sluiti za narednu kolsku godinu-da razumije pojmove pravo,pravda,- da identifikuje vanost i primjenu ovih prava u svakodnevnom ivotu- da izradi odjeljenski prijedlog zakona - da razotkrije stavove i ponaanja koja oteavaju uivanje prava i sloboda u koli- da shvate vanost kolskih propisa uporeujui ih sa principima Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, Evropske konvencije o ljudskim pravima i Konvencije o pravima djeteta- da na pravi nain koristi Ustav, Konvencije i Deklaracije

Trajanje:90 minuta

Materijali:Univerzalna konvencija o ljudskim pravimaUstav BiH/RS ,ta propisuje ta znai,Graansko obrazovanje Knjige slikovnice,priruniciKopije prijedloga zakona/Zakon o koli!Papir,olovke,markeri posteri

Opis aktivnosti:

Osnovna pitanja-Fokus pitanja

Zato trebamo pravila?Zato trebamo zakone?Zato trebamo prava?Koje su nae odgovornosti?Da li moemo imati i traiti prava, a ignorisati odgovornosti?

USTAV - SASTAVLJANJE USTAVA

1.Koristi se forma za pisanje ustava

Neka uenici u grupi od 3-5-uenika popune odjeljenjski ustav...Koristiti ovaj ili slian format/Po izboru

1. Moja kola je mjesto gdje se ucenici osjeaju ___________ i _______2. Svi cenici dobijaju iste informacije i nastavnici im pomau u ispunjenju obrazovnih _______3. lanovi moje kolske zajednice nisu_____________ ni u jednom pogledu. 5. lanovi moje kolske zajednice se protive___________ u koli, u svakom smislu. 6. Onome ko ugroava prava druge osobe se prua pomo, kako bi on promijenio svoje _______________7. lanovi moje kolske zajednice vode racuna o mojim _______________, kao i o mom razvoju i pruaju mi pomoc kad mi je potrebno. 8. Kada dode do konflikta pokuavamo ih rijeiti na___________ nain. 9. Kada neko uloi albu na zlostavljanje ili diskriminaciju, tada se primjenjuju _______________ politike i procedure. _______11.Niko u koli nije predmet omalovaavanja i/li nepotrebnog kanjavanja. _______12.Svako ko je okrivljen za pogrean postupak je smatran nevinim dok se ne dokae _______13.Moj privatni prostor i imovina se ____________.14.Moja kolska zajednica sa dobrodolicom doekuje uenike, nastavnike, slubenike i ostalo osoblje, koje je drugaije __________ ili drugog porijekla._______ 15.Ja imam punu slobodu, da bez straha od diskriminacije izrazim svoja _______ 18.Ja imam priliku da svoju kulturu izrazim kroz________, umjetnost i _______formu. _______ 19.Moji drugovi imaju mogunost uestvovanja u___________ procesimadonoenja ________ i ___________ u razvoju kole. 20.lanovi moje kole imaju pravo na formiranje _________________ u okvirukole, kako bi se borili za svoja _________, i za ______ drugih. _______

NAPOMENA:

U popunjavanju rijei koje nedostaju koristi lanove UN Konvencije,Ustava BiH i Meunarodne konvencije o ekonomskim politikim i socijalnim pravima.

3.Neka cijelo odjeljenje diskutuje o razliitim verzijama kolskog ustava,i donese odluku kako e odjeljenska ustav biti napisana te da napie krajnju verziju na veliki papir tako da bude lako uoljivo.

VJEBA KRITIKOG RAZMILJANJA

Neka uenici odgovore na ova pitanja prije nego to se usaglase oko ustava.(Prikazati pitanja na projektoru da ih sve grupe vide)-ta je potovanje?-Kako formirati atmosferu potovanje?-Koje su nae odgovornosti kao uenika?-Koje odgovornosti ima na nastavnik ima prema nama?-Koja su naa prava u uionici?-Koja su prava naih nastavnika?Neka uenici odgovore na ova pitanja nakon pisanja pravila.

PROVJERA RAZUMJEVANJA

6.Da li se naa pravila uklapaju u smjernice kolskih i optinskih pravila?Kako se ona uklapaju u odjeljenska pravila?Hoe li svako pravilo biti pravedno za sve uenike u odjeljenju?Da li naa pravila prolaze test dobro pravilo?Da li su ona jednostavno izreena?Laka za praenje!Nisu u konfliktu sa drugim pravilim!a

ZAVRNI DIO

7.Skupiti sve ideje i formirati i ratifikovati odjeljenjski ustav.

AKTIVNOST 2. USTAV USTAVNI PRINCIPI KOJE PRINCIPE PO VAEM MILJENJU TREBA DA SADRI USTAV?

Uenicima postavljam pitanja i biljeim odgovore.,PRINCIPI????Da li znate ta su principi? Ustavni principi predstavljaju ciljeve, motive i osnovne vrijednosti neke drave. Ustav BiH odreene ustavne principe navodi eksplicitno u preambuli i lanu I. Takoer se drugi ustavni principi, koji nisu eksplicitno navedeni, mogu izvesti tumaenjem cjelokupnog teksta Ustava

OBJASNITE IH?ekam i uredno zapisujem odgovore.GRUPE IZNOSE SVOJA MILJENJA?

Koji su to zajedniki principi u Vaoj grupi oko kojih ste se usaglasilii?ODGOVORE ZAPISUJEM NA TABLI..Oekivani odgovori,princip demokratije,princip sloene drave,princip slobode kretanja,princip jednakosti,konstitutivnosti,podjele vlasti zatite ljudskih prava.....

ZASTO USTAV TREBA DA ODRAVA ODREENE PRINCIPE?KOJE OD OVIH PRINCIPA MOETE DA NADJETE U SVOM-ODJELJENSKOM USTAVU?A TA MISLITE KOJE SADRI USTAV BiH?

RAD U GRUPAMA

KAKO SE PRINCIP DEMOKRATIJE OSTVARUJE U USTAVU BIH...RASPODIJELITI PRINCIPE PO GRUPAMA GDJE SVAKA GRUPA DOBIJA PO DVA PRINCIPA I ODGOVORITE GDJE SE ODRAAVAJU (U STVARNOSTI I PRAKSI).

KOJI PRINCIPI PO VAMA NEDOSTAJU,TA MISLITE?DA LI TI PRINCIPI IZRAZAVAJU STVARNOST,DA LI SU ONI REALNI ILI SU OKVIR I FORMA EVROPSKIH USTAVA..

ZAVRNA AKTIVNOST

DA LI POSTOJI SAVREN USTAV?KOLIKO JE NA USTAV REALAN?A SAVREN?PROITATI UENICIMA SLJEDEI TEKST Iz naina na koji je donesen Ustav BiH, proistiu njegove specifinosti, pa u velikoj mjeri i nedostaci. Na Ustav je zapravo akt meunarodnog karaktera, nije ga donio poseban ustavotvorni organ, nije donesen po posebnoj proceduri, i na izvjestan nain je nametnut od strane meunarodne zajednice. Izvorni tekst Ustava BiH napisan je na engleskom jeziku.

SLUAM KOMENTARE UENIKA,,,,, UENICI TREBA DA SHVATE NEMINOVNOST NASTANKA USTAVA I OKOLNOSTI POD KOJIMA SE ON DONIO I USVOJIO, ALI I MOGUNOST NJEGOVOG PRIBLIAVANJA REALNOM IVOTU,ISTINSKIM VRIJEDNOSTIMA ,POTREBAMA GRAANA , MOGUNOSTIMA, ALI I SPECIFINOSTIMA.

POLITIKA PRAVA

Uvod

Politika prava i slobode zajedno sa linim pravima i slobodama pripadaju tzv. prvoj generaciji ljudskih prava. Ono to razlikuje ove dvije kategorije prava i slobode jeste injenica da politika podrazumijevaju aktivno djelovanje pojedinca, dok su lina prava i slobode pasivnog karaktera. Politika prava i slobode, omoguavaju graanima da uestvuju u politikom ivotu posredno (preko izabranih predstavnika) i neposredno oblicima neposredne demokratije.Politika prava kao prava participacije,moguavaju pojedincu da uestvuje u upravljanju javnim (dravnim) poslovima.

Uee u vlasti

Ciljevi Uenik e biti sposoban da:

-razumije i shvati vanost osobin aktivnog graanina i njegovo uese u vlasti. . -uoi temeljne principa i koncepte demokratskog drutva i njegove istoriske , socioloke i politike pozadine koji su bitni za djelovanje -izgradi graansko uvjerenje i vjetine koje su vane za efektivno i odgovorno uee u ivotu demokratskog drutva. -razvije principe i ponaanja u skladu s temeljnim demokratskoim vrijednostima -razumije i zastupa naine na koje graani mogu uticati na vlast- osposobiti ga da pokae i prepozna primjere angaovanja graana u njihovoj drutvenoj i politikoj akciji- zna da argumentuje stav o potrebi uestvovanja aktivnog graanina- analizirati prednosti i nedostatke svakog naina djelovanja - Prepozna i shvati naine graanskog uea koristei Ustav BiH-Shvatiti neminovnost uesa u vlasti za demokratske promjene u drutvu

Trajanje: 90 minuta

Materijali:

Kartice,posteri,UstavBiH,

Opis aktivnosti

Modana oluja ili kako doi za 3 minuta do miljenja grupe?Nastavnik pita:Na ulici ste i primjetite da e vam se obratiti reporter,novinar lokalne televizije. Kako ete postupiti?Trener biljei odgovore na papiru;Flip chartu

IliNastavnik moe ponuditi vie odgovora npr: Prije nego to vam je novinar postavio pitanje vi ste odluili:-Da,razgovarau;-Ne,ne elim da razgovaram;-Izbjei u novinara,-Trener biljei odgovore na velikom papiru.

DRUGI KORAK

Sastaviti heterogene grupe,prema rezultatima ankete,nosioci grupe su uenici koji su potvrdno odgovorili na postavljeno pitanje.

TREI KORAK

Svaki uesnik radionice dobija isti zadatak.Novinar da ste s njim razgovarali postavio bi vam pitanje:ta mislite zbog ega je graanin Bosne i Hercegovine nezadovoljan?Navedita tri razloga i objasnite zato?Uenici samostalno u pismenoj formi odgovaraju na postavljeno pitanje.

Uenici unutar grupa razgovaraju o razlozima koje su naveli.Diskusija se vodi u okviru grupe.

ETVRTI KORAK

Grupe dobijaju zadatak u formi pitanja i odgovaraju zajedniki.Odgovori se zapisuju navelikom papiru.Pitanja:1.Da li je nezadovoljstvo graana o kojem govorite politike ili neke drugaije prirode?Gupiite probleme2.Ko ta pitanja moe rijeiti?3.Gdje se takva pitanja rjeavaju?4.ta se pri tome donosi?5.Kako Vi kao graani moete uticati na rjeavanje tih problema koji Vas mue?Na koji nain?8. Da li aktivan graanin moe biti neinformisan graanin?10.Da li ste uestvovali na posljednjim izborima kao aktivni graani?11.Kakav po Vama treba da bude aktivan graanin?12.Navedite naine uea graana u vlasti.Koje naine uea graana poznajete?13.Koji su po vama najdjelotvorniji?15..Kako politiari mogu uti o naim problemima?

Upotreba lekcije

- Navedite tri naina uestvovanja u vlasti.Za svaki od njih navedite zato je to dobar nain zatite vaih temeljnih pravaKoristi ustav BiH-Ustav RS

RADNI LIST ZA ZATITU TRECE GENERACIJE LJUDSKIH PRAVA.SOCIJALNA KULTURNA,POLITIKA

Prilog za uenike 2-1

1. Grupa TEMA: OBRAZOVANJE

1. Kojim zakonom / zakonima je regulisana ova oblast?2. to u praksi znai taj zakon / zakoni, to nam omoguava?3. Navesti primjere: a. Ostvarivanja ib. Krenja prava reguliranih timzakonom?4. Kako reagovati / kome se obratiti u sluaju nepotivanja tih prava?5. Koja znanja, vjetine i osobine nam mogu pomoi ukoliko postojeproblemi u ostvarivanju tih prava?Koristiti ustav BiH

2. Grupa TEMA: POLITIKO UEE I DJELOVANJE1 Kojim zakonom / zakonima je regulisana ova oblast?2. to u praksi znai taj zakon / zakoni, to nam omoguava?3. Navesti primjere: a. Ostvarivanja ib. Krenja prava reguliranih timzakonom?4. Kako reagovati / kome se obratiti u sluaju nepotivanja tih prava?5. Koja znanja, vjetine i osobine nam mogu pomoi ukoliko postojeproblemi u ostvarivanju tih prava?Koristiti ustav BiH

3. GRUPA TEMA: RAD1. Kojim zakonom / zakonima je regulisana ova oblast?2. to u praksi znai taj zakon / zakoni, to nam omoguava?3. Navesti primjere: a. Ostvarivanja ib. Krenja prava regulisanih timzakonom?4. Kako reagovati / kome se obratiti u sluaju nepotivanja tih prava?5. Koja znanja, vjetine i osobine nam mogu pomoi ukoliko postojeproblemi u ostvarivanju tih prava?

RADNI LIST ZA NASTAVNIKE

TEMA: OBRAZOVANJE

1. KOJIM ZAKONOM / ZAKONIMA je regulisana ova oblast?Zakon o osnovama sistama obrazovanja, Zakon o osnovnoj koli, Zakon o srednjojkoli, Zakon o univerzitetu (i niz podzakonskih akata - pravilnika, npr.. ovrsti strune spreme nastavnika, o realizaciji ekskurzije ...)

2. TA U PRAKSI ZNAI TAJ ZAKON/ ZAKONI, TA NAM OMOGUAVA?Odreuje uslove za privremeni upis uenika, upis u srednju kolu, ubrzanokolovanje, promjenu kole, nostrifikaciju diploma, osnivanje akogparlamenta, udruivanje studenata, vanredno kolovanje, izbor direktora,definie teinu disciplinskih prekraja i mjere, kako se organizuju ekskurzijei koliko dugo mogu trajati ....

3. NAVESTI PRIMERE A. OSTVARIVANJAI B. KRENJA PRAVARegulisanih tim zakonom?A Uenik koji je u inostranstvu zavrio prvi razred gimnazije nostrifikovaoje diplomu i upisao redovno drugi razred.B Iskljuen uenik zbog velikog broja izostanaka - nije ispotovana procedurapredviena zakonom - uenik nije postupno kanjavan.4. KAKO REAGOVATI / kome se obratiti u sluaju nepotovanjaTIH PRAVA?Uloiti albu kolskom odboru, Ministarstvu prosvjete, ukazati na propuste uproceduri, obratiti se medijima.5. KOJA ZNANJA, VJETINE I OSOBINE MOGU POMOI UKOLIKOPostoje problemi u ostvarivanju tih prava?Poznavanje zakona i razliitih pravilnika koji detaljno razrauju odreeneoblasti, npr.. Pravilnik o vrsti strune spreme nastavnika, Pravilnik oocjenjivanju Pravilnik o ekskurzijama ... vjetine pregovaranja, pravovremenoinformisanje, informisanje drugih znaajnih osoba, odgovornost, upornost ...

TEMA: RAD

1. KOJIM ZAKONOM / ZAKONIMA je regulisana ova oblast?Zakon o radu i niz pojedinanih zakona koji reguliu pojedine oblasti rada,npr.. Zakon o prekovremenom radu u zdravstvenim ustanovama, Zakon o radu udravnim tijelima2. TA U PRAKSI ZNAI TAJ ZAKON / ZAKONI, TA NAM OMOGUAVA?Definie prava i obvaeze radnika i poslodavca, kriterije pod kojima semoe dobiti otkaz, otpremnina, naknada tete, definie povredu radnediscipline i posljedice ...3. Navesti primjer A. OSTVARIVANJAI B. KRENJA PRAVA regulisanih tim zakonom?A. otputanje radnika uz otpremninu za svaku godinu radnog staaB. otputanje trudnice bez naknade i obrazloenja, neprijavljen radnik Radnik bez prava na godinji odmor ...4. KAKO REAGOVATI / kome se obratiti u sluaju nepotovanjaTIH PRAVA?Obratiti se sindikatu, medijima, Zavodu za zapoljavanje, podnijetiSudu albu, organizovati trajk ...5. KOJA znanja, vjetine i osobine mogu pomoi ukolikoPostoje problemi u ostvarivanju tih prava?Poznavanje zakona i razliitih pravilnika koji detaljno razrauju odreeneoblasti, npr.. kolektivni dogovor, sindikalna prava ... dobra informisanost,,odgovornost, inicijativa, organizacijske sposobnosti ..