ekonomika osiguranja
DESCRIPTION
Ekonomika osiguranja, - skriptaTRANSCRIPT
-
EKONOMIKA OSIGURANJA
Pojam, funkcije i znaaj osiguranja
1. Pojam i definicije osiguranja
2. Drutvena korisnost i znaaj osiguranja
3. Funkcije osiguranja
a) Zatitna funkcija
b) Mobilizacijsko - alokacijska funkcija
Pojam , obiljeja i definicije osiguranja
Pojam osiguranja- Osiguranje je vjekovna tenja pojedinca da se zatiti od opasnosti koje mu
ugroavaju ivot i nanose tete na imovini (ruilaka snaga prirode
poplave, potresi, vulkani, orkanski vjetrovi i razorne oluje).
- ovjek je spoznao da se udruivanjem u zajednicu, na naelima
solidarnosti i uzajamnosti, moe lake zatiti i spasiti.
- Od samopomoi i dozivanja upomo dolo je do organiziranog
prikupljanja sredstava unaprijed, iji je napredni oblik doveo do uspostave
pojma i svrhe OSIGURANJA.
PREMIJA unaprijed prikupljen novac za tete koje e nastati naknadno. Premije su trokovi za osiguravajue drutvo. Ona mora biti ekonomski odmjerena i isplativa, i
za drutvo i za osiguranika.
Obiljeja osiguranjaOsiguranje je kompleksan sustav s dva temeljna obiljeja:
1. Prijenos rizika od pojedinca na skupinu zajednicu rizika,
2. Podjela gubitaka na ujednaenoj osnovi na sve lanove skupine.
1
-
DEFINICIJE OSIGURANJA
Osiguranje je ekonomski institut drutvenog i gospodarskog ivota kojim se zatiuje pojedinac, poslovni subjekt i gospodarski razvoj od ekonomski tetnih
posljedica prirodnih sila i nesretnog sluaja.
Smisao i svrha zatite ostvaruje se unaprijed prikupljenim sredstvima koja se koriste
kasnije za nadoknadu materijalnih i nematerijalnih gubitaka ili teta.
Osiguranje je djelatnost posredstvom koje se na naelu uzajmnosti i solidarnosti prua ekonomska zatita od rizika koji ugroavaju imovinu i osobe.
DRUTVENA KORISNOST I ZNAAJ OSIGURANJADrutvena korisnost osiguranja ogleda se u kontinuiranom unaprijeenju zatite i
efikasnijoj naknadi teta i isplati osiguranih svota.
Znaaj osiguranja proizlazi iz injenice da svijet do danas nije pronaao bolja
rjeenja od onih koja prua osiguranje kao sustav (djelatnost). promptnost u
naknadi tete: efikasnost.
Sektor osiguranja ima vanu funkciju u okviru financijskog sustava i predmet je brige
regulatora za stabilnost i efikasnost fina cijskih trita.
Povjerenje osiguranika u sustav osiguranja imoplicite je povjerenje u cjelokupni
financijski sustav
Drutva za osiguranja upravljaju tuom tednjom iz ega proizlazi njihova
gospodarska , socijalna i politika odgovornost.
Nema vee isplate tete nego to je teta. Povjerenje je do te mjere zastupljeno jer bi
propau vie tete imali osiguranici, nego vlasnici.
2
-
FUNKCIJE OSIGURANJA
Funkcije osiguranja su:
1. Zatitna funkcija
1. 1. Neposredna zatita
1. 2. Posredna zatita
2. Mobilizacijsko alokativna
3. Socijalno - politika
1. ZATITNA FUNKCIJATemeljna funkcija iju efikasnost moemo izmjeriti zadovoljstvom onih koji oekuju
zatitu.
1. 1. NEPOSREDNA ZATITA- SUSTAV PREVENTIVE (promet, industrija, ekologija)
- SUSTAV REPRESIJE - poduzimanje mjera za spaavanje ljudi i imovine
- STIMULACIJA OSIGURANIKA
1. diferencirane premije,
2. bonus - malus,
3. franize kvalitativna iskljuenje odreene vrste rizika - kvantitativna
ogranienje obveze osiguratelja u % ili apsolutnoj svoti.
1. 2. POSREDNA ZATITA- Isplata za nastalu tetu ili osiguranu svotu
- Omoguava odravanja konuinuiteta poslovanja
- Pretvara potencijalne gubitke u ujednaene mjesene trokove gospodarska
funkcija
3
-
2. MOBILIZACIJSKO - ALOKACIJSKA FUNKCIJA
- Drutva za osiguranje prikupljaju vikove suficitarnih jedinica nudei tritu razne
oblike osiguranja imovine i osoba.
- Potiu individualnu tednju i brigu pojedinca za budunost.
- U ulozi institucionalnih investitora alociraju plasmane gospodarsko deficitarnim
sektorima.
- Doprinose razvoju financijskih trita poslovnim i vlasnikim integracijama s
drugim institucijama.
- Zajedniki razvijaju financijske proizvode s drugim financijskim institucijama.
- Pogoduju modernizaciju sustava garancija (vinkulacija polica, otkupna vrijednost).
3. POLITIKO SOCIJALNA FUNKCIJA
Na sustav zdravstva jo uvijek zaostaje za zemljama jer ni minimum zdravstvene
zatite nije zadovoljeno..?
INSTITUCIONALNA ZASTUPLJENOST
Banke (sa tedionicama preko 90%)
Trite VP (kraj 2003.) 4,3 mlrd kn
Mirovinski 4,7 mil (danas preko 8 mil kn)
Osiguranje 5,5% ukupnih financijskih sredstava (imovina 12,7 mil kn)
4
-
RIZIK I NEIZVJESNOST
PROUAVANJE OSIGURANJA BEZ PRETHODNOG IZUAVANJA RIZIKA I
NEIZVJESNOSTI GOTOVO JE ISTO IZUAVANJU MEDICINE BEZ
PRETHODNOG RAZUMIJEVANJA ANATOMIJE - Hammond
Neizvjesnost tjera sustav u kaos!
Kad govorimo o riziku govorimo o vjerojatnim dogaajima.
Rizik i neizvjesnost nisu isti pojmovi.
Rizik je varijacija moguih ishoda u danoj situaciji u budunosti. to je vjerojatnost odstupanja od oekivanih rezultata(ishoda) vea, izloenost riziku je znaajnija.
Rizik je mjerljiv raznim statistikim i matematikim metodama te se njime moe
upravljati.
Objektivan rizik - varijacija ishoda koja stvarno postoji u prirodi.Subjektivan rizik - procjena osobe o nastupanju objektivnog rizika.
Neizvjesnost je dvojba, neznanje osobe da procjeni koji e se mogui ishodi dogoditi.
Nedostatak znanja izravno poveava stupanj neizvjesnosti i subjektivnosti u
prosudbi. Suprotno tome, informacije i znanje smanjuju neizvjesnost poveavajui
objektivnost stavova i kvalitetu odluivanja.
Neizvjesnost se ne moe mjeriti ekonomskim mjerilima
Kad su svi ishodi jednako vjerojatni za sustav nastupa stanje kaosa. Kaos se mjeri
entropijom to nadilazi okvire izuavanja problematike rizika.
5
-
Rizik, opasnost i hazard
Rizik je vjerojatnost odstupanja od oekivanih ishoda i mogunost nastanka teta i gubitaka.
Opasnost je potencijalni uzrok nastanka tete i gubitaka. Tako su, primjerice, opepoznate opasnosti gubitka imovine ili nastanka teta: poari, poplave, potresi,
udari groma, provale itd. *viditi primjer u biljenici!!!
Hazard je stanje koje izravno poveava rizik, odnosno, vjerojatnost nastupanja tetnog dogaaja i gubitka. Hazard poveava mogunost gubitka imovine i ivota kad
se opasnost dogodi. Srani udar je opasnost prijevremene smrti, a puenje i
prekomjerna konzumacija alkohola hazard kojim se poveavaju rizici i opasnosti.
Hazard je mogue razlikovati kroz tri stupnja:
1. Fiziki hazard - materijalne pretpostavke koje poveavaju rizike i tete. Lako zapaljivi materijali i nezatiene drvene konstrukcije primjer su fizikog
hazarda kod opasnosti od poara.
2. Moralni hazard - poveavanje vjerojatnosti nastanka tete i gubitka uslijed nepotenih i nemoralnih namjera i postupaka osoba osiguranika. Nepotene
namjere i postupci u pravilu podrazumijevaju obeteenja osiguranika iznad
vrijednosti stvarne tete ili zahtjeve za isplatom teta koje se nisu dogodile kao
posljedica nastanka osiguranog dogaaja. Takvi su sluajevi prijevara
osiguratelja od strane osiguranika, primjerice, kad osiguranik sklapa ugovor o
osiguranju nakon to je nastupio dogaaj koji je prouzrokovao tetu i gubitak.
3. Morale hazard poveavanje gubitaka za osiguratelja zbog razliitih stavova ili razumijevanja osiguranika ili osoba koje arbitriraju u likvidacijama teta. Ako
osiguranik nastoji dokazati da postoji vei intezitet tete od stvarno nastalog
oteenja rije je o morale hazardu. Nadalje, primjer morale hazarda dogaa
se ako lijenik koji procjenjuje stupanj invaliditeta oteenog osiguranika
utvruje znaajniju invalidnost jer smatra da su osiguratelji financijske
institucije koje imaju dosta lako zaraenog novca.
Dakle, svaki pokuaj poveavanja uestalosti i inteziteta teta kad je osiguranje ve
ugovoreno spada u skupinu morale hazarda.
6
-
OBILJEJA I POJMOVNO ODREENJE RIZINIH DOGAAJA
Rizini dogaaji nastaju kao posljedica rizine izloenosti te pojedincima, fizikim osobama i gospodarskim subjektima mogu nanijeti gubitke ili tete.
Rizinost dogaaja koji bi se mogli dogoditi u budunosti mogue je procijeniti na
temelju distribucije tih dogaaja u prolosti.
Saznanje i spoznaja o izloenosti raznim vrstama rizika zahtjeva poduzimanje mjera
zatite od nastupanja rizinih dogaaja ili uspostavu sustava upravljanja rizicima.
Donoenje odluka u uvjetima rizinog okruenja ovisi o stupnju znanja i
razumijevanja prirode rizika, njihovih uzroka i posljedica.
ZNANJE I INFORMIRANOST U RIZINIM ODLUKAMA
Kvalitetno educiran i informiran menader u pravilu je skloniji preuzimanju rizika od
pojedinaca koji zbog neznanja ili neinformiranosti o rizicima strahuju i s nesigurnou
donose odluke.
Razliito e reagirati pojedinac koji s neizvjesnou prati dvije mogunosti :
1. ishod 10 000 kn dobitka ili gubitka i
2. ishod 10 kn dobitka ili gubitka
*viditi primjer u biljenici!!!
7
-
RIZINI DOGAAJI U OSIGURANJU
Za osiguranje je bitno pojmovno i sadrajno odreenje onih rizinih dogaaja koji kad
se dogode nanose:
1. gubitke ili oteenja imovine
2. financijske gubitke, tjelesne povrede, invalidnost, smrt itd.
Takve posljedice rizinih dogaaja mogue je osigurati
OSIGURANJE SE NE BAVI TRINIM ILI PEKULATIVNIM RIZICIMA JER JE I DOBITAK MOGUI ISHOD, PREMDA JE NEGATIVNA POSLJEDICA TAKVIH RIZIKA GUBITAK.
KLASIFIKACIJA RIZIKA
F IN A N C IJ S K I N E F IN A N C IJ S K IO S N O V N I
P O S E B N IS T A T I K I N E O S IG U R L J IV I D IN A M I K I
P E K U L A T IV N IP O L IT I K I
O S O B N I IM O V IN S K IO D G O V O R N O S T P R O P U S T T E H N O L O K ID R U G IH
R I Z I C I
IS T I
O S IG U R L J IV I
8
-
METODE KONTROLE RIZIKA1. METODE FIZIKE KONTROLE
2. METODE FINANCIJSKE KONTROLE
Metode fizike kontrole obuhvaaju postupke kojima se izbjegava ili smanjuje
izloenost rizicima.
Metode financijske kontrole podrazumijevaju poduzimanje aktivnosti s ciljem
osiguranja izvora za pokrie gubitaka ili nadoknadu teta
SHEMATSKI PRIKAZ KONTROLE RIZIKA
METODE KONTROLE RIZIKA
METODE FIZIKE KONTROLE
METODE FINANCIJSKE KONTROLE
IZBJEGAVANJE RIZIKA
SMANJENJE IZLOENOSTI RIZIKU:kontrola gubitakasepariranjekombiniranjenefinancijski transferi
ZADRAVANJE RIZIKA: aktivno (svjesno, planirano)pasivno(nesvjesno, neplanirano)
1.NEOSIGURATELJNI TRANSFERI RIZIKA Ugovori (hedging,leasing,)
2. OSIGURANJE RIZIKA
TRANSFERI
9
-
METODE FIZIKE KONTROLE
1. IZBJEGAVANJE RIZIKA
Ako fizika osoba ili gospodarski subjekt ne eli prihvatiti bilo kakvu izloenost riziku
pribjegava metodi IZBJEGAVANJA RIZIKA. Menadere koji se slue takvim
metodama karakterizira visok stupanj rizine averzinosti ili niskog praga rizine
tolerancije. Odbojnost prema riziku ponekad ide toliko daleko da se ve zapoete
djelatnosti gase jer postoji strah od moguih ogromnih teta, a osiguravajue premije
su previsoke.
Primjer: Korporacija koja iznajmljuje apartmane u urbaniziranom naselju moe odustati od izgradnje bazena jer je statistiki dokazana velika vjerojatnost rizinih
dogaaja koji uzrokuju nezgode ljudima.
Negativnost metode: Koncepciju izbjegavanja rizika nije mogue dosljedno provoditi
jer se rizici ne mogu izbjei. Potpuna eliminacija rizika vodi u prestanak obavljanja
djelatnosti i likvidaciju tvrtke to ne moe biti gospodarki ni socijalno opravdan cilj.
2. KONTROLA GUBITKA
Svrha ove metode je sprijeiti ili reducirati gubitak za gospodarski subjekt istodobno
doputajui mu mogunost razvoja poslovanja uz izlaganje rizicima.
Metoda kontrole gubitka ukljuuje :
1. programe prevencije i
2. programe redukcije
Programi prevencije gubitaka smanjuju ili eliminiraju vjerojatnosti nastanka gubitaka,
a programi redukcije smanjuju veliinu nastanka teta, odnosno, gubitaka.
10
-
Primjer: Prevencija ulaganjem u materijale koji nisu zapaljivi poveava se stupanj zatite od poara. Prevencija zdravstvenom zatitom poveave se radna sposobnost
radnika i smanjuje opasnost teta nastalih ljudskim, u pravilu nepotrebnim grekama.
Program redukcije gubitka mogue je osvariti na dva naina.
1. minimizacija gubitka to obuhvaa programe smanjenja gubitaka unaprijed ili za vrijeme njegovog nastanka. Primjer minimizacije predstavlja instalacija
rasprivaa poara u prostorijama koje su izloene riziku poara.
2. razne metode i programe spaavanja unitenog materijala. Jedan od takvih programa redukcije gubitka mogue je ostavriti u sluaju poara koji je
djelomice unitio drveni pod jer je instalirani raspriva vode sauvao najvei
dio parketa. Programom spaavanja oteenog materijala poplavljen parket e
se isuiti i reciklirati ime se smanjuje nastala teta i gubitak.
ANALIZA GUBITAKA I HAZARDA SU POMONI ALATI KOJI OLAKAVAJU
KONTROLU GUBITAKA.
Sustavni pristup analizi gubitaka i hazarda namee uspostavu nekoliko povezanih
faza interne procedure u poduzeu, prije svega potrebu identificiranja karaktera
gubitaka, a potom i utvrivanje hazarda koji su mogli uzrokovati te gubitke. Nakon
toga slijedi korak definiranja sustava izvjeivanja i povremenih inspekcija.
U suvremenim uvjetima poslovanja racionalne tvrtke razvijaju sebi prilagodljiv sustav
izvjeivanja, nadzora i inspekcije. Sustav obuhvaa i postojanje standardiziranih
upitnika o nastalim tetama i prirunika kojima se precizira odgovornost i ponaanje
svakog pojedinca kod dogaaja kojim nastaje teta i gubitak.
Svi ciljevi analiziranja gubitaka i hazarda svode se na zahtjev uspostave
permanentne i efikasne prevencije za dugorono smanjenja teta i gubitaka.
11
-
3. SEPARIRANJE
To je metoda kojom se izloenost rizicima smanjuje izdvajanjem ili separiranjem
objekata ili predmeta na vie lokacija.
Tako je mogue smanjiti izloenost rizicima poara ili krae ako se roba iz jednog
skladita premjesti na vie lokacije i jo vie skladita.
4. KOMBINIRANJE ILI GRUPIRANJE
To je jo jedna metoda ili alat smanjenja izloenosti rizicima i potencijalnim gubicima.
Podrazumijeva poduzimanje mjera poveanja jedinica ili predmeta izloenih riziku.
Tako se, primjerice, izloenost riziku proizvedenih artikala moe smanjiti poveanjem
proizvodnosti budui da je isti rizik raspren na vie jedinica, pa je optereenje
jedinice pod rizikom manje.
Jednako tako, gospodarske integracije mogu znaiti grupiranje objekata,
diversifikaciju djelatnosti ili proizvodnje to sve skupa smanjuje izloenost odreenim
vrstama rizika.
Poseban nain smanjenja rizine izloenosti metodom grupiranja predstavlja
koncepcija dupliranja strojeva ili rezervnih djelova.
Zagovornici ovakve metode zanemaruju trokovnu komponentu dajui prednost
sigurnosti proizvodnje bez prekida uslijed kvarova, to u trinim okolnostima
neprekinute opskrbe trita moe znaiti izbjegavanje znaajnih gubitaka.
12
-
5. NEFINANCIJSKI TRANSFERI
Meu metodama fizike kontrole rizika ubrajaju se i nefinancijski transferi. Mogua su
dva oblika.
1. Prijenos imovine ili djelatnosti na druge fizike ili pravne osobe. Takav je sluaj graevinskog poduzea koje, bojei se rizika nezgode na radu i
potencijalnih odteta, angaira drugog izvoaa(podizvoaa) transferirajui
vlastitu izloenost riziku nezgode drugom subjektu.
2. Transfer rizika na drugu osobu. Rije je o oslobaajuim ugovorima kojima se eliminira izloenost riziku jedne ugovorne strane i prebacuje na drugu.
Zakupoprimac prenosi na zakupodavca rizik oteenja imovine(poar,
poplava) premda bi ga sam mogao prouzroiti. Jednako tako, proizvoa
opreme moe prebaciti rizik njenog oteenja na trgovca bez obzira na
karakter oteenja.
Treba razlikovati transfer rizika od transfera rizika financiranja.
Pod transferom financiranja rizika prenositelj rizika transferira plaanje teta ili
nadoknade gubitaka na preuzimatelja. Primjerice, proizvoa opreme moe
ugovorom na trgovca prebaciti rizik isplate odtetnih zahtjeva za tetna zraenja,
premda trgovac nema objektivne odgovornosti. Za razliku od transfera financiranja
rizika gdje postoji odgovornost prema treim osobama, kod nefinancijskog transfera
postoji samo odnos prenositelja i preuzimatelja rizika. Kljuna razlika izmeu
nefinancijskog i financijskog transfera rizika je u novanom pokriu teta.
Nefinancijski transfer usmjeren je na promjenu, odnosno, smanjenje izloenosti
gubitku, a financijski transfer na osiguranje izvora novca za pokrie gubitaka.
Meutim, postoji mogunost da preuzimatelj rizika otkae sporazum o pokriu
gubitaka koje mu je nametnuo prenositelj. Time se rizik izloenosti gubitku
preuzimatelja rizika gasi.
13
-
METODE FINANCIJSKE KONTROLE RIZIKA
Metode financijske kontrole rizika mogu se grupirati u dvije skupine, skupinu
zadravanja rizika i financijskih transfera rizika.
1. ZADRAVANJE RIZIKA
Metodom zadravanja rizika ili vlastitog pokria gospodarski subjekt se izlae riziku,
a posljedice tetnih dogaaja pokriva iz svojih izvora financiranja. Zadravanje rizika
moe se provoditi svjesno i planirano, ili nesvjesno i neplanirano. Stoga je mogue
razlikovati :
aktivno zadravanje rizika, kada menadment poduzea svjestan rizinog okruenja planira zadravanje jednog dijela rizika oekujui da e
tete biti u granicama podnoljivih gubitaka. Drugi dio rizika ili izloenosti
rizicima koja prijeti ozbiljnijim tetama i gubicima transferira se u
osigurateljnu instituciju uz obvezu plaanja premije osiguranja.
pasivno zadravanje rizika, kada u gospodarskom subjektu ne postoji saznanje ni svijest o postojanju objektivnih rizika i moguih teta i gubitaka.
Ovakva metoda najgori je oblik financijske kontrole rizika jer se nastale
tete na imovini poduzea ili naruavanje zdravlja uposlenih moraju
pokrivati iz redovnih prihoda koji mogu biti nedostatni, a iskazivanje gubitka
u poslovanju moe izazvati podozrenje, dvojbe i neodlunost vjerovnika
kod ugovaranja poslova.
14
-
PREDNOSTI METODE ZADRAVANJA RIZIKA:- Ekonomski interes poduzetnika da kontrolira rizik s ciljem smanjenja
veliine teta
- Jednostavnost kod nadoknaivanja teta iz vlastitih prihoda
- Planiranje izvora financiranja za pokrie teta uz disciplinu uposlenih i
edukaciju u duhu uvanja imovine poduzea
15
-
NEDOSTACI METODE ZADRAVANJA RIZIKA:- Nemogunost pokria rizika ako nastanu tete ozbiljnih razmjera
- Zapostavljanje uloge drutava za osiguranje koja imaju ope drutvenu
korisnu funkciju
- Poveavanje trokova revizije ili interne kontrole zbog procedure
utvrivanja veliine teta
- Nemogunost da se vlastite priuve za pokrie potencijalnih teta priznaju
kao porezni rashod
2. TRANSFER RIZIKA
TRANSFERI RIZIKA mogu biti: 1. NEOSIGURATELJNI, kad se rizik prenosi na drugu osobu koja nije drutvo za
osiguranje i
2. OSUGARATELJNI, kad se rizik prenosi financijskoj instituciji koja se profesionalno bavi poslovima osiguranja.
NEOSIGURATELJNI TRANSFERI RIZIKA mogu se provesti na nekoliko naina. Jedan od vrlo estih sluajeva je sklapanje ugovora kojima se rizik oteenja ili
kvarova prenosi s korisnika na proizvoaa ili distributera.
Drugi oblici neosigurateljnih transfera mogu biti hedging poslovi ili leasing ugovori.
Zajedniko obiljeje ovih transfera je to su predmet ugovora rizici koji nisu
komercijalno osigurljivi.
16
-
TRANSFER RIZIKA NA DRUTVO ZA OSIGURANJE
Prijenos rizika na specijalizirane financijske institucije koje se profesionalno bave
poslovima osiguranja metoda je koja ima najvie prednosti u odnosu na sve druge
prethodno spomenute.
Drutva za osiguranje kroz pokrie rizika pruaju sljedee usluge osiguraniku:
- jamstvo: da e pridravajui se ugovora isplatiti tetu ili osiguranu svotu uvijek kad se dogodi osigurani sluaj,
- stvaranje zajednice rizika: ime se omoguava raspodjela nastalih teta s pojedinanih sluajeva na sve lanove osigurateljne zajednice. Takva
solidarnost imbenik je ekonominosti poslovanja i osiguranika i drutava
za osiguranje.
- ulaganje: vremenski razmak izmeu prikupljenih premija i isplate teta omoguava da drutva za osiguranje stvorene tehnike priuve ulau na
naelima rentabilnosti, sigurnosti i likvidnosti stvarajui dodatne prihode.
Tako se dugorono mogu smanjiti premije ili trokovi osiguranja to je
interes svakog pojedinanog osiguranika.
- savjetodavni servis: osigurateljno drutvo raspolae s kadrovima koji se kao specijalisti bave rizicima, a to je pretpostavka da se potencijalni i
postojei osiguranik savjetuje o modalitetima pokria rizika uz uzajamne
pogodnosti.
Nakon to se odluio za osigurateljni transfer rizika subjekt, potencijalni osiguranik
mora:
- Izabrati rizike koje e osigurati
- Odabrati osiguratelja, odnosno drutvo za osiguranje
- Povremeno revidirati program svojih osiguranja
- Analizirati odnos s tvrtkom za posredovanje u osiguranju,
- Usporeivati visinu uplaene premije(trokove) s isplaenim tetama i
koritenjem bonusa
- Decentralizirati sustav informiranja na one segmente organizacije koji su
izloeni osiguranim rizicima
17
-
OBILJEJE RIZIKA U OSIGURANJU
Osigurljivi rizici moraju imati odreena obiljeja kako bi ih osiguratelj mogao osigurati, predvidjeti njihovo pokrie, procijeniti i utvrditi svoju stvarnu obvezu za
isplatu teta ili osiguranih svota.
Obiljeja osigurljivog rizika su :1. Dostatna brojnost zajednice rizika (jedinica izloenih riziku)
2. Homogenost rizika ( jednakost ili slinost po veliini i vrsti)
3. Sluajan budui dogaaj neovisan od volje osiguranika
4. Rizik mora imati karakter ponavljanja (ponavljanje omoguuje statistiko
praenje uestalosti i veliine itd,)
5. Rizik mora biti mjerljiv ili odrediv
6. Rizik mora biti ravnomjerno rasporeen u prostoru i vremenu(odstupanje
kumula)
7. Premija mora biti ekonomski prihvatljiva
8. Rizik mora biti u skladu s kodeksom morala i naelima zakona
9. Potencijalne tete s aspekta osiguranika moraju biti financijski znaajne
*viditi u biljenici TEORIJU I VRSTE DISTRIBUCIJE VJEROJATNOSTI!!!
18
-
UTVRIVANJE VELIINE RIZIKA
Oekivana obveza osiguratelja maksimalna teta.
Utvrena veliina rizika osnovica je premije osiguranja.
imbenici veliine rizika:
1. Svota osiguranja
2. Uestalost tete
3. Intezitet tete
4. Maksimalno mogua (vjerojatna) teta
5. Trajanje osiguranja
Svota osiguranja vrijednost osiguranog predmeta, odgovornosti ili ivota u pravilu najvia svota do koje osiguratelj pokriva rizik.
Uestalost (frekvencija) broj ponavljanja ostvarivanja rizika = % broja oteenih objekata prema ukupnom broju osiguranih objekata.
Intezitet (veliine) tete postotak oteenja predmeta raspon od minimalne do maksimalne.
Najvea mogua teta MPL (maksimum possible loss) - najvea obveza osiguratelja kad se materijalizira rizik.
Trajanje osiguranja rizik je rastua funkcija vremena ili duljine trajanja osiguranja.
19
-
VRSTE OSIGURANJA KLASIFIKACIJA OSIGURANJA
Kriteriji podjele:1. NAIN POKRIA RIZIKA
a. Premijsko
b. Uzajamno
c. Socijalno
2. NAIN SKLAPANJA UGOVORA
a. Dobrovoljno
b. Obvezno
3. PREDMET OSIGURANJA
a. Transport, kredit
b. Imovina u irem smislu,
c. Osobe
4. SRODNOST RIZIKA
a. Grupacija osiguranja imovine (civil, ivotinje, usjevi, industrija)
b. Grupacija osiguranja motornih vozila (kasko, auto odgovornost)
c. Grupacija osiguranja transporta i kredita (kargo, kasko, krediti)
d. Grupacija osiguranja osoba (nezgoda, ivot)
5. SUBJEKT (UGOVARATELJ) OSIGURANJA
a. Osiguranje pravnih osoba
b. Osiguranje fizikih osoba
6. STRUKTURA PREMIJE
a. Riziko
b. Mjeovita
7. BILANCIRANJE POSLOVA OSIGURANJA I UTVRIVANJE REZULTATA
a. ivotna
b. Neivotna
20
-
OBVEZNA OSIGURANJA
To su osiguranja koja se svrstavaju u posebnu grupu jer se sklapaju po zakonu. Na
temelju Zakona o osiguranju, Zakona o zdravstvenom osiguranju, Zakona o prijevozu
opasnih tvari, obvezna osiguranja obuhvaaju sljedee vrste:
- Osiguranje putnika u javnom prijevozu od posljedica nesretnog sluaja,
- Osiguranje korisnika, odnosno vlasnika motornih vozila od odgovornosti za
tete uinjene treim osobama,
- Osiguranje vlasnika, odnosno korisnika zrakoplova od odgovornosti za
tete uinjene treim osobama,
- Osiguranje vlasnika, odnosno, korisnika brodica od odgovornosti za tete
uinjene treim osobama
- Osiguranje prijevoza opasnih tereta,
- Osiguranje nezgoda na radu i profesionalnih oboljenja (obveza poslodavca
da zakljui osiguranje kod HZZO)
- Druga obvezna osiguranja (osiguranje od odgovornosti javnih biljenika,
revizora itd.)
* JO POGLEDATI U BILJEKE U BILJENICI!!* TABLICE SMRTNOSTI!!!
21
-
POSLOVANJE DRUTAVA ZA OSIGURANJE
Temeljna naela, obiljeja i elementi ugovora o osiguranju
Temeljna naela
Pojam i obiljeje ugovora o osiguranju
Vrste ugovora
Polica osiguranja, list pokria i ostale isprave
Klauzule ogranienja obveza osiguratelja
TEMELJNA NAELA UGOVORA O OSIGURANJU1. NAELO NAKNADE TETE
2. NAELO OSIGURLJIVOG INTERESA
3. NAELO SUBROGACIJE
4. NAELO DOBRE VJERE
NAELO NAKNADE TETE
Naknada iz osiguranja ne moe biti vea od stvarne tete, niti via od svote
osiguranja odnosno osigurane svote (osobna osiguranja).
TETA JE STVARNA SVOTA GUBITKA KOJI JE NASTAO OSTVARENJEM
OSIGURANOG RIZIKA, A ODTETA JE NAKNADA KOJU OSIGURATELJ
PRIZNAJE NA TEMELJU UGOVORA O OSIGURANJU.
22
-
1. OSIGURANJE NA SVOTU (SVOTNO)
- FIKSNO - nepovoljno za osiguranika, teta nerealna- KLIZNO - pro rata temporis-zatita osiguranika
--
--
--
--
-
23
-
---
NADOSIGURANJE - svota osiguranje vea od stvarne (dokaziva namjera= nitavost ugovora)
PODOSIGURANJE - svota osiguranja nia od stvarne vrijednosti
NAELO PROPORCIJE = odteta je nia razmjerno odnosu svote osiguranja i stvarne vrijednosti
U podosiguranju, odteta : teta = svota osiguranja :stvarna vrijednost
odteta = teta x svota osiguranja/ stvarna vrijednost
2. OSIGURANJE NA STVARNU VRIJEDNOST (NAJVIE DO UGOVORENE SVOTE)
KAKAV JE UTJECAJ INFLACIJE NA SVOTNA OSIGURANJA ?Utjecaj inflacije je negativan na sva imovinska osiguranja !(naruen je odnos premija
i odteta).
3. NAELO OSIGURLJIVOG INTERESANaknada tete pripada samo osobi koja je imala interes da se ne dogodi osigurani
sluaj.
Svrha naela:
1. sprijeiti pekulaciju
2. smanjiti moralni hazard
24
-
3. odrediti pravo na odtetu
4. NAELO SUBROGACIJE
Prava osiguranika prema osobi odgovornoj za tetu prenose se na osiguratelja u
visini naknade iz osiguranja.
Naelo subrogacije odnosi se samo na imovinska osiguranja i stjee se isplatom
odtete.
Svrha:
1. Da se osiguratelj namiri za isplaenu tetu
2. Da se smanji isplata osiguratelja (mogunost smanjenja premije)
3. Da se oteenik namiri do punog iznosa tete
OBILJEJA SUBROGACIJE1. Iz sredstava regresa najprije se podmiruje ono to je osiguratelj platio
osiguraniku
2. Osiguranik mora omoguiti osiguratelju ostvarenje prava na subrogaciju
3. Osiguratelj moe odustati od prava subrogacije ako bi trokovi spora bili vei
od regresa
4. Osiguratelj nema prava subrogacije prema svojim osiguranicima , jer bi time
prestala svrha osiguranja
5. NAELO DOBRE VJERE
To je temeljno naelo obveznog prava.
Etiko pravilo o savjesnom i potenom postupanju.
Ako jedna od stranaka nije postupila s najveom dobrom vjerom, druga moe traiti
ponitenje ugovora.
25
-
26
-
POJAM I OBILJEJA UGOVORA O OSIGURANJU
Ugovorom o osiguranju obvezuje se ugovaratelj osiguranja da na naelima
uzajamnosti i solidarnosti uplauje odreenu svotu osiguratelju, koji se
obvezuje, ako se dogodi dogaaj koji predstavlja osigurani sluaj, isplatiti
osiguraniku ili nekoj treoj osobi naknadu odnosno ugovorenu svotu ili uiniti
neto drugo (ZOO)
Ugovor o osiguranju je konsenzualan, a pisana forma, po svom pravnom
djelovanju , nije dokazana niti bitna jer ugovor po svojoj biti ostaje
neformalan
Za zakljuenje je dovoljna obina suglasnost
To je:
dvostrano obvezni ugovor,
sukcesivni ugovor (cijelo vrijeme traje obveza plaanje vie teta)
aleatoran ugovor = nejednaka primanja i davanja
ugovor o uzajamnom povjerenju
uvjetovan ugovor, jer ako osiguranik ne ispuni svoju obvezu, nema pravo na
odtetu
27
-
DEFINICIJE UGOVORA O OSIGURANJU
NEKOLIKO SKUPINA TEORIJA:
1. EKONOMSKO PRAVNE TEORIJE (teorija potrebe i teorija sigurnosti)2. TEHNIKO PRAVNE TEORIJE (teorija kompenzacije, teorija tehniki
organiziranog osiguratelja)
3. PRAVNE TEORIJE (Teorija odtete, teorija prestacije obveza isplate unaprijed utvrene tete)
4. MJEOVITA TEORIJA uvaava ekonomske, tehnike i pravne elemente osiguranje je operacija u kojoj osiguraniku kao naknada za uplaenu premiju
obeaje da e njemu ili treoj osobi u sluaju ostvarenja rizika osiguratelj
isplatiti naknadu
VRSTE UGOVORA O OSIGURANJU
1. POJEDINANI UGOVOR predmet osiguranja je tono oznaen - primjer
utvrivanja identiteta u pomorskom osiguranju.
2. OPI UGOVOR razni tipovi generalnih ugovora o otvorenom pokriu.
3. UGOVORI PREMA TRAJANJU kratkotrajni, na neodreeno vrijeme, na
pojedinano putovanje, na izvrenje pojedinog pothvata.
28
-
POLICA OSIGURANJA- TO JE PISMENA ISPRAVA O SKLOPLJENOM OSIGURANJU (ZOO)
- Ona je i ugovor o osiguranju ako ju je uz osiguratelja potpisao ugovaratelj
- Time ona postaje dokaz i pisana obveza osiguratelja za naknadu tete
SADRAJ POLICE OSIGURANJA:1. UGOVORNE STRANE
2. OSIGURANU STVAR, OSOBU,
3. RIZIK OBUHVAEN OSIGURANJEM
4. TRAJANJE OSIGURANJA
5. VRIJEME POKRIA,
6. SVOTU OSIGURANJA
7. PREMIJA ,
8. DATUM IZDAVANJA I POTPIS UGOVORNIH STRANA
VRSTE POLICA OSIGURANJA
1. POLICE POMORSKOG OSIGURANJA
1. kargo, kasko, odgovornost vozara
2. POLICE NEPOMORSKOG OSIGURANJA
1. imovinska osiguranja, osiguranja osoba
3. POJEDINANE - predmet ili osiguranik
4. OPE vei broj predmeta skladite, zalihe
5. KOMBINIRANE vie vrsta osiguranja s razliitim rizicima istog
osiguranika
6. KOLEKTIVNE ILI GRUPNE razliite vrste osiguranja (rizika) za
skupine osiguranika po poduzeima, radilitima, djelatnostima itd.
7. NA IME, DONOSITELJA ILI PO NAREDBI >> prijenos = na ime
cesijom, po naredbi indosmanom kao i mjenica, donositelji ustupanjem, a imaju pravo na naknadu ako dokau osigurljiv interes.
POLICE NA DONOSIOCA NE VRIJEDE U OSIGURANJU IVOTA
8. PRENOSIVE I NEPRENOSIVE
29
-
9. VALUTIRANE (svota osiguranja = ugovorena vrijednost) i NEVALUTIRANE
10. POLICE NA ODREENO VRIJEME TRAJANJA, ODREENO
PUTOVANJE ITD.
11. OBRAUNSKE FLOTANTNE - zalihe
LIST POKRIA- To je potvrda o sklopljenom osiguranju, a kojom se moe privremeno zamijeniti
polica.
- U list pokria unose se bitni dijelovi ugovora o osiguranju.
- U praksi se izdaje kad nisu poznati svi elementi ugovora, a zahtjeva se potvrda o
sklopljenom osiguranju. Izdaje se odmah, jer za to nisu potrebne nikakve
formalnosti.
- Obino ga potpisuje osiguratelj, ali moe jo i ugovaratelj.
OSTALE ISPRAVE O SKLOPLJENOM OSIGURANJU
POTVRDA O OSIGURANJU - primjer kod transportnog osiguranja uvoznoga karga redovito se na prijavi ugovaratelja osiguranja potvruje da je rizik preuzet u pokrie
jedna potvrda ugovaratelju, a druga i trea osiguravatelju, pediteru ili banci itd.
Za razliku od lista pokria potvrda vrijedi za cijelo vrijeme trajanja osiguranja.
ZELENA KARTA izdaje ju osiguratelj po ovlasti huo-a. To je jedini valjani dokaz koji osiguranik moe pokazati u inozemstvu za pokrie rizika iz autoodgovornosti -
Arapske zemlje - naranasta karta, Juna Amerika - uta karta
30
-
SKLAPANJE UGOVORA O OSIGURANJUKAD JE SKLOPLJEN UGOVOR O OSIGURANJU?- Kad ugovaratelji potpiu policu osiguranja ili list pokria
- preutno, kad osiguratelj ne odbije u predloenom ili propisanom roku pismenu
ponudu za sklapanje ugovora o osiguranju
- kad je suglasnost postignuta neformalno-usmeno ili telefonski ako je to u
nedvojbenom interesu osiguranika
- uplatom premije kad je uvjetima predvieno da ugovorni odnos nastaje uplatom
(osiguranje bez police)
Obveze ugovornih strana
OSIGURATELJ OSIGURANIK
PRI SKLAPANJU UGOVORA
Prihvaanje ponude
Informiranje osiguranika o ugovornim
uvjetima
Prijavljivanje injenica
Plaanje premije
U TIJEKU TRAJANJA OSIGURANJA
Stvaranje rezervi osiguranja
Mjere prevencije i represije
Plaanje premije osiguranja
Izvjetavanje o promjenama rizika Obavljanje radnji u svezi s policom Mjere prevencije
KAD NASTUPI OSIGURANI SLUAJ
ISPLATE TETA ILI OSIGURANIH
SVOTA
POKRIE TROKOVA
SPAAVANJA
PRIJAVA TETE
REPRESIVNE MJERE
31
-
OPI I POSEBNI UVJETI UGOVORA O OSIGURANJU
- uvjetima se definiraju pravila za sve lanove rizine zajednice (vrste rizika, prava i
obveze osiguranika i osiguratelja, likvidacija tete itd)
- opi uvjeti su zajedniki za sva osiguranja u odreenoj grupaciji, a posebni reguliraju specifinosti pojedine vrste
SADRAJ UVJETA O OSIGURANJU - predmet osiguranja
- osigurani rizici
- odredbe o vrsti premije i nainu plaanja
- odredbe o nainu prijavljivanja tete
- procedura prijave, procjene i likvidacije tete
- odredbe o vjetaenju
- odredbe o preventivi i represivi
- odredbe o prestanku osiguranja u ivotnim samo osiguranik, a u imovinskim i
osiguratelj(uz obavjest da odustaje)
- odredbe o prijenosu prava s osiguranika na drugu osobu
- odredbe o rjeavanju sporova
IRINA I VRSTA POKRIA
irina: 1. navode se svi rizici, a oni koji nisu navedeni nisu niti pokriveni
2. pokrie svih rizika-oni koji se iskljuuju iz pokria moraju se navesti
IZUZEA IZ POKRIA OSIGURATELJA MOGU SE ODNOSITI NA: Rizike, tete,
imovinu i lokaciju.
32
-
KLAUZULE KOJE OGRANIAVAJU OBVEZE OSIGURATELJAU ugovorima o osiguranju mogu se unijeti razne klauzule kojima se ograniava
osigurateljeva obveza. To su:
1. FRANIZA
2. SAMOPRIDRAJ
3. OSIGURANJE NA PRVI RIZIK
4. PODOSIGURANJE
5. OGRANIENJA U PRIMJENI PRAVILA PROPORCIJE
6. KLAUZULA O RASPODJELI POKRIA
Ogranienja se primjenjuju u trenutku nastanka osiguranog sluaja (likvidaciji teta).
FRANIZA
To je snienje osigurateljeve naknade izraeno relativno(u %) kao udio u osiguranoj
svoti , a primjenjuje se osobito u transportnim osiguranjima.
Opravdanost primjene franize dokazuje se kod nastanka mnogobrojnih bagatelnih
teta jer se izbjegavaju relativno visoki trokovi likvidacije. (primjer kalo, rastep, lom)
Moe se ugovoriti kao kvalitativna i kvantitativna
KVALITATIVNA FRANIZA
Ovom franizom osiguratelj se oslobaa u cijelosti za pokrie odreenih vrsta rizika.
Primjerice, ogranienje pokria u kasku brodova samo za sluaj potpunog gubitka.
(abandon-osiguranik preputa brod i teret osiguratelju uz naknadu za potpuni
gubitak)
Kvantitativnom franizom ograniava se pravo osiguranika na dio naknade, a moe
se ugovoriti u postotku ili u apsolutnoj svoti.
33
-
VRSTE:1. INTEGRALNA FRANIZA ako je teta nia od visine ugovorene franize
odteta se ne isplauje, ako je via odteta se isplauje u cijelosti kao da
franiza nije ugovorena.
2. ODBITNA FRANIZA osiguratelj plaa tetu samo ako je ona vea od visine ugovorene odbitne franize, primjerice, ako je ugovorena odbitna franiza od
10 % onda osiguratelj uvijek smanjuje odtetu za 10%.
3. AGREGATNA FRANIZA to je odbitna franiza kod koje se primjenjuje odbitak tako dugo dok visina ukupnih odbitaka ne dosegne ugovoreni iznos
franize za tu godinu (primjer: godinja franiza = 1000 kn, u sijenju nastane
teta od 500 kn -osiguratelj nema obveze, u vejai nastane teta od 2000 kn
osiguratelj e platiti 1500 kn, a ostalo snosi osiguranik)
SAMOPRIDRAJTo je udio osiguranika u teti, a ugovara se u apsolutnoj svoti ili u postotku. Primjer:
Ako je osigurana svota 100. 000 kn uz franizu od 10% pa nastane teta od 5. 000
kn osiguranik nee ostvariti naknadu jer je franiza vea od visine tete. Meutim,
ako je ugovoren samopridraj od 10% pa nastane teta od 5. 000 onda osiguranik
snosi 500 a osiguratelj plaa 4. 500 kn.
OSIGURANJE NA PRVI RIZIK
PO TOM OSIGURANJU OSIGURATELJ PLAA SVE TETE DO SVOTE
UGOVORENOG LIMITA, A OSIGURANIK SNOSI TETU IZNAD LIMITA
(Ovakvi ugovori povoljni su za osiguranike koji pretpostavljaju da tete nee
prijei limit provalne krae)
34
-
PODOSIGURANJE
To je udio osiguranika u teti u dijelu u kojem je objekt podosiguran.
Osiguranik kod nastupanja osiguranog sluaja i nastanka tete dobiva
razmjerno manji dio odtete za onoliko koliko je prijavio manju vrijednost.
KLAUZULE O RASPODJELI POKRIA IZMEU VIE OSIGURATELJA
1. Ovom se klauzulom dijeli obveza plaanja odtete na vie osiguratelja, a
prema njihovom udjelu (premiji) u osiguranju.
2. Klauzula rapodjele pokria primjenjuje se kad vie osiguratelja sudjeluje u
pokriu tete.
Vrste klauzula:1. Pro - rata klauzula sudjelovanje u teti razmjerno visini svote osiguranja
primjer: Osoba osigurava kuu od 200. 000 kn, osiguratelj A 100. 000, B 50. 000, C
50. 000. teta od 10. 000 kn bit e rasporeena prema sljedeem kljuu:
A = 100. 000/200. 000 X10. 000= 5. 000
B = 50. 000/200. 000 X 10. 000 = 2. 500
C = isto kao B
2. Klauzula o jednakim udjelima u tetiPo ovoj klauzuli svaki osiguratelj uzima jednake dijelove tete, ali najvie do svote
koju pokriva osiguranjem. Primjerice, osiguratelj A izda policu na 100. 000,
osiguratelj B na 200. 000, a osiguratelj C na 300. 000. Ako teta iznosi 150. 000
onda svaki snosi po 50. 000.
Meutim, kako se rasporeuje nastala teta od 500. 000 kn?????
35
-
INSTITUT TREE OSOBE U OSIGURANJU
TO SU KLAUZULE KOJIMA SE DOPUTA KORITENJE PRAVA IZ OSIGURANJA
OSOBAMA KOJE NISU IZRAVNE STRANE UGOVORA.
To su tree osobe
Kod osiguranja ivota tree osobe su korisnici osiguranja, dok kod ozljeda na radu
gdje su izravne strane poslodavac i osiguratelj,
Tree osobe su radnici
Kod osiguranja kredita za kupnju nekretnine trea osoba je banka koja je uzela
vinkuliranu policu pa je iskoristi ako se dogodi oteenje objekta uz neplate kredita
36
-
OSIGURATELJNO TRITE RH I EU I SVIJETA
Pojam i obiljeja portfelja osiguranja
OSIGURATELJNI PORTFELJ JE SVEUKUPNOST UGOVORA O OSIGURANJU
KOJI SE ISKAZUJU UKUPNOM PREMIJOM PO POJEDINIM VRSTAMA U
ODREENOM RAZDOBLJU.
(Portfelj ivotnih, neivotnih, imovinskih, auto-odgovornosti itd.)
Portfelj svojom veliinom i strukturom odraava snagu osigurateljne institucije.
Veliki portfelj koji se obnavlja i poveava otvara perspektivu, a stari portfelj koji
stagnira ukazuje na vlastito odumiranje i propast drutava za osiguranje
* VIDITI PRIMJERE U BILJENICI!!
ELEMENTI STABILNOSTI PORTFELJA
Diverzifikacija (struktura)
1. Mjera prinosa i rizika
2. Mali i uestali rizici spram visoko profitabilnih i rizinih
3. Atomizacija rizika sukladno kapacitetu osiguratelja
4. Vremenska raspodjela rizika (stvaranje priuva u boljim godinama)
5. Prostorna rasprostranjenost
37
-
STATISTIKA OBRADA PORTFELJA
Statistiko praenje odreenih veliina(varijabli) portfelja namee se zbog
neizostavnih postulata statistikih zakonitosti i teoriji vjerojatnosti na kojima se temelji
djelatnost osiguranja imovine i osoba.
Integralni informacijski sustav uz primjenu modernih tehnologija uvjet je za efikasno
upravljanje portfeljom i ukupnim drutvom za osiguranje.
Statistike veliine koje su od vanosti za portfelj neivotnih osiguranja
broj osiguranja
broj osiguranih objekata
svota osiguranja
premija
broj teta
broj oteenih objekata
svota osiguranja oteenih objekata
svota odteta
38
-
POKAZATELJI TEHNIKOG POSLOVANJA
MJERODAVNI TEHNIKI REZULTATTo su ukupne MJERODAVNE premije smanjene za ukupne MJERODAVNE tete
(isto razdoblje).
TEHNIKE PREMIJE PRIJENOSNE PREMIJE ZA IDUE RAZDOBLJE
+PRIJENOSNE PREMIJE PRETHODNOG RAZDOBLJA = MJERODAVNA PREMIJA
MJERODAVNE TETE su isplate osigurateljevih obveza koje se odnose na mjerodavnu premiju.
KVOTA TETAKVOTA TETA = mjerodavne tete mjerodavne premije
UEST. TETAUEST. TETA = BROJ OTEENIH OBJEKATA BROJ OSIGURANIH OBJEKATA
PROSJENA POTREBNA RIZIKO PREMIJA = UESTALOST TETA x PROSJENA TETA
INTEZITET TETAINTEZITET TETA = SVOTA TETE SVOTA OSIGURANJA OSIG. OBJEKATA
39
-
PRIKUPLJANJE I SORTIRANJE PODATAKA O TETAMA1. PO GODINI POETKA POLICE OSIGURANJA
2. PO GODINI NASTANKA TETE
TETE SE PROCJENJUJU JEDNOM GODINJE I INE PRIUVE TETA.
Ciljevi procjena:
1. Usklaenje tarifa
2. Utvrivanje poslovnog(financijskog rezultata)
40
-
AKTUARISTIKA
Aktuaristika je grana matematike koja prouava , obrauje i odreuje temeljne elemente u osiguranju i srodnim granama (mirovinsko osiguranje, demografija)
PRIMJENJUJUI: matematike metode, teoriju vjerojatnosti i rizika, financijsku
matematiku, stohastike modele, aktuarska matematika utvruje cjenike osiguranja,
tehnike priuve, izraune za reosigurateljevo pokrie , visinu samopridraja itd.
U osiguranju se primjenjuje kod :
utvrivanja matematiko-statist. osnova radi izravnanja rizika,
izrade tablica smrtnosti i drugih elemenata ivotnih osiguranja
izrauna potrebnih priuva sigurnosti,
odreivanja samopridraja i tablica maksimalnog pokria
utvrivanja prijenosnih premija i priuva teta
izrauna mjerodavnog tehnikog rezultata
analize rizika po vrstama
ODREIVANJE CIJENE OSIGURATELJNIH PROIZVODA
NEIVOTNA OSIGURANJA
Glavni cilj = veliina bruto premije
Sastavnice bruto premije
1. Riziko premija
2. Doplatak za sigurnost
3. Trokovi poslovanja
4. Zarada osiguratelja
RIZIKO PREMIJA1. PREMIJSKA STOPA
2. SVOTA OSIGURANJA (OSNOVICA ZA PRIMJENU OBRAUNA PREMIJE)
*VIDITI PRIMJER U BILJENICI!!!
41
-
OBJEKT OD 1 MIO. KN TERETIT E SE S PREMIJOM 15. 000 Kn.
Alokacija prihoda (premije) na trokove
Neivotna osiguranja primjer1. Bruto prihod = premija = 100
2. Isplata teta = 82
3. Kolebanje teta(stdev 2. ) = 3
Ukupno udio riziko premije = 85
4. Provizija = 5
5. Plae +izravni trokovi = 5
6. Neizravni trokovi = 2
7. Profitna mara = 3
UKUPNO = 100 %
42
150
150.000
VRIJEDNOST OSIGURANIH OBJEKATA 10.000.000
PROSJENA VELIINA TETA 150.000/150 1000
PROSJENA UESTALOST PO JEDINICI 150 / 10.000.000 0,000015
PREMIJSKA STOPA =
PROSJ.UESTALOST x PROSJENA VELIINA TETE 0,015
UKUPNO ISPLAENE TETE RAZDOBLJA
BROJ TETA
IZRAUN
OSIGURANJE NEKRETNINA OD RIZIKA POARA
-
LIKVIDACIJA TETA
Likvidacija teta je postupak utvrivanja osigurateljeve obveze, odnosno utvrivanja
tete i isplate odtete
1. likvidacija po procjeni (pogodbi)
2. po raunima popravka (cijenici, potvrde o plaama itd)
POSTUPAK LIKVIDACIJE
Koraci:
1. Prijava o nastanku osiguranog sluaja
2. Utvrivanja postojanja obveze
3. Procjenjivanje tete i visine odtete
4. Utvrivanje visine obveze iz osiguranja
5. Isplata odtete ili naknade
6. Subrogacija
TEHNIKE PRIUVE OSIGURATELJA
Slue za pokrie osigurateljevih obveza:
1. Prijenosne premije
2. Matematika priuva o. .
3. Priuve teta
4. Priuve za kolebanje teta
5. Ostale tehnike priuve
43
-
METEMATIKA PRIUVA OSIGURANJA IVOTA
Matematika priuva je oblik premijske priuve svojstven ivotnim osiguranjima koja se izraunava aktuarsko matematikim metodama.
Tri kljuna elementa za izraun MPO:
1. SMRTNOST (DOB I SPOL)
2. KAMATE
3. TROKOVI
METODE IZRAUNA MPO1. Prospektivna
2. Retrospektivna
Prospektivna - oekivana vrijednost buduih rashoda diskontiranih na dan obrauna smanjena za diskontiranu vrijednost buduih prihoda diskontiranih na isti
dan
Retrospektivna - razlika prolih prihoda i rashoda
Definicija MPO
Po vaeem Zakonu o osiguranju:
MATEMATIKA PRIUVA JEDNAKA JE RAZLICI SADANJE VRIJEDNOSTI
BUDUIH OBVEZA OSIGURATELJA I SADANJIH VRIJEDNOSTI BUDUIH
OBVEZA OSIGURANIKA
44
-
PROSPEKTIVNA MATEMATIKA METODA
Struktura bruto premije O
BP = NP +1/K +pP +cP , gdje je
BP = godinja bruto premija za jednu jedinicu osigurane svote,
NP = neto premija koja je izraunana primjenom tablice smrtnosti, KOLIKA JE
VJEROJATNOST DA E
1/K = kalkulativna kamatna stopa u bruto premiji,
pP = udio akvizicijskih trokova koji se priznaju posrednicima razmjerno bruto
premiji,
cP= upravni trokovi koji su razmjerni bruto premiji, odnosno, osiguranoj svoti,
a plaaju se za cijelo vrijeme trajanja osiguranja ,
1000 n.j.
Sadanja vrijednost
buduih koristi
Neto jednokr.
premija
385,745
Sadanja vrijednost buduih neto premija
45 65 100
MATEMATIKA PRIUVA
45-godinjak je zakljuio doivotno osiguranje. Osigurana svota je 1000 n. j.
45
-
IZRAUN PREMIJE I OSIGURANE SVOTEKolika je vjerojatnost da e 40 godinji mukarac doivjeti 60 godina ivota ?
P= L 60/L40 = Broj ivih u 60-im / Broj ivih u 40-im = 73682 /92284 = 0,79842689
Diskontirani broj ivih osoba = Dx (komutativni brojevi) Kolika je osigurana svota(S) za 40-godinjaka ako doivi 60 godina , a uplati premiju
od 25. 000 Kn
- X=40, n=20, B= 25. 000
- B = S x Dx+n/Dx = 25. 000 = S X D60/D40
- S= 25000 /0,3644 = 68 605,93 kn
ZILLMEROVA METODA POJAM I SVRHA
Cilmerizacijom se matematika priuva smanjuje razmjerno sadanjoj vrijednosti neprispjelog dijela premije iz koje e se pokriti posredniki trokovi sklapanja
ugovora.
Svrha je prilagodba vrijednosti matematike priuve izraunu realne visine otkupne
vrijednosti police ivotnog osiguranja
46
-
REOSIGURANJE
Pojam, znaaj, vrste
REOSIGURANJE JE SUSTAV PRENOENJA VIKA RIZIKA IZNAD KAPACITETA
OSIGURATELJA NA REOSIGURATELJA.
Viak rizika se javlja zbog velike vrijednosti svote osiguranja ili zbog maksimalno
oekivanih teta (Probably Maksimum Loss) to bi moglo dovesti do insolventnosti
osiguratelja.
Potreba za reosiguranjem nastaje zbog znaajne fluktuacije teta, nehomogenih
rizika, visokih pojedinanih rizika, premalog portfelja itd.
Osiguratelj (cedent) prenosi viak rizika na reosiguranje (cesionar) , a osiguranik ne
zna niti mora znati da je reosiguranje ugovoreno, jer svoja prava ostvaruje izravno od
osiguratelja.
Reosiguranje je osiguranje osiguratelja i ima preteito meunarodni karakter.
Kod ugovaranja reosiguranja najprije treba ODREDITI SAMOPRIDRAJ - to je onaj
dio rizika koji se ne prenosi u reosiguranje. Odreuje se kao dio osigurane svote ili u
apsolutnoj vrijednosti. (Tablica maksimalnog pokria)
* VIDITI JO BILJEKE U BILJENICI!!!
47
-
Metode:1. FAKULTATIVNO svaki rizik se posebno ugovora, a cesionar slobodno
odluuje hoe li ili ne prihvatiti rizik i obvezu reosiguranja
2. OBVEZNO - obligatorno na temelju ugovora o reosiguranju3. FAKULTATIVNO UGOVORNO cedent moe pojedini rizik prenijeti
cesionaru, a ovaj ga mora prihvatiti
4. PULOVI ZA REOSIGURANJE raspodjela rizika za svakog lana pula po unaprijed utvrenom kljuu
VRSTE REOSIGURANJA
PROPOCIONALNO - KVOTNO- Najjednostavnije reosiguranje kojim se reosigurava odreena proporcija
preuzetog rizika.
- Jednaka proporcija primjenjuje se na obraun premija i isplatu teta
- Jedinstvena primjena na velike i male rizike
- Nedostatak-ne dovodi do homogeniziranja portfelja niti do izjednaavanja teta,
jer se u reosiguranje predaje i onaj rizik koji bi mogao snositi cedent kroz
samopridraj
K V O T N O
N A R I Z I K O O S N O V I P O D O G A A J U
R E O S I G U R A N J E V I K A T E T A
R E O S I G U R A N J E T E H N I K O G R E Z U L T A T A
V R S T E R E O S I G U R A N J A
P R O P O R C I O N A L N O N E P R O P O R C I O N A L N O
R E O S I G U R A N J E V I K A S V O T A
48
-
PROPORCIONALNO - REOSIGURANJE VIKA SVOTE- POKRIVAJU SE SAMO ONI RIZICI KOJI NADILAZE SAMOPRIDRAJ
- CEDENT ODLUUJE KOJI E DIO VIKA RIZIKA PREDATI U
REOSIGURANJE
- Ugovorom se redovito utvruje maksimalna visina ekscedenta (vika) koji e
preuzeti cesionar
- Raspodjela rizika se utvruje na temelju svote osiguranja ili na temelju najvee
vjerojatne tete PML
NEPROPORCIONALNO REOSIGURANJE VIKA TETA - REOSIGURANJEM SE POKRIVAJU SVE TETE KOJE PRELAZE ODREENU
VISINU, BEZ OBZIRA JESU LI POJEDINANE ILI SKUPNE
- Na riziko osnovi - svaku tetu iznad samopridraja snosi reosiguratelj, ali do
najvie ugovorene vrijednosti
- Na osnovi dogaaja reosiguratelj snosi rizike samo po pojedinom dogaaju po
policama koje su na snazi, bez obzira na datum poetka osiguranja. Reosiguratelj
navodi rizike i definira to se smatra jednim dogaajem.
- Primjer: reosiguranje vika katastrofalnih teta po dogaaju1. Samopridraj 2 milijuna kuna
2. Gornja granica (maxima ) 6 milijuna
Ako nastupi rizini dogaaj i prouzroi tetu od 4 milijuna, 2 mio. e snositi
osiguratelj, a 2 mio. reosiguratelj. Ako je teta 7 milijuna, osiguratelj snosi 3, a
reosiguratelj 4 milijjuna.
49
-
REOSIGURANJE TEHNIKOG REZULTATA
- Reosiguratelj preuzima isplatu teta koji premauje unaprijed utvren godinji
iznos.
- Svota teta utvruje se u % od tehnike premije kao donja granica.
- Primjer: ako se eli zadrati kvota teta do 75% premije, reosiguranje moe sudjelovati u isplati teta iznad 75% premije u omjeru 90 : 10.
- Za osiguratelja je ovaj oblik povoljan jer moe planirati svoje obveze s velikim
stupnjem pouzdanosti.
PREDMET REOSIGURAVAJUE ZATITE
- vrsta ili vrste osiguranja
- cijeli portfelj iz vrste ili vrstra osiguranja
- samo neke opasnosti iz vrsta osiguranja
- podruje pokria sukladno predmetu reosiguravateljne zatite:
o teritorij RH pokrivene tete nastale samo na podruju RHo police ispostavljene u RH pokrivene tete nastale na podruju RH i izvan
podruja RH
o tete nastale samo u inozemstvu ili tete nastale samo u zemlji
50