Upravni postupakInspekcijski/upravni nadzor

Seminar o pravnim instrumentima za zaštitu prirodnih resursadr. sc. Frane Staničić

Što je upravni postupak?•Upravni postupak može se definirati kao

skup pravnih pravila kojima je reguliran način djelovanja javnopravnih tijela kada ta tijela primjenom materijalnopravnih propisa na konkretan društven odnos donose svoje upravne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama ili pravnim interesima određenih subjekata.

•Upravni postupak čine procesna pravila o redu i obliku radnji pri donošenju upravnih akata i o obliku tih akata.

Tko je dužan primjenjivati ZUP?

•1. tijela državne uprave,•2. druga državna tijela,•3. tijela jedinica lokalne i područne

samouprave•4. pravne osobe s javnim ovlastima (samo

kad imaju javnu ovlast za odlučivanje u određenim vrstama upravnih stvari).

Na što se primjenjuje ZUP?1. na “klasični” upravni postupak;2. primjenjuje se, na odgovarajući način, na

sklapanje upravnih ugovora;3. na postupanje javnopravnih tijela iz područja

upravnog prava, koje ima neposredan učinak na prava, obveze ili pravne interese stranaka, ako zakonom nije drugačije propisano.

4. primjenjuje se i u postupcima zaštite prava, odnosno pravnih interesa stranaka u predmetima u kojima pružatelji javnih usluga odlučuju o njihovim pravima, obvezama ili pravnim interesima, ako zakonom nije propisana sudska ili druga pravna zaštita.

Upravna stvar

•Upravna stvar je svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje.

•Osim toga, upravna stvar je i svaka stvar koja je zakonom određena kao takva.

Odnos općeg i posebnih zakona• Zakon o općem upravnom postupku je opći

postupovni zakon koji bi se trebao primjenjivati u svim upravnim stvarima.

• Međutim, u Republici Hrvatskoj postoji niz posebnih zakona kojima se prepisuju, razrađuju ili zamjenjuju odredbe ZUP-a (Zakon o azilu, Zakon o zaštiti okoliša, Opći porezni zakon itd.).

• “samo se pojedina pitanja upravnog postupka mogu zakonom urediti drukčije, ako je to nužno za postupanje u pojedinim upravnim područjima te ako to nije protivno temeljnim odredbama i svrsi zakona”.

Načela upravnog postupka• 1. Načelo zakonitosti• 2. Načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka

i javnog interesa• 3. Načelo pomoći stranci• 4. Načelo utvrđivanja materijalne istine• 5. Načelo samostalnosti i slobodne ocjene

dokaza• 6. Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti• 7. Načelo pristupa podacima i zaštite podataka• 8. Pravo na pravni lijek• 9. Načelo zaštite stečenih prava stranaka

Načelo pomoći stranci

•Kad ovlaštena službena osoba tijekom postupka sazna ili ocijeni da stranka ima osnovu za ostvarenje nekog prava, upozorit će je na to, kao i na posljedice njezinih radnji ili propuštanja u postupku, a brinut će se i da neznanje odnosno neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne budu na štetu prava koja im po zakonu pripadaju.

Pravo stranke na pravni lijek• Protiv prvostupanjske odluke, odnosno ako

javnopravno tijelo nije o upravnoj stvari riješilo u propisanom roku, stranka ima pravo žalbe, ako zakonom nije drukčije propisano.

• Protiv drugostupanjske odluke, odnosno protiv prvostupanjske odluke protiv koje nije dopuštena žalba može se pokrenuti upravni spor.

• Protiv upravnog ugovora ili drugog postupanja javnopravnog tijela ili pružatelja javnih usluga stranka ima pravo na prigovor.

Službena osoba• Službena osoba = osoba koja postupa u

upravnoj stvari i koja donosi rješenje (odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu stranke.

• Uvjeti koje osoba mora ispuniti da bi mogla postupati:

- vođenje postupka ili rješavanje o upravnim stvarima je u opisu poslova te osobe

- ima odgovarajuću stručnu spremu- ima potrebno radno iskustvo- ima položen državni stručni ispit

Izuzeće službene osobe• Mora se izuzeti ako je:o 1. stranka, suovlaštenik, odnosno suobveznik,

svjedok, vještak ili osoba ovlaštena za zastupanje,o 2. sa strankom ili osobom ovlaštenom za zastupanje

srodnik po krvi u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja zaključno, bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zaključno, i po prestanku braka,

o 3. sa strankom ili osobom ovlaštenom za zastupanje u odnosu skrbnika, posvojitelja ili posvojenika,

o 4. rješavala u prvostupanjskom postupku, a sada bi trebala rješavati i u drugostupanjskom povodom žalbe.

Izuzeće službene osobe•Može se izuzeti:o1. ako je službena osoba sa strankom ili

osobom ovlaštenom za zastupanje stranke u bliskom osobnom odnosu,

o2. ako je službena osoba sa strankom u gospodarskom ili drugom poslovnom odnosu,

o3. ako službena osoba prema stranci postupa diskriminirajuće,

o4. ako se utvrde drugi razlozi koji dovode u sumnju nepristranost službene osobe.

Stranka• Stranka u upravnom postupku je fizička ili

pravna osoba na zahtjev koje je pokrenut postupak, protiv koje se vodi postupak ili koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku.

• Stranka može biti i tijelo državne uprave te drugo državno tijelo, tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili drugo javnopravno tijelo koje nema pravnu osobnost te njihova područna jedinica, odnosno podružnica ili skupina osoba povezanih zajedničkim interesom, ako može biti nositelj prava, odnosno obveza o kojima se rješava.

Stranka

•ZUP jako široko postavlja mogućnost sudjelovanja u postupku kao stranke, razlikujemo tri vrste stranaka:

•1. aktivna stranka•2. pasivna stranka•3. uzgredna stranka (intervenijent).

Uzgredna stranka (intervenijent)•Osoba koja radi zaštite svojih prava ili

pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku. Kod intervenijenta prisutan je interes za ishod postupka jer način na koji može biti riješena upravna stvar, koja je predmetom postupka, može ići na štetu njegovih prava ili pravnih interesa.

•Ima sva postupovna prava u postupku.

Uzgredna stranka (intervenijent) u stvarima okoliša• Osobama koje žive odnosno rade u području

negativnih utjecaja na okoliš ili u području koje će vjerojatno biti pod negativnim utjecajem, čiji interesi na očuvanje kakvoće okoliša mogu biti pogođeni namjeravanim zahvatom, mora se priznati, sukladno odredbi čl. 4. ZUP-a, položaj stranke u upravnom postupku koja radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku.

• Ovo im se pravo mora priznati, bilo pojedinačno, bilo organizirano (udruge).

Ograničavanje položaja stranke prema posebnim zakonima•Zakon o prostornom uređenju i gradnji•Zakon o zaštiti okoliša•Konačni prijedlog Zakona o otpadu

•Ograničavanje položaja stranke protivno je Ustavu Republike Hrvatske (čl. 14. st. 1. i čl. 29. st. 1.).

Zainteresirana javnost u stvarima okoliša• Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07) propisuje

sudjelovanje javnosti u odlučivanju u određenim djelatnostima u okviru dva upravna postupka:

a) procjena utjecaja zahvata na okoliš kojom se procjenjuje prihvatljivost namjeravanog zahvata na okoliš i

b) utvrđivanje objedinjenih uvjeta za zaštitu okoliša za postrojenja namijenjena obavljanju djelatnosti kojom se mogu prouzročiti emisije kojima se onečišćuje tlo, zrak, vode i more.

• Ova se dva upravna postupka mogu provoditi u jedinstvenom upravnom postupku (čl. 70. st. 1. ZZO-a).

Zainteresirana javnost u stvarima okoliša• Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08 i 57/11)

propisuje sudjelovanje javnosti u: a) postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku

mrežu. b) postupku izdavanja dopuštenja za uvođenje stranih

divljih svojti u prirodu i c) postupku izdavanja dopuštenja za namjerno uvođenje

GMO-a u okolišu.

• Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina propisuje obvezu ministarstva nadležnog za okoliš da osigura zainteresiranoj javnosti mogućnost sudjelovanja u

postupku izdavanja ili izmjene dozvole za zbrinjavanje otpada od mineralnih sirovina u skladu s propisom koji utvrđuje informiranje i sudjelovanje javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša.

Zainteresirana javnost u stvarima okoliša•Zainteresirana javnost štiti opće interese,

tj. pravo na zdrav okoliš. Ovo pravo, iako nije implicite navedeno u Ustavu Republike Hrvatske, jest Ustavom zajamčeno pravo.

•Prema tome, osobe kojima je priznat položaj zainteresirane javnosti (uzgredne stranke) imaju pravo podnošenja pravnih lijekova.

Pokretanje upravnog postupka• Upravni postupak pokreće se na dva načina:• 1) na zahtjev stranke• 2) po službenoj dužnosti

• Postupak koji se pokreće na zahtjev stranke smatra se pokrenutim predajom urednog zahtjeva stranke.

• Zahtjev za pokretanje postupka stranka može neposredno podnijeti javnopravnom tijelu u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik, a može takav zahtjev poslati poštom ili dostaviti elektroničkim putem.

• Postupak koji se pokreće po službenoj dužnosti smatra se pokrenutim kad službena osoba u javnopravnom tijelu poduzme bilo koju radnju sa svrhom vođenja postupka po službenoj dužnosti.

Podnesci• Podnescima u postupku smatraju se zahtjevi,

prijedlozi, ispunjeni obrasci, prijave, molbe, žalbe, predstavke, prigovori, obavijesti, priopćenja te drugi podnesci kojima se stranke obraćaju javnopravnim tijelima u vezi s određenom upravnom stvari.

• Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, a osobito naziv javnopravnog tijela kojem se upućuje, naznaku upravne stvari na koju se odnosi, osobno ime (ime i prezime) stranke, odnosno osobe ovlaštene za zastupanje ako je stranka ima i adresu te osobe. Stranka (ili osoba ovlaštena za zastupanje stranke) podnesak mora potpisati.

• Podnesci se javnopravnom tijelu mogu predati neposredno u pisanom obliku, poslati poštom, dostaviti u obliku elektroničke isprave izrađene sukladno zakonu ili usmeno izjaviti na zapisnik.

Podnesci•Kad podnesak sadržava kakav nedostatak

koji onemogućuje postupanje po podnesku odnosno ako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, službena osoba zaključkom će upozoriti na to stranku i odredit će rok u kojem je stranka dužna otkloniti nedostatak, uz upozorenje na pravne posljedice ako to u određenom roku ne učini.

•Posljedica – rješenjem se odbacuje podnesak.

Obavješćivanje o tijeku postupka i razgledanje spisa• Stranke i druge osobe koje dokažu pravni interes imaju pravo

obavijestiti se o tijeku postupka i razgledati spis predmeta te o svom trošku umnožiti akte iz spisa, osim zapisnika o vijećanju i glasovanju članova kolegijalnih tijela, nacrta rješenja i drugih akata koji su propisima označeni određenim stupnjem tajnosti ili ako je to protivno interesu stranke ili trećih osoba.

• Razgledavanje spisa obavlja se u službenim prostorijama javnopravnog tijela kod kojeg se vodi postupak. U opravdanim slučajevima spisi se mogu razgledati u službenim prostorijama drugoga javnopravnog tijela.

• Kad se spis predmeta vodi u elektroničkom obliku, javnopravno tijelo dužno je osigurati tehničke uvjete za njegovo razgledanje. Javnopravno tijelo može osigurati dostupnost spisa elektroničkim putem, ako su osigurani uvjeti za zaštitu privatnosti stranke.

• O odbijanju zahtjeva za razgledavanje i umnožavanje spisa donosi se rješenje.

Dostava• Dostava se obavlja osobno naslovljenoj osobi

kad od obavljanja dostave počinje teći rok koji se ne može produžiti ili kad je takva dostava propisana (osobna dostava).

• U stvarima okoliša, mora se osobno dostaviti onima koji imaju priznat status zainteresirane javnosti.

• U ostalim slučajevima provodi se posredna dostava (postoje i posebni načini dostave kao npr. dostava javnom objavom).

• Od dana uredne dostave počinje teći rok za žalbu odnosno tužbu!

Rješenje

•O upravnoj stvari odlučuje se rješenjem.•Rješenje se u pravilu donosi u pisanom

obliku.•Rješenje se sastoji od zaglavlja, uvoda,

izreke, obrazloženja, upute o pravnom lijeku, potpisa službene osobe i otiska službenog pečata javnopravnog tijela.

Rok za donošenje rješenja

• Službena osoba dužna je u slučajevima neposrednog rješavanja na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

• Službena osoba dužna je u slučajevima vođenja ispitnog postupka na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.

• Ako službena osoba u propisanom roku ne donese rješenje i dostavi ga stranci, stranka ima pravo izjaviti žalbu, odnosno pokrenuti upravni spor.

ŽALBA

Izjavljivanje žalbe

•Protiv prvostupanjskog rješenja stranka ima pravo izjaviti žalbu drugostupanjskom tijelu, ako zakonom žalba nije isključena.

•Stranka može izjaviti žalbu i kad rješenje nije doneseno u zakonom propisanom roku.

Predmet žalbenog postupka

•U žalbenom postupku ispituje se zakonitost rješenja koje se pobija.

•Kad je rješenje doneseno po slobodnoj ocjeni, u žalbenom postupku ocjenjuje se i svrhovitost rješenja.

Sadržaj žalbe•U žalbi stranka treba navesti rješenje

koje pobija, naziv javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo i zbog čega je nezadovoljna rješenjem.

•Kad se u žalbi iznose nove činjenice i novi dokazi, stranka je dužna obrazložiti zašto te činjenice i dokaze nije iznijela tijekom prvostupanjskog postupka.

•Kad se u žalbi iznose nove činjenice i novi dokazi, a u postupku sudjeluju dvije stranke ili više njih s protivnim interesima, svakoj stranci dostavlja se prijepis žalbe i daje rok za izjašnjavanje o novim činjenicama i dokazima.

Rok za izjavljivanje žalbe

•Žalba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana dostave rješenja, ako nije propisan duži rok.

Predaja žalbe• Žalba se predaje prvostupanjskom tijelu na

način propisan za predaju podnesaka (neposredno u pisanom obliku, poslati poštom, dostaviti u obliku elektroničke isprave izrađene sukladno zakonu ili usmeno izjaviti na zapisnik).

• Ako je žalba predana drugostupanjskom tijelu, ono će je bez odgode proslijediti prvostupanjskom tijelu. Žalba koja je u roku predana drugostupanjskom tijelu smatra se pravodobnom.

• Kad stranka izjavljuje žalbu zbog nedonošenja rješenja u propisanom roku, žalba se može predati izravno i drugostupanjskom tijelu.

Odgodni učinak žalbe• Žalba odgađa pravne učinke rješenja dok se

stranci ne dostavi rješenje o žalbi, ako zakonom nije drukčije propisano.

• Kad se rješenje odnosi na dvije stranke ili više njih koje sudjeluju u postupku s istovjetnim zahtjevima, žalba bilo koje od stranaka odgađa izvršenje prema svim strankama.

• Javnopravno tijelo može iznimno, radi zaštite javnog interesa ili radi poduzimanja hitnih mjera, odnosno radi otklanjanja štete koja se ne bi mogla otkloniti, odlučiti da žalba nema odgodni učinak. Rješenje mora sadržavati detaljno obrazloženje zašto žalba nema odgodni učinak.

Postupak i ovlasti prvostupanjskog tijela u povodu žalbe•Prvostupanjsko tijelo povodom žalbe

može:•1) odbaciti žalbu•Kad je rješenje doneseno u postupku

neposrednog rješavanja, a stranka u žalbi zahtijeva da joj se omogući izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima koje su važne za rješavanje stvari ili da se provede ispitni postupak, prvostupanjsko tijelo dužno je postupiti po zahtjevu stranke.

•2) uvažiti žalbu •3) ako ne 1) ili 2), onda će dostaviti žalbu

sa spisom predmeta drugostupanjskom tijelu

Postupanje drugostupanjskog tijela po primitku žalbe•Provjerava postoje li razlozi za

odbacivanje, ako postoje, rješenjem će odbaciti žalbu.

•Drugostupanjsko tijelo ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rješenja u granicama zahtjeva iz žalbe, ali pri tome nije vezano žalbenim razlozima.

•Drugostupanjsko tijelo u postupanju po žalbi pazi po službenoj dužnosti na nadležnost i postojanje razloga za oglašivanje rješenja ništavim.

•Drugostupanjsko tijelo riješit će stvar na temelju činjenica utvrđenih u prvostupanjskom postupku. Kad činjenice nisu u potpunosti utvrđene ili su pogrešno utvrđene u prvostupanjskom postupku, drugostupanjsko će tijelo upotpuniti postupak samo ili putem prvostupanjskog tijela.

•Drugostupanjsko tijelo može žalbu odbiti, rješenje poništiti u cijelosti ili djelomično ili ga izmijeniti.

•Poništavanjem se poništavaju sve pravne posljedice koje je rješenje proizvelo.

Odbijanje žalbe•Drugostupanjsko tijelo odbit će žalbu ako

utvrdi:•1. da je postupak koji je rješenju

prethodio pravilno proveden i da je rješenje pravilno i na zakonu osnovano,

•2. da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rješenje stvari,

•3. da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rješenju navedeni.

Poništavanje rješenja• Drugostupanjsko tijelo poništit će rješenje i samo riješiti

stvar ako utvrdi:• 1. da su u prvostupanjskom postupku činjenice

nepotpuno ili pogrešno utvrđene,• 2. da se u postupku nije vodilo računa o pravilima

postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje stvari,• 3. da je izreka pobijanog rješenja nejasna ili je u

proturječnosti s obrazloženjem,• 4. da je pogrešno primijenjen pravni propis na temelju

kojega se rješava stvar.• Kad je za donošenje novoga rješenja, s obzirom na

prirodu upravne stvari, nužno neposredno rješavanje prvostupanjskog tijela, a drugostupanjsko tijelo utvrdi da rješenje treba poništiti, dostavit će predmet na ponovno rješavanje prvostupanjskom tijelu.

• Ako drugostupanjsko tijelo utvrdi da je prvostupanjsko rješenje donijelo nenadležno tijelo, poništit će to rješenje po službenoj dužnosti i dostaviti predmet nadležnom tijelu na rješavanje.

Drugostupanjsko rješenje

•Drugostupanjsko tijelo o žalbi odlučuje rješenjem.

•U obrazloženju drugostupanjskog rješenja ocijenit će se i svi navodi žalbe. Ako je već prvostupanjsko tijelo u obrazloženju svojeg rješenja pravilno ocijenilo navode koji se u žalbi iznose, drugostupanjsko tijelo može se pozvati na razloge prvostupanjskog rješenja.

•Protiv drugostupanjskog rješenja može se pokrenuti upravni spor.

Rok za donošenje drugostupanjskog rješenja•Drugostupanjsko tijelo rješenje o žalbi mora donijeti i dostaviti stranci putem prvostupanjskog tijela što je prije moguće, a najkasnije u roku od 60 dana od dana predaje uredne žalbe, ako zakonom nije propisan kraći rok.

Prigovor• Redovni pravni lijek u upravnom postupku.• Prigovor se izjavljuje čelniku tijela, ako ovim

Zakonom nije drukčije propisano.• Odredbe o obliku, sadržaju i predaji žalbe na

odgovarajući se način primjenjuju i na prigovor.• Čelnik tijela odlučuje o prigovoru rješenjem u roku

od osam dana od dana izjavljivanja prigovora.• Protiv rješenja prvostupanjskog tijela o prigovoru

može se izjaviti žalba, a protiv rješenja drugostupanjskog tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor. Ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rješenja tijela o prigovoru može se pokrenuti upravni spor.

INSPEKCIJSKI NADZOR

Što je inspekcijski nadzor?

•Prema Zakonu o sustavu državne uprave (NN 150/11), u provedbi inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, provodi se izravan uvid u opće i pojedinačne akte, uvjete i način rada nadziranih pravnih i fizičkih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviđene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima.

Tko provodi inspekcijski nadzor?• Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi

državni službenici ovlašteni za provedbu nadzora, kad je to određeno posebnim zakonom.

• Prema Zakonu o zaštiti okoliša, inspekcijski nadzor provode državni službenici ministarstva okoliša, Uprave za inspekcijske poslove raspoređeni na radna mjesta s ovlastima obavljanja inspekcijskog nadzora zaštite okoliša u Ministarstvu i područnim jedinicama Ministarstva u sjedištima i izvan sjedišta županija, odnosno u sjedištu Grada Zagreba, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno te druge inspekcije nadležne prema posebnim propisima.

Pokretanje inspekcijskog nadzora na prijedlog javnosti

• Javnost pomaže tijelima vlasti da povećaju svoje ograničene mogućnosti za otkrivanje nezakonitih radnji i propusta te im pomoći da osiguraju poštivanje zakona.

• Predstavke građana kojima obavještavaju nadležna tijela da postoji neka opasnost za zdravlje ljudi i okoliš i da se treba pokrenuti inspekcijski postupak.

• Što ako inspektor ne učini ništa povodom prijave ili ako su nezadovoljni s onime što je inspekcija poduzela?

Pravna zaštita• Javnopravno tijelo obvezno je reagirati na predstavku ili obavijest

pojedinaca kojom se upućuje na potrebu pokretanja upravnog postupka po službenoj dužnosti zbog zaštite javnoga interesa (čl. 42. ZUP-a).

• Kada službena osoba utvrdi da ne postoje uvjeti za pokretanje postupka, obavijestit će o tome podnositelja predstavke što je prije moguće, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja predstavke, odnosno obavijesti. (čl. 42. st. 3. ZUP-a).

• Podnositelj predstavke odnosno obavijesti ima pravo izjaviti prigovor javnopravnom tijelu od kojeg je primio obavijest kojom se ne prihvaća prijedlog za pokretanje postupka, u roku od osam dana od dana primanja obavijesti, kao i u slučaju da u propisanom roku nije dobio odgovor na svoju predstavku (čl. 42. st. 2 – 4. ZUP-a).

• Čelnik javnopravnog tijela odlučuje o prigovoru rješenjem u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora.

• Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu odnosno pokrenuti upravni spor.

• Međutim, ako javnopravno tijelo odluči pokrenuti upravni postupak po službenoj dužnosti a na temelju predstavke ili obavijesti njezin podnositelj ne stječe status stranke i ne sudjeluje u daljnjem toku postupka.

UPRAVNI NADZOR• Nadzor kojega provode tijela državne uprave nad

tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima u obavljanju poslova državne uprave.

• Nadzire se:• 1. zakonitost rada i postupanja,• 2. rješavanje u upravnim stvarima,• 3. djelotvornost, ekonomičnost i svrhovitost rada u

obavljanju poslova državne uprave,• 4. svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost

službenika i namještenika za obavljanje poslova državne uprave te

• 5. odnos službenika i namještenika prema građanima i drugim strankama.

Upravni nadzor• Ako u provedbi upravnog nadzora tijela državne uprave ocijene da postoje određene

nezakonitosti ili nepravilnosti u donošenju propisa, odnosno općih akata, radu ili postupanju, da postoje nedostaci u rješavanju upravnih stvari, da je unutarnje ustrojstvo nesvrhovito, da ne zadovoljava stručna osposobljenost ili da ne postoji odgovarajući odnos službenika i namještenika prema strankama, poduzet će mjere iz svoje nadležnosti u svrhu otklanjanja uočenih nezakonitosti ili nepravilnosti, a osobito:

• 1. zahtijevati izvješća, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova državne uprave,

• 2. raspraviti stanje izvršavanja poslova državne uprave i predložiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvršenja pojedinih poslova državne uprave,

• 3. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti odgovarajućih službenika, odnosno namještenika,

• 4. neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadležnosti tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba s javnim ovlastima na njihov trošak, kad ocijene da se na drugi način ne može izvršiti zakon ili drugi propis, a tijelo državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili određeni posao državne uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku,

• 5. poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom.

Upravni nadzor• Građanin ima pravo, sukladno čl. 84. Zakona o

sustavu državne uprave (NN 150/11),na podnošenje prigovora i pritužbi na rad tijela državne uprave, kao i na nepravilan odnos državnih službenika kad im se obraćaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvršavanja svojih građanskih dužnosti.

• Prigovore mora razmotriti čelnik tijela državne uprave na čiji se rad odnose, te dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnošenja prigovora.

• Građanin, ukoliko nije zadovoljan danim odgovorom, ili ukoliko odgovor nije dobio u roku, ima pravo na podnošenje prigovora (čl. 156. ZUP-a). O tom prigovoru čelnik mora odlučiti u roku od 8 dana rješenjem. Protiv tog rješenja se može podnijeti žalba (ako se radi o prvostupanjskom tijelu) odnosno pokrenuti upravni spor (ako se radi o drugostupanjskom tijelu).

TUŽBA

Pokretanje upravnog spora• Spor se pokreće tužbom.• Tužbom se može zahtijevati:• 1. poništavanje ili oglašivanje ništavom

pojedinačne odluke,• 2. donošenje pojedinačne odluke koja nije

donesena u propisanom roku,• 3. postupanje koje je tuženik sukladno

propisima ili pojedinačnoj odluci obvezan izvršiti,

• 4. oglašivanje ništetnim upravnog ugovora ili izvršavanje obveze iz upravnog ugovora.

• Spor se može pokrenuti nakon što je iscrpljena svaka druga zakonom propisana pravna zaštita.

Sadržaj tužbe• Tužba mora biti razumljiva i obvezno mora sadržavati:• 1. naziv suda kojem se podnosi,• 2. osobno ime, odnosno naziv i adresu tužitelja,• 3. naziv tuženika,• 4. oznaku osporavane pojedinačne odluke ili upravnog ugovora,

odnosno opis postupanja ili obveze izvršenje kojih se zahtijeva,• 5. tužbeni zahtjev,• 6. opseg osporavanja pojedinačne odluke, postupanja ili upravnog

ugovora,• 7. razloge za pokretanje spora glede glavne stvari i sporednih

traženja,• 8. činjenice i dokaze na kojima tužitelj temelji tužbeni zahtjev,• 9. potpis tužitelja.• Tužbi treba priložiti izvornik ili presliku osporene pojedinačne

odluke, upravnog ugovora ili dokaz o postupanju. Pri pokretanju spora zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke ili postupanja u propisanom roku, tužbi treba priložiti i dokaz o trenutku pokretanja upravnog postupka, odnosno podnošenja zahtjeva za postupanjem.

Rok za podnošenje tužbe• Tužba se podnosi sudu u roku od 30 dana od

dostave osporene pojedinačne odluke ili odluke o prigovoru na osporeno postupanje.

• Pri pokretanju spora zbog propuštanja donošenja pojedinačne odluke ili propuštanja postupanja u propisanom roku tužba se sudu podnosi najranije osam dana nakon proteka propisanog roka.

• Ako pojedinačna odluka nije dostavljena stranci sukladno propisanim pravilima o dostavi, tužba se može podnijeti u roku od 90 dana od dana kad je stranka saznala ili je mogla saznati za odluku.

Predaja tužbe• Tužba se predaje nadležnom sudu neposredno

u pisanom obliku, usmeno na zapisnik ili se šalje poštom, odnosno dostavlja elektronički.

• Nadležni sud = mjesno nadležni upravni sud.• Za rješavanje u sporu mjesno je nadležan

upravni sud na području kojeg tužitelj ima prebivalište, odnosno sjedište, ako zakonom nije drukčije propisano. Ako tužitelj nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadležan sud na području kojeg tužitelj ima boravište.

•U izradi ove prezentacije autor se koristio:

•Ofak, Lana , Pravo na upravnosudsku zaštitu u pitanjima okoliša (doktorska disertacija), Zagreb 2012.

•Medvedović, Dragan i Ofak, Lana, Pravni položaj udruga u postupcima zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj, Ekologija i pravo: tematski zbornik radova / Dimitrijević, Predrag ; Stojanović, Nataša (ur.)., Niš : Pravni fakultet, Centar za publikacije, 2011. str. 329-342.