Hrvatsko šumarsko društvo stručna je i staleška, neprofitna i nevladina udruga inženjera i tehničara šumarstva, drvne tehnologije, kemijske prerade drva i prometa drvnim proizvodima, ali i drugih stručnjaka koji djeluju u šumarstvu ili svojim djelovanjem značajno doprinose šumarskoj struci.

Hrvatsko šumarsko društvo djeluje na cijelom području Republike Hrvatske, na svim razinama djelovanja šumarske struke, neovisno o bilo kakvim teritorijalnim, vlasničkim, političkim ili kakvim drugim oblicima organiziranja šumarske djelatnosti. No ako se radi o šumi i šumarstvu, odnosno o djelatnostima ili o djelovanjima drugih povezanima sa šumom Hrvatsko šumarsko društvo zasigurno ima što reći.

Cilj je okupljanje odnosnih stručnjaka radi promicanja inženjerskog i tehničarskog poziva, tehničkog razvoja i istraživanja, obrazovanja i stalnog usavršavanja, zaštite interesa struke i članstva s težnjom za postizanje optimalnog gospodarskog razvoja, blagostanja, zdravlja, očuvanja okoliša i opće kvalitete života. On se postiže različitim i mnogobrojnim djelatnostima pojedinih članova, ogranaka i središnjice te domaćom i međunarodnom suradnjom.

Korijeni Šumarskoga društva vežu se uz Šumarski odsjek Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, koje je u Zagrebu osnovano 1841. godine kao "savez osobah, koje unapriediti žele poljarstvo i šumarstvo, gospodarsku obrtnost, zemljo- i prirodoznanstvo". Šumarski odsjek se 1846. godine osamostaljuje kao Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo što se smatra početkom rada Hrvatskoga šumarskog društva. Usporedbe radi Prvo šumarsko društvo u srednjoj Europi osnovano je 1839. godine u Njemačkoj, u pokrajini Baden – Wurtenberg, a u Švicarskoj je Šumarsko društvo osnovano 1843. godine.

U statutima južnohrvatskih primorskih a i kontinentalnih gradova već se u XIII. stoljeću dosta prostora posvećivalo zaštiti i podizanju šuma. Šumski red Marije Terezije tiskan na hrvatskom jeziku 1796, istovremeno osnivanje šumarija u Krasnom, Oštarijama i Petrovoj gori, te organizacija šumarske

službe određena Naputkom iz 1839, gdje se u četiri generalata postavljaju direktori, a ispod njih u pukovnijama šumarnici, samo su neki od razloga da se u Hrvatskoj pojavljuju u inozemstvu (Mariabrunn, Banská Štiavnica) školovani stručnjaci. Među njima najistaknutiji su Josip Ettinger, Ante Tomić, Franjo Šporer, Mijo Vrbanić i Dragutin Kos. Šumarsko društvo svoju aktivnost prije svega temelji na unapređenje hrvatskog šumarstva i na podupiranje interesa svojih članova kroz održavanje predavanja, stručnih ekskurzija, izložbi, izrada projekata, ekspertiza, mišljenja iz područja šumarstva i lovstva.

Uvođenjem zakonodavstva u šumarsku struku iniciralo je potrebe za školovanim stručnim kadrom i osnivanje šumarskih učilišta. Obrazovna šumarska djelatnost počinje s davnim i neostvarenim prijedlogom F. Šporera iz 1843. o osnivanju šumarske škole, da bi zalaganje članova Društva urodilo plodom 1860. godine osnivanjem Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima.

Potreba za tiskanjem stručnog časopisa osjećala se netom nakon osnivanja Hrvatsko slavonskog šumarskog društva, pa prvi šumarski godišnjak pod nazivom »Trudovi» izlazi 1847., zatim 1851. i 1852. godine. No pisana šumarska i domoljubna riječ smetala je tuđinu, pa taj rad zamire u vrijeme Bachova apsolutizma. Tek 1871. godine počinju nove aktivnosti na pripremi stručnog šumarskog časopisa, a posebno nakon skupštine Hrvatsko slavonskog šumarskog društva 1876. god., kada se intenzivira rad Društva. Tako je tijekom 1876. god. pripremljen, a 1. siječnja 1877. god. izašao je iz tiska prvi broj Šumarskoga lista. Kroz preko 130 godina neprekidnog izlaženja i obavljanja zakonodavnih te stručnih i znanstvenih šumarskih aktivnosti, u svim povijesnim i političkim razdobljima kroz koje je sve do današnjeg dana prolazila Hrvatska, Šumarski list je neizbrisiva kronika hrvatskoga šumarstva.

Od prvoga dvobroja 2008. godine Šumarski list je uvršten od Thomson Scientific iz Philadephie USA u kategoriju časopisa s najvišom znanstvenom kategorijom i indeksiran je i abstraktiran u Science Citation Indeks Expanded (poznat i kao Sci Search) i Journal Citation Reports/Science Edition. Objavljivanjem članaka u Šumarskom listu znanstvenici time dobivaju maksimalni broj bodova neophodnih za njihovo napredovanje.

Urednici Šumarskog lista uvijek su mu bili ljudi od struke i pera, kao što su:

Vladoj Köröškenji, Mijo Vrbanić, Fran Kesterčanek, Vatroslav Rački, Vilim Dojković, Josip Kozarac, Ivan Partaš, Antun Kern, Bogoslav Kosović, Andrija Petračić, Milan Marinović, Ivo Čeović, Aleksandar Ugrenović, Antun Leaković, Petar Prpić, Josip Balen, Milan Anić, Zlatko Bunjevčević, Roko Benić, Josip Šafar, Milan Androić, Đuro Knežević, Vjekoslav Cvitovac, Zvonimir Potočić i Branimir Prpić.

Kuriozitet je da je profesor Prpić bio urednikom Šumar-skog lista preko 40 godina.

Aktualni urednik je profesor entomo-logije na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Boris Hrašovec.

San šumara za vlastitim domom počeo se ostvarivati prihvaćenjem prijedloga šumarnika Maksa Prokića iznesenog na društvenoj skupštini u Osijeku 1889. godine “da si hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo u glavnom zemaljskom gradu Zagrebu sagradi vlastiti dom” Inicijalna sredstva za izgradnju Šumarskoga doma sakupljena su prodajom izložaka s Milenijske izložbe u Budimpešti. Gradska skupština grada Zagreba dodijelila je besplatno

gradilište uz obavezu da se u zgradi uredi šumarski muzej. Uz vlastita financijska sredstva i ona prikupljena darovnicama, da bi se zatvorila financijska konstrukcija od cca 110 000 forinti, od Brodske imovne općine uzet je zajam od 70 000 forinti. 20. listopada 1898. godi-ne svečano je otvorena zgrada Šumarskoga doma u kojem su smještene prostorije Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva, Šumarske akademije, Šumarskog muzeja, te Hrvatskog društva za gojenje lova i ribarstva.

Od tada Šumarski dom predstavlja ognjište oko kojeg se okuplja cijela Hrvatska šumarska struka kao i izvor prihoda koji kroz najam prostora Šumarsko društvo ostvaruje za svoje aktivnosti i plaće zaposlenika.

Osim kancelarija HŠD-a danas su u zgradi Šumarskoga doma poslovni prostori Hrvatskih šuma d.o.o. i Instituta za međunarodne odnose.

U ovom domu djelovala je i Šumarska akademija, osnovana 1898. četvrta je po redu visokoškolska ustanova Sveučilišta u Zagrebu ("prislonjena" uz Mudroslovni fakultet). Organizirana je kroz trogodišnji, a od 1908.-1919. godine četverogodišnji studij. Godine 1919. Akademija prestaje s radom, a osniva se Gospodarski-šumarski fakultet sveučilišta u Zagrebu koji ovdje djeluje do 1948., kad se seli na sadašnju lokaciju.

1996. godine Hrvatsko šumarsko društvo na inicijativu tadašnjeg predsjednika akademika Slavka Matića osniva Akademiju šumarskih znanosti (AŠZ) u koju se slobodno i dobrovoljno udružuju znanstvenici radi promicanja šumarskih znanosti, okupljanja i poticanja suradnje znanstvenika različitih šumarskih i srodnih grana (disciplina), u zajedničkom cilju, podupiranju djelatnog i gospodarskog razvitka Hrvatske.

Danas u Akademiji djeluje 30 članova i 20 suradnika.

Šumarsko udruženje je djelovalo u barem pet država i nekoliko društvenih sustava, pa nije čudno da je tijekom svoga postojanja promijenilo i silne nazive, no uvijek i usprkos svemu ostalo je "šumarsko":

Odsek za šumarstvo Družtva gospodarskoga za Hervatsku i Slavoniu, od 1846. do 1851.

Družtvo šumarsko za Hrvatsku i Slavoniu, od 1851 do 1876.

Hrvatsko - slavonsko šumarsko društvo, od 1876. do 1919.

Hrvatsko šumarsko društvo, od 1919. do 1921.

Jugoslavensko šumarsko udruženje, od 1922. do 1939.

Hrvatsko šumarsko društvo, od 1939. do 1945.

Šumarska sekcija inžinjera i tehničara FNRJ, 1945. do 1946.

Šumarska sekcija Društva inžinjera i tehničara Hrvatske, od 1947. do 1948.

Sekcija šumarstva i drvne industrije Društva inžinjera i tehničara, 1949. do 1950.

Šumarsko društvo NR Hrvatske, od 1950. do 1960.

Savez šumarskih društava NR Hrvatske, od 1961. do 1965.

Savez inžinjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske, od 1966. do 1990.

Hrvatsko šumarsko društvo, od 1991. nadalje

Šumarsko društvo vodi Upravni odbor, no u osobi predsjed-nika ponajčešće se preslikava i značaj koji samo Društvo ima u svom okružju. Stoga su se na ovoj poziciji izredali najprije doajeni našeg šumarstva, koji su pokrenuli hrvatsko šumarstvo, a potom i osnovali Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo 1876. Slijedili su potom plemenitaši šumovlasnici i veleposjednici, šumarski dužnosnici na raznim razinama državne vlasti, a ponekad i smjerni činovnici. No najčešće su predsjednikom ipak bili ugledni profesori Šumarskog fakulteta i svakako uvaženi šumari.

Aktualni, 38. predsjednik Hrvat-skoga šumarskoga društva je mr. sc. Petar Jurjević, ugledni šumarski stručnjak praktičar, danas umirovljenik.

Danas je HŠD, prema Zakonu o udrugama od 1997. god., organizirano kao jedinstvena udruga – pravna osoba, s preko 3000 članova, učlanjenih u 19 ogranaka (Bjelovar, Buzet, Delnice, Gospić, Karlovac, Koprivnica, Našice, Nova Gradiška, Ogulin, Osijek, Požega, Senj, Sisak, Sl. Brod, Split, Varaždin, Vinkovci, Virovitica, Zagreb), koji samostalno radno i financijski djeluju.

Tijela HŠD-a su Skupština, Nadzorni odbor od 3 člana, Upravni odbor čine predsjednici svih ogranaka i predsjednici sekcija, predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja šumarstva i vodnoga gospodarstva, predstavnici Šumarskog i Drvnotehnološkog odjela Šumarskog fakulteta, predstavnik Akademije šumarskih znanosti, predstavnik Šumarskog instituta i još jedan priznati stručnjak iz prakse, te predsjednik HŠD-a i UO.

Predsjednik volonterski obavlja svoju funkciju, a u HŠD-u su profesionalno zaposleni tajnik, voditelj financija, administrator i čistačica.

HŠD djeluju i kroz sekcije:

• Pro Silva Croatia kao član europske šumarske udruge, Pro Silva Europe, koja se zalaže za gospodarenje prirodnim biološki raznolikim šumama na principu prirodne obnove i potrajnosti.

• Hrvatska udruga za biomasu član je Europske udruge za biomasu i svojim radom zalaže se za učinkovito korištenje šumske biomase kao energenta.

• Ekološka sekcija okuplja šumarske znanstvenike i stručnjake koji se bave ekološkom problematikom

• Sekcija za zaštitu šuma bavi se problematikom cjelokupne zaštitu šuma u Hrvatskoj, a posebno šumskim požarima.

• Sekcija za kulturu, sport i rekreaciju okuplja šumare i šumarske prijatelje angažirane na području pisane riječi i likovnog izričaja, glazbenog i folklornog stvaralaštva, ali i rekreativce u raznim sportovima, planinare ...

Iako je bilo i još ima vremena kada se struka slabo slušala, mnogobrojna savjetovanja, simpoziji stručne rasprave, ekskurzije i predavanja u organizaciji HŠD-a, temelj su radova, odluka, zakona, propisa i naputaka za rad u šumarstvu i preradi drva. HŠD ima velike zasluge za danas, u svijetu proklamirano načelo potrajnog gospodarenja šumama (moderno – održivi razvoj), kojem se taj svijet vraća, a kojega

hrvatsko šumarstvo nikada nije napustilo. Zahvaljujući tome Hrvatska i ima 98% prirodnih šuma, koje pripadaju najočuvanijima u Europi. Vodeći brigu o 48% površine Hrvatske, šumarska struka, osim brige za šumu kao izvor sirovine za daljnju preradu, ima posebno naglašenu odgovornost za očuvanje općekorisne funkcije šume: socijalne (turističke, estetske, rekreacijske, zdravstvene) i ekološke (hidrološke, protu-erozijske, klimatske, protuimisijske, vjetro-brane i dr.), te očuvanje biološke raznolikosti hrvatskih šuma.

Od 2006. godine Hrvatsko šumarsko društvo ima i svoj virtualni identitet – sumari.hr - pod kojim na svojim internetskim stranicama promovira svoje sastavnice i aktiv-nosti, daje pregled aktualnih događanja kako u Društvu tako i općenito u šumarstvu Hrvatske.

Ista moderna tehnologija iskori-štena je da se po prvi puta učini globalno dostupnim i ažurnim cjeloviti Imenik hrvatskih šumara, koji s idejom da obuhvati sve šumare koji su ikada djelovali u hrvatskom šumarstvu, obuhvaća skoro 14 000 osoba sa njihovim biografijama i bibliografijama.

S treće strane HŠD je učinio velike napore i među prvim časopisima u Hrvatskoj u cijelosti digitalizirao sve dosad izašle brojeve Šumarskoga lista i cjelokupnu građu od preko 78 000 stranica ponudio na globalno korištenje i pretraživanje na svojim web stranicama.

Dalje, vrijedna i desetljećima upotpunjavana šumarska knjižnica, koja je fizički raspršena u prostorima HŠD i time otežano dostupna, uređena je i djelomičnom digitalizacijom i postavljanjem na Internet preko 4 000 knjiga i časopisa također otvorena globalnoj šumarskoj javnosti, a i drugim korisnicima.

izdavač: Hrvatsko šumarsko društvo

za izdavača: Damir Delač

oblikovao: Branko Meštrić

tisak: EDOK, Samobor

Zagreb, siječanj 2013.