Download - ZAVRŠNI RAD - repozitorij.fsb.hrrepozitorij.fsb.hr/1982/1/20_09_2012_Zavrsni_rad.pdf · navoja, obrada laserom, obrada plazmom, rezanje vodenim mlazom, obrada elektroerozijom, mjesno

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

ZAVRNI RAD

Igor Bari

Zagreb, 2012.

SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE

ZAVRNI RAD

Voditelj rada: dr.sc. Mladen ercer, profesor Igor Bari

Zagreb, 2012.

Izjavljujem da sam ovaj rad izradio samostalno, sluei se steenim znanjem i

navedenom literaturom.

Zahvala:

Zahvaljujem voditelju rada, dr. sc. Mladenu erceru na

razumijevanju, korisnim savjetima i usmjeravanju pri

izradi rada.

Takoer se zahvaljujem ostalim kolegama koji su na

bilo koji nain pomogli u izradi.

Posebno zahvaljujem svojoj obitelji na podrci i

strpljenju tijekom cijelog mog kolovanja.

5

SAETAK

U radu su opisana svojstva polimernih materijala i utjecaj svojstava na njihovu obradljivost.

Zatim su obraena svojstva alata za obradu polimera odvajanjem estica te problemi

vezani uz elastini povrat i zagrijavanje alata. Na posljetku su opisane vrste obrade,

geometrija alata i reimi rada tijekom obrade.

6

Kljune rijei: polimerni materijali, obrada odvajanjem estica, elastini povrat, toplinska

provodnost, brzina obrade, posmak, prednji kut alata, stranji kut alata, zranost, hlaenje

alata, tokarenje, glodanje, buenje, razvrtavanje, piljenje, narezivanje navoja, urezivanje

navoja, obrada laserom, obrada plazmom, rezanje vodenim mlazom, obrada

elektroerozijom, mjesno taljenje, zavrna obrada.

Popis tablica

Tablica 2.1. Prednosti i nedostaci polimernih materijala u odnosu na druge konstrukcijske

materijale[11] ............................................................................................... 17

Tablica 4.1. Reimi rada prilikom tokarenja polimernih materijala [3] ................................. 23

Tablica 4.2. Reimi rada prilikom eonog glodanja [3] ....................................................... 25

Tablica 4.3. Reimi rada prilikom buenja [3] ..................................................................... 27

Tablica 4.4. Nominalni promjer provrta [3] .......................................................................... 27

Tablica 4.5. Reimi rada prilikom razvrtavanja [3] .............................................................. 28

Tablica 4.6. Posmaci prilikom razvrtavanja [3] .................................................................... 28

Tablica 4.7. Reimi rada prilikom piljenja krunom pilom [3] .............................................. 30

Tablica 4.8. Modificiranje svojstava materijala obradom plazmom i mogunost njihove

primjene[12] ................................................................................................. 33

7

Popis slika

Slika 4.1. Geometrija alata za tokarenje [2] ........................................................................ 22

Slika 4.2. Geometrija alata za glodanje [2] ......................................................................... 24

Slika 4.3. Geometrija alata za buenje [2] .......................................................................... 26

Slika 4.4. Geometrija alata krune pile za rezanje polimernih obradaka [2] ....................... 29

Slika 4.5. Geometrija alata ravne pile za rezanje polimernih obradaka [2] ......................... 31

8

Popis kratica:

PE polietilen

PP - polipropilen

PVC - poli(vinil-klorid)

PS polistiren

PET - poli(etilen-terftalat)

PA 6 i PA66 poliamidi

POM - poli(oksi-metilen)

PBT - poli(butilen-tereftalat)

PTFE - poli(tetrafluoretilen) (teflon)

PMMA - poli(metil-metakrilat) (pleksiglas)

PC - polikarbonat

PF - fenol-formaldehidne smole

MF - melamin- formaldehidne smole

UP - nezasieni poliesteri

EP - epoksidne smole

PUR - poliuretan

ABS - akrilnitril/butadien/stiren

CA - celulozni acetat

NR - prirodni kauuk

PA - poliamid (najlon)

PI - poliimid

TPUR - poliuretan (elastoplastomerni)

PB polibutadien

9

Popis oznaka s mjernim jedinicama:

- gustoa [kg/ ]

- toplinska vodljivost [W/(mK)]

E - modul elastinosti [N/ ]

- stranji kut []

- prednji kut []

- kut zavojnice []

kut poprene otrice []

- vrni kut []

brzina rezanja [m/min]

posmina brzina [m/min]

f - posmak [mm/o]

vrstoa [N/ ]

- posmak po zubu [mm]

b irina glavne otrice [mm]

d promjer svrdla, promjer krune pile [mm]

- irina fasete [mm]

t razmak zuba alata [mm]

vlana vrstoa [N/ ]

trajna dinamika vrstoa materijala [N/ ]

- granica teenja [N/ ]

10

SADRAJ

1.UVOD .............................................................................................................................. 11

2. SVOJSTVA POLIMERNIH MATERIJALA....................................................................... 12

2.1. Utjecaj svojstava polimernih materijala na njihovu obradljivost .................................. 15

2.2. Prednosti i nedostaci polimernih materijala u odnosu na druge konstrukcijske

materijale .................................................................................................................... 17

3. OBRADA POLIMERA ODVAJANJEM ESTICA ........................................................... 18

3.1. Znaajne upute pri obradi polimernih materijala odvajanjem estica .......................... 19

3.2. Svojstva alata za obradu polimera odvajanjem estica .............................................. 19

3.3. Problemi zagrijavanja pri obradi polimernih materijala odvajanjem estica ................ 20

3.3.1. Osnovne mjere opreza za spreavanje prekomjernog zagrijavanja alata u

podruju obrade ................................................................................................... 21

3.3.2. Hlaenje alata ....................................................................................................... 21

4. POPIS OBRADA ODVAJANJEM ESTICA ................................................................... 22

4.1. Tokarenje .................................................................................................................... 22

4.2. Glodanje ..................................................................................................................... 24

4.3. Buenje ....................................................................................................................... 26

4.4. Razvrtavanje ............................................................................................................... 27

4.5. Piljenje ........................................................................................................................ 28

4.5.1. Piljenje krunom pilom .......................................................................................... 29

4.5.2. Piljenje ravnom pilom ............................................................................................ 31

4.6. Narezivanje navoja ..................................................................................................... 31

4.7. Urezivanje navoja ....................................................................................................... 31

4.8. Obrada laserom .......................................................................................................... 32

4.9. Obrada plazmom ........................................................................................................ 32

4.10. Ostale obrade ............................................................................................................ 33

4.11. Zavrne obrade ......................................................................................................... 34

5. ZAKLJUAK ................................................................................................................... 35

6. LITERATURA ................................................................................................................. 37

11

1.UVOD

Oblikovanje polimernih materijala uglavnom se postie postupkom kalupljenja, pa se esto

traeni konaan oblik postie bez potrebe za naknadnom obradom. Meutim, i kod

kalupljenja esto je potrebno ukloniti srh obradom odvajanjem estica. Postupci

proizvodnje polimernih materijala slini su postupcima proizvodnje metalnih materijala i

najee su samo prilagoeni posebnostima polimera. [1]

Injekcijsko preanje je najvaniji cikliki postupak preradbe polimera, a tvorevina nainjena

tim postupkom esto nije uporabljiva bez daljnje obrade. [2] Takoer, u posebnim

sluajevima poput izrade prototipova i pri popravku polimernih dijelova potrebno je vriti

obradu odvajanjem estica. [3]

12

2. SVOJSTVA POLIMERNIH MATERIJALA

Prema uobiajenoj definiciji polimeri su visokomolekulni spojevi sastavljeni od velikog broja

atomskih skupina povezanih kemijskim (kovalentnim) vezama. Ponavljane atomske

skupine tvore konstitucijske ili strukturne jedinice. Preciznija definicija je: polimeri su

kondenzirani sustavi makromolekula, to znai da postoje u vrstom i kapljevitom stanju, i

ne mogu postojati u plinovitom agregatnom stanju. Sustav znai da polimer ine strukturni

elementi (makromolekule ili polimerne molekule) koji su u interakciji. Drugim rijeima, svaki

strukturni element ima relativno visoki stupanj individualnosti (moe se jednoznano uoiti

u odnosu na ostale strukturne elemente) ali postoji i djelovanje strukturnih elemenata

jednih na druge. Makromolekula nije naprosto molekula s velikim brojem atoma, nego

molekula u kojoj je veliki broj atoma organiziran tako da je ona sastavljena od velikog broja

strukturnih jedinica koje se ponavljaju a nazivaju se ponavljane jedinice ili meri. Broj tipova

ponavljanih jedinica u jednoj makromolekuli je malen, najee samo jedan ili dva.

Homomeri su makromolekule sastavljene samo od jedne vrste monomera, a kopolimeri su

makromolekule nastale povezivanjem razliitih monomera. [4] Polimeri se dobivaju

reakcijama polimerizacije kojima se veliki broj relativno jednostavnih ponavljanih jedinica,

mera, povezuje u makromolekulu-polimer. [5]

Mnogobrojni predstavnici polimera nalaze se u prirodi, primjerice celuloza, lignin, krob,

bjelanevine, kauuk, dok se danas proizvodi na stotine sintetskih polimera. To su

tvorevine novijeg datuma ija se iroka primjena razvija od ezdesetih godina dvadesetoga

stoljea. [4]

Tehniki uporabivi polimerni materijali su polimeri sa dodacima. Dodaci istim polimerima

su sljedei:

1. reakcijske tvari - pjenila, dodaci za smanjenje gorivosti,

2. dodaci za poboljanje preradljivosti - maziva, odvajala, punila, toplinski stabilizatori,

regulatori viskoznosti, tiksotropni dodaci,

3. modifikatori mehanikih svojstava - omekavala, dodaci za povienje ilavosti,

punila, prijanjala, ojaala,

13

4. modifikatori povrinskih svojstava - regulatori adhezivnosti, vanjska maziva,

antistatici, dodaci za smanjenje sljubljivanja, dodaci za smanjenje neravnina na

povrini,

5. modifikatori optikih svojstava - bojila, pigmenti,

6. dodaci za poboljanje postojanosti - svjetlosni stabilizatori (UV), antioksidansi,

antistatici, biocidi,

7. ostalo - miris, dezodoransi. [6]

Podjela tehnikih polimera:

A) Prema porijeklu:

prirodni oplemenjeni (kauuk, celuloza)

sintetski

B) Prema reakcijskom mehanizmu nastajanja (reakciji polimerizacije):

lanani

stupnjeviti

C) Prema vrsti veza izmeu makromolekula i ponaanju pri zagrijavanju:

plastomeri (linearne ili granate makromolekule, npr. polietilen visoke gustoe)

elastomeri (rahlo umreene makromolekule, npr. vulkanizirani kauuk)

duromeri (potpuno (prostorno) umreene makromolekule, npr. fenol-

formaldehidna smola)

elastoplastomeri,

D) Prema vrsti ponavljanih jedinica:

o homopolimeri (jedna vrsta ponavljanih jedinica)

o kopolimeri (dvije ili vie vrste ponavljanih jedinica) [5]

Pod svojstvom materijala misli se na reakciju ili promjenu stanja materijala izazvanom

djelovanjem raznih (unutarnjih ili vanjskih) imbenika. Pod znaajkama (karakteristikama)

materijala misli se na sva bitna i mjerljiva tj. brojano iskazljiva svojstva odreena

dogovornim i/ili normiranim metodama ispitivanja.

Svojstva polimernih materijala dijele se na:

1. unutarnja (intrinzika, stvarna, prava) svojstva,

14

2. procesna (proizvodnja, transport i skladitenje, obrada i dorada),

3. svojstva proizvoda (performanse).

Svojstva se dijele na :

1. svojstva tvari neovisna o obliku i dimenzijama izratka (modul elastinosti E, modul

sminosti G, Poissonov omjer , gustoa , te toplinska, elektrina, optika i

akustika svojstva),

2. svojstva poluproizvoda (samo nekoliko stupnjeva prerade i obrade- ipke, limovi,

profili),

3. svojstva gotovog proizvoda - promjena sastava, strukture usljed konanog

oblikovanja i primjene. [6]

Svojstva plastomera:

Plastomeri su najzastupljenija skupina polimera (ine oko 90% ukupne proizvodnje).

Karakterizira ih relativno visoka vrstoa. Najraireniji predstavnici po opsegu proizvodnje i

primjeni su polietilen (PE), polipropilen (PP), poli(vinil-klorid) (PVC), polistiren (PS),

poli(etilen-terftalat) (PET). Relativno su niske cijene i imaju zadovoljavajua mehanika

svojstva. Najznaajniji konstrukcijski plastomeri su poliamidi (PA 6 i PA66), poli(oksi-

metilen) (POM) ( ili poliacetal), poli(butilen-tereftalat) (PBT), poli(tetrafluoretilen) (PTFE),

poli(metil-metakrilat) (PMMA) i polikarbonat (PC). Karakteriziraju ih znatno bolja mehanika

svojstva vana za konstrukcijsku primjenu ali i via cijena.

Svojstva duromera:

Duromeri su netopljivi, netaljivi i ne mogu bubriti. Zagrijavanjem na visoke temperature

duromeri se ne tale, ve se kemijski razgrauju. Naznaajniji predstavnici duromera su:

a) fenol-formaldehidne smole (PF) kuita, elektroizolacijski elementi,

b) melamin- formaldehidne smole (MF) kuita, elektroinstalacije

c) nezasieni poliesteri (UP) konstrukcijski elementi, dijelovi autokaroserija (npr.

Smart, trupovi plovila)

d) epoksidne smole (EP) cijevi, djelovi elektroinstalacija, polimerni beton, prototipovi

proizvoda

e) poliuretan (PUR) izolacijski elementi, djelovi autokaroserija

15

Polazne tvari polimernih materijala utjeu na nisku gustou, a struktura na veliko toplinsko

istezanje, kemijsku postojanost, malu toplinsku vodljivost i elektrinu izolaciju. Ovisno o

strukturi makromolekula, vrsti dodataka te mjeanju razliitih polimera mogue je postii

razliita svojstva materijala od mekog i elastinog do tvrdog i krhkog. [6]

Kompoziti su materijali proizvedeni umjetnim spajanjem dva ili vie razliita materijala sa

ciljem dobivanja svojstava koja ne posjeduju niti jedan od njih sam za sebe. Sastoje se od:

a) matrice ili osnovnog materijala (metal MMC, keramika CMC, polimer PMC) i

b) ojaala ili punila (u obliku: vlakana, viskera, estica, slojeva - laminati).

Polimeri spadaju u vane tehnike materijale. U odnosu na metale su laki, imaju dobra

elektrina i toplinska izolacijska svostva i otporni su na koroziju. Mnogobrojni su i

raznovrsni. U posljednje vrijeme iri se primjena polimernih smjesa i kompozita. [7]

2.1. Utjecaj svojstava polimernih materijala na njihovu obradljivost

Izlaz iz procesa praoblikovanja ili preoblikovanja je tvorevina definiranog geometrijskog

oblika i propisanih svojstava. Takvom otpresku potrebno je esto pustupcima odvajanja

otkloniti srh, zavariti ga ili zalijepiti, ili oplemeniti povrinu npr. kromiranjem. [8]

Na svojstva polimera posebno izraeno utjee temperatura. Polimeri su loi vodii topline,

na ta svakako treba obratiti panju pri obradi odvajanjem estica. Glavni problem kod

obrade polimernih materijala odvajajnjem estica je poveanje temperature uslijed trenja,

to smanjuje obradljivost. Prekomjernim zagrijavanjem alata odnosno polimera, moe doi

do naruavanja kvalitete polimera kao i njegovog taljenja. Posljedica toga je loa kvaliteta

obraene povrine, mogunost zapinjanja alata te mogunost cijepanja polimera odnosno

nastajanja puknua. Vrlo je vano sprijeiti zagrijavanje alata odnosno proizvoda do toke

gdje mekanje i taljenje polimera postaju znaajni. Postoje specijalno izraeni alati za

eliminiranje problema sa zagrijavanjem, tj. njegovim smanjenjem. Openito visoka toka

talita, kontinuirano podmazivanje, te visoka tvrdoa i krutost su faktori koji poveavaju

obradljivost. [3]

16

Dio plastomera je elastian i stoga su dovoljno ilavi da budu obradljivi pri velikim brzinama

rezanja. Meutim, postoje i polimerni materijali kao akrili, polistireni, polikarbonati i veina

duromera koji su tvrdi i krhki, te zahtjevaju posebnu panju prilikom obrade da bi izbjegli ili

minimalizirali otkrhnua i lomove. Otre rezne otrice su posebno bitne kod ovakvih

materijala i ponekad je potrebno predgrijati obradak prije obrade kako bi se smanjila

mogunost loma. [3]

Sljedei zahtjev je tijekom obrade brzo i uestalo otklanjati ostatke taline (swarf). Ostaci

taline i kod plastomera i kod duromera vrlo brzo postanu gumasti pri zagrijavanju, pa

prilikom obrade mogu dovesti do zapinjanja alata ili do naruavanja kvalitete povrine

obratka. [3]

Ostala unutarnja svojstva polimernih materijala takoer moraju biti razmotrena prije i

tijekom same obrade. Na primjer, obrada plastomera do uskih tolerancija je vrlo teka radi

elastinog povrata materijala nakon zavretka obrade. [3] Elastini povrat (energijsko-

entropijska elastinost) je dakle vrlo znaajan pri obradi polimernih materijala i na njega

treba obratiti posebnu pozornost. Javlja se tijekom obrade i nakon njezina zavretka, i o

njemu treba voditi rauna prilikom odabira stranjega kuta alata. irenje sabijenog

materijala prilikom elastinog povrata povisuje trenje izmeu rezne i stranje povrine

obratka, pa dolazi do povienja temperature i pojaanog troenja otrice. Radi elastinog

povrata tijekom obrade poveava se promjer osovine i smanjuje promjer provrta. [8]

Vrsta odvojene estice i njen oblik ovise o materijalu obratka i o materijalu obradbe.

Rastezna vrstoa polimera je 2 do 3 puta nia od pritisne vrstoe. Radi toga je potrebno

alat namjestiti tako da se iskoriste niski modul rasteznosti i niska rastezna vrstoa pri

odvajanju. To se postie velikim prednjim kutom alata, a posljedica je snienje potrebnog

rada rezanja. [8]

Toplinska rastezljivost polimera deset je puta vea u odnosu na metal. Uslijed akumuliranja

topline prilikom obrade dolazi do rastezanja obratka, povienja trenja izmeu alata i

obratka i dopunskog zagrijavanja obratka. Da bi se pri obradi izbjeglo visoko zagrijavanje

alata, koje nepovoljno utjee na svojstva obraivanog materijala (materijal postaje gumast

17

do kapljevit), treba paziti da se pravilno izaberu rezni bridovi, dovoljno velik slobodni kut

alata (izmeu stranje i obradive povrine), da se osigura jednoliko odvoenje estice,

dobro hlaenje alata i mali posmak otrice alata. Pri svakoj obradi bitno je uskladiti

materijal i geometriju alata za rezanje s vrstom polimernog materijala.

Uestalije dodavanje ojaavala i punila osnovnom polimernom materijalu dovodi do

pojaanog troenja otrice alata, to takoer smanjuje obradljivost. Zato alat treba biti

nainjen od tvrdog metala ili s dijamantnim umetkom, kao pri obradi stakla ili kamena. [8]

2.2. Prednosti i nedostaci polimernih materijala u odnosu na druge konstrukcijske materijale

U odnosu na druge konstrukcijske materijale polimeri imaju niz prednosti i nedostataka koji su prikazani u tablici 2.1. Tablica 2.1. Prednosti i nedostaci polimernih materijala u odnosu na druge konstrukcijske

materijale [11]

a

Prednosti Nedostatci

mala gustoa - mali modul elastinosti - E

mala toplinska vodljivost - mala toplinska vodljivost -

deformabilnost pri povienim temperaturama

mala tvrdoa

dobro priguenje vibracija veliki stranji kut

dobra kemijska postojanost utjecaj prerade na svojstva

mali faktori trenja ovisnost svojstava o vanjskim utjecajima

dobra postojanost pri troenju

podlonost starenju

ekonomina serijska izrada proizvoda neekonomina izrade manjeg broja proizvoda

18

3. OBRADA POLIMERA ODVAJANJEM ESTICA

Kao to je ve spomenuto, jedna od mnogih odlika polimernih materijala je da se veinom

mogu izravno oblikovati u konani oblik, bez potrebe za dodatnom obradom. Ipak, postoje

situacije gdje se naknadno podvrgavaju obradi odvajanjem estica. Kada postoji potreba

za obradom odvajanjem estica, oprema i komponente su vrlo sline onima koji se koriste

za obradu drva i mekih metala. Razlika u alatima koritenim za obradu polimernih

materijala potjeu od njihove unutarnje prirode. [3]

Odvajanje se deava na mjestu gdje se susreu obradak i alat (na reznome mjestu).

Obradak i alat se oznauju kao triboloki par. Za ostvarivanje procesa odvajanja potrebno

je relativno gibanje izmeu alata i obratka (glavno gibanje koje daje brzinu rezanja, i

pomono, koje se najee dijeli na posmino i dostavno) . Potrebnu energiju za taj proces

dovodi se tribolokom paru izvana. Najvei dio energije troi se na oblikovanje odvojene

estice i svladavanje trenja. Pritom nastala toplina odvodi se iz tribolokog para s pomou

odvojene estice, rashladnog medija, medija za ispiranje, maziva te zraenjem i

konvekcijom, a dio topline ostaje u alatu i obratku. [8]

Odvajanje estica i sjeenje zbiva se u vrstom stanju. Pod pojmom odvajanje estica

podrazumijevaju se postupci tokarenja, glodanja, buenja, turpijanja, greckanja, blanjanja,

razvrtavanja, pravolinijskog i krunog rezanja, bruenja, poliranja, graviranja te ostali

postupci karakteristini za obradu metala i drva pri kojima se smanjuju poetne izmjere

komada. Ti postupci su u osnovi isti kao kod obrade metala, pa se nee posebno opisivati.

Izuzetak je opis specifinosti alata koritenih pri obradi polimera odvajanjem estica,

detaljnije opisano u poglavlju 3.2.

Postupci odvajanja estica rijetko se koriste za izradbu polimernih tvorevina, to je sluaj u

pojedinanoj proizvodnji (izradi prototipova), te nultih ili manjih serija. Znatno uestalije se

tvorevina nainjena jednim od kontinuiranih ili ciklikih postupaka praoblikovanja i

preoblikovanja podvrgava daljnjoj obradi, i to esto obradi odvajanjem estica radi

uklanjanja srha ili postizanja eljene geometrije.

19

Osim promjene oblika obratka nekim od postupaka odvajanja, pri proizvodnji polimernih

tvorevina esto je potrebno ukloniti srh, preljeve, uljeve itd. Za to su pogodni postupci

bruenja, turpijanja, dorade u bubnju ili samarenja. [8]

3.1. Znaajne upute pri obradi polimernih materijala odvajanjem estica

Vane upute pri obradi polimernih materijala odvajanjem estica su sljedee:

1. Alati za obradu moraju biti odravani vrlo otrima. Standardne rezne ploice sa otrim

reznim kutevima su prihvatljive za kratkotrajnu obradu, a za dugotrajnu obradu preporua

se ploica od volframovog karbida ili dijamantna.

2. Treba paziti na odgovarajuu zranost (razmak) alata. Neprilagoeni kut zranosti alata

moe prouzroiti probleme radi elastine prirode polimernih materijala (elastinog povrata).

3. Mjerenja moraju biti vrena s oprezom radi irenja materijala prilikom zagrijavanja alata

odnosno samog obratka. Dimenzije obratka se mogu mijenjati ak do 24 sata nakon

zavretka obrade.

4. Zagrijavanje obratka treba minimalizirati. Poto kod polimernih materijala nema

provodnosti topline kao kod metala, ukoliko nije kontrolirana tijekom obrade generirana

toplina bi mogla unititi povrinu obratka. [3]

3.2. Svojstva alata za obradu polimera odvajanjem estica

Osnovni oblik alata s reznom otricom je klin. Razlikuje se alat s jednom (noevi), vie

(svrdla, glodala) i mnogo otrica (brusne ploe). Za alate koji slue obradi polimera

karakteristian je veliki prednji kut alata, to snizuje potrebni rad rezanja. Niski modul

rastezljivosti je razlog zato se mora rabiti vrlo otar rezni alat. Razvijena toplina pri obradi

se radi niske toplinske provodnosti polimera odvodi uglavnom u rezni alat ( 99,2-99,8%), a

ostatak se zadrava u povrinskom sloju samog obratka. To dovodi do povienja

temperature na povrini obratka i do snienja obradljivosti. Radi toga postoji potreba za

intenzivnim hlaenjem povrine obratka. Koliina razvijene topline moe se smanjiti i

poliranjem prednje plohe otrice reznog alata. Pri obradi plastomera radne temperature su

do 60C, a kod obrade duromera oko 150C. Prilikom svake obrade bitno je uskladiti

materijal alata i njegovu geometriju s vrstom polimera koji se obrauje. Alat mora biti

20

izraen ili od tvrdog metala ili s dijamantnim umetkom, jer sastojci koji slue kao ojaala ili

punila uzrokuju veliko troenje otrice alata.[8]

3.3. Problemi zagrijavanja pri obradi polimernih materijala odvajanjem estica

Kod veina operacija obrade polimernih materijala odvajanjem estica (tokarenja, bruenja,

piljenja..) dolazi do stvaranja lokalnog zagrijavanja. Uzrok zagrijavanju je mala toplinska

vodljivost polimernih materijala. [3] Primjera radi, toplinska provodnost PVC-a pri 30C je

=0,09 W/(mK) a kod polietilena =0,33 W/(mK). Za usporedbu, toplinska vodljivost elika

pri istoj temperaturi iznosi oko =55 W/(mK), dok za aluminij iznosi =203 W/(mK). [9]

Niska provodnost polimernih materijala uvjetuje vrlo brzu koncentraciju topline na otrici

alata za obradu. [10] Koncentrirana toplina moe dovesti do problema poput zaribavanja

alata, nastajanja puknua na polimernom materijalu, oteenja povrine obratka i drugih

deformacija. U tom sluaju dio nakon obrade ne mora odgovarati traenim dimenzijama,

moe biti estetski izmijenjen i mogu mu se promjeniti fizikalna i elektrina svojstva na tim

mjestima prekomjernog zagrijavanja. Dakle glavna stvar kojoj se mora posvetiti pozornost

tijekom obrade polimernih materijala je sprijeiti da temperatura dosegne toku talita. To

je veliina jedinstvena za svaki polimer i moe se mijenjati i unutar porodice svakog

odreenog polimera, ovisno o koritenim dodacima. [3]

Radi raznolikosti svakog pojedinog polimernog materijala, brzine obrade, posmaci, kutevi

alata i zranosti preporuene u knjigama trebaju se promatrati samo kao upute ili startne

toke, a sam majstor utvruje parametre koji daju optimalne rezultate. [3]

21

3.3.1. Osnovne mjere opreza za spreavanje prekomjernog zagrijavanja alata u podruju obrade

Kako bi se sprijeilo prekomjerno zagrijavanje alata u podruju obrade treba se pridravati

sljedeih uputa:

1. Koristiti samo vrlo otre alate i odravati ih otrima.

2. Osigurati da alat bude u stanju rezanja a ne struganja.

3. Osigurati dovoljno velik slobodni kut izmeu stranje povrine i obradive povrine

alata.

4. Imati pod kontrolom brzinu rezanja i posmak odabrane za obradu.

5. Koristiti male posmake otrice alata.

6. Koristiti rashladne tekuine u sluaju relativno duih obrada. Hlaenje moe biti

vreno zranim mlazom, tekuim rasprivaem na bazi vode i sl.

7. Osigurati jednoliko odvoenje estica (ukoliko je potrebno odvajajui svrdlo ili pilu od

obratka). Preferirati male odvojene estice prilikom tokarenja. Izbjegavati

deformaciju obratka nanoenjem prevelike sile na dio prilikom obrade. Paziti da ne

bi dolo do savijanja ili progiba izbjegavajui dugotrajna naprezanja prilikom

tokarenja, piljenja ili glodanja. [3]

3.3.2. Hlaenje alata

Prvi izbor za hlaenje pri obradi polimernih materijala odvajanjem estica je isti stlaeni

zrak, jer se njime ne zagauje proizvod, te je poboljano odvoenje odvojenih estica. Kod

obrada pri kojima je potrebno bolje hlaenje koristi se voda ili sline razvodnjene tekuine.

Tekuine i ulja koje se koriste pri obradi metala treba izbegavati, jer postoji mogunost

smanjenja kvalitete povrine i potrebe njenog naknadnog ienja. [3] Takoer, hlaenje

tekuinom ne moe se primjeniti kod polimernih materijala s velikom moi apsorpcije vlage,

koja utjee na bubrenje povrine. Vodeno hlaenje preporuuje se pri obradi polikarbonata,

fluornih polimera, istih fenolformaldehidnih smola i celuloida koji je inae jako zapaljiv. [10]

22

4. POPIS OBRADA ODVAJANJEM ESTICA

4.1. Tokarenje

Postupak tokarenja u osnovi je isti kao kod obrade metala. Razlikuju se veliine kutova

alata i brzine obrade. Razlog preciznog tokarenja polimernih materijala je spreavanje

progiba. Preporuaju se mali posmaci kako ne bi dolo do prekomjernog zagrijavanja, te

brzine rezanja do 180 m/min. Prilikom obrade duromera ne treba oekivati glatku zavrnu

obradu. Procedura za obradu duromera slina je obradi mesinga, samo to je troenje

alata puno ekstremnije. Maziva se rijetko koriste, ali zrane mlaznice u zoni obrade mogu

pomoi pri provodnosti topline. Odvojene estice se preporua otkloniti usisnim crijevima u

zoni rezanja. Geometriju alata za tokarenje prikazuje slika 4.1.

Slika 4.1. Geometrija alata za tokarenje [2]:

Figure 1

1 polimerni obradak, brzina rezanja (obratka), stranji kut kut, - prednji kut

23

Reime rada za tokarenje polimernih materijala prikazuje tablica 4.1.

Tablica 4.1. Reimi rada prilikom tokarenja polimernih materijala [3]

b

Ploica od

brzoreznog elika Ploica od tvrdog

metala

Polimer vrstoa Stanje Dubina

reza (mm)

Brzina rezanja (m/min)

Posmak (mm/o)


Posmak (mm/o)

Akrili, acetali, polistiren,

polikarbonat 60-120 Rm

Lijevani, preani ili ektrudirani

1 4 8

120 105 90

0,13 0,20 0,25

185 170 150

0,13 0,25 0,30

ABS, polipropilen,

polietilen, celulozni

acetat

50-120 Rr Lijevani, preani ili ektrudirani

1 4 8

135 120 105

0,13 0,20 0,25

215 200 185

0,13 0,25 0,25

Najloni 78-120 Rr Preani ili ekstrudira

ni

1 4 8

150 135 120

0,13 0,25 0,30

245 215 200

0,13 0,25 0,30

Epoksidi, malamini,

fenoli 100-128 Rm

Lijevani ili preani

1 4 8

150 135 120

0,13 0,25 0,40

245 215 200

0,13 0,25 0,40

Silikoni 15-65 Rm Lijevani ili preani

1 4 8

60 53 46

0,13 0,25 0,40

135 120 105

0,13 0,20 0,25

Poliimid 40-50 Re Preani ili ekstrudira

ni

1 4 8

150 135 120

0,13 0,25 0,40

245 215 215

0,13 0,25 0,40

Poliuretan 55-75 Rm Lijevani 1 4 8

90 76 60

0,13 0,25 0,40

150 135 120

0,13 0,25 0,40

Polibutadien, tiofen

40-100 Rr Lijevani 1 4 8

76 70 53

0,13 0,25 0,40

135 120 105

0,13 0,20 0,25

24

4.2. Glodanje

Geometriju alata za glodanje prikazuje slika 4.2.

Slika 4.2. Geometrija alata za glodanje [2];

Figure 2

1 polimerni obradak, 2 radni stol, brzina posmaka (obratka), brzina rezanja

(glodala), - stranji kut, prednji kut

25

Reime rada za eono glodanje polimernih materijala prikazuje tablica 4.2.

Tablica 4.2. Reimi rada prilikom eonog glodanja [3]

c

Alat od brzoreznog

elika Alat od tvrdog metala

Polimer vrstoa Stanje Dubina

reza (mm)


Posmak po zubu

(mm)


Posmak po zubu

(mm)




1 4 8

120 105 90

0,13 0,20 0,25

200 185 170

0,13 0,18 0,23

ABS, polipropilen,


acetat


1 4 8

135 120 105

0,13 0,20 0,25

230 215 200

0,10 0,18 0,23

Najloni 78-120 Rr Preani ili

ekstrudirani

1 4 8

150 135 120

0,15 0,25 0,36

260 230 215

0,15 0,20 0,25

Epoksidi, malamini,

fenoli 100-128 Rm

Lijevani ili preani

1 4 8

150 135 105

0,15 0,20 0,25

260 230 215

0,10 0,15 0,20


1 4 8

60 53 38

0,13 0,20 0,25

145 130 115

0,10 0,15 0,20

Poliimid 40-50 Re Preani ili

ekstrudirani

1 4 8

150 135 105

0,13 0,20 0,25

260 230 200

0,13 0,20 0,25

Poliuretan 55-75 Rm Lijevani 1 4 8

90 76 60

0,13 0,20 0,25

160 145 130

0,10 0,15 0,20


40-100 Rr Lijevani 1 4 8

76 60 46

0,13 0,20 0,25

145 130 115

0,10 0,15 0,20

26

4.3. Buenje

Ovdje su posebno kritini disipacija topline i odstranjivanje ostataka taline. Povrine svrdla

u dodiru s obratkom, kao i povrine kanala moraju biti visoko polirane i kromirane.

Komercijalno su dostupna svrdla proizvedana specijalno za obradu polimernih materijala,

ali ona nisu nuno pogodna za sve polimerne materijale. Brzine rotacije svrdla se obino

smanjuju poveanjem promjera rupe ili poveanjem njene dubine. Obino su brzine rotacije

vee kod jaih materijala, i kod plastomera i kod duromera. Geometrija alata za buenje

polimernih materijala prikazana je na slici 4.3.

Slika 4.3. Geometrija alata za buenje [2]:

Figure 3

1 stranja povrina, 2 prednja povrina, 3 faseta, b irina glavne otrice, d promjer

svrdla, - irina fasete, stranji kut, - kut zavojnice, prednji kut, kut

poprene otrice, - vrni kut

27

Reime rada uslijed buenja polimernih materijala prikazuje tablica 4.3.

Tablica 4.3. Reimi rada prilikom buenja [3]

d

Polimer vrstoa Stanje Brzina rezanja

(m/min) Posmak

(mm/okretaj)




30-60 A

ABS, polipropilen, polietilen,

celulozni acetat 50-120 Rr


46-76 A


ekstrudirani 30-76 A

Epoksidi, malamini, fenoli

100-128 Rm Lijevani ili preani 30-60 B

Silikoni 15-65 Rm Lijevani ili preani 20-38 B


ekstrudirani 30-60 B

Poliuretan 55-75 Rm Lijevani 30-60 A Polibutadien,

tiofen 40-100 Rr Lijevani 30-60 B

Pri emu posmaci ovise o nominalnom promjeru provrta i prikazani su tablicom 4.4.:

Tablica 4.4. Nominalni promjer provrta [3]

e

Nominalni promjer provrta (mm)

1,5 3 5 12 18 25 35 50

A 0,025 0,050 0,10 0,13 0,15 0,20 0,25 0,30

B 0,025 0,050 0,075 0,10 0,13 0,15 0,20 0,25

4.4. Razvrtavanje

Nakon buenja, razvrtavanje se moe napraviti konvencionalnim alatima, ali takoer

moramo paziti da budu otri. Preporuaju se zavojiti kanali razvrtala i hlaenje vodom.

Reimi rada kod razvrtavanja prikazani su tablicom 4.5.

28

Tablica 4.5. Reimi rada prilikom razvrtavanja [3]

f

Pri emu posmaci ovise o promjeru razvrtala i navedeni su u tablici 4.6.

Tablica 4.6. Posmaci prilikom razvrtavanja [3]

g

Promjer razvrtala

3 mm 6 mm 12 mm 25 mm 35 mm 50 mm

A 0,050 0,050 0,10 0,15 0,20 0,25

B 0,050 0,050 0,075 0,075 0,25 0,25

4.5. Piljenje

Za piljenje polimera obino se koriste krune i trane pile. Preporua se obavezno

hlaenje. Brzine rezanja i posmaci variraju od materijala do materijala. Pile moraju biti

odravane vrlo otrima, posebno kod obrade duromera. Preporuaju se pile od karbida.

Odvojene estice se preporua otkloniti usisnim crijevima u zoni rezanja.

Polimer vrstoa Stanje Brzina rezanja (m/min)

Posmak (mm/okretaj)

Akrili, acetali, polistiren, polikarbonat

60-120 Rm Lijevani, preani ili

ektrudirani 20-40 A

ABS, polipropilen, polietilen, celulozni

acetat 50-120 Rr


30-50 A



Epoksidi, malamini, fenoli

100-128 Rm Lijevani ili preani 20-40 A

Silikoni 15-65 Rm Lijevani ili preani 14-26 A



Poliuretan 55-75 Rm Lijevani 30-50 B

Polibutadien, tiofen 40-100 Rr Lijevani 20-40 A

29

4.5.1. Piljenje krunom pilom

Geometrija alata za piljenje polimera krunom pilom prikazana je slikom 4.4.

Slika 4.4. Geometrija alata krune pile za rezanje polimernih obradaka [2]:

Figure 4

1 polimerni obradak, 2 radni stol, brzina kretanja alata, brzina kretanja

obratka, stranji kut, prednji kut, t razmak zuba alata, d promjer krune pile

30

Reimi rada kod piljenja polimera krunom pilom prikazani su tablicom 4.7.

Tablica 4.7. Reimi rada prilikom piljenja krunom pilom [3]

h

Polimer vrstoa Stanje Promjer

pile (mm) Korak

(mm/zub)


Posmak (mm)


polikarbonat

60-120

Rm


6-80 80-160 160-250 250-400

3-12 10-18 15-20 18-25

90 76 60 46

0,1 0,1 0,15 0,15

ABS, polipropilen,


acetat


6-80 80-160 160-250 250-400

3-12 10-18 15-20 18-25

105 90 67 52

0,1 0,1 0,15 0,15


ekstrudirani

6-80 80-160 160-250 250-400

3-12 10-18 15-20 18-25

105 90 67 52

0,1 0,1 0,15 0,15

Epoksidi, malamini,

fenoli

100-128

Rm Lijevani ili preani

6-80 80-160 160-250 250-400

3-12 10-18 15-20 18-25

105 90 67 52

0,1 0,1 0,15 0,15


6-80 80-160 160-250 250-400

3-12 1018 15-20 18-25

30 24 15 15

0,075 0,075 0,13 0,13


ekstrudirani

6-80 80-160 160-250 250-400

3-12 10-18 15-20 18-25

105 90 67 52

0,1 0,1 0,15 0,15

Poliuretan 55-75 Rm Lijevani

6-80 80-160 160-250 250-400

3-12 10-18 15-20 18-25

60 46 37 30

0,075 0,075

0,1 0,1


40-100 Rr Lijevani

6-80 80-160 160-250 250-400

3-12 10-18 15-20 18-25

46 37 30 24

0,075 0,075 0,13 0,13

31

4.5.2. Piljenje ravnom pilom

Geometrija alata ravne pile za rezanje polimera prikazana je slikom 4.5.

Slika 4.5. Geometrija alata ravne pile za rezanje polimernih obradaka [2]:

Figure 5

1 polimerni obradak, 2 radni stol, brzina posmaka (obratka), brzina rezanja

(pile), - stranji kut, prednji kut, t razmak zuba alata

4.6. Narezivanje navoja

irina obrade navoja treba biti blago poveana, a visina obrade navoja blago smanjena

radi elastinog povrata materijala. To se posebno odnosi na meke plastomere. Navoji

trebaju biti dobro polirani i preporua se kromiranje.

4.7. Urezivanje navoja

Urezivanje navoja je postupak izrade spiralnih utora u postojeoj rupi. Ureznica ulazi

okomito u okruglu rupu odreenim brojem okretaja, te odreenim posmakom, koji mora

odgovarati koraku navoja.

32

4.8. Obrada laserom

Ovaj relativno novi tip obrade je jako praktian za veinu plastomera. Princip na kojemu

radi je trenutno isparavanje materijala sa minimalnom disipacijom topline izvan preciznog

podruja na koje se usmjeravaju zrake. Laserskim zrakama se mogu nainiti rezni utori

irine samo 0,1 mm ili glatko odrezani rubovi. Postupak je posebno pogodan za buenje

vrlo finih provrta ili rupa i za izrezivanje izradaka nepravilnog oblika s pomou numeriki

upravljanih obradnih strojeva. Duromerni materijali pri takvoj izloenosti imaju tendenciju

pougljienja, pa su puno manje pogodni za takvu vrstu obrade. Sa zdravstvenog motrita

postupak je vrlo prihvatljiv.

4.9. Obrada plazmom

Obrada plazmom prua posebno velike mogunosti u podruju modificiranja polimera, koje

se uspjeno koristi kod kompozitnih materijala, zatitnih prevlaka, tehnologiji tankih slojeva

itd. Meutim, polimeri esto ne posjeduju poeljna svojstva (kemijski sastav, hidrofilnost,

kristalnost, hrapavost, provodljivost), pa je potrebno modificirati njihovu povrinu.

Mogunost selektivnog nagrizanja polimera plazmom iskoritena je za poveanje

hrapavosti polimera, promjenu kemijskog sastava povrine, uklanjanja molekula male

relativne molekulne mase koje migriraju prema povrini, oslobaanje zaostalog

povrinskog napona, prouavanje morfologije povrine i ispitivanje unutranje strukture

vlakana. Modificiranje povrine polimera je ogranieno na debljinu od 10 do 30 nm. [12]

Glavne modifikacije svojstava materijala plazmom su prikazane u tablici 4.8.

33

Tablica 4.8. Modificiranje svojstava materijala obradom plazmom i mogunost njihove

primjene [12]

i

Fizikalna, kemijska i morfoloka svojstva

materijala

Svojstva koja se mogu modificirati plazma obradom

Mogunost primjene

Mehanika svojstva Tvrdoa, otpornost na oteenja, hrapavost,

frikcijska svojstva

Prevlake za smanjenje frikcije i troenja prilikom

upotrebe

Prijenos mase Difuzivnost Membrane, zatita od korozije, difuzijske barijere

Granice faza Povrinska energija Poboljanje sposobnosti upijanja za lake spajanje i

bojenje materijala

Kemijska svojstva Sposobnost umreavanja Otpornost na djelovanje otapala

Elektrina svojstva Povrinska otpornost, dielektrina konstanta

Antistatika modifikacija povrine, dielektrini slojevi

za kondenzatore

Optika svojstva Optika apsorpcija, koeficijent refrakcije

Transparentni slojevi i optiki filtri, dekorativne prevlake

4.10. Ostale obrade

Jo jedna u nizu obrada polimernih materijala je rezanje vodenim mlazom. Taj nain

obrade se pokazao kao uspjean na irokom rasponu materijala kao npr. gumi, uretanskoj

pjeni, kompozitima itd., ali se ne postie kvaliteta obradbe kao obradbom dijamantnim

alatom. Radni tlak vodenog mlaza pri obradi je 2500 do 4000 bar. Sa zdravstvenog

motrita postupak je vrlo prihvatljiv. [8]

Postoji i kombinacija rezanja laserskim zraenjem i vodenim mlazom. Tu se radi o

sjedinjavanju laserskog mikromlaza koji dobiva svjetlo od istog lasera (valna duljina 1064

nm) s laminarnim vodenim mlazom promjera 0,1 mm pri tlaku od 20 do 200 bar. Prednost

ovog postupka je hlaenje rezne plohe i efekt odnoenja estica, te velika radna duljina

laserskih zraka voenih vodenim mlazom. [8]

Obrada elektroerozijom, uspjena na metalima, takoer se moe vriti na polimernim

materijalima ako se osigura traena vodljivost.

34

Plastomerni dijelovi mogu se odvajati i mjesnim taljenjem. To se postie odvajajuim

zavarivanjem, s pomou elektrino zagrijanih otrica ili ica. Tim nainom odvajanja

nastaju glatke odrezne plohe. Posebno je znaajan postupak rezanja uarenom icom za

odvajanje i modeliranje polistirenskih ili poliuretanskih pjenastih blokova. [8]

4.11. Zavrne obrade

Nakon obrada odvajanjem estica, dijelovi mogu zahtijevati bruenje, poliranje i/ili

pjeskarenje da bi dobili potrebnu kvalitetu povrine. Navedene operacije tee je izvoditi na

mekim plastomerima, dok kod zavrne obrade plastomera s veom vrstoom (stirena,

polikarbonata) kao i veine duromera nema problema. Pri bruenju se preporua uporaba

usisnih crijeva za odvoenje praine odnosno odvojenih estica, iako se esto zona obrade

hladi vodom radi minimiziranja topline i praine te radi postizanja bolje kvalitete povrine.

[13]

35

5. ZAKLJUAK

Pri razmatranju obrade polimernih materijala odvajanjem estica vano je sljedee:

svaki polimerni materijal je drukiji.

polimerni materijali pri zagrijavanju se ire.

polimerni materijali pod velikim naprezanjima e se iskriviti pri zagrijavanju.

alati upotrebljavani za obradu metala odvajanjem estica esto se ne pokau

pogodnima za obradu polimernih materijala.

Pri obradi polimernih materijala posebnu pozornost treba obratiti na elastini povrat. Javlja

se tijekom obrade i nakon njezina zavretka, i o njemu treba voditi rauna prilikom odabira

stranjega kuta alata. irenje sabijenog materijala prilikom elastinog povrata povisuje

trenje izmeu rezne i stranje povrine obratka, pa dolazi do povienja temperature i

pojaanog troenja otrice.

Sljedei vrlo vaan faktor pri obradi odvajanjem estica na koji se treba obratiti pozornost

je toplinska provodnost. Radi slabe toplinske provodnosti polimernih materijala alati za

obradu odvajanjem estica moraju se odravati vrlo otrima, kako ne bi dolo do pretjerane

koncentracije topline na obratku. Ukoliko se ne kontrolira tijekom obrade, generirana

topline moe unititi povrinu obratka. Stoga se preporua koristiti sredstvo za hlaenje.

Prvi izbor za hlaenje pri obradi polimernih materijala odvajanjem estica je isti stlaeni

zrak, jer se njime ne zagauje proizvod, te je poboljano odvoenje odvojenih estica.

Postupci proizvodnje polimernih materijala slini su postupcima proizvodnje metalnih

materijala i najee su samo prilagoeni posebnostima polimera.

36

PRILOG

1. CD-R disc

37

LITERATURA

1. Wiley, J. & Sons Inc: Processing and Finishing of Polymeric Materials, Volume 2,

Hoboken, New Yersey, 2011.

2. Rogi, A., ati, I.: Injekcijsko preanje polimera, Drutvo plastiara i gumaraca, Zagreb,

1996.

3. Irvin, I. Rubin: Handbook of plastic materials and technology, Wiley,J. & Sons Inc.,New

York, 1990.

4. Kovai, T.: Struktura i svojstva polimera, sveuilini udbenik, Split, 2010.

5. paniek, .: Polimeri i kompoziti, 1.dio: Polimeri, ppt.

6. Polimeri, http://hr.scribd.com/doc/55988403/Materijali-za-3-kolokvij, 13.8.2012.

7. Alati za preradu plastinih masa,

http://ss-industrijska-strojarska-zg.skole.hr/upload/ss-industrijska-strojarska-

zg/multistatic/74/10.%20Alati%20za%20preradu%20plasticnih%20masa.pdf, 2.7.2012.

8. ati, I.: Proizvodnja polimernih tvorevina, Drutvo plastiara i gumaraca, Zagreb, 2006.

9. Prijelaz topline, http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/ferpogl11a%5B2%5D.pdf,

3.8.2012.

10. Kova, B.: Praktiar 2, Strojarstvo, kolska knjiga, Zagreb, 1972.

11. Nermina, N.: Mehanike osobine termostabilnih masa, seminar, strojarski fakultet u

Zenici, 2006/2007. http://www.mf.unze.ba/materijali/seminarski_nezo_nermina.pdf

12. Radeti, M.M., Petrovi, Z.LJ., Mogunost primene plazma tehnologije u modifikovanju

polimernih i tekstilnih materijala, pregledni rad, Beograd, 2003.

13. Frados, J.: Plastics Engineering Handbook of the Society of the Plastics Industry Inc.,

Van Nostrand Feinhold Company, New York, 1976.
http://hr.scribd.com/doc/55988403/Materijali-za-3-kolokvijhttp://ss-industrijska-strojarska-zg.skole.hr/upload/ss-industrijska-strojarska-zg/multistatic/74/10.%20Alati%20za%20preradu%20plasticnih%20masa.pdfhttp://ss-industrijska-strojarska-zg.skole.hr/upload/ss-industrijska-strojarska-zg/multistatic/74/10.%20Alati%20za%20preradu%20plasticnih%20masa.pdfhttp://www.fer.unizg.hr/_download/repository/ferpogl11a%5B2%5D.pdfhttp://www.mf.unze.ba/materijali/seminarski_nezo_nermina.pdf%2012http://www.mf.unze.ba/materijali/seminarski_nezo_nermina.pdf%2012

Download - ZAVRŠNI RAD - repozitorij.fsb.hrrepozitorij.fsb.hr/1982/1/20_09_2012_Zavrsni_rad.pdf · navoja, obrada laserom, obrada plazmom, rezanje vodenim mlazom, obrada elektroerozijom, mjesno

Top Related