eho školski list gimnazije kotor

60
V V J.U. GIMNAZIJa - KOtor SKOLSKI LIST 2 Ples za pamcenje Festival nauke Virtuelna preduzeca Kotor, 2013. Škola humanosti Let ka zvijezdama

Upload: nedeljko-moskov

Post on 23-Mar-2016

283 views

Category:

Documents


10 download

DESCRIPTION

Školski list Gimnazije Kotor - godišnjak

TRANSCRIPT

Page 1: Eho školski list Gimnazije Kotor

VV

J.U. GIMNAZIJa - KOtor

SKOLSKI LIST 2

Ples za pamcenje

Festival nauke

Virtuelna preduzecaKotor, 2013.

Škola humanosti

Let ka zvijezdama

Page 2: Eho školski list Gimnazije Kotor

J.U. GIMNAZIJa - KOtor

Riječ urednikaPoštovani učenici i profesori,

Pred vama je drugo izdanje školskog lista, sa mnogonovih sadržaja koji na najbolji način oslikavaju život škole. Nastranicama koje slijede, nastojala sam da uvažim sve vašesugestije, primjedbe, pohvale, tako smo zajedno učinili ovajlist sadržajnijim i interesantnijim.

Zahvaljujem se članovima dječje redakcije koji suzaslužni za nastavak rada i štampanje ovog izdanja školskoglista. Sigurna sam da će on živjeti i da će, bez obzira nauredništvo, sigurno i dalje biti vođen principom „da učitelj, akoje zaista mudar, ne nudi ti da uđeš u kuću njegove mudrosti,nego te radije vodi do praga tvojega duha... Viđenje jednogčovjeka ne pozajmljuje svoja krila drugom čovjeku“.

Dragi moji prijatelji, razvijajte i dalje svoje misli, kritikujte,ali ne zaboravite i da pohvalite ono što je dobro. Sve će toomogućiti kreativnu i tolerantnu komunikaciju, što je i jedanod ciljeva našeg lista.

Vama, draga i poštovana djeco, želim sretan let!

Glavni i odgovorni urednik,Ksenija Muck

Imate privilegiju biti učenici škole koja je svoj ugled idobar glas sticala vjekovima, a sa privilegijom i dužnost dasačuvate isto. Jedan od načina na koji se to održava su uspjesikoje učenici škole postižu.

Ne budite skromni i nezainteresovani prema prilikama imogućnostima koje vam se u ovom jedinstvenom periodunude.

Iskoristite priliku da pronađete sebe, unaprijedite svojesposobnosti, jer kao gimnazijalci vi ste oni koji će jednog danavoditi svoj grad, zemlju, svijet!

Školski list, čiji je ovo drugi broj, služi između ostalogkao svojevrsni podsjetnik na postignuća mladih ambicioznihljudi koji pohađaju ovu školu. Pobjede na takmičenjima,izdavanje knjiga, uspjesi u reporterstvu, sportu, glumi,putovanja po Evropi i svijetu neka vam budu motivacija!

Pred vama su reportaže, zanimljivi tekstovi i prilozi kojesmo priredili. Sa nadom da ćete u njima uživati pozdrav dosljedećeg broja i novih uspjeha!

Učenik urednik, Mladen Maslovar

SKOLSKI LIST

2V

Broj : 2

Tiraž:300

Glavni i odgovorni urednik :Ksenija Muck

Glavni učenik-urednik:Mladen Maslovar

rednici:Štefica BožinovićLjiljana ČolanFikreta AdrovićSvetlana Kikanović Jelena NikolićMiroslav KilibardaAna KašćelanNeđeljko MoškovBoško Vukčević

Đaci urednici:Aleksandar Kaluđerović Ivana MilojkoAdriana ŠaranovićAleksandra Todić Milena Vujović Katarina MilićMarinela ParovićMiljana KrivokapićMilena RadovićStefan FranovićMariana BućinMilica Odalović

Lektor:Ljuljana Čolan

Dizajn:Mladen MaslovarKsenija MuckNeđeljko Moškov

Adresa:Gimnazija KotorDobrota bb, 85330 KotorCrna GoraTelefon 032 333 333Fax 032 333 333email : [email protected] adresa: www.gimnazijakotor.me

Page 3: Eho školski list Gimnazije Kotor

Stvaralaštvo

Maturanti Gimnazije u Kotoru uz pomoć profesora Maje Nikolić i Marije Panjako osmislili su iizveli predstavu “Briljantin”, u amfiteatru škole, 16.aprila 2013.godine. Izvođenjem su bili zadovoljnikako učenici tako i mnogobrojne zvanice među kojim su bili roditelji i profesori iz osnovnih i srednjihškola iz Kotora i okruženja.

Mjeseci rada tokom proba, ispunjenih dobrimraspoloženjem, entuzijazmom, ali i velikim trudom izalaganjem svih učenika, konačno su se isplatili, jersu reakcije publike bile pozitivne i iznad svihočekivanja. Trema koja je sve obuzela pred početakpredstave, potpuno je iščezla čim su glumci izašli napozornicu. Već prve scene ispraćene su burnimaplauzom, a prvi zvuci muzike iz istoimenog filmaispunili su dvoranu i sve nas preplavili dobrimraspoloženjem. Učenici su pokazali da ne samo damogu da pokažu svoje glumačko umijeće naengleskom jeziku, već i da su izuzetno dobri plesači.

Tokm predstave potpuno su preuzeli identitete likova koje su igrali, ali su nam i prenijeliatmosferu jednog drugog doba. Pokazali su da bez obzira na vrijeme i mjesto, svi maturantipreživljavaju slična iskustva i imaju slične dileme tokom posljednje godine provedene u srednjoj školi.

Preuni utisaka na kraju uspješnog izvođenja “Briljantina”, učenici su izjavili da je samapredstava, ali i dani provedeni u zajedničkom druženju tokom proba, iskustvo koje ih je još višezbližilo i koje će im zauvijek ostati u sjećanju .

Maja Nikolić, prof.

Grease - Briljantin

Page 4: Eho školski list Gimnazije Kotor

Dešavanja

OOBBII LLJJ EEŽŽ AAVV AANNJJ EE DDAANNAA ŠŠKKOOLL EE(( OO PPRREEDDSSTTAAVVII „„HHRRAABBRRAA NNOOVVAA GGEENNEERRAACCIIJJAA““ ))

„POBRINITE SE DA DOBIJETE ONO ŠTO STVARNO ŽELITE, JER ĆE VAS PRISILITI DA VOLITE ONO ŠTO VAM SE DAJE“

Gore navedene riječi je, na kraju svog pozdravnog govora, uputio maturantima direktorGimnazije Božo Perović, 1. juna 2012. god. , kada je obilježen Dan škole .

U prisutvu brojnih gostiju, roditelja, profesora, direktora i učenika, članovi dramske sekcije Aktivaza Crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost izveli su predstavu „HRABRA NOVAGENERACIJA“ koju je režirao Petar Pejaković. Nakon toga, najboljim učenicima su dodijeljenediplome „LUČA“, kao i nagrade za postignute uspjehe na raznim državnim i međunarodnimtakmičenjima. Program su vodili učenici II razreda Stefan Čelanović i Lidija Kordić. Poslije završenogprograma, u zbornici škole je održana prezentacija novog web sajta Gimnazije, uz prigodno čašćenje.

Selekcijom dramskih stvaralaca, učenička predstava „Hrabra nova generacija“, je uvršena uprogram 42. festivala dramskih amatera Crne Gore koji se svake godine održava u Bijelom Polju,gdje je ostavila upečatljiv trag i na publiku i na žiri. Predstava je ponovo izvedena u sklopu Festivalapozorišta za djecu, u Atrijumu kulturnog centra u Kotoru.

Ove godine je ostvarena uspješna saradnja dramske sekcije sa rediteljem Petrom Pejakovićem,kojom su rukovodile profesorice Ljiljana Odža i Sonja Golub-Klenak. U cilju bolje edukacije ikvalitetnijeg rada, profesorice su zajedno sa drugim članovima Aktiva za Crnogorski-srpski, bosanski,hrvatski jezik i književnost, kao i likovnu umjetnost, pohađale seminar „Dramske i scenskepedagogije“.

Posljednjih deset godina, dramska sekcija aktivno radi, pripremajući pozorišne predstave iscensko-poetske performanse, samostalno i u saradnji sa lokalnom zajednicom.

Sonja Golub-Klenak, prof.U predstavi su igrali i bili autori teksta:

Savo Miljenović – 3/1 Stefan Kašćelan – 2/3Nikola Marković – 3/1 Jovana Ostojić – 1/1Adriana Šaranović – 3/2 Ana Marjanović – 1/3Mladen Maslovar – 3/3 Jelena Sjeran – 1/3Jelena Mačić – 3/3Nikola Andrić – 1/3Rita Pressuto 2/1Lana Gojković – 1eKatarina Pašić – 2/2Jelena Odalović iMilena Brajović – 2/2Jelena Gudelj – iz školeI.G. Kovačić, H. Novi

Page 5: Eho školski list Gimnazije Kotor

Stvaralaštvo

„„ LL JJ UU BB AAVV DD AA NN AA DD RR ŽŽ II MM EE BB UU DD NN UU II ČČ UU VVAA OO DD NN EE SS NN AA““

Književni kritičari,govoreći o poetskim ostvarenjima,polaze od slojevitosti lirskog teksta,uočene suštine I forme, i poput mozaika vajaju lik tvorca djela.Kada tu privilegiju,da nešto kaže oprvoj pjesničkoj zbirci svoje učenice,dobije neko ko je njen rad,sazrijevanje i uspjehe pratio četirigodine,put je drugačiji.Prvo se javi želja da se istaknu njeni ljudski kvaliteti, lijepi maniri inenametljivost,pa tek onda nedavno promovisano djelo.

Prefinjena i vrijedna,osjetljiva i tiha,naglašeno radoznala, Ivana Milojko pripada onim ljudima koji“mogu da čuju kako raste trava”.Raskoš svog unutrašnjeg svijeta,otkrila mi je svoje prve gimnazijskejeseni kada je,na zadatu temu,zakoračila u Ulicu Danila Kiša.Bez potrebe da se radu bilo što dodaili oduzme,uslijedio je komentar: Nadahnuto,originalno,dotjerano.To je bio početak našeg savršenog razumijevanja, obostranog poštovanja i dragocijenogpovjerenja.Danas,tri godine kasnije,na poetsko-muzičkom času održanom u čast “kraljice pisaneriječi”-poezije, uz zbirke učenicima omiljenih pjesnika i Ivanina prva knjiga pjesama “Jezgrilezvijezde”.Za one koji se bave ovim odgovornim i teškim ali iznad svega plemenitim poslom,nemavećeg zadovoljstva.Na pravi način,još u ranom djetinjstvu, prihvaćene riječi ,da čovjek može danauči da piše,tek onda kada nauči da briše,iznjedrile su poetsko djelo na samom kraju gimnazijskogškolovanja.

Svjesna da su srce i ljubav ključ svijeta I života,da su osjećanja i mašta pravi pokretačisvega,Ivana ni jednog trenutka nije zanemarila javu,rad i sticanje znanje.

Naslovna sintagma “Jezgrile zvijezde”,preuzeta iz pjesme “Tajna”,otkriva Ivaninu moć dastvara kovanice koje čine da njena poezija zazvuči drugačije i postane prepoznatljiva. Njene “jezgrilezvijezde”ne miruju.Pokrenute silom koja se okom ne da sagledati,božanski tvore,prosipaju prah ivatru.Poput zrelih pjesnika ,mlada pjesnikinja teži snažnoj poenti:”Zvijezde motre krajičkom oka/NašeGrjehove”.

Zbirka je podijeljena na tri ciklusa:Tok patine,Vraćanje u svjetlost i Katarza.Prvi cikluspredstavlja cjelinu od šesnaest pjesama,drugi sadrži dvadeset i jednu, i završni Katarza,jedanaestpoetskih ostvarenja,impresija.Od prvog do posljednjeg pročitanog stiha čitaoci neće moći da seotrgnu utisku da Ivanina poezija prevazilazi njene godine.Riječ je o refleksivnoj poeziji koja zahtijeva

Page 6: Eho školski list Gimnazije Kotor

Stvaralaštvointelektualnog čitaoca s velikim,prije svega,lirskim čitalačkim iskustvom.Ili, može se reći ,Ivaninepjesme su “rijeka koja je plovna samo u dubini”.

Bez obzira na godine i neveliko životno iskustvo,sve pjesme u zbirci otkrivaju pjesnikinju kaobiće koje je spoznalo težinu čovjekove egzistencije i već prihvatilo Pasternakovu misao da “život niješto i polje preći”.Ivana traga za odgovorima na vječna pitanja čovjekovog bivstvovanja,uzdajući seu vatru vlastitog bića koja može da osvijetli put i ublaži težinu odgovora.Ivana“ožiljke prekriva plavomsvilom” i “vaja sunce/gdje zjenica para nesanicu”.Njeno “klesanje odraza”otkriva koračanje premasvijetu onostranog,metafizičkog,znanog njoj i njoj sličnima.Svoje spoznaje pjesnikinja želi da podijelisa drugima,što je i krajnji cilj svakog stvaranja,zato i kaže:”Odmotaj klupko kako bi spoznao dužinu”ili“osmotri zvijezdu krajičkom osmijeha da saznaš šta je Svjetlost”.

Poklonici poezije u zbirci “Jezgrile zvijezde”pronaći će svoje stihove u zavisnosti odsenzibiliteta I životnog iskustva,ali je sigurno da će uočiti ,za Ivanu opsesivnu temu-vrijeme.Uborhesovskom duhu rečeno i za nju je pisanje ukidanje vremena.Prošlost je savitljiva,budućnosttakođe.Sadašnjost na žalost nije.”Prodirem u časovnike/Tražim vrijeme. Lutam po zidovima/ioživljavam kroz vrijeme”(Tok patine).U pjesmi “Zagriz uma”,Ivana dodaje:”Smiještam se u tijeločasovnika”.Stečena spoznaja nalaže joj da pribjegne imperativu:”Izjednači tasove/da sačuvašvrijeme”(Sačuvaj svjetlost).

Svijest o neminovnoj žrtvi koje nijedno biće nije pošteđeno,pjesnikinja je pretočila u upečatljivupoentu pjesme “Pogled u prazno” :”Voljela je druge.A znala je/da će za sobom čeznuti”.

Ivanine impresije i misli zadobile su formu kratkog,sažetog izražavanja.Pjesme su pisaneslobodnim stihom i zaista su “rijeke od svojih obala šire”.

Njene “Jezgrile zvijezde” mogu da začude svojim zvučanjem i značenjem jer je metaforičnostnaglašena,sinestezija i oksimoronske vrijednosti uočljive,a leksika stvara luk od neologizama doriječi koje imaju drevni prizvuk.Bez pribjegavanja lirskoj naraciji,Ivana je “jezgrila prostore Imisli”,zajezgrila do dubokih ljudskih tajni i dala nam priliku da vjerujemo da će za nju poezija biti“rukohvat života”,jer ima sebe uz sebe,a to je najvažnije.

Ljiljana Odža,prof.

Razmišljajući o čitalačkoj kulturi, došli smo na ideju da sprovedemo anketu o čitalačkimaktivnostima učenika naše škole. U anketi je učestvovalo 110 učenika, predstavnika prvih, drugih,trećih i četvrtih razreda. Anketa je sadržala set pitanja, a na osnovu odgovora na njih saznali smo dasu naši vršnjaci prilično čitalački aktivni, i njih 97 (odnosno 88%) je učlanjeno u biblioteku. Takođesmo saznali da većina anketiranih učenika ne voli da čita stripove. Više od polovine ispitanikapreferira ljubavnu literaturu, zatim slijede triler i krimi literature. Strana književnost dominira, sa 74glasa. Manji broj učenika ima kućnu biblioteku, a knjige pretežno kupuju jednom mjesečno. Uposlednjem pitanju tražili smo da navedu svoju omiljenu knjigu, na osnovu tih odgovora sastavljenaje top lista najčitanijih knjiga u našoj školi.Top lista knjiga:1. „Na Drini ćuprija“ – I. Andrić2. „Hari Poter“ – Dž. K. Rouling3. „ Lovac na zmajeve“ – H. Hoseini4. „Alhemičar“ – P. Koeljo5. „Zločin i kazna“ – F. M. Dostojevski6. „Tri metra iznad neba“ – F. Moća7. „ Zato što te volim“ – G. Muso8. „ Zauvek“ – T. Kučan

Anketu sprovele Mariana Bućin i Milica Odalović

ANKETA ANKETA oo    čč iitt aa ll aa čč kkii mm    aa kktt ii vv nn ooss tt iimm aa

Page 7: Eho školski list Gimnazije Kotor

Mladi stvaraoci

SumatraStaklene bare, vrele i procvjetale,

odbijaju zrake moje krvi, turbulentnekada te osjećam očima.

Pružimo tek po koju riječ da odzvanja parkomi golubove što se sive kao rijeke pod kišom.

Ravnodušnost gori na lomačiu uvetu nam odjekuje vjetar i šest uzletjelih riječi.

Obojanih glava, lica uspavanihstvari su sjen i magla i mi se smješimo.

Nadražaj je primljen.Suvi vrat treperi, kao paun kad se šepuri

iza rešetki zoo-vrta.Sada i jedno sutra.

Vode nas glasovi hrasta ka potomcima i lutajućima.

Spušta se žar sa brda ipreliva ljubičasto perje goluba.

Ne plaši nas ovaj zanos, ni ta atrakcijaJa selim se iz ludila u staklene oči.

Sara Petrović - Poljak

Page 8: Eho školski list Gimnazije Kotor

Stvaralaštvo

ZRNA SOLI

PPооštštооvvааni Učni Učееničničе,е,

ММisli mudrih lisli mudrih l јјudi, prvudi, prvееnstvnstvееnnо о pispisааccа (а (zzааkkоје оје ssе е s prs prааvvооm drži dm drži dа а su ssu sо о svsvааkkооg ng nааrrооddа),а),nnааlik su šklik su škооll јјkkааmmа а u piu pi јејеsku: msku: mа а kkооliklikо о trtrааžili iližili iličitčitааli, nikli, nikааd ih nd ih nееććееmmо о ssааkupiti svkupiti svе. е.

S drugS drugе е strstrааnnе, е, vvааll ја ја biti biti ооprprееzzааn! Rn! Rееččееnicnicееččееststо о rrааtutu јјu s ru s rееččееnicnicааmmа, јеа, јеr su ih lr su ih l јјudiudiizmislili: pizmislili: pооkkааtktkааd sd sе е nnе е slslааžu mžu mееđu sđu sооbbооm.m.UtUtооliklikо је оо је оvu knjižvu knjižееvnu svnu sо о bilbilо о ttееžžе ое оbrbrааti.ti.

ТТrudirudiо о ssааm sm sе е ddа а nnа а virtuvirtuааllааn nn nааčin čin ооdržimdržimččааs ks kојој i bi zi bi zааddооvvооll јј iiо о svsvааčiči јј i ukus: i i ukus: i ооnihnihučučееniknikа а kkојој i hvi hvааllе е mmооrrе а е а drždržааććе е ssе е krkrаја, аја, iiооnih knih kојој i ći ćе е svsvој ој zzааlivski krlivski krај ај hvhvааliti svudliti svudа, 360˚а, 360˚ооkkо о BBооkkе.е.

PPооđđееmmо о li li ооd td tооggа а ddа је а је knjižknjižееvnvnооst zbirkst zbirkааddјејеllооtvtvооrnih rrnih rееccееppааttа, оа, оststаје аје ti sti sааmmо о ddа а iz iz ооvvооggskrskrооmnmnооg duhg duhооvnvnооg kuvg kuvааrrа а uzmuzmееš štš štо о mislišmislišddа а vvааll ја, ја, ili pili pааk dk dа, а, čitčitајајući i kući i kааd sd sе е škškооllооvvааnjnjееzzааvrši, svrši, sааm uzmm uzmееš priprš priprееmmааti ti јеје llа – оа – оnnа а kkојаојаssе е kkооnzumirnzumirајајu pu pооslisli је оје оbbјејеddа, а, pripri је је spspааvvааnjnjа,а,ttооkkооm lm l јејеtnje mtnje mееditditееrrааnsknskе е sisiееststе - е - ili nili nа а putuputuооkkо о SviSvi јејеttа.а.

Prоf. Nikоlа Маlоvić

Page 9: Eho školski list Gimnazije Kotor

Stvaralaštvo1. Lаkоćа, sаmоpоuzdаnjе, snаgа izlаgаnjаi čvrstinа uvеrеnjа. Еtо, tо је mlаdоst.

Ivо Аndrić, «Тrаvničkа hrоnikа»2. Vоdа је dušmаnin.3. Pоslе јеdnе vеlikе оdlukе svе pоstаје lаkоi јеdnоstаvnо.4. Kаd sе јеdni istutnjе i pоvuku, pоžеnе ismirе, pristižu drugi mlаđi kојi vаlја dа svоје prоvеdu.5. Мlаdi svеt nе smаtrа dа је živео tоgаdаnа, аkо mu uvеčе, prе spаvаnjа, nе zvоnе uši i nе blеštе оči оd оnоgа štо је prеkо dаnа čuоi vidео.

Ivо Аndrić, «Nа Drini ćupriја»6. Štо оkоlinа imа pоgrеšniје mišlјеnjе оnеkоm, tај је svе slоbоdniјi.

Svеtislаv Bаsаrа, «Looney tunes»7. Аkо imаš оd Bоgа оči dа prеdvidiš buru,оpоmеni unаprеd јаsnо i glаsnо оnе kојi sе nаlаzе nа lаđi, inаčе ćеš biti kriv zа brоdоlоm.8. Zаistа, sаmо vеliki lјudi mоgu pоdnоsitirugаnjе оd strаnе svоје оkоlinе.9. Ispitivаnjе оnоgа štо је iznаd nаs niјеbеzоpаsnо.10. Тrеbа dа ispitаmо оdаklе vеtаr duvа dаnе bismо rаzvili јеdrа u suprоtnоm smеru.11. Nеmоgućе је putеm rеči nаučiti sеglеdаnju.12. Učitеlјimа nе оdgоvаrа dа prеdајu pоtuđim spisimа, kао štо ni slikаrimа nе priliči dа prеslikаvајu tuđе slikе.13. Niје dоstојаn divlјеnjа učitеlј kојi bistrеđаkе učini učеnicimа, vеć оnај kојi tupаvе i glupе umudri i оspоsоbi.

Sv. Јоvаn Lеstvičnik, «Lеstvicа»14. Sitnе nаvikе su kао pоtpis.

Аlеksаndаr Gаtаlicа, «Мimikriје»15. Мlаdоst imа svоје zаkоnе u krvi а nе upаmеti.16. Јеdnа vеlikа lјubаv vrеdi kоlikо i vеlikаcаrеvinа.17. Јеdni bеžе оd lјudi u sаmоću, а drugi bеžеоd sаmоćе mеđu lјudе.18. Sаmо mаlоgа čоvеkа sаmоćа nаprаvibоlеsnikоm.

Јоvаn Dučić, «Grаdоvi i himеrе»19. Svе knjigе nа svеtu trеbаlо bi dа buduknjigе utеhе, tоlikо imа nеsrеćnih nа svеtu.

20. Rimlјаni su čаk smаtrаli dа čоvеk vršiprеvаru аkо оd nеkоg primi uslugu kојu mu niје u stаnju vrаtiti.21. Мlаdi nе znајu štа imајu i zаtо pоtcеnjuјuživоt.22. Niје nоrmаlnо dа sе budе nеsrеćаn. Dоkје čоvеk mlаd uvеk је dоvоlјnо lеp, а kаd оstаriuvеk је iskustvоm dоvоlјnо pаmеtаn.23. Vеlikа је nеsrеćа društvа štо pоrоcidоlаzе оdоzgо, а glupоst оdоzdо.24. Nеgirаti оpstаnаk Bоžјi, tо је ili duhоvnа ilimоrаlnа pоrеmеćеnоst, ili pеrvеrziја kаkvеfilоzоfskе škоlе.25. Svе su rеligiје svеtе јеr u svimа njimа lјuditrаžе uzоr i idеаl zа svој pоštеn živоt i svојеusаvršаvаnjе nа zеmlјi. 26. Dа čоvеk оdistа vоli pоstојаnо sаmојеdnu јеdinu žеnu, pоtrеbnа је mаštа kоја idе u priviđеnjе i prеlаzi u ludilо.27. Мlаdоst i lјubаv, tо је svе štо imа živоt.28. Оbičnе žеnе vоlе оbičnе lјudе, а sаmоnеоbičnе žеnе vоlе lјudе sа nеоbičnim оdlikаmа.29. Žеnа, оdistа, niје mоrаlnо nižа оd čоvеkа,nеgо sаmо mоrаlnо drukčiја.30. Čоvеk sе zаlјubi glеdајući žеnu, а žеnа sеnајčеšćе zаlјubi slušајući čоvеkа.31. Dоsаdа је dоšlа оd civilizаciје: prеtеrаnоumnоžаvаnjе zаbаvе dоvоdi dо оčајnеprеzаsićеnоsti i zаtim dо mrаčnе dоsаdе.32. Priјаtеlјstvо mоrа pоnоvо dа pоstаnеprеdmеt škоlе.33. Lukаvstvо је pаmеt pоdlih.34. Pеsnik је еsеnciја rаsе, kао štо је mоždаi njеn krајnji mоtiv.35. Pеsmе vоlе sаmо dеcа i mudrаci. Prvi upеsničkim mislimа vidе šаrеnе slikе, а drugi u timšаrеnim slikаmа vidе dubоkе misli. Pеsmе nеvоlе lјudi rđаvоg srcа ili lоšеg vаspitаnjа.36. Ljudе оd duhа trаžе, аli ih nе vоlе.

Јоvаn Dučić, «Blаgо cаrа Rаdоvаnа»37. Kаd је tеškо, niје dоsаdnо.38. Čоvјеk dоbiја kаd dаје.39. Čоvјеk је prоklеt i žаli zа svim putеvimаkојimа niје prоšао.

Меšа sеlimоvić, «Dеrviš i smrt»40. Dа bistе sаznаli štо kаžе јеdnа knjigа,mоrаtе prоčitаti drugе knjigе.

Umbеrtо Еkо, «Imе ružе»

Page 10: Eho školski list Gimnazije Kotor

Stvaralaštvo

Sudbina pjesnika - to uvijek znači mnogo, U vremenima oskudnim, ponekad se učini, pa inapiše, da sudbina ne znači ništa: međutim, ona je kao slika, jedno nepodnošljivo obilje i praznina.Ima li je? Šta lebdi nad terazijama pamćenja i zaborava, nad dubokim i tajnim odjecima kojekrivotvore duh i dah, sluh i vid?

Skoro dva vijeka su prošla od rođenja Petra II Petrovića Njegoša, i mi se po ko zna koji putogledamo u njegovim mislima, tražeći odgovore na ova i mnoga druga životna pitanja. Čitajućinjegova djela, poželjeli smo da “ moćnu i religioznu dušu Njegoševu uselimo u sebe, da bismo seohrabrili njome u mučnim iskušenjima”.

U ovoj velikoj duši našli smo mnogo svojih “nuždi i nedovoljstava”, svojih strahova, sumnji,razočaranja, ali i svojih radosti, želja i nade.

Preživjeti Njegoševu duševnu dramu ne znači suočiti se sa unutrašnjom borbom jednogčovjeka, jer u ovom slučaju ona je poprište sukoba cijelog jednog svijeta. Predodređen da budevladar i vladika jednog malog, siromašnog naroda, Rade Tomov je svoj mikrokosmos proširioistraživanjem sveopšteg i “svejedinog života svijeta i njegovog Tvorca”. To je bio krst njegovog životakoji je dostojanstveno nosio na zemlji, vjerujući u to da će taj krst jednog dana nositi njegovu dušu ucarstvu nebeskom.

Prva zagonetka pred kojom se svaki čovjek nađe kada postane svjestan moći svojih čula jemisao o prirodi. Njegoš nam je najnježnijim slikama ljepotu prirode izrazio, poredeći je sa djetetomkoje se hrani:

“Priroda se svakolika pita,Sunčanijem čistijem mlijekom.”

Međutim, priroda ima i svoje naličje. Sve što joj pripada naoružala je i na borbu pripremila:“ Sve priroda snadbijeva oružjemProtiv neke neobuzdne sile,Protiv nužde, protiv nedovoljstva;Ostro osje odbranjuje klasje,Trnje ružu brani očupati;Zubovah je tušte izostrilaA rogovah tušte zašiljila,Kore, krila i brzine nogah !”

Kakav je to svijet koji je poprište rata sviju protiv svih ? Kako savladati tu užasnu tjeskobuneminovnosti ? Tjeskobno je duši u tijelu, tjeskobno je moru među bregovima, stiješnjeni su vjetrovivjetrovima i narodi narodima. Sve živo uzdiše pod nekim jarmom trpljenja, a teži miru i srećiegzistencije. Zemaljski život je nepomirljiv s mirom, to bi svaki razum lako mogao da sazna, kada bisvako srce dopustilo to saznanje.

Sva su stvorenja puna želje i otuda puna muke i stradanja, ali to stradanje vrijedi, taj krststradanja vrijedi. Njegoš je upravo svojim životom potvrdio istinu da se više voli « živo ropstvo »nego « mrtva sloboda » On je osjećao sve ono što cijela priroda osjeća, bio je dio svakog bola i diosvake sreće. Sloboda misli kao iskra besmrtna postala je prostor « najstrašnije duhovne bure »,svjedočanstvo i tragedija i pobjeda.

Čitajući Njegoševa djela, naučili smo čitati prirodu, pažljivo, sa otvorenim umom i srcem.Osjetili smo njenu duboku dušu, vidjeli u njoj veličanstveni hram u kome sam bog obitava, a svakood nas ima svoj maleni dio tog bezgraničnog hrama, samo jedan « svod » istoga i to onaj « što seogleda u pučinu našu ».

Svjesnost postojanja takvog imetka živi je spomenik Petru II Petroviću Njegošu u svakomeod nas.

Mariana Bućin 2-1

DDvvaa vv ii jjeekkaa oodd rroođđeennjjaa PPeett rraa II II PPeett rroovviiććaa NNjjeeggooššaa

Page 11: Eho školski list Gimnazije Kotor

Stvaralaštvo

Kulturni centar ,,NikolaĐurković” - Gradska biblioteka ičitaonica u okviru programa zadjecu i mlade, 12. februara 2013.organizovala je kreativnu radionicuposvećenu djelu američkog piscaVilijama Foknera, dobitnikaNobelove i Pulcerove nagrade.

S obzirom da nam je ovegodine roman ,,Buka i bijes”obavezna lektira, smatrala sam daje to dobra prilika da se Foknerovodjelo predstavi javnosti. Osmislilasam i vodila radionicu i predstavilaFoknerov život, djelo i stil, saposebnim osvrtom na roman,,Buka i bijes”. Ova radionica je jošjedan vid saradnje naše Bibliotekesa lokalnom zajednicom i školama.

Za Foknera sam se odlučila,jer me privlači čitanje romana tokasvijesti, posebno zato što dubokozadiru u ljudsku dušu. Takođe,volim američku književnost XXvijeka koja oslikava američki Jug iplodno je tlo za prikazivanjeljudske raznolikosti. Siromašan,primitivan, podložan sujevjerju irasizmu, američki Jug je i danastema koja privlači pisce,scenariste, reditelje, jednom rječju,književne i filmske umjetnke.

Vilijam Fokner (1897-1962),američki nobelovac, rođen je uMisispiju. Skoro čitav rani život jeproveo u ovom gradu. U srednjojškoli Fokner se počeo zanimati zapoeziju i čitati knjige, ali nijepokazivao nikakvo interesovanjeza školu. Bio je tih i povučen, nikadnije završio maturu.

Prijavio se u Britanskovazduhoplovstvo (RAF), a 1918.bio primljen u pilotsku školu uKanadi. Kući je pisao kako leteavionima, a nisu letjeli i izigravaoje ratnog heroja. Nekih 10 godinaproveo je ne radeći gotovo ništa, aživio je kod svojih roditelja.Živio je kao siromašni boem. Prvoštampano djelo bila je zbirkapjesama ,,Mermerni faun“. U ljeto1925. završava svoj roman,,Vojnička plata“ o izgubljenoj

generaciji i putuje u Pariz.Romanom ,,Sartoris“, objavljenim1929. počinje da stvara svoju slikuameričkog Juga.

Priče i legende porodica injihovog kraja u porušenom iporaženom Jugu, uklopile su se uFoknerov način karakterizacijelikova gdje veliku ulogu imanarodni govor i često nekineobičan detalj naglašavaposebnost, samovoljnost ilioriginalnost pojedinca.U nizu svojih ozbiljnih romana ipripovijetki, Fokner opisujeizmišljeno naselje koje se zoveJoknapatofa selo i njegovuhroniku.

Fokner 1929. stvara svojeremek djelo ,,Buka i bijes“ koji seporedi sa ,,Idiotom“Dostojevskog.Dobitnik je Nobelovenagrade za književnost 1949.godine, a posthumno mu jedodijeljena i Pulicerova nagrada.

Najpoznatija djela su mu:,,Buka i bijes“, ,,Dok ležahumirući“, ,,Svjetlost u avgustu“,„Nepobjedivi“, ,,Divlje palme“...

,,Buka i bijes“ jenajambiciozniji roman toka svijestiikad napisan u Americi. Opisujepropast južnjačke porodiceKompson. Kompsonovi, porodicazemljoposjednika, iako lišenimaterijalne osnove, svoj ponos idalje potrhanjuju mitom.Nesposobni da se ponesu sanovim, trgovačkim Jugom,Kompsonovi traže utočište ualkoholizmu i incestu. Događaji u romanu su ispričani učetiri poglavlja, koja su kao četirivida jednog istog svijeta, svijetaporodice Kompson. Poglavlja supredstavljena sa četiri tačkegledišta: Bendžija, idiota, Kventina,njegovog brata koji izvršavasamoubistvo na Harvardu,Džejsona, zlog pohlepnog brata iDilsi, crne služavke koja svojomljubavlju drži porodicu na okupu, akoja je ujedno i najpozitivniji inajracionalniji lik u romanu.

Raspored poglavlja nije hronološki,a istovremeno nijedno od tihpoglavlja (osim posljednjeg), neizlaže isključivo događaje datumakoji je naznačen na početku. Posistemu slobodnih asocijacijaiznosi se bez reda i ono što sezbiva u sadašnjosti i sva sjećanjakoja ta sadašnjost izaziva. Skokoviiz jednog doba u drugo jedva sunaznačeni promjenom karakteraslova.

Vilijam Fokner je pravi majstoru predstavljanju najtananijih nitiljudskog uma. Njegovo majstorstvose ogleda u slikanju razmišljanjaidiota Bendžija koji je na nivoutrogodišnjeg dječaka, a takođe upredstavljanju negativnog učovjeku kroz lik Džejsona.Za ljubitelje prave književnostiFokner je prava poslastica, kojinikoga ne ostavlja ravnodušnim.Bilo da vam se dopada ili neFoknerov rad, zauvijek ćete gapamtiti. Dok čita poglavlje oBendžiju, čitalac saosjeća s njim, aprilikom čitanja Džejsonovog

poglavlja, čitalac često dobija željuda se obračuna sa Džejsonom, a utome se i ogleda Foknerovagenijalnost.

Fokner je, uopšte, težakpisac, teško razumljiv. Njegov stil,jedan od najoriginalnijih usavremenoj literaturi, nejednak je,često pretjeran i ,,barokan,retoričan, mračan“ kao i problemikoje tretira.

Ksenija Roganović

FF OO KK NN EE RR

Page 12: Eho školski list Gimnazije Kotor

Etika

U okviru predmeta Etika,čiji su predmetni sadržajmoralne norme svjetskih religija,susreli smo se sa idejomekumenizma koja ukazuje namoguću bliskost među velikims v j e t s k i mreligijama.

Ekumenizamp r v o b i t n oo z n a č a v anastojanje da seostvari pomirenje ,saradnja ij e d i n s t v oHrišćanske crkve.Tako se u 19.vijeku javljajup o č e c iekumenizma i tou n u t a rp r o t e s t a n t s k ecrkve koja sezalagala zaudruženje svihh r i š ć a n s k i hreligija, a up o s l j e d n j i mvjekovima sestvaraju brojnaudruženja ialijanse koje težeka ovom cilju.Najznačajniji zaostvarivanje oveideje jesuekumenski savjeti,a među njimaSvjetski savjetcrkava (World Council ofChurces - WCC), u okviru kojegse održavaju konferencije kojeokupljaju predstavnike crkava ipodsticu dijalog međi njima.

Ekumenizam kao idejasavremenog doba zahtjeva odvjernika spremnost na saradnjui suživot sa vjernicima bilo kojevjere.

Sve više se uočavajuzajedničke tačke među velikimsvjetskim religijama. To znači dase razlike nastoje umanjiti ilinaprosto prebrisati, jer svakareligija iznosi vlastite teološke

postavke i svaka traži određeninačin ispovijedanja vjere iprakse vjerničkog života. UEtici, kao promišlanjupraktičnog djelovanja vjernika ičovjeka uopšte, nastoje sepronaći one zajedničke idejekoje mogu međusobno približitipripadnike različitih religija.

To su upravo moralne

norme koje upućuju napoštovanje slobode drugog,bratstvo među ljudima,međusobno uvažavanje itoleranciju.

Ovakava zajedništva,uvažavan je ,suživot it o l e r a n c i j au p r a v oodlikuje našum u l t i -nacionalnu imulti-religijskusredinu.

Jedan odučenika našeškole,pok. donB r a n k oS b u t e g azaslužan je zaširenje ovee k u m e n s k eideje tako danije slučajnošto danas uPrčnju u okviruo b n o v efranjevačkoms a m o s t a n up o s t o j ie k u m e n s k icentar.

I d e j uekumenizmazaista nije lakoostvariti, acrkvama ir e l i g i j a m a

svijeta će za ostvarenje oveideje sigurno biti potrebnivjekovi da bi se prevazišle nekerazlike i nerazumijevanja. Onošto je bitno jeste da se krozsamu ideju vjernici i religijesvijeta približe i ujednine usvojim sličnostima što i jesteprimarni cilj Ekumenizma.

Maslovar Mladen

EKUMENIZAM

Page 13: Eho školski list Gimnazije Kotor

Istorija17 vijekova od objavljivanja

Milanskog ediktaHrišćanstvo je, poput molitve, vjekovima osvjetljavalo božansko u čovjeku. Tekući krvlju

generacija, ovaj Božji kažiprst i danas predstavlja najpovjerljiviji čovjekov oslonac u patnji iprizemljenje u sreći. Ovaj fenomen ima svoje početke i bure...

Hrišćanstvo je vjera koja je nastala u Palestini, teritoriji velike Rimske imperije, u prvom vijekunove ere. Za razliku od dotadašnjih politeističkih vjera, u kojima se vjerovalo u više božanstava,hrišćanstvo je bilo monoteistička vjera, vjera u jednog boga. Vjera je zasnovana na učenju IsusaHrista iz Nazareta. Isus Hrist je za hrišćane učitelj, model za pravi način života na zemlji, spasilacčovjeka, koji je na krstu dao život za sve ljude, kako bi se mogli iskupiti za svoje grijehe i na taj načinspasiti od smrti. Hrišćani vjeruju da je Isus vaskrsao iz mrtvih, treći dan po raspeću, i na taj načinpobijedio smrt. Isus je propovijedao o Božijem (nebeskom) carstvu i njegovom boravku na Zemlji,kao i o jednakosti svih ljudi. Vjera se najviše proširivala među siromašnim ljudima. Naravno, vjernicii poštovaoci ove vjere željeli su da je šire, ali u to doba to nije bilo lako. Već na samom početkupropagiranja ove vjere, vjernici koji su se nazivali hrišćani, počeli su da budu sputavani, proganjani,

paljeni, mučeni, a često i razapinjani. U tadašnjoj velikoj, moćnoj imperiji nisu imali mnogo načina imogućnosti da prošire vjeru kroz narod.

Rimski imperator Neron je 64. godine optužio hrišćane za veliki požar u Rimu. Crkva smatrada su tada ubijeni i apostoli Petar i Pavle. I za vrijeme ostalih devet imperatora, hrišćanstvo jeproganjano i nisu ga priznavali. Septimije Sever je 202. godine objavio prvi antihrišćanski dekret, aMaksimin je napao crkvenu hijerarhiju. Za vrijeme Decija, 250. godine, dogodio se veoma kratak, aliizuzetno okrutan progon, zbog čega se dosta ljudi odreklo vjere.

Valerijan (157/8) je bio vladar u čije je vrijeme donesena odluka o miru (260-303). Za to vrijemehrišćanstvo se probilo u sve oblasti imperije i u sve slojeve društva, čak do imperatorove porodice.Posljednji progon za vrijeme vladavine Dioklecijana (303-305) bio je najduži i najkrvaviji. Dioklecijanje odlucio da potpuno uništi hrišćanstvo, zbog čega je želio da oživi stare rimske reigije i obnovipredstavu o kvazibožanskom imperatoru. Uprkos dramatičnom položaju imperije, javno mnjenje,toga puta nije bilo toliko neprijateljski raspoloženo prema hrišćanima. Ipak, kako se kaže „poslijekiše dođe sunce“, hrišćani su nagrađeni za sav svoj trud dolaskom na vlast Konstantina Velikog. On

Page 14: Eho školski list Gimnazije Kotor

Istorijaje bio vladar koji je štitio hrišćane, ali poštovao i stare religije, međutim, veće je simpatije izražavaoprema hrišćanstvu. Rođen je u Nišu, pa se tamo ove 2013. godine obilježava 1700 godina odMilanskog edikta.

Međutim, ono što je najznačajnije u njegovoj vladavini jeste priznavanje hrišćanstva. 30.aprila 313. godine Milanskim ediktom proglašena je ravnopravnost hrišćanstva sa ostalim religijama.Evo kako je to odlučeno: „ Odlučili smo da darujemo hrišćanima i svima ostalima pravo naispovijedanje vjere, kako bi Bog koji caruje na nebu bio milostiv i blagoslovio nas i sve žive podnašom vladavinom“. Konstantin se sve vise vezivao za hrišćanstvo, i udaljavao se od paganstva, avec 315. godine je odbio da se popne na Kapitol, kako bi prinio žrtve pred paganskim hramom bogaJupitera. Godine 319. objavio je edikt o poništavanju paganskih vjera. Unekoliko pomirljiva politikaprema paganima ostaje na snazi sve do 323. godine, kada Konstantin u borbi za vlast pobjeđujesvog zeta Licinija i postaje jedini vladar Imperije. Pred smrt je izgradio crkvu Svetih apostola uCarigradu.

Za vrijeme vladavine cara Teodosija Velikog, 380.godine, hrišćanstvo je postalo državna religijaRimskog carstva.

Od sedmog vijeka hrišćanstvo je bilo na udaruislama, koji se naglo širio.

Hrišćanstvo se ipak nastavilo širiti kao jedinstvenavjera, ali 1054.godine, dolazi do možda jednog odnajznačajnijih događaja u istoriji hrišćanstva, raskola

crkve na katoličku i pravoslavnu. Zapadnoj crkvi (latinski jezik) centar je bio u Rimu, a Istočnoj (grčkijezik) u Konstantinopolju .

U 16. vijeku od katolicizma se izdvojio pravac protestantizam.

U novije vrijeme privrženost hrišćanstvu je opala, jer se modernizacija i sekularizam učvršćuju.

U današnje vrijeme rimokatolici čine 17,3% svjetske populacije, a sve hrišćanske crkvezajedno 32,8%. Kako se često kaže „preko trnja do zvijezda“ tako je i hrišćanstvo od progonjenevjere dospjelo do jedne od najrasprostranjenijih vjera na svijetu.

Poput svijeće prstima obgrljene, hrišćanstvo je od gašenja zaštićeno čovjekom. Religija ičovjek, u vječitoj simbiozi, imaju zadatak da održavaju jedno drugo u svijetu sebi podređenom, te jena nama da pronalazimo Boga u sebi i štitimo gorući plamen.

Balša Drašković 11

Page 15: Eho školski list Gimnazije Kotor

Istorija religijeŽidovski geto u Dubrovačkoj Republici”

“The Jewish Ghetto in the Dubrovnik Republic”(1546-1808)

Činjenica da su jevrejske kolonije postojale u sjevernoj Italiji u XII vijeku, dovodi nas dozaključka da su jevrejski trgovci već od tada nastanjeni na tom području. Međutim, ne postoje tačnidokazi koji bi potvrdili ovu pretpostavku, s obzirom da dubrovački arhiv postoji od polovine XIII vijeka.

Dolazak prvih Jevreja na teritoriju Dubrovnika vezuje se za područje Ploča, izvan istočnihzidina Dubrovnika. Iako ovo područje nije bilo urbanizovano, bilo je jedno od rijetkih u DubrovačkojRepublici, u kojem su Jevreji mogli privremeno ostati. U toku druge polovine XIV vijeka, uDubrovniku skoro da nije bilo ni jednog naseljenog Jevreja. To se može objasniti prijetnjomOtomanske invazije koja se širiila u okolini Dubrovačke Republike. Oslobodivši se od Venecijanskevladavine 1358. godine, Dubrovnik se fokusirao na razvitak pomorstva i pomorskih luka. Prijetnjakoja se osjećala u vazduhu zbog Otomanske invazije na Bosnu i Hercegovinu polako je popustala.Koristeci situaciju, Dubrovnik ostvaruje povoljne odnose sa Otomanskom Imperijom, od 1458. godinepočinje plaćati Otomanskoj Imperiji godišnje poreze. Za uzvrat osigurava svoje trgovačke beneficije.Sudeći po uslovima trgovačkog poreza koji su Dubrovčani plaćali Otomanskom carstvu, dalo seprimjetiti da uživaju u ovoj privilegovanoj pozicii. Ovo je Dubrovačkoj Republici osiguralo statusneutralne i slobodne države, što ubrzava njihovu pomorsku trgovinu i trgovački saobraćaj na relacijiIstok – Zapad. Njihova trgovina mogla se nesmetano odvijati bez obzira na ratne operacije ili političkekrize. Ove okolnosti dokazuju da je Dubrovačka Repubika bila savršeno mjesto za jevrejskuimigraciju.

Postoje tri perioda u koja možemo razvrstati istoriju jevrejskih zajednica na prostoruDubrovačke Repubike: period prije odluke vlade da se razvije geto 1546. godine , period u getu dopočetka XVIII vijeka , i konačno od početka XVIII vijeka pa do pada Republike 1808. godine. Prvi period obilježen je dubrovačkim političkim, diplomatskim i ekonomskim razvitkom. U ovo vrijeme,bilo je gotovo nemoguće sresti Jevreja medju stanovnicima Dubrovnika. Kako god, u dijaspori,usjevernoj Italiji broj Jevreja je konstantno bio u porastu. Ipak, tolerancija prema Jevrejima polako jeprešla u rasprostranjeno gonjenje Jevreja, pogotovo nakon masovnih protjerivanja Jevreja iz Španijei Portugala na kraju XV vijeka. Nakon dolaska u Dubrovnik, ovi prognanici proživjeli su sličnoiskustvo praćeno osjećajem odbačenosti i velikom dozom netolerancije. Medjutim, ono što je uspjeloda osigura Jevrejima bolju prihvaćenost u Dubrovačkoj Republici, bio je zajednički interes vezan zarazvitak trgovine u pravcu Istok-Zapad.

Početak drugog perioda u istorijijevrejskih zajednica na prostoruDubrovačke Republike započeo je 1546.godine, vladinom odlukom o osnivanjuŽidovskog geta. Ovaj čin mogao seinterpretirati kao zvanična saglasnost oŽidovskom boravku u Dubrovniku. Nakonodluke o osnivanju geta koji će bitinamjenjen Jevrejima, došlo je do naglogporasta jevrejskog stanovništva na teritorijiDubrovačke Republike.

Židiovska ulica: dobila ime po jevrejskom getu kojije postojao u periodu Dubrovačke Republike.

Page 16: Eho školski list Gimnazije Kotor

Istorija religijeRaznovrsne trgovačke mogućnosti i poštovanje koje su mogli da imaju u Dubrovniku, bilo je

znatno veće nego bilo gdje drugo na Mediteranu. Osnivanjem geta, porast jevrejskog stanovništvabio je sve veći. Ono što je poremetilo preseljenje Jevreja u Dubrovnik bilo je nepravedno inemilosrdno suđenje protiv Isaka Jerusuna za obredno ubistvo jedne djevojčice.

Od tada dubrovačke vlasti omogućavaju proširenje geta i omogućavaju lakši pristup kućamana Stradunu. Međutim, i pored toga, Jevreji nastavljaju da traže smještaj izvan grada, pa i u samomcentru grada. Priliv jevrejskog stanovništva povezan je sa Kandijskim ratom (1645-1669) izmedjuOtomanskog carstva i Venecije.

Da nije došlo do snažnog zemljotresa 1667. godine, u kojem je jedna trećina jevrejskepopulacije izgubila život, njihova zajednica bi se razvila u veoma značajnu. Do još ozbiljnijegsmanjenja jevrejske populacije dolazi u XVIII vijeku, što jasno svjedoči o promjenama koje nastajuu jevrejskim stavovima prema getu. Ovom promjenom počinje treći period u istoriji jevrejskihzajednica. Od tada se jasno može primjetiti jevrejska tendencija ka životu izvan geta , uglavnom usjevernom dijelu grada. Geto više nije bio pretrpan, šta više znao je čak i da postane poluprazan. Uistoriji Židovskog geta, postoje tri formalna pokušaja da se geto proširi (1756,1769,1782). Popisijevrejskog stanovništva su sprovedeni po posebnim nalozima i više nije bilo moguće da se Jevrejimaograniči stanovanje na prostoru gradskih zidina. Ali, 1794. njihovo stanovanje je ograničeno na jednušestinu površine Dubrovnika. Tokom XVIII vijeka Jevrejima je bila dozvoljena kupovina nekretnina.Odlukom donešenom 1799. godine, Jevrejima je dozvoljeno da posjeduju više od jedne kuće, štojasno svjedoči o značaju koji Jevreji imaju u dubrovačkom ekonomskom životu.

Postojanje jevrejske zajednice u Dubrovačkoj republici označeno je raznovrsnim zabranama.Sva tri perioda u istoriji jevrejskog geta okarakterisana su ružnim incidentima. 1502. godine, jevrejskidoctor je optužen i osuđen za ubistvo jedne Dubrovčanke. Sličan proces sproveden je protiv IsakaJerusana, takođe optuženog za obredno ubistvo jedne djevojčice. Uzimajući u obzir oveuznemiravajuće događaje, suživot Jevreja i Dubrovčana možda izgleda netolerantan i neobziran,ali u širem krugu Mediteranskog regiona, Dubrovnik je zasigurno među onim gradovima u kojem suJevreji mogli mirno živjeti i raditi u manje neprijateljskom okruženju.

Autor : Vesna MilovićPrevela sa engleskog: Stanović Jelena

Page 17: Eho školski list Gimnazije Kotor

Filozofija

Danska obilježava dvjesta godina od rođenja svog najpoznatijeg filozofa Serena Kjerkegora(Soren Kierkegaard). Bio je najmanje shvaćen mislilac i često pogrešno tumačen. Povodom ovog jubileja, organizovan je širom Danske niz događaja koji su imali za cilj da približeDancima suštinu filozofske misli Kjerkegora, jednog od prvih i vodećih egzistencijalista.Iako se Danci ponose Kjerkegorom, mnogi i dalje imaju veliki problem da ga razumiju. Kako bi štošira publika dobila još jednu priliku da razumije Kjerkegora, mladi reditelj Mari Miler (Marie Moeller)osmislio je mjuzikl po njegovom djelu “Ili-ili” (Either/Or) iz 1843. godine.

Njegov lični život obilježili su događaji koje je dansko društvo smatralo skandaloznim (raskidvjeridbe sa Reginom Olsen nakon samo jedne godine i istupi protiv crkve).

Kjerkegor se rado služio različitim pseudonimima - Johannes Climacus, Victor Eremita,Johannes di Silentio, Constantin Constantius, Vigilius Haufniensis. Sva ta igra sa pseudonimimapokazatelj je slojevitosti njegove psihe sklone sumnjama, strijepnjama, nemirima, pesimizmu. Premanjegovom učenju, za egzistenciju nema sistema, jer je egzistencija nemir - uvijek odnos, a nekategorijalno postojanje. Ovaj veliki egzistencijalista je filozof, poznat kao danski Sokrat, koji je izasebe ostavio mnoga djela: "O pojmu ironije sa stalnim osvrtom na Sokrata", "Ili-ili", "Pojam strijepnje","Bolest na smrt", "Dnevnik", "Stadijumi na životnom putu", "Filosofske mrvice" i najpoznatije ‘’Strahi drhtanje’’.

„Ne! Niko ne treba da bude zaboravljen ko na svijetu bješe veliki; ali svako bješe velik na svojnačin, i svako u srazmjeri sa veličinom onoga što je “volio". Onaj koji je volio samog sebe, taj je biovelik preko samog sebe, a onaj koji je volio druge ljude, bješe velik preko svoje prednosti, a onaj kojije volio Boga, bješe veći od svih. “

Nađa Mirković 43

220000 GGOODDIINNAA OODD RROOĐĐEENNJJAADDAANNSSKKOOGG SSOOKKRRAATTAA

Page 18: Eho školski list Gimnazije Kotor

RADIONICA - SREDNJOVJEKOVNI KOTORPovodom Dana opštine Kotor, u Gradskoj biblioteci, u Kotoru, održana je edukativna radionica

pod nazivom Srednjovjekovni Kotor.Radionica je okupila osnovce škola „Narodni heroj Savo Ilić” i„Njegoš”, gimnazijalce i poštovaoce kulturnog nasljeđa. Svoje bogato znanje o istoriji i kulturnomrazvitku srednjovjekovnog Kotora prisutnima je prenijela učenica III razreda Gimnazije StefanaFranović koja je u potpunosti osmislila radionicu i uz tehničku podršku Aleksandra Kaluđerovića,učenika II razreda Gimnazije pripremila kviz znanja Koliko znate o svom gradu.Radionici, koja jenastala kao rezultat saradnje između gradske i školske biblioteke, prisustvovali su i profesori SvetlanaKikanović, Miroslav Kilibarda, Radoš Nedović i Tatjana Dragutinović.

ŠTO MORAMO ZNATI OSREDNJOVJEKOVNOM KOTORU?

Bogata istorija Kotora, pratila je, krozvrijeme, bogatu kulturu grada kojim su vladalimnogi osvajači: Iliri, Vizantijci, Mlečani,

A u s t r i j a n c i ,Francuzi…

N a j p r i j egradom vladajuIliri (III – II vijekp.n.e.). S druges t r a n e ,o s n i v a č i m aKotora smatrajuse Rimljani.

Kotor je pod njihovom vlašću bio sve do slomaRimskog Carstva 476. god. Nakon Rimljana,Kotor je do 1185 god. bio pod vlašću Vizantije.Umjesto AKRUVIJUMA, kako se prvobitno zvao,pod vizantijskom vlašću , dobija nazivDEKADERON.

Period 1185 - 1371. Kotor je jedan odprimorskih gradova u sastavu srednjovjekovneSrpske države, pod upravom Nemanjića.Dinastija Nemanjić, daje gradu ime Kotor, stvaraod njega glavnu pomorsku luku, preko koje seodržavaju veze sa Zapadom. U vrijeme vladavinesrpske dinastije Nemanjić, Kotor doživljavaznačajan ekonomski i kulturni procvat.

Nakon Nemanjića, zaposijedaju ga Ugari.Ugarski kralj Ludvik, Kotorom gospodari 1371 –1384. a poslje njega, bosanski kralj Tvrtko I, 1384– 1391.

U periodu 1391 - 1420., Kotor jesamostalna republika.

Zbog opasnosti osvajanja grada od straneTuraka, 1420. god. Kotorani dobrovoljno, a usaglasju s odlukom Velikog vijeca grada,upravljanje gradom predaju Mletačkoj Republici.Pod Mletačkom vlašću, Kotor se nalazi sve do1797. god. S obzirom da je tada bio središte

brojnih ratova i gusarskih okršaja, period do1797. smatra se najdramatičnijim i najtežim unjegovoj istoriji.

Ulice starog grada, kojima svakodnevnoprolazimo, palate, crkve, portali podsjećaju nasna srednjovjekovno i renesansno doba.

Provjerite svoje znanje o njegovojprošlosti i pokušajte da odgovorite na sljedećapitanja:1.Kako se zvala prva Gimnazija u Kotoru i gdjese nalazila?2.Koja je najuža ulica u Kotoru?3.Prvobitni naziv grada Kotora bio je_______________.

Stefan Franović

Istorija

Odgovori na pitanja :

1.Prva Gimnazija u Kotoru, zvala seGramatikalna škola i nalazila se na mjestu

sadašnjeg Fakulteta za turisam i hotelijerstvo.2.Najuža ulica u Kotoru je ulica „Pušti me

proć“.3.Akruvijum.

Page 19: Eho školski list Gimnazije Kotor

Zanimljivosti iz fizike

''Ja sam dovoljnoumjetnik da mogu slobodnocrtati po svojoj mašti. Mašta jevažnija od znanja. Znanje jeograničeno. Mašta okružujesvijet.'' Albert Ajštanj.

Svijet ove godineproslavlja godišnjicu teorijerelativiteta. Njen tvorac,genijalni Albert Ajnštajn, rođenje 14. marta, prije 134 godine unjemačkom gradu Ulmu.Student matematike i fizike naVisokoj tehničkoj školi u Cirihu,nikada nije volio disciplinu, apod obrazovanjem je smatrao''ono čega se sjećate kadazaboravite sve što ste učili uškoli''. Umijesto na časovima,vrijeme je provodio učeći dasvira violinu i uživajući uMocartovim sonatama.

Ajnštajn nije počeo čitatido svoje četvrte godine i pričatido sedme, zbog čega sunjegovi roditelji i učitelji mislili daje mentalno hendikepiran, spori anti-socijalan.

Sa učenjem matematikezapočeo je negdje oko svojedvanaeste godine, učećisamostalno iz školskihudžbenika Euklidovu geometrijuu ravni, a prije svoje petnaestegodine je razumio diferencijalnejednačine i integralni račun. Udobi od sedamnaest godina,Ajnštajn je pokušao da upiše''Švajcarsku federalnupolitehničku školu'', ali nije uspiopoložiti prijemni ispit. Položio jematematiku i nauku, a ostalepredmete je pao.

Do diplome je došaoprepisujući od kolega, ali je većsa dvadesetak godina svojimesejima unio pravu revoluciju unauku. Otkrio je niz novih

zakona prirode, između ostalih ibrzinu svjetlosti kaomaksimalnu brzinu.

Njegovo glavno djelo je''Teorija relativiteta''. ''Ako samominut držite ruku iznad vreleringle ,činiće vam se kao da jeprošao čitav sat. A ako satvremena provedete sazgodnom djevojkom,vjerovaćete da je prošao samominut. E, to je relativnost'', laičkije objašnjavao.

Ajnštajnova “čudesnagodina” je 1905, Ajnštajn jezavršio koledž, ali nije mogaoupisati doktorske studije, niti sezaposliti na fakultet. Zato sezaposlio kao ispitivač uPatentnom zavodu. Tokom svogslobodnog vremena napisao je4 rada, kojima je unaprijediomodernu fiziku. Pored toga,doprinio je napretku kvantnefizike i statičke mehanike.Nobelova nagrada mu jedodijeljena 1921. godine zaobjašnjenje fotoelektričnogefekta, kao i za doprinos razvojuteorijske fizike.

Dvaput se ženio. Uprvom braku, saNovosađankom Milevom Marić,imao je dva sina, a uz njih jošvanbračne djece i usvojenedjece, ali i ljubavnica.

Nakon dolaska Hitlera navlast, Ajnštajn je bio na udarunacista, oduzeta mu je svaimovina, kao i sve funkcije kojeje imao na univerzitetu. U znakprotesta, Ajnštajn se odričenjemačkog državljanstva iodlazi u SAD gdje je do krajaživota predavao na “Institutu zaviša naučna istraživanja” uPrincetonu. Uoči II svjetskograta, upozorio je tadašnjeg

predsjednika SAD-a FranklinaRuzvelta, da bi nacisti mogli danaprave atomsku bombu. Pozavršetku rata, počeo je da sezalaže za nuklearnorazoružanje i za svjetsku vladu:''Ja ne znam kako će trećisvjetski rat biti vođen, ali znamda će se u četvrtom svjetskomratu ljudi tući toljagama ikamenjem.''

U velikoj mjeri je biouključen u Američki pokret zaljudska prava i smatrao je da je''rasizam najveća bolestAmerike''.

Albert Ajnštajn jepredmet mnogobrojnih novela,filmova i igranih predstava.Često je korišćen i kao modelza oslikavanje likova ludognaučnika ili rasijanog profesora,pošto njegov karakter iprepoznatljiva frizura ukazujuna ekscentričnost.

Na Albertov 72.rođendan, 1951. godine,fotograf Artur Sas je pokušavaoda ga nagovori da se nasmješiu kameru. Ajnštajn je umijestoosmjeha, isplazio jezik. Ovaslika je postala ikona popkulture.

Bio je toliko slikavan, daje u šali govorio da bi, da nijenaučnik, mogao da se izdržavaod poziranja. Tvrdio je da jenauka divna stvar, sve dok odnje ne mora da se zarađuje zaživot.

Ajnštajn je bio poznat potome što nije bio osobito dobroodjeven. Kad je bio mlađi,primjetio je da njegov nožnipalac pravi rupu u čarapama,pa je od tada prestao nositičarape. Odbijao je da se oblačiprigodno za bilo koga,

Iz života Alberta Ajnštajna

Page 20: Eho školski list Gimnazije Kotor

uključujući i šefove država.Albert je zapravo imao

lošu memoriju. Često jezaboravljao rođendane svojesupruge i djece. Nije biloneuobičajeno vidjeti ga kakoluta ulicama Princetona upopodnevnim satima, jer se nijemogao sjetiti gdje živi.

Vjerovao je da ''svakainteligentna budala može danapravi stvari većim, složenijimi nasilnijim, ali je potreban dodirgenija i mnogo hrabrosti da sestvari pokrenu u drugomsmjeru''.

Jednom prilikom sezapitao zbog čega primjenjenanauka, koja olakšava život,donosi tako malo sreće.Odgovor je jednostavan-zatošto još nismo naučili da jerazumno koristimo. Malo je onihkoji gledaju svojim očima iosjećaju sopstvenim srcem.

Ajnštajn je umro u 76.godini. Njegov pepeo je rasut,na tajnom mjestu, a njegovmozak se i dalje čuva u SAD.

''Strah od smrti jenajneopravdanjiji od svihstrahova, jer ne postoji nikakavrizik od nesreća.''

Marta Petrović 32

Fenomen na nebu, koji je većina nas makar jednom u životuvidjela, i odreagovala sa oduševljenjem na njega, je zapravo samovizuelni efekat koji oko doživljava kada posmatra prelamanjesunčeve svjetlosti kroz sitne vodene kapi, najčešće kiše.

Duga je od davnina intrigirala ljude, koji su joj pridavalimitska i božanska obilježja. Rimljani su vjerovali da je duga znaknjihovog Boga Sunca, dok je za indijanska plemena u SjevernojAmerici ova pojava predstavljala jedinstven most između života ismrti. U kineskoj mitologiji, duga je prorez na nebu koji je napravilaboginja Nuva, koristeći ostrige od pet različitih boja. A nekadadavno postojalo je vjerovanje među Evropljanima da se onaj kojizakorači ispod duge pretvara u osobu suprotnog pola – muškarciu žene, i obrnuto.

Što većina ljudi ne zna jeste da dugu zapravo čini pun krug,a ne polukrug kao što mi vidimo, jer je pun krug moguće vidjetisamo iz ptičje perspktive, odnosno vazduha.

Naše oko u spektru boja koje čine dugu vidi obično crvenu,žutu, zelenu, plavu i ljubičastu, ali postoji jedan organizam koji vidiveći broj boja od onih koje čine dugu. Jedna vrsta džinovskihrakova koja živi u Velikom koralnom grebenu u Australiji može daih raspozna. Ovaj rak ima najsloženije oči u životinjskom carstvukoje su u stanju da vide boje od ultraljubičaste do infracrvene, kaoi da prepoznaju druge suptilne svjetlosne varijacije. On vidi svijetu 12 osnovnih boja, što je četiri puta više od čovjeka.

Milena Radović32

DDUUGGAA

Zanimljivosti iz fizike

Page 21: Eho školski list Gimnazije Kotor

Geografija

II zz ll oo žž bb aa gg ee oo gg rr aa ff ss kk ii hh rr aa dd oo vv aaUčenici drugih razreda sa prof.Backović organizovali su izradu (tokom novembara-

decembra), i izložbu geografskih radova od 18. decembra u holu škole ,sa temom: “Prirodne oblastiCrne Gore”. Radovi su bili izuzetno dobro urađeni, a učenici su još jednom pokazali izuzetnukreativnost. Kao i prethodnih pet godina izlozba je bila takmicarskog tipa i podrazumijevala jeproglašenje pobjednika, poslije glasanja zainteresovanih učenika škole.

Ove godine najuspješnijim radom proglašen je rad grupe učenika iz odjeljenja 21 u sastavuAnđela Samardžic, Jovana Ostojić, Anja Kalović, Milica Odalović, Nađa Jovanović, Petar Bogetić,Andreja Nišavić, Angelina Avramović.

Koviljka Backović, prof

SSaarraaddnnjjaa ssaa RReessuurrssnniimm cceennttrroommUčenici drugih razreda gimnazije i 2e odjeljenja sa prof.Backović bili su dio projekta

realizovanog u saradnji sa NVO “Lijep Gest” iz Tivta i Resursnog centra za lica sa oštecenjem sluhaiz Kotora pod nazivom: “I ja znam gestovni govor zahvaljujuci mom gluvom drugu” koji je pokrenutjula mjeseca 2012. i trajao do kraja decembra 2012. godine.

Rad je podazumijevao druženje učenika naše škole i Resursnog centra kroz radionice,posjete i izlete. Istim povodom učenici su gostovali Radio Kotoru gdje su svoja misljenja i zapažanjao projektu iznijeli i kroz zanimljive sastave koje su napisali i prezentovali u emisiji.

Koviljka Backović,prof.

Page 22: Eho školski list Gimnazije Kotor

Geografija

PP oo ss jj ee tt aa CC ee tt ii nn jj uuAktiv za istoriju i geografiju, profesori Kilibarda, Zambata, Backović, su organizovali posjetu

učenika trećih razreda Cetinju i oblazak cetinjskih muzeja.Obilazak je realizovan u subotu 20.oktobra.Učenici su sa profesorima dobili informacije od kustosa u svim muzejima , Dvoru Petrovica, Biljardi,Umjetničkom i istorijskom muzeju i Etnografskom muzeju. Takodje, su posjetili i Cetinjski manastir.

Stefan Franović

DDooddaattnnaa nnaass ttaavvaa ii zz ggeeooggrraaff ii jj eeOdržava se 7. čas utorkom. Planom su predviđene različite teme i aktivnosti kao sto su

prezentacije, filmovi , diskusije, kviz takmičenje i radionice. U drugom polugodištu preovladala jeaktivnost u vidu radionica koje planiraju i vode učenici. Obrađene teme su različite od zaštite životnesredine, tema vezanih za svemir itd, u skladu sa interesovanjima učenika.

Koviljka Backović, prof

Page 23: Eho školski list Gimnazije Kotor

EtikaDešavanja

Članovi aktiva matematike (Prof.JelenaNikolić i prof.Jelena P. Vukšić ) sa profesoricomfilozofije Ksenijom Muck i učenicima prvihrazreda Gimnazije, posjetili su: „Festival naukeu Podgorici“ . Predavanje je bilo posvećenosrednjoškolcima koje je organizovano na“Univerzitetu Donja Gorica “ fakultetu u DonjojGorici, a održano 26.09.2012god.

Učenici naše školesu se putem prezentacijeupoznali sai s t o r i j a t o mnastanka, danasna globalnomn i v o u ,p o p u l a r n ed r u š t v e n em r e ž e“Facebook“koja je za cilju svoimpočecima imalasamo lajkovanjefotografija korisnikana tom američkomkoledžu.

Tokom prvog dana posjetefestivalu učenici su takođe upoznati sa nama vrlopoznatim programom Instagramom, takođe ičestom aplikaciom u našim smart telefonima. Instagram nam je predstavljen naprezentanciji kao program kojinam daje mogućnostkačenja fotografija nadruštvenim mrežamasa opcijom : “Share toFacebook & Twiter “,takođe smo upoznatisa njegovimm o g u ć n o s t i m aobrade fotografija.

Na krajuprezentacije lično smoupoznali mladog dizajnera izSrbije, koji je dizajnirao nekekontrolne table za poznate evropske brendoveautomobila , takođe je izazvao veliko

interesovanje kod naših učenika da tako mlad, aveć radi za poznate fabrike automobila u Evropi idao im pozitivan smjer za dalje aktivnosti.

Drugi dan Festivala nauke u Donjoj Goricibio je posjećen od strane prof.Nikolic.,prof.Štefice, prof.Soldo, zajedno sa grupomučenika trećih i četvrtih razreda, gdje je posjećen

Umjetnički paviljon u Podgorici, ukome su održani različitieksperimenti učenika srednjih

škola i studenata saUniverziteta iz

Beograda. Našiučenici su tog

dana imali prilikuda prisustvuju

m n o g i meksperimentima,

a najviše nam jeprivukao pažnju

eksperiment podnazivom “Slonovo

stopalo “, takodje ieksperiment pravljenja

vještačke krvi i još mnogodrugih eksperimenata.Učenici sa Cetinja su predstavili jedan

vrlo kreativan projekat pravljenja parfema na bazieteričnih ulja i aroma nekih vrsta civjeća .Ujednom dijelu tog paviljona bila je grupa koja sepotrudila da nam objasni kako se uzgajaju

šumske jagode .Na kraju festivala se

organizovala nagradna igrasa pitanjima iz Hemije.

Vratili smo se sa punolijepih utisaka, takođe imnogo novih informacijakoje nismo znali, takoda se nadamo da ce

neko od naših učenika bitipodstaknut da nas sledeće

godine predstavlja naFestivalu nauke.

Autor : prof. Jelena Nikolić

KKoottoorrsskkii gg iimmnnaazz ii jjaa llcc ii ppooss jjeett ii ll ii FFeess tt ii vvaa ll nnaauukkee uu PPooddggoorr iicc ii

Page 24: Eho školski list Gimnazije Kotor

PPRRAAKKTTIIČČNNAA NNAASSTTAAVVAA EEKKOONNOOMMIISSTTAAU našoj školi velika pažnja se posvećuje praktičnoj

nastavi. Bitno je da ono što naučimo na časovimateorije, umijemo i da primjenimo i u praksi. Vrata CKBotvorena su za naše učenike. Povremeno odlazimo uovu instituciju, sa nastavnicom Milicom Mrdak, gdjenam na naša pitanja odgovara magistar bankarstvaGordana Radović, direktor ove filijale, a mi sa velikiminteresovanjem pratimo njena izlaganja, vezana zabankarsko poslovanje.

Sa pojmom bankarstva, upoznali smo se u IIIrazredu, gdje smo ga izučavali kroz predmet finansija, tako da možemo sa lakoćom da pratimo

izlaganja direktorice Gordane Radović. Sa pažnjom smo slušali priče vezana za trezor, za službuarhiviranja dokumentacije, tajnost podataka, elektronsko bankarstvo.

Zahvalni smo što možemo i na praktičnim primjerima da dopunjavamo teorijska saznanja.

Ružica Gudelj, učenica 4e.

Aktivnosti učenika ekonomskog smjeraAktivnosti učenika ekonomskog smjeraPreduzeće za vježbuPreduzeće za vježbu

Učenici trećeg razreda ekonomske škole „GIMNAZIJE - KOTOR“ obavljaju praktičnu nastavupo standardima usvojenim u zemljama EU. Praktična nastava se obavlja u kabinetu ekonomskegrupe predmeta koga je opremila Vlada Republike Austrije uz podršku austrijskih organizacija zakulturno-prosvetnu saradnju „KULTURKONTAKT“ i „Austrian Development Cooperation“ iz Beča. Uokviru ovog predmeta učenici svoje aktivnosti obavljaju u virtuelnom preduzeću (preduzeću za vježbu-PZV) u kojem simuliraju sve poslove koji se odvijaju u realnom preduzećuPored nastave koja se odvija u dva PZV koji su registrovani i svoju djelatnost u potpunosti obavljajukao i u realnim preduzećima, učenici trećeg razreda učestvuju svake godine na međunarodnimsajmovima PZV.

Sajmovi preduzeća za vježbu su svakako jedan od najvažnijih događaja u radu i postojanjuPZV-a. Priprema i učestvovanje na istim, kod nas podstiču visok stepen odgovornosti i motivisanostiza predstavljanje svoje firme,škole i stečenih sposobnosti i znanja. Sve aktivnosti priprema, putovanja i učešća na sajmu prihvatamo sa oduševljenjem, kao bogatoiskustvo koje će nam pomoći u ličnoj i profesionalnoj afirmaciji.Radom u PZV-u, poboljšavamo svoje vještine u oblastima: timskog rada, sposobnost individualnograda, itd.

Međunarodni sajam u Albaniji u Tirani, bio je samo jedan u nizu međunarodnih sajmova, podmentorstvom profesorice Milice Mrdak, na kojem smo mi učenici IIIe bili prisutni.Upoznali smo jednu novu državu, novi grad, njegovu kulturu. Sarađivali smo sa mnogimpreduzećima iz Albanije kao i iz zemalja u okruženju. Izvršili smo veliki broj transakcija izmeđuvirtuelnih preduzeća, kako sa fizičkim tako i sa pravnim licima.

U toku su pripreme za još jedan međunarodni sajam u Bugarskoj. Na njemu će se predstavitiproizvodi iz naše školske radionice. Ove godine PZV „Patela“ se bavi trgovinom igračaka i društvenihigara sa sloganom:“ Da nam djetinjstvo što duže traje“, a preduzeće „Dionis i sinovi“ predstaviće sena međunarodnom tržištu sa prodajom vina, alkoholnih i bezalkoholnih pića.

Natalija Vuković 4e

Virtuelna preduzeća

Page 25: Eho školski list Gimnazije Kotor

Virtuelna preduzeća

NAŠA MALA RADIONICA

Ove školske godine od septembra 2012, počela je sa radom mala radionica rukotvorina podrukovodstvom nastavnice Milice Mrdak. Radionica je sačinjena od učenica koje kroz svoje radoveod gline i različitih materijala ispoljavaju svoju kreativnost. To su učenice: Vasilija Todorović učenica2e, Tijana Milovanović i Lidija Kordić učenice 3e razreda . Uvijek su tu da im pomognu, dorade nekiproizvod učenici i učenice virtuelnog preduzeća Patela.

Plan nam je osim učešća sa našim proizvodima na virtuelnim sajmovima, da izlažemo našeproizvode i na stvarnim sajmovima i ostvarimo dobit. Od sponzora dobijamo glinu, bojice i ostalipotreban materijal, a za platno se snalazimo same. Slike govore uvijek više od riječi zato pogledajtenaše radove.

Tijana Milovanović 3e

Page 26: Eho školski list Gimnazije Kotor

Virtuelna preduzeća

Page 27: Eho školski list Gimnazije Kotor

Dešavanja

BBeerrbbaa mmaasslliinnaa 3. novembra, 2012. godine zahvaljujući saradnji sa maslinarskim društvom “Boka”, učenici

drugog i trećeg razreda Gimnazije uz podršku profesorica biologije, Fikrete Adrović i AleksandreJovanović,imali su priliku posjetiti poluostrvo Lušticu i učestvovati u branju maslina u Klincima.

Zaista je bilo nezaboravno iskustvo gdje smo ne samo imali priliku učestvovati u branjumaslina na tradicionalni, ali i modernizovan način,koristeći mašine napravljene za to; već i posjetitimlinove i upoznati se sa načinom rada, a i napretkom mlinova za mljevenje maslina;kao i proširitistečeno znanje o značaju uzgoja,zaštiti i primjeni maslina.

Čist vazduh,prelijep pogled a i bogata trpeza sa raznim jelima sa maslinama, upotpunile suposjetu poluostrvu i nikoga nisu ostavili ravnodušnim.Pored upotpunjavanja znanja,provodili smovrijeme zajedno,a okolina je to druzenje učinila posebnim.

Izlet je završen posjetom imanja Bogdana Kaluđerovića,koje je pravi primjer kako se starinskekuće mogu očuvati,i kako ih blizina maslinjacima i moru mogu načiniti pravom turističkom atrakcijom.

RadovićMilena III2

Page 28: Eho školski list Gimnazije Kotor

Dešavanja

Intervju sa  profesoricom

LLjjiilljjaannoomm  MMaarrkkoovviićć1. Profesorice Markovic, na neki načinzavršili ste svoju profesorsku karijeru u školi,možete li nam reći nešto o njenim počecima?

Početak je bio davno, zapravo, kada sam sasedam godina kao đak prvog razreda odlučila dabudem svijetla tačka ovog društva, tj. profesor.Ideja o radu u školi je ostala do trenutkakonačnog izbora budućeg poziva, i tako sam se1971. godine našla na Fakultetu za fizičkovaspitanje u Beogradu, potkovana izvanrednimznanjem prenesenim iz kotorske Gimnazije.Ljubav prema mojoj Gimnaziji je ostala dodanašnjih dana. Ispunjenje sna upotpunila ječinjenica da sam se 1977. godine našla uzbornici sa svojim nekadašnjim profesorima, tadaveć kolegama, o kojima i danas govorim sadubokim poštovanjem, a ne moram izgovoritinjihova imena. Sada, nakon 35 godina rada, ukojem je bilo utkano najviše ljubavi, izgaranja,strpljenja i želje da se u mladim ljudimapodstakne borba za životni uspjeh, nemamnostalgiju za prošlim vremenom, jer sam upotpunosti ostvarila sve što jedan profesoročekuje od svog poziva.

2. Šta su bili vaši kreativni projekti u okviruprograma fizičkog vaspitanja?

Osim toga što sam trideset godina radila planoverada, moje inovacije u nastavi fizičkog vaspitanjase odnose na autorstvo nastavnih jedinicavezanih za poligon psiho-motoričkih sposobnostiučenika, gimnastičke vježbe u parteru i na gredi.Što se tiče vannastavnih aktivnosti zna se dasam prije petnaest godina započela, sada većtradicionalni, školski maskenbal i humanitarnuakciju '' Evo ti ruka da koračamo zajedno '',namijenjenu Dječjem domu u Bijeloj. U mom raduposebno mjesto zauzima tridesetpetogodišnji radna razvoju odbojke, iz čega se 22.05.2002.

godine uz pomoć direktora Mirka Maslovara, adanas direktora Boža Perovića, izrodioodbojkaški klub ''Gimnazijalac'', koji je od samogpočetka, do današnjeg dana, u Prvoj crnogorskojligi. Za sve ove godine više od deset mladih ljudisam pripremila za studiranje na Fakultetu zafizičko vaspitanje, a oni su danas nastavili gdjesam ja stala.

3. Šta je obilježilo vaš rad u školi i vaš odnossa učenicima?

Ono za čim sam najviše težila u radu sa djecomjeste iskrenost prema njima, tolerancija,poštovanje njihove ličnosti i jasno izgovaranjeistine. Potvrdu u ovom mom kazivanju nalazim udolasku svih mojih učenika i profesora, koji su bilimoji učenici, na moj poslednji čas.

4. S obzirom da su se vremena promijenila ida je rad u školi sve teži i teži, šta biste poručilikolegama koji ostaju u nastavi?

U godinama rada ništa ružno i ništa lijepo ne bihuspjela doživjeti da nisam iskočila sa putasebičnosti. Ko to ne umije, ovaj poziv će mu bitipretežak. Kakva su god vremena, bremenitahiljadama problema, ipak zvanje profesora trebanostiti dostojanstveno. Kako nas god tretirali udruštvu, mi smo njegova najsvijetlija tačka.

5. Osjećate li nostalgiju za školom?

Mogu reći da sam uspjela da pobijedim nostalgijuza školom. Od tog osjećanja sam se plašila.Pobijedila sam ga, jer sam sreću, koja se jedinauvećava dijeljenjem, podijelila sa svojimkolegama i učenicima.

Razgovor sa profesoricom Ljiljom Markovićvodile Mariana Bućin i Milica Odalović.

Page 29: Eho školski list Gimnazije Kotor

Zanimljivosti

Ulicama antičkog RimaUlicama antičkog RimaU novembru, 2012.

godine, posjetio sam jedan odnajstarijih gradova svijeta, jezgroantičke kulture i glavni gradprostrane Italije. Na svakomuglu mogao se osjetiti duhitalijanskog razigranog društva.Sa jedne strane su odzvanjalizvuci uličnih prodavaca sakarakterističnim naglaskom, sadruge se čuo žamor iz velikegužve. G r a dje bio pun života, njegovimonumentalni spomeniciodisali su ljepotom, aljubazni Italijani su boravakučinili još prijatnijim.Prvog dana, stigao sam izPeskare u popodnevnimsatima i čim sam sesmjestio u hotel, bacio samse na obilazak centragrada. Pješice sam lutaoulicama grada, i prateći mapu,došao sam do fascinantneFontane di Trevi. Iako je bionovembar, i kišno nebo, ljudi sunavirali sa svih strana kako bividjeli taj prizor, i naravno, obavilitradicionalni ritual bacanjanovčića u fontanu. Produžio samdo najskuplje ulice u gradu – ViaCondotti. Bila je to najsjajnijaulica, okićena predivnimlampionima i sezonskimdekoracijama. Prolazeći kroznju, mogli su se vidjetinajpoznatiji svjetski brendovipoput „Zare“, „Bulgarija“, „LujVitona“, i mnogih drugih. Nakraju svjetlucave ulice nalazilase, crveno osvjetljena Piazza diSpagna sa velikim stepeništem.Nakon što sam i nju obišao,okrenuo sam se ka PiazzaNavoni, gdje sam naletio nasajam novogodišnjih ukrasa idekorativnih elemenata.Atmosfera je zaista bila

fantastična. Pošto je već paomrak, otišao sam ka hotelu daodmorim nakon šetnje širokimulicama Rima.

Kada me je blagasvjetlost sledećeg jutraprobudila, znao sam da jetrenutak da ustanem, i nakondoručka nastavim svojeputovanje veličanstvenimgradom. Padala je kiša, ali to me

nije spriječilo da odem na svojuprvu stanicu, Koloseum.Njegova veličina ne može sedočarati nikakvom fotografijom,jer ni ljudsko oko ne može davjeruje u ono što vidi. Odmahpored koloseuma nalazi se ičuveni rimski forum. Trebalo mije duže od jednog sata da gaobiđem. Cezarov grob, francuskivrtovi, Avgustova kuća, muzejPalatino, neki su od spomenikamaterijalne kulture, smješteni uforumu. Nakon tog obilaskašetao sam manje poznatimulicama Rima, i stigao na drugikraj, gdje sam obišao Vatikan.Kako nije bilo mnogo vremenado kraja dana, obišao sam samoglavnu dvoranu, koja meopčinila svojom veličinom.Nakon toga sam se uputionazad ka hotelu.

Narednog jutra nisammogao da odolim želji da seopet vratim u Vatikan, i popnemse na njegovu kupolu. Čuo sam

da je pogled očaravajući, te samotišao da se uvjerim. Metroomod Piazza di Republica doVatikana trebalo mi je nekihdvadesetak minuta. Otišao samka desnom krilu gdje se nalazilift koji vodi do jednog djela puta.Drugi dio puta mora se prećipješke i nije nimalo lako, ali jeipak vrijedno.

Nezamislivo velik brojstepenica i uskih hodnika vodido vrha kupole odakle se pružapogled koji se ne može nizamisliti.

Nešto kasnije, spustiosam se niz ulicu kako bih vidiopoznati dvorac Sv. Anđela, apored toga, i Anđelov most.Mnogo je mostova u Rimu, aliovaj je jedinstven na svojnačin, a njegove statue mu

daju dušu. Šetajući uz Tibar,došao sam do manje poznate,palate pravde. Građevina jevelika, antičkog stila, amodernizuju je palme u dvorištukoje se pružaju desetinamametara uvis.

Svoje razgledanjezavršio sam na narodnom trgu(Piazza del Popolo). Bio jeosunčan, a centralni obelisk ifontana su nešto vrijednofotografisanja. Piazza nijemnogo velika, ali ima svoje čarikoje se ne mogu riječima opisati.

Pri polijetanju sa rimskogaerodroma Fiumicino, tužnosam posmatrao sve ono štonapuštam, ali sam osjećao nekutoplinu koja me je činila srećnimi zadovoljnim, svime onime štosam vidio, i ne zaboravljam daonaj novčić u fontani čeka mojpovratak, kojem se janajiskrenije nadam

Aleksandar Kaluđerovic 22

Page 30: Eho školski list Gimnazije Kotor

Inicijativa “Forum delle città dell’Adriaticoe dell’ Ionio” održana je u Peskari, gradu na obaliJadranskog mora, 28-31. novembra 2012.godine, i uključila je italijanske, grčke, hrvatske,albanske, slovenačke, bosanske i crnogorskeučenike i profesore.

Učenici i profesori pomenutih zemaljaimali su priliku da prisustvuju predavanjima idiskusijama vezanim prvenstveno za evropskeintegracije, kao i buđenje nacionalne „evropske“svijesti kod stanovnika „Starog kontinenta“.

Naime, Evropski parlament, koji se bira nasvakih pet godina, direktno od strane građanadržava pripadnica EU, i koji je zadužen dazastupa pitanja i zahtjeve građana, jeste taj kojidiskutuje i odlučuje, a njegov rad moguće je,zahvaljujući savremenim tehnologijama, pratiti na23 zvanična jezika Evropske unije. Međutim,misija Evropskog parlamenta bila bi i kreirati vizijuEvrope koja ide isped sadašnjosti, ka onom štojedna nova Evropa treba postati.

U Peskari je, u okviru tako moćneorganizacije kao što je Evropska unija, akcenatstavljen na formiranje „makro regije“ koja biobuhvatala države koje izlaze na Jadransko iJonsko more, jer se prema mišljenjima govornikakoje smo imali priliku da slušamo, a među kojimasu mnogi istaknuti političari kao predsjednikprovincije Peskara, major Peskare i predsjednikForuma,predsjednik regije Abruzzo, u ovoj regijinalaze države koje se, uprkos očiglednimkulturnim, socijalnim i ekonomskimmimoilaženjima, suočavaju sa sličnomproblematikom. Još su stari Grci, koji su svijetupoklonili demokratiju, isticali da se dokaz ljudskezrelosti ogleda u sposobnosti rješavanjakonflikata, uslovljenih različitim interesima ljudi,argumentovanom raspravom, dakle nenasilnimputem. Cilj je, takođe, ujediniti sposobnosti imogućnosti država koje ulaze u sastav makroregije. Zbog jedinstvenosti i autentičnosti prostorakoje bi ova regija zahvatala, ona bi moglapredstavljati novu evropsku strategiju 2012.godine. Inovacije, digitalizacija, komunikacija kojapodrazumijeva slobodno kretanje informacija,robe i ljudi, sloboda i mogućnost izborasopstvene budućnosti, međunacionalna mreža

jeste ono što će doprinijeti integraciji, koja je i ciljForuma. Forum kojem smo prisustvovalimožemo posmatrati kao mrežu koja povezujegradove čije je predstavnike ugostila Peskara tihposljednjih novembarskih dana, i upravo takva,istinska povezanost, jeste ono što će doprinijetiintegraciji, koja je i krajnji cilj Foruma. Mreža bitrebalo da predstavlja vezu među materijalnim inematerijalnim strukturama od kojih je satkan našživot, da istakne kvalitete ljudi i kao evropskihgrađana. Kolaboracija među regijama,zajedničko investiranje koje treba doprinijetipoboljšanju života građana, igre koje svi zajednotreba da igramo, i u kojima svi zajedno treba dapobijedimo, jesu osnovni preduslovi za ponovnootkriće i ostvarenje jadransko-jonske perspektivekoja će se afirmisati kroz konkretno djelovanje.Jedini način učenja saradnje jeste njenoostvarivanje.

Digitalizacija kroz upotrebu audio-vizuelnih servisa jeste način na koji se građanimaEvrope mogu, ili pak moraju približiti esencijalnadešavanja u životu Evrope, i to svakodnevno,kako bi se postigla među-generacijskasolidarnost na način što bi svi podjednako moglipratiti društveni i politički život evropskezajednice.

Mostovi su oduvijek bili simboli veza međuljudima. Zaista, koliki god da je prostor izmeđudvije obale one se moraju moći premostiti, amostovi naročito mjesto imaju u književnomstvaralaštvu našeg Nobelovca Iva Andrića, čija je„Travnička hronika“ bila citirana i u Peskari, i tona italijanskom jeziku,a da vrijednost Andrićevogteksta nije bila umanjena. Jedinstvo i saradnjadržava su cilj, a njihovo ujedinjenje način dolaskado njega.

Marinela Parović 41

MMoossttoovvii mmeeđđuu ddrržžaavvaammaa,,mmoossttoovvii mmeeđđuu ggeenneerraaccii jjaammaa

Uspjesi

Page 31: Eho školski list Gimnazije Kotor

Dešavanja

Pripravnici u našoj školiPred hramom učenosti opet. Iza nas godine studija, pred nama srednja škola. Neizvjesnost,

trema, spokoj i nemir pletu mrežu budućeg iskustva.Toliko toga za pokazati, sakriti strah, voditi se Paskalovim geslom: „Želimo li uspjeti u ovom svijetu,moramo najprije posjedovati samopouzdanje, a zatim samopožrtvovanost“.

Sunčan januar, užurban korak, dugo oglašavanje zvona i tu smo. U vazduhu se prožima čudnavibracija, da li gledamo u ono što treba da vidimo? Da li čujemo ono što treba da slušamo? Da lipretpostavljamo ono što bi valjalo naslutiti?

Krotimo misli kao razuzdanu zvijer koja divlja beskrajnim prašumama, ne stižući dakontrolišemo osjećaj-biti pripravnik u školi, pod mentorstvom dijeliti znanje i biti odgovoran.Zaboravljamo na sve nekadašnje neagilnosti, sitne i krupne, zaričemo se-daćemo sve od sebe.

Savjeti profesora, naših mentora i njihova podrška daju nam blag povjetarac egu i čini se dase pronalazimo u ovom poslu, zadovoljni kolektivom i uslovima koja nam ova ustanova pruža,učenicima koji strahuju od nas skoro podjednako koliko i mi od njihovih reakcija.

Dosanjali smo san i sa ove strane počinje novo poglavlje naše knjige o stručnomosposobljavanju. Brižljivo je pišemo, opet smo na početku učenja. Raslojavamo znanost,razdjeljujemo poučenost.

Samozvana samokritika... Razodjeven plašt primljenog, nagomilan skelet tek usvojenog cilja.Lampioni poput zelenih i plavih dnevnika opominju i obavezuju, opet zvono... Nema odmora... „Koje odsutan?“

Milena Popović, pripravnik

Page 32: Eho školski list Gimnazije Kotor

Etika

KKooppeennhhaaggeenn2255 ..1111 ’’1122 -- 2299 ..1111 ’’1122

Troje učenika trećeg razreda Gimnazije „Kotor“: Sara Đurović, Đorđe Kalezić i Katarina Pašićuz podršku mentora prof. Fikrete Adrovićkao jedni od najboljih ekoreportera naše zemlje, su od 25. do 29. oktobra 2012, imali priliku daucestvuju u međunarodnoj ekološkoj misiji Fondacije za ekološku edukaciju i kompanijeWrigley,sponzora kampanje „Litter less“ koja se održavala u Kopenhagenu,Danskoj.

Pripremivši najbolji video u našoj kategoriji na našem području,imali smo čast da učestvujemona prvoj pilot godini već pomenute kampanje. Naša zemlja bila je jedna od pet odabranih zemaljakoje su učestvovale.

Upoznali smo se sa vršnjacima iz Kanade,Rumunije,Francuske i Njemačke i sa njima tokomčetiri dana radili na različitim projektima. Od prvog dana učestvovali smo u radionicama,i pohađali predavanja koja su održavali ljudi važni zaočuvanje životne sredine. Naučili smo mnogo o otpadu,njegovom razlaganju,reciklaži i upoznali sesa nekim od rješenja koja se koriste u Danskoj. Čist i uredjen grad poput Kopenhagena inspirisaonas je da nastavimo sa radom i u našoj zemlji u cilju poboljšanja životne sredine.

Svaka od radionica bila je osmišljena na zanimljiv,nama privlačan način. Izdvojil bi smo nekepod imenom „Climate breakfast“, „Kreativna radionica“, i „Make a lunch“ u kojima smo povezivalipojmove poput uvoženja hrane i namirnica u zemlju i zagađenja sredine, veličinu pakovanjaproizvoda i mogućnosti reciklaže nakon upotrebe i slično.

Posjeta Kopenhagenu predstavlja nevjerovatno iskustvo,i predivan doživljaj za nas koji ćenas na dalje inspirisati da znanja koja smo tamo stekli prenesemo prvo na naše vršnjake,pa onda iširi krug ljudi u našoj zemlji.

Đurović SaraIII2

Page 33: Eho školski list Gimnazije Kotor

NAGRADENAGRADE ZA ZA ITALIJANSKI ITALIJANSKI JEZIKJEZIK

Na Državnom takmičenju učenika Crne Gore,održanom u Podgorici 3. i 9. marta ove godine, uputilismo se puni očekivanja, ali i neizvjesnosti.Zapravo, naši najbolji učenici iz italijanskogjezika - Luka Radović 2-1, Vijera Radonočić 3-2 i Rita Presutto 3-1, takmičili su se ukonkurenciji maturanata. Cilj nam je bio daučenici steknu određeno iskustvo, a oni su sevratili sa velikim¬ rezultatima: Luka Radović jeosvojio drugo, Vijera Radoničić treće, a Rita Presutto jedijelila četvrto mijesto.

Osvojene nagrade svakako su plod truda irada ,kako učenika tako i profesora , ali i podstrekza lični napredak i motivisanje ostalih učenika zausavršavanjem italijanskog jezika, tradicionalnoprisutnog u Boki.

Uspjesi

Page 34: Eho školski list Gimnazije Kotor

Zanimljivosti

Intervju sa Lidijom Kordić

1. Ko je prvi zapazio tvoj dar za pjevanje?-Niko nije primijetio ništa, dok nisam i sama shvatila da volim da pjevam, pa su me roditelji samo jošviše podržali.2. Kad si prvi put javno nastupila?-Prvi put sam javno nastupila 2005. godine na polaganju za stipendiju UMS-a, a prije toga se nesjećam jesam li.3. Imaš li svog idola/uzora?-Imam nekoliko. Najveći idol mi je Darko Rundek. Pored njega obožavam Tonija Cetinskog, a odstranih pjevača mnogo cijenim Gwen Stefanz, Brada Arnolda (3 doors down), Avril Lavigne, Dolores(The Cranberries)... Volim i Ivanu Peters (Negative).4. Koji je tvoj omiljeni muzički pravac/žanr?-Definitivno rock, sve vrste rocka. To je nešto što me u potpunosti ispunjava. Pored rocka volim ipunk ali i r’n’b, country...5. Što očekuješ od svog nastupa na ovogodišnjem „Letu ka zvijezdama?“-Uvijek se nadam da ću proći dalje, a od cijele emisije očekivala sam da će me primijetiti neko odmuzičara ili producenata, tj. nadala sam se, a kako se to sad i desilo ne znam što više da očekujem,ovo mi je sasvim dovoljno za sada.6. Kakav je osjećaj pjevati pred žirijem i kamerama?-Osjećaj je moćan. Znati da iza tih kamera stoji toliko ljudi koji me prate u trenutku dok pjevampodstiče me da svoj nastup doživim kao nešto što pripada samo meni, što i jeste tako s jedne strane.S druge strane činjenica da pjevam pred žirijem sastavljenim od muzičkih stručnjaka tjera me dasvoj nastup dovedem do savršenstva.7. Da li bi eventualna pobjeda u „Letu ka zvijezdama“ bitno promijenila tvoj život?-Vjerovatno bi , ali nikad nisam o tome tako razmišljala, već se trudim da dam svoj maksimum zasvaki nastup, pa ćemo vidjeti kako će se sve završiti.8. Što ti je bilo najinteresantnije u toku snimanja emisije?-Najinteresantnije mi je uvijek druženje, i prije i poslije probi. Naručivanje pica iz „Riminija“, dostavau hotelu, gledanje filmova i izlazak subotom uveče, druženje sa teiterašima... Svaki dan je drugačijii svaki minut je poseban na ovom Letu.9. Koliko je ovo iskustvo uticalo na tvoj odnos prema medijima?-Uticalo je na mene puno s obzirom na to da smo sada svi postali interesantni za medije u CrnojGori i šire, navikavamo se i tek sad razumijemo neke stvari koje su nam prije bile nepoznate. Svakiput je sve opuštenije i sve bolje.10. Šta si novo naučila tokom učešća na ovom takmičenju?-Naučila sam pjevati terce i presrećna sam. Pored toga i svaki komentar žirija poštujem i trudim seda sledeći put popravim svoj nastup. Nevjerovatno mnogo se uči na ovakvim takmičenjima i veomaje lijepo i zahvalno biti učesnik „Leta ka zvijezdama“.

Kristina Katelan 22

učesnicom emisije „Let ka zvijezdama“ učenicom treće razgreda Srednje ekonomske

škole u Kotoru

Page 35: Eho školski list Gimnazije Kotor

LIDIJA

LIDIJA

KORDIĆ

KORDIĆ

Stvaralaštvo

Nije moj sanSve je počelo duvanjem vjetra niz tu daleku obalu..

Godinama je san zahvatao baš tu plažu,to drvo i taj kamen.

Ko zna kako je tu stiglo.Počela je jaka bura ljuljajući grane i talasajući nemirno

plavo,ponekad zeleno ali opet tako hladno more.Neveselim pogledom gledah ispred sebe.

Ono što vidim nije moj san.U mom snu su se ređali sunčevi zraci

kao veo tajne prekriven biserima.U mom snu vjetar me je slušao, pa i dozivao..

Samo ponekad bi malo zanjihao nekoliko listića sadrveta.

U mom snu, more nije bilo hladno.Dok se sve to ne vrati ja neću priznati istinu.

Nisam godinama želio živjeti na ovakvom mjestu.Nije mi se ostvario san. Ne.

Ovo i nije moj san...

Promjene

Duša svijeta leži tu, u maloj kapljici vode.Leži mirno i gleda me dok joj šapućem tajne o ljudima pospanim:

„Tišina struji kroz vazduh, opijena uzdasima mrtvila kroz koje dišupobunjenici.

Otvara se novi prozor nade u onome što je nekad bio čovjek.Tišina sada vrišti.

Jeza zatvara kapke onima koji ne pokušavaju da vide.Drže se čvrsto za ruke, odbijajući da uzlete bez bola.

Opominjem savjest čovjekovu.Nada se opet gasi..“

Tiho, kao u snu, vjetar me mami svojim bićem u visine, dok kapljicasada klizi u dubine.

Pomislih, biće kao u priči. Podigoh ruke.Vjetar me nosi, miriše na strah.

Nosi me daleko.Ja sam jedan mali listić bez moći da se oduprem.

Page 36: Eho školski list Gimnazije Kotor

Zanimljivosti

NNeevveennaa BBaarrbbiiććučesnica emisije “Let ka zvijezdama”

učenica drugog razreda Gimnazije Kotor1. Ko je prvi zapazio tvoj dar za pjevanje?

Moj dar za pjevanje je prva zapazila porodica.Zapravo,oni su i jedini koji su do „Leta ka zvijezdama“ znaliza moj talenat. Nisam nikad javno solistički nastupala, nitise isticala pjevanjem, zato je moje ucešće na ovomtakmičenju mnoge iznenadilo.2. Kad si prvi put javno nastupila?

Prvi javni nastup sam imala prije 7 godina sa horomMuzičke škole, na Božićnom koncertu.3. Imaš li svog idola/uzora?

Uzor mi je frontmen heavy metal benda “IronMaiden”, čuveni Bruce Dickinson. Sve vezano za njega mise sviđa,njegov glas,prizemnost,stav,pamet…4. Koji je tvoj omiljeni muzički pravac/žanr?

Moja dva omiljena muzička žanra su rock i metal.Pored njih volim da slušam i neke stare pop, regge i punkstvari.5. Što očekuješ od svog nastupa na ovogodišnjem„Letu ka zvijezdama?“

Očekujem, tj. nadam se ulasku u top 5, mada samviše nego zadovoljna dosadašnjim plasmanom. Voljela bihda ovim dobijem ponudu za vokal u nekom bendu.Oduvijek mi je bila želja da “radim” svirke.6. Kakav je osjećaj pjevati pred žirijem i kamerama?

U početku osjećaj je bio strašno čudan. Bilo me je stid pogledati u kameru, a i žiriju u oči. Izemisije u emisju sve sam opuštenija. Sa žirijem smo svi uspostavili prijateljske odnose i sadanapokon mogu da pogledam pravo u kameru.7. Da li bi eventualna pobjeda u „Letu ka zvijezdama“ bitno promijenila tvoj život?

Sigurno bi. Nisam se prijavila na ovo takmičenje da bih pobijedila, jer ne želim da mi pjevanjebude profesija. Cilj mi je da se zabavim,družim i poboljšam neke pjevačke mane.8. Što ti je bilo najinteresantnije u toku snimanja emisije?

Najinteresantnije mi je druženje sa ostalim takmičarima, snimanje u studiju... Najviše volimneke naše rituale koje svakog vikenda ispoštujemo:naručivanje pica iz “Rimini” picerije, jagode sašlagom i odlazak subotom na svirke kolege Ognjena Gvozdenovića.9. Koliko je ovo iskustvo uticalo na tvoj odnos prema medijima?

Uticalo je tako sto me naučilo kako da se ponašam pred njima, da pričam staloženo irazgovjetno, bez ikakve treme. Imam još puno da radim natom odnosu,ali mislim da sam do sada mnogo postigla.10. Šta si novo naučila tokom učešća na ovomtakmičenju?

Tokom učešća na ovom takmičenju sam naučila dakontrolišem svoj glas,da komuniciram sa kamerama kao irazličite pjevačke tehnike.Svaki komentar koji mi žiri uputitokom proba puno mi pomogne i na tome sam im veomazahvalna.

Kristina Katelan 22

Page 37: Eho školski list Gimnazije Kotor

Zanimljivosti

SSppoojj ll jjeeppoottee iijjeeddnnoossttaavvnnoosstt ii uu nnaaššoojj

GGiimmnnaazzii jj iiNa Izboru za mis Crne

Gore, koji je krajem januaraodržan u bečićkom hotelu,,Mediteran’’,k o t o r s k agimnazijalkaI v a n aM i l o j k opostala jev l a s n i c ap r e s t i ž n elente. Nekrijući radostz b o go s v a j a n j atitule izahvalnostrodi te l j imana podršci,m l a d aG r b a l j k aobećala jeda će sepotruditi daCrnu Gorupredstavi u najboljem svijetlu.

Ivana priznaje da jepočastvovana zbog titule kojunosi, jer ona ne samo da slaviljepotu, već i čitav splet kvalitetakoji ženu čine kompletnomličnošću, poput intelekta, talentai urođene prefinjenosti. Ipak,kruna donosi obaveze iočekivanja od stranesunarodnika, koje će ona, kakose nada, ispuniti.

Krajem avgusta tekućegodine aktuelna mispredstavljaće našu zemlju naIzboru za mis svijeta uIndoneziji, na Baliju, gdje ćetokom mjesec dana ispunjavatirazličite zadatke. Ona ćenastojati da se istakne

svestranošću koja, po njenommišljenju, karakteriše svecrnogorske duše, uobličene

raznovrsnimreljefom ib o g a t o mtradicijom.

Ivananaglašava daje za nju

najvažnije sačuvatiunutrašnji mir iprizemnost. Sigurna jeda neće zapostavitiobrazovanje, jer jeoduvijek svjesna togada je duhovnaizgrađenost ono štooplemenjuje i ne prolazi.

Nalazeći se na putu kojiotvara mnoga vrata, Ivanaporučuje da ljepota nije uvijekono vidljivo, već da može bitiono što zrači, svjetlostunutrašnjeg sklada i duhovnogmira, te da je čovjek njen vječititragač.

Jelena Mačić (18)ponijela je titulu najljepse naizboru za Miss Blic Montenegro

Look. Pripreme za izbor trajalesu tri dana u hotelu Splendid uBudvi.

Jelenina ljepota kojaopija, osmijeh koji zrači iharizma koja ostavlja bez daha,donijeli su joj nagradu u viduputovanja u Moskvu u trajanjuod sedam dana. Svjesna da ćejoj ova titula otvoriti mnoga vrata

u svijetu modelinga, kojim sebavi sedam godina, Jelena nekrije da je ponosna što nosititulu najljepše Crnogorke.

Ona će se uskoroodazvati na brojne ponude iotpočeti rad u inostranstvu,gdje, sigurni smo, niko nećeostati imun na njenu ljepotu.

Milena Krivokapić 41

Page 38: Eho školski list Gimnazije Kotor

Uspjesi

Živeti godinu dana ustranoj zemlji može imati svojeprednosti i mane. Odluka daprovedem godinu dana uEngleskoj je možda bila rizik, alije definitivno opravdalaočekivanja. Upoznajem jedannarod sa potpuno drugačijimmentalitetom od svog, menjamnavike, stičem nove prijatelje iiskustva, uživam u promenamakoje život u nepoznatoj zemljimože doneti svakog dana.

Engleska me ne prestajeoduševljavati od prvog danakada sam šetala ulicamaKembridža, pa do danas kadaprovodim najveći dio vremena usvojoj školi Seaford College.Prva stvar koja me je iznenadilabilo je lepo vreme. Svi smonavikli na priče da u Engleskojne prestaje padati kiša, pa samto i očekivala, ali sasvimsuprotno, jesen je bila mnogotoplija nego u Crnoj Gori. Kiša jenaravno tu, ali ono što najvišeiznenađuje su promene uvremenu. U jednom danu jemoguće očekivati sneg, kišu,sunce… Snalaženje Engleza sasnegom je zapravo jedna jako

komična situacija. Parcentimetara snega izaziva opštihaos kao i otkazivanje radaškola, poslova, takoreći svihobaveza. Kada nisu u opasnostiod vremenskih nepogoda,donesenih sa pet centimetarasnega, Englezi su zapravo jakoorganizovani. To sam primetilau uređenosti gradova, ali i moješkole. Gradovi koji se izdvajajupo lepoti su Cambridge, Oxford,Bath, Brighton, ali naravno iLondon koji na svakoga ostavijak utisak.

Školski sistem jedrugačiji od onog koji imamo uCrnoj Gori. Zadnje dve godinesrednje škole su najbitnije i onesu nazvane Sixth Form. Tokomove dve godine učenici imajusamo četiri izborna predmetakoji ih usmeravaju na fakultet.Predmeti se izučavajusvakodnevno sa po sedamčasova svakog predmetasedmično. Ja sam od predmetaizabrala matematiku, fiziku,hemiju i naprednu matematiku.Ubrzo nakon početka školskegodine sam shvatila da samnapravila dobar izbor predmeta

jer podjednako uživam usvakom od njih. Na časovimame je najviše iznenadio odnosđaka i profesora. Časovi nisuklasicno slušanje teorije, već sevode diskusije sa profesorima.Takođe, na časovima nasnikada nema preko desetoro.Jedna od prednosti britanskihškola jeste ta što se nudi velikibroj vannastavnih aktivnosti. Tuse mogu pronaći časovisviranja, pevanja, glume,crtanja, ali i razne sportskeaktivnosti kao sto su tenis,ragbi, hokej, plivanje…Naravnopostoje i razni klubovi kojeorganizuju učenici. Svako mozenaći nešto u čemu je dobar ičime ispunjava vreme nakonškolskih časova. Moj izborvannastavnih aktivnosti sučasovi gitare i tenisa. Uškolskom sistemu mi seposebno sviđa broj manjihraspusta. Tokom godine imamotri tromesečja i veći raspustizmeđu svakog od njih kao imanje raspuste na polovinisvakog tromesečja.

Školu Seaford Collegepohađaju i učenici koji zive u

RRaazzgglleeddnniiccaa iizz EEnngglleesskkee

Page 39: Eho školski list Gimnazije Kotor

Uspjesi

samoj školi,internatskog tipa. I jasam jedna od njih.Živim u kući HedenCourt sa dvadesetakdrugih devojaka, ukojoj imamo ismještaj i hranu.Samo petoro njih suEngleskinje dokostatak čine cure izUkrajine, Moldavije,Hrvatske, Rumunije,Bugarske, Estonije,F r a n c u s k e ,Kanade... Svakogvikenda imamoorganizovane izletedo nekog većeggrada i tako samuspela obići veliki dio

južne Engleske. U školi samuspela steći mnogo novih

prijatelja. To je, pored devojakaiz kuće, društvo iz centra za SixtForm sa kojima provodimvreme između časova.

Naravno, novi početaknije bio lak, ali zahvaljujućibrojnim obavezama inovostečenom društvunostalgija me nije previsemučila. Porodica i društvo izCrne Gore nikada nisu dalekouz pomoc Skype-a i Facebook-a. Mislim da je ova godina uEngleskoj odlicno iskustvotokom kojeg sam već steklanove prijatelje, napredovala uznanju engleskog jezika, živilajedan potpuno drugačiji zivot odonoga koji sam imala u CrnojGori.

Piše: Dragana Zorić

Page 40: Eho školski list Gimnazije Kotor

Humanost

BBAANNKKAA HHRRAANNEEDana 13.11.2012 godine u pet crnogorskih gradova odrzana je akcija Banke Hrane, pod

sloganom: “Svi za jednog, jedan za sve”. U ovoj akciji prikupljani su paketi sa osnovnim namirnicamaza samohrane roditelje. Jedan od tih gradova bio je i Kotor. Toj akciji u velikoj mjeri doprinjeli suučenici Gimnazije Kotor. Naime, učenik 41, Nemanja Ostojić, je bio jedan od dva koordinatora akcije,dok su Jovana Jašović, Ivana Milojko, Milena Krivokapić, Jovana Ivanović, Dragica Zoran, NikolaMarković, Danilo Vukotić i Savo Miljenovic bili volonteri i samim tim doprinjeli uspješnosti akcije. Nesamo da su zbrinute porodice u Kotoru, već je veliki broj paketa raspoređen i u opštine koje nisuuspijele sakupiti dovoljno sredstava (Niksic, Budva).

Nemanja Ostojić 41

Pješački maraton Pješački maraton Kotor – Lovćen – KotorKotor – Lovćen – Kotor

P.K. „Vjeverica“ iz Kotora, 7. oktobra 2012. godine organizovao je tradicionalni Pješački danKotor – Lovćen - Kotor. Za ovu manifestaciju saznali smo preko škole i na nju se odazvao se veliki

broj učenika. Okupili smo se kod Gurdića u sami cik zore.Pospani i još uvijek nesvijesni puta i avanture koje predstoje,započeli smo maraton. Prvi dio puta je bio težak, ali kako jevrijeme odmicalo, uz prijatelje i priču,postajalo je sve lakše. Koračajućikanicama do Krsca, otkrivali smomnogobrojne poglede na naš zaliv i divilise pejzažu. Markirana staza dalje nas jevodila transverzalom do Međuvršja, pafenomenalnom bukovom šumom.

Savladavši 461 stepenik, nakon otrpilike šest sati, dosegli smo Jezerski vrh,najvišu tačku naše rute. Umorne i isrcpljene od sunca, okrijepio nas je svježvazduh i prirodna ljepota koja nas je tamo dočekala. Užinali smo sjedeći nazidovima koji okružuju ovaj spomenik, osjećajući da se nalazimo u jednomod najljepših restorana svijeta. Sav naš trud da dođemo do gore, na 1657 mnadmorske visine isplatio se, i to predstavlja ljepotu ovog maratona. Za kratko vrijeme pokušali smoda u sjećanju zadržimo slike koje su nas okruživale, a potom smo morali krenuti natrag. PrekoNjeguša, pa kroz Žanjev do, vratili smo se nazad brže nego što je mrak uspio pasti. Naše maloputovanje zaokružili smo dobrim jelom u Fortuni, uz priču o dogodovštinama koje su nam se desile.

Time je završio naš dan, a doživljaj je bio potpun.Katarina Pašić i Đorđe Kelezić

Page 41: Eho školski list Gimnazije Kotor

DDRRŽŽAAVVNNOO TTAAKKMMIIČČEENNJJEE IIZZ PPRRVVEE PPOOMMOOĆĆII IISSAAMMOOPPOOMMOOĆĆII

MMii uuččeess tt vvuu jjeemmoo ,,aa vv ii??

Svake godine Medicinska školaučestvuje na takmičenju iz Prve pomoći isamopomoći na opštinskom i državnom nivou.Ekipa sastavljena od učenica i učenikaMedicinske i Ekonomske škole prošla jeuspješno sve poligone i osvojile zavidno6.mjesto, uz napomenu da je bilo 15 ekipa.

Na takmičenju smo pokazali daimamo vještine i znanja za pohvalu od stranesudija-doktora.Sve smo radili pod budnimokom prof.A.Jovanović.

Za neupućene otakmičenju.

Poligoni su mjesta gdjeima više povrijeđenih.

Ekipa od 7 članovatreba da se sudijamapredstavi, pregledapovrijeđene, ukaže pomoć,stalno kontroliše vitalnefunkcije i da na kraju dapotpuni izvještaj.

Dobili smo pohvalu!Držaćemo se one

mudre, nije važno pobijediti,nego je važno učestvovati.

Humanost

Page 42: Eho školski list Gimnazije Kotor

Volonterizam

HUMANITARNE AKTIVNOSTIHUMANITARNE AKTIVNOSTIGotovo da je tradicija naše škole posjeta bolesnim mališanima na dan dočeka Nove godine

u Opštoj bolnici u Kotoru. Svake godine, tokom decembra prikupljamo sa pažnjom i ljubavlju igračke, knjige , slatkiše,

pakujemo ih i odlazimo da uveselimo mališane kojima je toga dana posebno potrebna ljubav, da barna trenutak zaborave na tugu u Novogodišnjoj noći. U ovoj akciji učestvuju svi razredi smjeraekonomski tehničar.

Počelo se 2009.godine u okviru virtuelnog preduzeća Patela, čiji je mentor nastavnica MilicaMrdak i nastavilo iz godine u godinu. Svake godine od tada, čak i neke od učenica koje su maturirale,otišle na studije, sjete se da učestvuju u akciji bilo slanjem poklona ili odlaskom sa nama u bolnicu.

Toga dana svi smo ispunjeni posebnim osjećanjem humanosti jer smo učinili jedno dobrodjelo.

Vanja Otašević 3e

Page 43: Eho školski list Gimnazije Kotor

Dana 22. aprila održana je 10. jubilarnaakcija dobrovoljnog davalaštva krvi maturanata JU Gimnazije, u saradnji sa Cr-venim krstom – Kotor. U akciji je učestvovalo 37učenika i 4 profesora. Krv je dalo petnaestučenika i dva profesora.

Krv su dali: 1. Prof. Ksenija Muck2. Prof. Neđeljko Moškov3. Đorđe Krivokapić (učenik Gimnazije)4. Ivan Bogdanović (uč. Gim.)5. Damjan Mustur (uč.Gim.)6. Marko Knezović (uč.Gim.)7. Stefan Kašćelan (uč. Gim.)8. Balša Medunjanin (uč. Gim.)9. Nikola Marković (uč. Gim.)10. Ivana Samardžić ( Ekonomska )11. Snežana Kraljević ( Ekonomska) 12. Saška Opsenica (Ekonomska )13. Sandra Peraš (Medicinska)14. Dragana Milović (Medicinska)15. Ivana Vuksanović (Medicinska)

dr Snežana Filipovićspec. transfuziolog

Škola humanostiŠkola humanostiHumanost na djelu

Page 44: Eho školski list Gimnazije Kotor

Humanost na djelu

UČENICI KOTORSKE GIMNAZIJE POSJETILIAZIL ZA

NAPUŠTENE PSE NA LOVANJIUčenici II razreda gimnazije i I razreda ekonomskog smjera i medicinske škole u subotu,

2.marta, posjetili su azil za napuštene pse na Lovanji.Krenuli smo, po dogovoru, sa autobuskog stajališta iznad škole u 9 časova

ujutro. Dan je bio lijep, sunčan i topao, što je našu posjetu pretvorilo u mali izlet.U organizaciji profesorice Aleksandre Jovanović i pratnji profesorice TatjaneZambate željeli smo da odnesemo nešto hrane i prostirki koje će barem malopomoći radu azila i svakodnevnim problemima sa kojima se susreću i bore.

Naša posjeta je rezultat želje da vidimo pse, skrenemo pažnju na njihovepotrebe i odamo priznanje ljudima koji se nesebično zalažu da ovim životinjamadaju još jednu šansu.

Psi su smješteni u nekoliko odvojenih prostora i imaju zajedničko,pošljunčano dvorište za igru.Zavisno od ponašanja,podijeljeni su i smješteni udio za mirne pse, agresivne, mlade, dominantne i sl.

Smještajni kapaciteti su dosta veliki ali, nažalost, nedovoljno uređeni.Zaposleni svojim trudom pokušavaju to da nadoknade ali nije im lako. Nedostaju im podloge,“kreveti”, za pse pa oni nerjetko spavaju na hladnom betonu.T akođe veliki problem predstavlja ismještaj štenaca, neuslovnost za njihovo odgajanje i njegu rezultirala je većim brojem oboljevanja ipovećanom smrtnošću kučića.

Za vrijeme naše posjete svuda nas je pratio veseli lavež i razigrano skakutanje pasa. Mazilismo ih,malo nahranili, poigrali se dok su nas njihove tople oči zvale i nudile bezrezervno prijateljstvo.Mnoge pse smo prepoznali sa ulice i iz raznih dijelova grada. Možda nemaju topli dom ali za utjehu

je što znamo da imaju hrane,krov nad glavom, veterinarsku brigui zaštitu od nesavjesnih gradjana.

Poslije nekoliko dana učenici i nastavnici Resursnog centraza sluh i govor iz Kotora su takođe posjetili azil i dali svojupodršku ovom velikom i humanom projektu.

Psi koje smo posjetili su divne životinje, pune ljubavi i željnepažnje, zato pozivamo sve ljude dobre volje i velikog srca da nekupuju svoje četvoronožne ljubimce već da usvoje nekog i tako

obogate bezgraničnimprijateljstvom svoju porodicu idom.

Ksenija Stojković 21

Page 45: Eho školski list Gimnazije Kotor

SportNikola RadonjićNikola Radonjić

Kad si počeo da treniraš vaterpolo? -Vaterpolo treniram od svoje devete godine, aprije toga sam prošao školu plivanja koja jeobavezna za djecu koja hoće da se bavevaterpolom i plivanjem.Oduzima li ti vaterpolo mnogo vremena? -Takav sport zahtjeva dosta odricanja, jer morašbiti maksimalno skoncentrisan i fokusiran nauspjeh i željeni cilj, a za to je potreban naporanrad i dosta uloženog vremena.Imaš li vremena za učenje i druge aktivnosti? -Ostaje malo vremena za učenje i drugeaktivnosti, ali uz dobru organizaciju,sve se možeuskladiti.Gdje ste putovali u zadnjih godinu dana?-Putovali smo dosta puta po Hrvatskoj i Sloveniji,jer je regionalna liga sastavljena iz crnogorskih,hrvatskih i slovenačkih klubova, tako da smosvake druge sedmice u nekom drugom gradu.Koju poziciju igraš?-Igram sve sto mi se kaže, samo ne igram napoziciji golmana.Jeste li osvojili koju nagradu na svim timutakmicama? -Igrali smo finale kupa Crne Gore, što je velikiuspjeh za ovako mladi tim. Nažalost,nismo imalisreće i ta nagrada nam je iskliznula iz ruku.Za koje godište igraš? -Pored prvog tima, igram i za omladincePrimorca, znači za ‘94 godište i mlađe, pa zatimigram za ‘95, ‘96 i na kraju za moju, ‘97generaciju.Imaš li nešto da poručiš mladim ljudima?-Pozivam svu djecu i mlade ljude da se bavesportom, bio to vaterpolo ili neki drugi sport, i dase manu ulice, alkohola i narkotika!Šta ti vaterpolo znači u životu?-Od prvog dana kada sam kročio na bazen, znaosam da će mi vaterpolo postati jedna odnajvažnijih stvari u životu.Ima li neka anegdota koju bi podjelio sa namavezana za neku utakmicu ili takmičenje?-Igrali smo utakmicu protiv Juga iz Dubrovnika.Meni je to bila prva sezona kao prvotimcu i igraosam protiv, usudio bih se reci, najjače ekipesvijeta. Bila mi je čast rukovati se i igrati sanajboljim vaterpolistima svijeta, poput Ivovića,Azeveda, Janovića... To je bilo veliko iskustvo zamene!Šta tvoje društvo misli o sportu kojim se bavis?-Mislim da ljudi uopšte, pa i moje društvo, ne

gledaju na vaterpolo kao neki spektakularni sport,jer nije toliko popularan ni plaćen sport kao fudbalili, recimo, košarka. To mi ponekad zasmeta jerljudi ne žele da znaju,i shvate koliko je truda,želje I odricanja potrebno za uspjeh.

Arsenije StanovićArsenije StanovićKad si počeo da treniraš vaterpolo?-Počeo sam sa šest godina, istovremeno počevšiu prvi razred osnovne škole. Oduzima li ti vaterpolo mnogo vremena?-Oduzima i zahtjeva puno odricanja… Ne moguda imam život kao moji vršnjaci!Imaš li vremena za učenje i druge aktivnosti?-Umor je najčešći razlog koji me spriječava daposvetim barem malo svog vremena knjizi isvemu ostalom.Koju poziciju igraš?-Ja sam golman.Gdje ste putovali u zadnjih godinu dana?-Bili smo u Srbiji, Hrvatskoj, a na ljeto ćemo daidemo u Australiju, na Maltu i barem polovinuljetnjeg raspusta ćemo provesti u inostranstvu.Za koje godište igraš?-Igram za svoje godište, pa sve do prvog tima.Šta ti vaterpolo znači u životu?-Vaterpolo mi u životu predstavlja način da sedokažem i da prikažem svoje psihičke i fizičkemogućnosti, jer na golu može biti samo jedan!Ima li neka anegdota koju bi podjelio sa nama,

vezana za neku utakmicu ili takmičenje?-Prvi turnir za reprezentaciju, za 96. godište seodržavao u Budvi. Imao sam veliku tremu predutakmicu sa Italijom, zato što je to bilo važno zaCrnu Goru. Nekoliko minuta prije početkautakmice,iza gola je prolazio moj nekadašnji idoli jedan od najboljih golmana na svijetu, Denis

Page 46: Eho školski list Gimnazije Kotor

Šefik. Kada me ugledao,stisnuo mi je šaku iobratio mi se riječima:,,Samo jako golmane!”. Natoj utakmici sam briljirao i smatram je jednom odnajboljih.Šta tvoje društvo misli o sportu kojim se baviš?-Svi moji drugovi se dive putovanjima koje mipruža vaterpolo,ali sa druge strane ne znajukoliko je odricanja potrebno da bih bio bolji uovom sportu.

Dimitrije Kriještorac

Kad si počeo da treniraš vaterpolo?-Počeo sam na ljeto izmedju drugog i trećeg

razreda osnovne škole.Oduzima li ti vaterpolo mnogo vremena?-Da, oduzima, s obzirom na to da treninge imamodva puta dnevno, a imamo i teretanu, tako dasam veći dio dana na bazenu.Imaš li vremena za učenje i druge aktivnosti?-Za učenje rijetko kad, pa se snalazim nekakoizmedju treninga koliko toliko. Što se tičeaktivnosti, nisam mogao otići ni na jedan izlet odkad idem u srednju školu, propustio sam skorosve rodjendane,i obično kad je gostovanje nekogbenda u diskoteci Maximus, mi imamo utakmicu.Koju poziciju igraš?-Igram više pozicija, uglavnom je u pitanjuzgodna strana.Gdje ste putovali u zadnjih godinu dana?-Pa ove godine smo počeli da igramo za prvi tim,i

igramo u Jadranskoj ligi, pa maltene svaki drugivikend putujemo negdje. Uglavnom po Hrvatskoj,bili smo i u Sloveniji, i imali turnir u Sarajevu. Bilismo i u Dubrovniku, Splitu, Makarskoj, Rijeci...Za koje godište igraš?-Igram za ‘96, ’95 i ‘94 godište.Jeste li osvojili koju nagradu na svim timutakmicama?-Za mladje kategorije imamo dosta medalja, štona crnogorskom prvenstvu, što na regionalnimtakmičenjima.

Šta ti vaterpolo znači u životu?-Nekada, dok sam bio mladji, vaterpolo mi je bioobaveza koja mi je često teško padala. Sada mi

je, čini mi se, najvažnija stvar u životu.Ima li neka anegdota koju bi podijelio sa nama,vezana za neku utakmicu ili takmičenje?-Bili smo na turniru u Zagrebu. Ja sam posljednjiizašao iz svlačionice i krenuo ka bazenu. Tadasam naišao na Vanju Udovičića, poznatogvaterpolistu. Pružio mi je ruku I rekao:,,Protivkoga igrate majstore?’’.Odgovorio sam mu daigramo sa Vojvodinom. Pitao me je da li ćemopobijediti na što sam mu odgovorio da za drugone znamo, nakon čega mi je poželio sreću. Ovajsusret ću pamtiti!Šta tvoje društvo misli o sportu kojim se baviš?-Moje društvo nije pretjerano zainteresovano zavaterpolo,ali ponekad dodju da gledaju utakmicu,i znači mi njihova podrška sa tribina.

Miljana Krivokapić

Ličnost

Page 47: Eho školski list Gimnazije Kotor

Učenici naše škole su članovi kotorskog Ju jutsu kluba za koji na osnovu postignutih rezultata,važi da je i najbolji u Crnoj Gori.

Uspjesima kluba doprinijeli su i učenici naše škole. Prije svega mislimo na sestre Ninu iNevenu Marković, učenice 2e, odnosno 1e odjeljenja, aktuelne vice šampionke Evrope i prvakinjeBalkana. One su proglašene i za najbolji duo par na ovogodišnjem državnom takmičenju. Pored njihuspješni članovi su i Ljubica Nikaljević (1e), Tina Čavor (1e), Nikola Maslovar (21), ZoranKascelan(11) . Svi oni su na državnom takmičenju, koje je održano u Baru 2013, izborili plasman naSvjetsko prvenstvo koje će se održati u Rumuniji. Želimo im mnogo uspjeha na ovom prestižnomtakmičenju !

Nina Marković 2e

Sport

Uspješni članovi kotorskogJu jutsu kluba

Page 48: Eho školski list Gimnazije Kotor

Sport

PONOVO ZASJALO IImPONOVO ZASJALO IImNa turniru u malom fudbalu i ove godine pobijedio je drugi

razred Medicinske škole

Dok su u toku Liga šampiona, LigaEvrope, engleski FA kup i Kup Kralja Španije, ninaša škola ne zaostaje: održan je turnir u malomfudbalu u kome je IIm odbranilo titulu prvaka. Zanajboljeg strijelca i igrača proglašen je DejanKotorac, učenik drugog razreda medicinskeškole. Dejan je ovdje sa nama, spreman daodgovori na par pitanja.

P: Dejane, protiv koga je bilo najtežeigrati tokom turnira po tvom mišljenju?

Dejan: Protiv četvrtog razreda gimnazije.Uprkos velikoj borbi, dobili smo ih rezultatom 4:3.

P: Tad je bilo i najneizvjesnije,pretpostavljam?

Dejan: Da, bilo je izjednačenje, 3:3, i paoje odlučujući gol u dvadesetdevetom minutu. Jasam bio zaslužan za data 2 gola od ukupnih 4(smijeh).

P: A ko je osim tebe zaslužan za vašupobjedu?

Dejan: Možda Egzon Krasnići, koji je daoodlučujući go u utakmici sa četvrtim razredom.

P: Misliš li da ste zasluženo pobijedili, išta kažeš na spekulacije da vam je pobjeda"predata u ruke" ?

Dejan: Definitivno jesmo, i sami smopostigli ovaj uspjeh. Svakako nema razloga zaslične spekulacije,jer mi ni po čemu nismo

povlašćeni u odnosu na druge.P: Da li ti je fudbal samo hobi, ili

nameravaš ozbiljnije da se baviš njime?Dejan: Sigurno je da ću pokušati da

napravim karijeru od njega, ali fudbal nije nekisasvim siguran izbor. Tu su uvijek Fakultet zapomorstvo ili DIF u Nikšiću, tako da se ne brinem.

P: Sa koliko godina si počeo da sebaviš fudbalom, i u kom klubu?

O: Počeo sam da treniram fudbal dostarano, čak u svojoj sedmoj godini, za klub Bokelj.U tom klubu sam i ostao, i u šesnaestoj godinisam postao njihov prvotimac.

P: A tvoj trenutni status bi bio…?O: Trenutno sam kadetski reprezentativac

Crne Gore.P: Koji su tvoji dosadašnji uspjesi u

fudbalu?O: Prošle 2012. godine dobio sam

nagradu za jednog od najboljih igrača u Kotoru.To svakako nije mala stvar za mene (smijeh).

Katarina Milić I-1

Page 49: Eho školski list Gimnazije Kotor

ZanimljivostiAnštajnov test

Ovaj zadatak sastavio je Albert Ajnštajn, i bez ikakvih istraživanjanavodno tvrdio da ga 98% ljudi nije u stanju rešiti. Bez obzira nato, zadatak nije jednostavan i retki su oni koji ga mogu rešiti brzo.Možda je tvrdnja o 98% tačna pod uslovom da se test rešavanapamet, bez pomoći olovke i papira.Probaj ga riješiti i ti!!!!

1.Pored puta je 5 kuća u 5 različitih boja,

2.U svakoj kući živi osoba druge nacionalnosti,

3.Tih 5 osoba pije različita pića, puši različite cigarete i držirazličite ljubimce,

4. Niko nema istog ljubimca, ne puši iste cigarete i ne pije istopiće.

PODACI:

1. Britanac živi u crvenoj kući,2. Šveđanin drži psa,3. Danac pije čaj,4. Zelena kuća je levo od bele,5. Vlasnik zelene kuće pije kafu,6. Osoba koja puši Pall Mall uzgaja ptice,7. Vlasnik žute kuće puši Dunhill,8. Čovek koji živi u kući u sredini pije mleko,9. Norvežanin živi u prvoj kući,10. Čovek koji puši Blend živi pored onog koji drži mačku,11. Onaj koji drži konje živi pored onog koji puši Dunhill,12. Čovek koji puši Blue Master pije pivo,13. Nemac puši Prince,14. Norvežanin živi pored plave kuće,15. Čovjek koji puši Blend ima suseda koji pije vodu.

PITANJE: KO IMA RIBICE???

Anagrami:Anagrami:

1.Ima i red pustinje, a nije Irak!1.Ima i red pustinje, a nije Irak!2.U tlo lio obrađeni kamen! 2.U tlo lio obrađeni kamen!

Tongue TwistersRead as fast as you can!

1.How many cookies could a good cookcook if a good cook could cook cookies?

A good cook could cook as muchcookies as a good cook who could cookcookies.

2.As I was in Arkansas I saw a saw thatcould out saw any saw I ever saw saw.If you happen to be in Arkansas and seea saw that can out saw the saw I sawsaw I'd like to see the saw you saw saw.

3.How many berries could a bare berrycarry, if a bare berry could carry berries?Well they can't carry berries (whichcould make you very wary)but a bare berry carried is more scary!

4.If you can't can any candy can, howmany candy cans can a candy cannercan if he can can candy cans ?

5.Betty Botter bought some butter but,said she, the butter's bitter.If I put it in my batter, it will make mybatter bitter.

But a bit of better butter will make my bitter batter better.So she bought some better butter, better than the bitter butter,put it in her bitter batter, made her bitter batter better.So 't was better Betty Botter bought some better butter.

6.How much oil boil can a gum boil boil if a gum boil can boil oil?

7.Sally sells sea shells by the sea shore. But if Sally sells sea shells by the sea shore then whereare the sea shells Sally sells?

8.If you stick a stock of liquor in your lockeris slick to stick a lock upon your stockor some joker who is slickeris going to trick you of your liquorif you fail to lock your liquor with a lock.

9. I am not the pheasant plucker,I'm the pheasant plucker's mate.I am only plucking pheasants'cause the pheasant plucker's late.

*Rešenje anagrama: 1:Ujedinjeni Arapski Emirati 2.Mikelanđelo Buonaroti

Page 50: Eho školski list Gimnazije Kotor

OOddjjee ll jjeennjjee IIVV11 -- 22001122//22001133 ..

KKrr iiss tt iinnaaBBii jjee ll iićć

DDaanniiccaaBBoojjaanniićć

IInnaaBBrrkkaannoovv iiććTTaannjjaaVVuukkaassoovviićć UUggll jjeeššaa

VVuukkaassoovviićć DDaannii llooVVuukkoott iićć

DDrraaggiiccaaZZoorraann JJoovvaannaa

IIvvaannoovv iiććJJoovvaannaaJJaaššoovviićć MMaarr ii jjaannaaJJoovvaannoovv iićć

DDeejjaannaaKKoorrddiićć

MMii lleennaaKKrr iivvookkaappiićć

NNiikkoollaaMMaarrkkoovviićć

IIvvaannaa MMii lloojjkkoo

AAnnđđeellaaBBoošškkoovviićć

MMii ll iiccaaBBuubbaannjjaa

Maturanti

Page 51: Eho školski list Gimnazije Kotor

OOddjjee ll jjeennjjee IIVV11 -- 22001122//22001133 ..

SSaavvooMMii ll jjeennoovviićć II rreennaa MMuussttuurr

MMaarr iinneellaaPPaarroovviićć

LLjjuubbiiccaaPPooppoovviićć

PPeettaarrRRaaddoovviićć MMaarrkkooTToommiiččiićć

MMii ll iiccaaTToommoovviićć DDaannii jjeellaa

TTuujjkkoovviićć

AAnnđđeellaaOOjjddaanniićć NNeemmaannjjaaOOssttoojj iićć

Maturanti

Page 52: Eho školski list Gimnazije Kotor

Maturanti

OOddjjee ll jjeennjjee IIVV22 -- 22001122//22001133 ..

SSrreetteennAAlleekkssiićć

MMii lleennaaVVuujjoovv iićć

VVuukk DDaakkoovviićć MMaarr ii jjaaDDrraašškkoovv iićć SSttee ffaannIIvvkkoovviićć MMii ll iiccaa KKaajj tteezz

IIggoorr KKoosstt iićć SStteevvaannKKrr iivvookkaappiićć AAnnaaLLaakkoonniićć MMii lloo MMaarraašš

MMaarrkkoovviiććMMii ll iiccaa AAlleekkssaannddrraaMMaarroošš

MMaarr ii jjaannaaMMii llaaššeevv iićć

MMaarrkkooMMii ll iiććeevviićć

JJoovvaannaaGGrraaddiinnaacc

MMllaaddeennGGrrgguurreevv iićć

Page 53: Eho školski list Gimnazije Kotor

Maturanti

OOddjjee ll jjeennjjee IIVV22 -- 22001122//22001133 ..

TToonnkkaaNNiikkččeevviićć MMii ll iiccaaPPaavv iiććeevviićć

PPeettaarrPPrroorrookkoovviićć SSnneežžaannaaSSiimmuunn JJee lleennaaSSttaannoovv iićć AAnnddrreeaaTTooddoorroovv iićć

SSaarraaCCeerroovv iićć SSrrđđaannČČuuččkkoovviićć AAddrr iiaannaaŠŠaarraannoovviićć

NNaattaaššaaPPee jjoovviićć TTii jjaannaaPPrržžiiccaa

Page 54: Eho školski list Gimnazije Kotor

Maturanti

OOddjjee ll jjeennjjee IIVV33 -- 22001122//22001133 ..

PPaavvlleeAArrddaall iićć HHrr iiss tt iinnaaBBaallaannddžžiićć

JJee lleennaaDDuujjoovviićć MMii llooššKKaappeettaannoovviićć SSttee ffaannKKaaššććeellaann JJeelleennaaKKll jjaajj iićć

KKaattaarr iinnaaKKnneežžeevviićć MMaarrkkoo

KKnneezzoovv iiććMMii lleennaa

KKoovvaaččeevviiććNNiikkoollaaKKoovvaaččeevviićć

ĐĐoorrđđ ii jjeeKKrr iivvookkaappiićć SSaasshhaa LLuussssaaiinntt TTii jjaannaaLLjjuubbaattoovviićć MMllaaddeennMMaasslloovvaarr

IIvvaannBBooggddaannoovv iićć MMii ll iiccaaDDoonnkkoovviićć

Page 55: Eho školski list Gimnazije Kotor

Maturanti

OOddjjee ll jjeennjjee IIVV33 -- 22001122//22001133 ..

DDrraaggaannaaMMaačč iićć

JJee lleennaaMMaačč iićć

NNaađđaaMMii rrkkoovviićć DDaammjjaann

MMuussttuurrRRaaddoonnjj iićć

JJee lleennaaRRooggaannoovv iićć

KKsseennii jjaa

VVeell jjkkooSSaammaarrddžžiićć DDuuššaannSSaavviićć

II ll ii jjaaĆĆeettkkoovv iićć

DDaannjjeellaaČČeelleebbiićć

NNiikkoollee ttaaŠŠuuttii lloovviićć

BBaallššaaMMeedduunnjjaanniinn

BBii ll jjaannaaMMii llaašš

Page 56: Eho školski list Gimnazije Kotor

Maturanti

OOddjjee ll jjeennjjee IIVVee -- 22001122//22001133 ..

DDaajjaannaaBBuujjkkoovviićć BBii ll jjaannaaVVuujjaaddiinnoovv iićć

RRuužžiiccaaGGuuddeell jj

AAlleekkssaannddrraaDDaavv iiddoovv iićć MMii ll iiccaaDDrraaggoojj lloovviićć ZZoorrkkaaĐĐaakkoovv iićć

SSuuzzaannaaĐĐoorr iićć TTii jjaannaa ZZaammbbaattaa DDaarr ii jjaaIIvvaanniiššeevviićć KKrr iisstt ii jjaannIIkkoovviićć

NNiikkoollee ttaaJJuurr iiššeevv iićć FFii ll iippKKaaššććeellaann KKrr iiss tt iinnaaKKnneežžeevviićć MMii ll ii jjaannaaKKoovvaaččeevviićć

NNaattaa ll ii jjaaVVuukkoovviićć MMii llaannaaGGrr iivviićć

Page 57: Eho školski list Gimnazije Kotor

Maturanti

OOddjjee ll jjeennjjee IIVVee -- 22001122//22001133 ..

SSnneežžaannaaKKrraa ll jjeevviićć

IIvvaann LLuuččeevv

AAnnttoonniiooMMii llooššeevviićć BBoojjaannaaMMrraaččeevv iićć SSaašškkaaOOppsseenniiccaa MMaajjaaPPeett rroovviićć

MMaarr tt iinnPPooppoovviiććNNiikkoollaaPPrraavv ii lloovviićć MMaarr ii jjaaRRaaddoonnjj iićć

NNiikkoollaaRRaaddooššeevv iićć

IIvvaannaaSSaammaarrddžžiićć MMii ll iiccaaSSjjeekk llooććaa MMii llooššUUssaannoovviićć

AAlleekkssaaMMii jjaannoovviićć MMaajjaaMMii lloovviićć

AAlleekkssaannddrraaTTrr iivviićć

Page 58: Eho školski list Gimnazije Kotor

Maturanti

OOddjjee ll jjeennjjee IIVVmm -- 22001122//22001133 ..

PPeett rraannkkaaAArrssoovvaa MMaatteeaa BBaarr iićć

KKrr iiss tt iinnaaVVuukkččeevviićć LLjjuubbiiccaaDDaarrmmaannoovv iićć NNaađđaa ĐĐiikkaannoovv iićć

BBii ll jjaannaaĐĐuukkaannoovviićć

ĐĐuurraannoovv iićć VVaass ii ll ii jjaa

KKrr iisstt iinnaaKKnneežžeevv iićć

SSaannjjaaKKoozzuull iićć

KKrr iisstt iinnaaKKrr iivvookkaappiićć

DDrraaggaannaaMMii lloovv iićć

KKrr iiss tt iinnaaOOddžžaa

AAnnaa OOddžžiićć IIvvaannaaPPaavvlleežžaa

MMaarr ii jjaaVVuujjoovviiććIIvvaannaaVVuukkssaannoovv iićć

Page 59: Eho školski list Gimnazije Kotor

Maturanti

OOddjjee ll jjeennjjee IIVVmm -- 22001122//22001133 ..

SSaannddrraaPPeerraašš IIvvaannaaRRaaddoovvaannoovviićć

ŠŠttee ff iiccaaBBoožžiinnoovv iićć

FFiikkrree ttaaAAddrroovviićć

MMaajjaa NNiikkooll iićć JJeelleennaaNNiikkooll iićć

AAnnaaKKaaššććeellaann

SSaannddrraaTToommiiččiićć TTeeooddoorraaCCvveett iićć

OOddjjee ll jjeennjj sskkee ss ttaarrjj eešš iinnee22001122//22001133 ..

Page 60: Eho školski list Gimnazije Kotor

Sjeti se:Sjeti se:

„ Nema istina tako udaljenih do kojih se„ Nema istina tako udaljenih do kojih sena kraju krajeva ne bi doprlo, niti takona kraju krajeva ne bi doprlo, niti tako

skrivenih koje se ne bi otvorile. “skrivenih koje se ne bi otvorile. “

„ Penjući se na planinu istine, nikad se„ Penjući se na planinu istine, nikad sene penjete uzalud; ako danas nistene penjete uzalud; ako danas niste

dostigli višu tačku vi ste trenirali svojudostigli višu tačku vi ste trenirali svojusnagu, tako da ćete sjutra moći da sesnagu, tako da ćete sjutra moći da se

popnete više.“popnete više.“

„ Ne može se reći onoliko mudrosti,„ Ne može se reći onoliko mudrosti,koliko se može reći gluposti.“koliko se može reći gluposti.“

„Istina nas neće obogatiti, ali nas može„Istina nas neće obogatiti, ali nas možeosloboditi.“osloboditi.“