drolc, franc - slovenski jezik - udžbenik za Škole (1970)

Download Drolc, Franc - Slovenski Jezik - Udžbenik Za Škole (1970)

Post on 14-Oct-2015

345 views

Category:

Documents

241 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • SLOVENSKI JEZIK UDZBENIK ZA KOLE S HRVATSKOSRPSKIMNASTAVNIM JEZIKOM

    Sastavio

    FRANC DROLC

    Da ZAGREB 1970

  • Urednik

    BRANKO BRAJENOVIC

    Struni recenzenti

    Dr STJEPKO TEZAK J02E SEVER

    Struni konzultant :ta hrvatkosrpski jezik

    JOSIP SILIC

    Lektor VLADIMIR STROJNY

    Opremio BOJAN STRANIC

    Za upotrebu u koli odobrio Republiki seiu.. tarijat za prosvjetu, kulturu 1 fiziku kulturu SRH rjeenjem br. 483/2-1970. od 26. II 1970.

    IZDANJE KOLSKE KN.TIGEc, ZAGREB, MASARYKOVA 28 TISAK oOGN.TEN PRICA, ZAGREB, SAVSKA 31

  • UVODNA NAPOMENA

    Udbenik slovenskog jezika namijenjen je uenicima kola s hrvatskosrpskim materinskim jezikom. Nastavni programi kola pa i moderni ritam ivota u naoj zajednici uzrok su sve veoj potrebi .za upoznavanjem jezika, naina ivota i kulture bratskoga slovenskog naroda.

    Ovaj udbenik mogao bi biti skromni korak u tom upoznavanju. Dakako, on ne slui detaljnom uenju gramatike slovenskog jezika. Njime e u6enici u kratkom teaju stei osnovno znanje iz podruja glasova, oblika i reenica slovenskog jezika.

    Udbenik se morao ograniiti u opsegu grae.Cak i vie. Slovenski jezik od svih slavenskih jezika najblii je hrvatskosrpskome, osobito njegovoj zapadnoj varijanti. pa [Su se zbog toga mogle mimoii mnoge podudarnosti u strukturi dvaju naih jezika. U ovom teaju nije bitno traenje razlika izmeu dvaju jezika, ali on ipak poinje Od poetka1C, od toga kako. treba. valjano proitati napisanu slovensku rije. kako tvoriti osnovne oblike i reenice.

    Slijedei lekcije, od kojih svaka govori o odreenom podruju naeg ivota -npr. o sportu ili bolesti - uenici e postupno izgraivati znanje steeno u prethodnim lekcijama.

    Lekcije od pete dalje sastaje se od etiri dijela. U prvom dijelu lekcije pratimo troje mladih ljudi u razliitim ivotnim situacijama, u drugom upoznajemo novu gramatiku grau, 'trei dio ine ,vjebe. U njih je ugraen i etvrti dio lekcije. Taj dio tematski proiruje obraivano podruje ivota odlomcima iz slovenske knjievnosti, lancima iz novina i sl. te tako izgrauje fond rijei i frazeologije koja je na.juestalija.

    Na kraju udbenika nalap se slovensko-hrvatskosrpski rjenik.F.D.

    3

  • slovenski jezik

    sloveniii!ina slovansld

    I . lekcija

    Jezik koji poinjete uiti i s kojim vas upoznaje ovaj udbenik zove se slovenski jezik ili slovenina. Njime se slue Slovenci u SR Sloveniji i graninim predjelima susjedne Austrije i Itali]e. On pripada junoslavenskoj skupini jezika - Slovenci kau junoslovanski - a granii prema zapadu s talijanskim i prema sjeveru s njemakim. Istoni mu je susjed hrvatskosrpski. Upravo zapadnj varijanti hrvatskosrpskoga jezia slovenski je najsrodniji u svojoj gramatikoj strukturi.

    Uimo, dakako, knjievni slovenski jezik, a ne dijalekt ili razgovorni jezik; jezik, dakle, kakav moete uti na radiju ili televiziji, kakav nalazite u slovenskim knjigama - priblino onaj tip jezika koji moete uti od obrazovanih Slovenaca iz Ljubljane, glavnog grada Slovenije 'te kulturnog i upravnog sredita Slovenaca.

    Za ilustraciju proitajte paljivo razgovor na slovenskom jeziku izmeu djevojice \Barbke i njezine bake u anegdoti o nosu i jeziku. Uvjerit ete se da ve sada, na poetku, moete ipak neto razumjeti:

    BaTbka ;e imela dve oesi, dve uesi, dve Toki, dve nogi - toda samo en ;ezik in tui nos ;e bil samo eden.

    VpTalala ;e babico: Babica, pove; mi, zaka; imam vse po dvo;e, le ;ezik in nos ne?

    Babica ;e odgovorila: Zato, dTaga vnuica, da bi boZ;e videla, bol;e ula, ve delala in ve hodila, toda man; bTbl;ala in man; vtikala svoj nos, kamoT ni potTebno.

    Vidite da ste i vi razumjeli zato iBarbka ima dva oka, dva uha, dvije ruke i noge, a samo jedan nos i jezik. Uvjerili ste se u srodnost slovenskog s hrvatskosrpskim jezikom, ali ve u ovom kratkom tekstu mogli ste primijetiti i neke zanimljive jezine pojave, koje emo sada polagano i redom upoznavati.

    5

  • 2. lekcija

    abeceda

    11&1Doglaanikl

    6

    Slovenci piu - kao to ste zapazili - latinicom i svoj glasovni sustav biljee ovim znakovima:

    a, b, c, , d, e, f, g, h, i, j, k, l, m, n, o, p, r, s, , t, u, v, z, .Slovenska abeceda ima 25 znakova, 5 manje nego

    hrvatskosrpska. Primijetili ste takoer da u njoj nema slova , , d, lj i nj.

    Ipak, glasova u slovenskom jeziku ima vie od 25, takci da gotovo jedna treina glasova nema svoj znak.

    Prije nego to ponemo govoriti o slovenskim samoglasnicima proitajte kako je zasluni propagator slovenske knjievnosti u Hrvatskoj Tone Potokar preveo na hrvatskosrpski jezik crticu Ivana Cankara Go-spodin kapetan:

    . Bilo je pro hladno jesenje jutro, magle su se vukle dolinom i plazile uza strme padine brda, dok se na bilima, obasjanim tracima rane zore, bijelio prvi snijeg, to je pao u noi. Nebo je bilo vedro; jo se sjealo pononog snijega i hladnih jutarnjih zvijezda, mada je oekivalo izlazak sunca.

    Jo jednom isti odlomak, ovaj put u originalu: Hladno jesenska jutro je bilo, megle so se vlaile

    po dolini in se plazile ob strmih rebTih gora. Na vrhovih se je v arkih zgodnje zarje belil prvi sneg, ki je bil zapadel ponoi. Nebo je bilo jasno. Se se je spominjalo na polnoni sneg in na mrzle jutranje zvezde, ali e je akalo sonca.

    Slovenske samoglasnike biljeimo znakovima a, e, i, o, u. Da bismo tim znakovima mogli prikazati sve vokale, u ovom emo udbeniku upotrijebiti sustav dodatnih grafikih znakova iznad slova. Oni se u tekstovima na slovenskom jeziku - osim u udbenicima, rjenicima i sl. - ne biljee. Njima emo ujedno oznaavati i akcenatsko mjesto u rijei. Koji su ti dodatni znakovi, moete vidjeti u rijeima jesenska, megle, ponoi. Njima se oznaavaju:

  • ostrivec krativec streica

    kratki i dugi

    zatvoreni otvoreni

    e-+-i, 6-+-U

    eni :ni

    g6li: gOU

    polglaanik

    smrt , pes-[pas] pes, p6s, pes megia

    )MlS - psa

    dugi (i dugi zatvoreni} vokali npr. 4, i, u (e, 6);"" kratki vokali

    . ' npr.' d, i; u,a, e, o; npr. e, . " dugi otvoreni vokali

    Sada ve moemo vokale, duge i kratke

    prikazati slovenske naglaene

    i primjerima shemom i u e 6

    i ' pili pUli sit krUh

    '

    3 peu p6lji kmet bilo o plji poli pes

    a pali brat Iz svoga jezika pomajete kratke i duge samoglas

    nike, pa ete lako izgovarati i takve slovenske glasove: pili - sit, peli - kmet, p61ji - bilo itd.

    Da bi izgovor slovenskoga knjievnog jezika bio dobar, veoma je vdno poznavati karakteristine zatvorene i otvorene vokale e i o. To je novost koju treba po-blie upomati.

    Zatvoreni samoglasnici artikuliraju se s ulim otvorom usana, a otvoreni sa irim otvorom. e, 6 - jezik je uzdignut vie prema nepcu, pribliava

    se poloaju za izgovor i odnosno u (e-+- i, 6-+- u};e, - jezik je oputen, pribliava se poloaju za izgo

    vor samoglsnika a (. 6-+- a}.Izgovorite samostalno e, 6, pa e, . Jo jednom: e, e

    - ee. Za poetak nastojte da barem ne budu jednaki. Vjebajte se i na primjerima:

    eni se meni pili sela ela eni se meni pelji sela ela g6Zi m6li v61i v6lja gli mli voli volja

    Iz svoga jezika ne pomajete ni posebni slovenski samoglasnik, tzv. poluglas. U shemi kratkih naglaenihsamoglasnika oznaen je sa aA a u pismu ga biljeimo sa e. Poluglas se u slovenskom jeziku nalazi na mjestima gdje u hrvatskosrpskom stoji nepostojano a.

    Izgovaramo ga s malo razmaknutim usnama i lako uzdignutom sredinom jezika. To je mutan glas izmeu e i a; donekle ga moete izdvojiti iz vokalnog r u rijeimatipa smrt. '

    Dakle: hrs. smit, slov. sm+t, vft - ves, pes izg. [vas],[pas]. Ne smijete izgovarati ni e ni a, jer npr. slovensko pes, pcis i pes tri i;u razliite rijei.

    Poluglas moe stajati i u nenaglaenom slogu (megla), a u zavilnim padeima - kao i nepostojano a -

    . ispada.

    7

  • 3.

    bilo zvezde polnoni

    soglasnild

    sonanti zvenei nezvenei

    [l'], [n'] p6lj [p61']

    [lj] [nj] p6lje [p61je]

    [dz] [d]

    [kodzbek]

    lekcija

    bilabialni v

    8

    Tako ste upoznali samoglasnike. Da biste se uvjerili u svoj valjan izgovor, proitajte joo jednom akcentuirani zavretak odlomka iz Cankarove crtice kojoj je originalni naslov Gospod stotnik.

    Nebo je bilo jasno. Se se je spominjalo na polnoni sneg in na mrzle jutr6.nje zvezde, ali e je akalo sonca.

    Meutim, za valjano itanje slovenskog teksta morate upoznati i ostale glasove.

    Ni svi suglasnici slovenskog jezika nemaju svoj znak. m, n, r, _ l, j, v, l', n' s o n a n t ib, d, g, z, , (dz], (d], [y], (Y,] Z V U n ip, t, k, s, , c, , h, f b e z v u n i suglasnici

    Mnogi su suglasnici jednaki onima u vaem jeziku. Neke emo razlike ipak morati ipodrobnije obraditi.

    Slovenski [I'] i [n'] samo su palatalizirani i nisu identini hrvatskosrpskim palatalima lj, nj. Suglasniki skupovi l + j ten+ j na kraju rijei ili sloga daju [l'] i [n'], dok u poloaju ispred vokala izgovaramo dva suglasnika l + j te n + j; npr. g. mn. p6lj, .sanj izg. [pol'] [san'] -dok p6lje, sanje izg.: [polje], [sanje].

    Glasovi [dz], [d], [r] takoer nemaju svoj znak u abecedi. Javljaju se samo u posebnim pozicijama, kad se bezvuni c, , h zbog asimilacije mijenjaju u svoj zvuni par. Npr. K6cbek [k6dzbek], enciba (enadba], h gospodu [ygosp6du].

    Od suglasnikih glasova koje ne poznajete najvanije je upoznati tzv. dvousneni [y.]. Za razliku od zubnousnenog v taj se glas artikulira uz sudjelovanje obiju usana. Usne i jezik imaju poloaj kao za izgovor vokala u, ali u tom poloaju ostaju neuporedivo krae. U abecedi ne postoji znak za ovaj glas, a biljeimo ga slovima V ili l.

  • V

    [v6da]

    [siy] [siykast]

    [predusem]

    I [lepJ, [lipaJ

    [bey], [vovkJ [p6l'ski]

    pravopis

    gosp(>d [gosp(

Recommended

View more >