Download - Analiza Prepreka Za Razvoj Obrta u Fbih Final 31-03-2014

PREPREKE ZA RAZVOJ OBRTA U FBiH

Voditelj projektne aktivnosti: doc.dr.sc. Igor ivko, Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru e-mail: [email protected] lanovi tima: prof.dr.sc. Zdenko Klepi, Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru i mr.sc. Nikola Papac, Ekonomski fakultet Sveuilita u Mostaru

Mostar, veljaa 2014. godine

1

SADRAJ 1. UVOD .................................................................................................................................................... 3

1.1. Problem istraivanja ...................................................................................................................... 31.2. Predmet istraivanja ...................................................................................................................... 41.3. Ciljevi istraivanja ........................................................................................................................ 41.4. Istraivake metode i instrumenti istraivanja .............................................................................. 5

2. OBRT POJAM I ZNAENJE .......................................................................................................... 62.1. Pojam obrta ................................................................................................................................... 62.2. Legislativna osnova za razvoj obrta u FBiH ................................................................................. 62.3. Otvaranje obrta .............................................................................................................................. 8

2.3.1. Uvjeti za otvaranje obrta ........................................................................................................... 82.3.2. Problemi vezani za otvaranje obrta ......................................................................................... 10

2.4. Domaa radinost ......................................................................................................................... 102.4.1. Odreenje domae radinosti ................................................................................................... 102.4.2. Problemi kod odreenja domae radinosti .............................................................................. 11

2.5. Sezonsko obavljanje djelatnosti .................................................................................................. 112.6. Vezani i posebni obrti ................................................................................................................. 112.7. Srodne djelatnosti ........................................................................................................................ 11

2.7.1. Definiranje srodne djelatnosti ................................................................................................. 112.7.2. Problemi vezani za srodne djelatnosti .................................................................................... 12

2.8. Tradicijski i stari zanati ............................................................................................................... 122.8.1. Odreenje tradicijskih i starih zanata ...................................................................................... 122.8.2. Problemi vezani za tradicijske i stare zanate .......................................................................... 12

3. OBAVLJANJE OBRTA .................................................................................................................... 133.1. Uvjeti za obavljanje obrta ........................................................................................................... 13

3.1.1. Odreenje uvjeta za obavljanje obrta ...................................................................................... 133.1.2 Identificirani problemi u vezi uvjeta za obavljanje obrta ....................................................... 13

3.2. Dopunsko i dodatno zanimanje ................................................................................................... 143.2.1. Odreenje dopunskog i dodatnog zanimanja .......................................................................... 143.2.2. Identificirani problemi vezani za dopunsko i dodatno zanimanje .......................................... 15

3.3. Otvaranje obrta ............................................................................................................................ 153.3.1. Regulativa otvaranja obrta ...................................................................................................... 153.3.2. Identificirani problemi vezani za otvaranje obrta ................................................................... 16

3.4. Poslovanje obrta .......................................................................................................................... 173.4.1. Odreenje obavljanja obrta ..................................................................................................... 173.4.2. Identificirani problemi vezani za obavljanje obrta ................................................................. 17

3.5. Prijenos obrtnice ......................................................................................................................... 183.5.1. Reguliranje prijenosa obrtnice ................................................................................................ 183.5.2 Identificirani problem vezani za prijenos obrtnice ...................................................................... 18

3.6. Zajedniko obavljanje obrta ........................................................................................................ 193.6.1. Odreenje zajednikog obavljanja obrta ................................................................................. 193.6.2. Identificirani problem u zajednikom obavljanju obrta .......................................................... 19

3.7. Prestanak obavljanja obrta .......................................................................................................... 194. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBAVLJANJE OBRTA ................................... 21

4.1. Majstorski ispit ............................................................................................................................ 214.2. Povjerenstvo za polaganje majstorskog ispita i nain polaganja majstorskog ispita .................. 214.3. Identificirani problemi vezani za obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta ................ 22

5. ORGANIZIRANJE OBRTNIKA I OSOBA KOJE OBAVLJAJU SRODNE DJELATNOSTI . 235.1. lanstvo u obrtnikim komorama ............................................................................................... 235.2. Udruge obrtnika .......................................................................................................................... 235.3. Cilj udruge obrtnika .................................................................................................................... 245.4. Identificirani problemi vezani za organiziranje obrtnika ............................................................ 24

6. Uredbe i pravilnici koji reguliraju oblast obrtnitva ....................................................................... 256.1. Uredba o nainu davanja suglasnosti za obavljanje posebnog obrta (Sl. novine F BiH, broj 47/09) 25

2

6.1.1. Identificirani problemi ............................................................................................................ 256.1.2. Prijedlog rjeenja .................................................................................................................... 25

6.2. Uredba o vezanim i posebnim obrtima (Sl. novine F BiH, broj 66/09) ............. 256.2.1. Identificirani problemi ............................................................................................................ 266.2.2. Prijedlog rjeenja .................................................................................................................... 26

6.3. Uredba o zatiti tradicionalnih i starih obrta (Sl. novine F BiH, broj 66/09) ............. 266.3.1. Identificirani problemi ............................................................................................................ 266.3.2. Prijedlog rjeenja .................................................................................................................... 26

6.4. Pravilnik o obliku i nainu voenja Obrtnog registra (Sl. novine F BiH, broj 73/09) ............. 276.4.1. Identificirani problemi ............................................................................................................ 276.4.2. Prijedlog rjeenja .................................................................................................................... 27

6.5. Pravilnik o minimalnim tehnikim i drugim uvjetima koje moraju ispunjavati poslovni prostori (Sl. novine F BiH, broj 47/09) .................................................................................................................. 27


6.6. Pravilnik o polaganju majstorskog ispita (Sl. novine F BiH, broj 54/09) ............. 286.6.1. Identificirani problemi ............................................................................................................ 286.6.2. Prijedlog rjeenja .................................................................................................................... 28

6.7. Pravilnici koji reguliraju domau radinost, sezonske poslove, obrte u i izvan stambenih prostorija ................................................................................................................................................... 28

6.7.1. Identificirani problem ............................................................................................................. 296.7.2. Prijedlog rjeenja .................................................................................................................... 29

7. Ostali zakoni i regulativa koja utjee na rad obrta u FBiH ............................................................ 297.1. Zakon o porezu na dohodak ("Slubene novine Federacije BiH", broj 10/08, 9/10 i 44/11) .... 29


7.2. Zakon o doprinosima ("Slubene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08) ........................................................................................................................................... 30

7.2.1. Identificirani problem ............................................................................................................. 317.2.2. Prijedlog rjeenja .................................................................................................................... 31

7.3. Komunalne takse u Federaciji BiH ............................................................................................. 317.3.1. Identificirani problem ............................................................................................................. 327.3.2. Prijedlog rjeenja .................................................................................................................... 32

7.4. Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (Sl. novine F BiH, broj 19/06, 25/09); ............. 327.4.1. Identificirani problemi ............................................................................................................ 327.4.2. Prijedlog rjeenja .................................................................................................................... 33

8. TERENSKO ISTRAIVANJE problemi funkcioniranja obrta iz perspektive obrtnika ......... 348.1. Metodologija istraivanja ............................................................................................................ 348.2. Problemi vezani za otvaranje obrta ............................................................................................. 348.3. Problem odreenja domae djelatnosti ....................................................................................... 358.4. Problemi vezani za tradicijske i stare zanate .............................................................................. 368.5. Problem stjecanja opih i posebnih uvjeta za obavljanje obrta ................................................... 368.6. Problem definiranja dopunskog i dodatnog zanimanja ............................................................... 378.7. Problemi u poslovanju obrta ....................................................................................................... 388.8. Problemi u prijenosu obrtnice ..................................................................................................... 398.9. Zajedniko obavljanje obrta ........................................................................................................ 398.10. Problemi osposobljavanja i obrazovanja za obrte ....................................................................... 408.11. Problemi organiziranja obrta i obrtnika ...................................................................................... 418.12. Problemi vezani za Zakon o porezu na dohodak i zakon o doprinosima .................................... 41

9. ZAKLJUAK ..................................................................................................................................... 43POPIS SLIKA ............................................................................................................................................. 46POPIS TABLICA ....................................................................................................................................... 46

3

1. UVOD Obrt u FBiH je samostalno i trajno obavljanje doputenih i registriranih gospodarskih djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju, od fizikih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu. Legislativni okvir za razvoj obrta u FBiH dijeli se na dio koji se odnosi na zakone, te dio koji se odnosi na uredbe i pravilnike o obrtima u FBiH. Sektor gospodarstva i njegovi subjekti susreu se s brojnim problemima i preprekama u svojem funkcioniranju. Okruenje u kojem posluje gospodarski subjekti registrirani kao obrt zahtjeva identifikaciju prepreka i ogranienja u njihovom poslovanju od otvaranja i obavljanja djelatnosti za koju su registrirani. "Koalicija za jai glas male privrede" je projekat koji finansira Europska unija kroz Instrument za pretpristupnu pomo (IPA 2012). Projekt provodi Udruenje za poduzetnitvo i posao LiNK Mostar u saradnji sa partnerima Nezavisni biro za razvoj (NBR) Gradaac, Udruga poduzetnika i poslodavaca - (UPIP) epe, Centar za promociju lokalnog razvoja (PLOD) Biha, Udruenje drvopreraivaa (DRVO-PD) Prijedor i Nevladinom organizacijom COSPE Italija, prepoznajui problem funkcioniranja obrta u F BiH implementira istraivanje Prepreke za razvoj obrta u F BiH. U ovom istraivanju provesti e se mapiranje i analiza Zakona te podzakonskih akata (uredbi i pravilnika) kao prvi dio istraivanja. Mapiranje Zakona i podzakonskih akata bit e provedeno kroz analizu legislativnog okvira kojim se ureuje poslovanje obrta. Provedenim istraivanjem koje se sastoji iz analize osam pojedinanih segmenata koji ine polja definirana zakonom identificirat e se stepen praktine primjene ili primjenjivosti Zakona i podzakonskih propisa te problemi u primjeni pojedinih odredbi Zakona i podzakonskih akata. U drugoj fazi istraivanja izdvojiti e se kljune prepreke i problemi za razvoj obrta u svakom segmentu definiranom kroz mapiranje Zakona i podzakonskih akata. Radni materijal istraivanja identificirat e glavne probleme sukladno analiziranim segmentima Zakona. Na temelju analize i analitikih rezultata metodom sinteze uz glavne probleme bit e ponueni prijedlozi za njihovo prevladavanje. U zakljunom dijelu e se dati pregled najznaajnijih praktinih slabosti zakonskog okvira te okvirne preporuke za njihovo uklanjanje.

1.1. Problem istraivanja Poduzetnici se prilikom otvaranja, ali i poslovanja obrta, kao jednog od oblika organiziranja malog gospodarstva, susreu s brojnim problemima, te sustavno iznose niz primjedbi na regulatorni okvir koji je kreirala drava, a koji im stvara dodatne probleme i potekoe za uspjeno obavljanje, opstanak i razvoj obrta. Neke od registriranih primjedbi su da odobrenje predvia bavljenje samo jednom djelatnou (obrtom); namjena jednog poslovno prostora mora biti vie funkcionalna (npr. u RH prostor moe

4

biti multifunkcionalan i u njemu se mogu obavljati djelatnosti popravke kljueva, adekvatna prodaja i popravka obue); obrtni registar u F BiH ne funkcionira; za tradicionalne obrte i zanate nije potrebno traiti strunu spremu ako ljudi znaju raditi (npr. vuno-vlaar ne moe dobiti certifikat jer ovog obrazovanja nema), a ovo je posebno bitno kod tradicionalnih obrta koji se prenose s koljena na koljeno; problem polaganja strunih ispita nije rijeen jer komore i ministarstva nemaju struni kadar da provode ispite; rad nadlenih ministarstava prilikom usvajanja pravilnika nije usklaen (npr. ministarstvo turizma koje je zadueno za turistike objekte nedovoljno surauje s ministarstvom poduzetnitva, razvoja i obrta ili se ta suradnja na terenu ne osjeti); zavodi za zapoljavanje vre prekvalifikaciju na osnovu koje ljudi ne mogu da registriraju vezani obrt, itd. Drava (na svim razinama) bi trebala prepoznati prepreke i ogranienja u funkcioniranju obrta, te raditi na unaprjeenju poduzetnikog okruenja kako bi kreirala poticajan poduzetniki ambijent za otvaranje i djelovanje obrta. Istraivanje Prepreke za razvoj obrta u F BiH nastoji utvrditi prepreka i probleme koje sadri pravne legislativa kroz segmente kojima se definira poslovanje obrta te identificiranje naina i prijedloge rjeenja. Definirani problem trai istraivanje usmjereno na:

mapiranje i analiza regulative za obrte u FBiH, dijagnosticiranje problema za svaki segment regulative, sintetiziranje utvrenih problema, predlaganje rjeenja i aktivnosti na prevazilaenju navedenih problema.

1.2. Predmet istraivanja

Sukladno definiranom problemu istraivanja projekta i utvrenih koraka istraivanja u cilju identificiranja prepreka i ogranienja razvoju obrta u F BiH te traenju moguih rjeenja za iste, predmet istraivanja mogue je definirati kroz:

analizu pojedinih segmenata zakonskog okvira za obrte u F BiH (zakoni i podzakonski akti),

utvrivanje problema za svaki pojedini segment regulatornog okvira u njegovoj primjeni,

utvrivanje kljunih problema i prepreka razvoju obrta u F BiH nastale postojeom zakonskom regulativom

istraivanje praktinih slabosti i nedostataka zakonskog okvira za regulaciju obrta u F BiH u njegovoj primjeni

utvrivanje prijedloga rjeenja za navedene probleme i prepreke.

1.3. Ciljevi istraivanja Na temelju definiranog problema i predmeta istraivanja, istraivanje Prepreke za razvoj obrta u F BiH ima za osnovni/glavni cilj: identificirati prepreke za razvoj obrta u F BiH u svrhu predlaganja konkretnih rjeenja za uklanjanje prepreka.

5

Operativni ciljevi ovog istraivanja su: provesti mapiranje i analizu Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima (Sl. novine F

BiH, broj 35/09), provesti mapiranje i analizu pravilnika i uredbi vezanih za obrte, definirati prepreke i slabosti zakonskog sustava za razvoj obrta u FBiH s osvrtom

na pojedine segmente zakona i pravilnika, dati kvalitativne prijedloge za prevazilaenje navedenih problema.

1.4. Istraivake metode i instrumenti istraivanja

U svrhu ostvarenja ciljeva istraivanja, a sukladno definiranom problemu istraivanja bit e koritene sljedee metode u istraivanju

Metoda deskripcije i klasifikacije regulatornog okvira za obrte (zakoni i podzakonski akti),

Metoda analize i sinteze - koje e se koristiti kod analize pojedinih segmenata zakonskog okvira te sintetiziranje zakljuaka radi definiranja smjernica za prevazilaenje pojedinih problema,

Statistike i grafike metode tablini prikaz problema i prepreka identificiranih analizom zakonskog okvira

Komparativne metode za usporedbu postojeih naina i modela regulative sa regulativom u zemljama u okruenju i EU,

Empirijsko istraivanje prepreka otvaranju i poslovanju obrta, te mogunosti za njihovo uklanjanje putem provoenja ankete koja e biti provedena putem anketnog upitnika. Anketirati e se osobe koje rade na implementaciji propisa (u organima uprave) i sami obrtnici (i udruenja obrtnika) na koje se ovi propisi i prepreke i problemi odnose.

6

2. OBRT POJAM I ZNAENJE

2.1. Pojam obrta Obrt u FBiH je samostalno i trajno obavljanje doputenih i registriranih gospodarskih djelatnosti u osnovnom, dopunskom ili dodatnom zanimanju, od fizikih osoba sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu. Srodne djelatnosti su registrirane gospodarske i druge djelatnosti koje obavljaju fizike osobe po pravilima obavljanja obrta, a koje se ne smatraju obrtom. U srodne djelatnosti ubrajaju se i poljoprivredne djelatnosti u smislu lanka 3. Zakona o poljoprivredi ("Slubene novine Federacije BiH", broj 88/07). U srodnim djelatnostima je doputena svaka gospodarska i druga djelatnost koja nije zakonom zabranjena i koja nije regulirana posebnim zakonom. Obrtnik i osoba koja obavlja srodnu djelatnost je fizika osoba koja obavlja djelatnost u svoje ime i za svoj raun, a pritom se moe koristiti i radom drugih osoba s kojima je u obvezi zakljuiti ugovor o radu, sukladno Zakonu o radu i kolektivnom ugovoru. Prednosti osnivanja obrta su sljedee: - manji trokovi osnivanja i pokretanja obrta, - osnivanje obrta radi obrtnik samostalno to je bitna uteda i olakanje u odnosu na

druge pravne osobe, - jednostavniji sustav voenja knjigovodstva, - prednosti u plaanju poreza (plaanja poreza za naplaeno porez na dohodak te

obraun PDV tek nakon naplate potraivanja i plaanja obveza).

2.2. Legislativna osnova za razvoj obrta u FBiH Legislativni okvir za razvoj obrta u FBiH mora se podijeliti na dio koji se odnosi na zakone, te dio koji se odnosi na uredbe i pravilnike o obrtima u FBiH. Zakonski okvir vezan za obrte u FBiH je:

1. Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima (Sl. novine F BiH, broj 35/09), Stupanjem na snagu ovog Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima prestao vaiti Zakon o obrtu ("Slubene novine Federacije BiH", br.: 52/02, 29/03 i 11/05);

2. Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (Sl. novine F BiH, broj 19/06, 25/09);

3. Zakon o gospodarskim drutvima (Slubene novine Federacije BiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 88/08, 7/09 i 63/10) ;

4. Zakon o raunovodstvu i reviziji u FBiH (Slubene novine FBIH, br. 83/09). Uredbe vezane za obrte u Federaciji Bosne i Hercegovine:

1. Uredba o nainu davanja suglasnosti za obavljanje posebnog obrta (Sl. novine F BiH, broj 47/09);

2. Uredba o vezanim i posebnim obrtima (Sl. novine F BiH, broj 66/09); 3. Uredba o zatiti tradicionalnih i starih obrta (Sl. novine F BiH, broj 66/09);

7

4. Uredba o izmjenama Uredbe o zatiti tradicionalnih i starih obrta (Sl. novine F BiH, broj 38/10;

5. Uredba o izmjenama Uredbe o vezanim i posebnim obrtima (Sl. novine F BiH, broj 62/10);

Pravilnici vezani za obrte u Federaciji Bosne i Hercegovine:

1. Pravilnik o postupcima u provedbi programa razvoja malog gospodarstva (Sl. novine F BiH, broj 18/09);

2. Pravilnik o sadraju i obliku diplome o majstorskom zvanju (Sl. novine F BiH, broj 41/09);

3. Pravilnik o sadraju i obliku obrtnice, sadraju i obliku suglasnosti za obavljanje posebnog obrta i sadraju i obliku odobrenja za obavljanje srodne djelatnosti (Sl. novine F BiH, broj 41/09);

4. Pravilnik o obliku i nainu voenja Registra suglasnosti za obavljanje posebnih obrta (Sl. novine F BiH, broj 41/09);

5. Pravilnik o izbornoj proceduri u obrtnikim komorama kantona i Obrtnikoj komori Federacije BiH (Sl. novine F BiH, broj 47/09);

6. Pravilnik o minimalnim tehnikim i drugim uslovima koje moraju ispunjavati poslovni prostori (Sl. novine F BiH, broj 47/09);

7. Pravilnik o polaganju majstorskog ispita (Sl. novine F BiH, broj 54/09); 8. Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao domaa radinost (Sl. novine

F BiH, broj 61/09); 9. Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati sezonski (Sl. novine F BiH, broj

61/09); 10. Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati u stambenim prostorijama (Sl.

novine F BiH, broj 61/09); 11. Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati izvan poslovnih i stambenih

prostorija (Sl. novine F BiH, broj 61/09); 12. Pravilnik o obliku i nainu voenja Obrtnog registra (Sl. novine F BiH, broj

73/09); 13. Pravilnik o visini lanarine, njenoj raspodjeli izmeu razliitih oblika udruivanja

obrtnika i nainu uplate (Sl. novine F BiH, broj 52/10). U samo definiranju obrta, analizirati e se sljedei segmenti - lanak 2. do 8. Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima (Sl. novine F BiH, broj 35/09): - uvjeti za otvaranje obrta, - domaa radinost, - sezonsko obavljanje djelatnosti, - vezani i posebni obrti, - srodne djelatnosti, - tradicijski i stari zanati.

8

2.3. Otvaranje obrta

2.3.1. Uvjeti za otvaranje obrta

Pravna regulativa zadana od lanka 2. do lanka 8. Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima (Sl. novine F BiH, broj 35/09). Uvjeti za otvaranje obrta se mogu saeti u sljedeu skupinu opih i posebnih uvjeta. Opi uvjeti su: - da je dravljanin Bosne i Hercegovine, - da je poslovno sposobna osoba, - da udovoljava opim i posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano

posebnim zakonom, - da mu pravomonom sudskom presudom, rjeenjem o prekraju ili upravnim aktom

nije izreena zatitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje, - da nema neizmirenih obaveza prema javnim prihodima. Posebni uvjeti su: - propisana razina strunosti (struna osposobljenost ili poloen majstorski ispit) ako

se radi o obavljanju vezanih obrta, - suglasnost o obavljanju posebnog obrta u sluaju obavljanja posebnih obrta koju

izdaje nadleno federalno ministarstvo ili drugo dravno tijelo (npr. za obavljanje poslova miniranja ili cestovnog prijevoza putnika ili stvari).

Fizika osoba moe obavljati obrt kao dopunsko zanimanje ako ispunjava nabrojane uvjete i ako ima ve zasnovan radni odnos po bilo kom osnovu. U tom sluaju vodi obrt putem poslovoe koji mora zadovoljavati sve uvjete propisane Zakonom. Obrt se moe obavljati i kao sezonski obrt i to najdue est mjeseci unutar jedne kalendarske godine a u to vrijeme obrtnik uspostavlja svojstvo osiguranika. Sezonsko obavljanje obrta upisuje se u Obrtni registar. Obrtom se smatra i obavljanje domae radinosti, odnosno djelatnost izrade i dorade predmeta kod kojih prevladava runi rad i usluge u domainstvu. Ovakav obrt obavlja se samostalno ili uz pomo lanova zajednikog kuanstva. lanovi zajednikog kuanstva (brani partner, djeca, roditelji, usvojenici i usvojitelji, pastorad) mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku. Dvoje ili vie fizikih osoba mogu zajedniki obavljati obrt ako ispunjavaju ope uvjete iz Zakona te da najmanje jedna osoba ispunjava i posebne uvjete. Meusobni odnosi i odgovornosti tih osoba ureuju se pisanim ugovorom kojim se ureuju obavezni odnosi u ortakluku. Zajedniko obavljanje obrta prestaje kada se broj osnivaa svede na jednog i u tom sluaju moe se izvriti preregistracija u samostalno obavljanje obrta. Umirovljenici mogu obavljati obrt, ali im se u sluaju istovremenog voenja obrta, mirovina stavlja u stanje mirovanja.

9

Strani dravljanin moe obavljati obrt pod uvjetom da ima radnu dozvolu, da ispunjava ope i posebne uvjete i uz primjenu naela uzajamnosti. Uz uvjete iz Zakona, prilikom otvaranja obrta treba obratiti pozornost i na posebne zakonske propise (kao npr. Zakon o prijevozu u cestovnom prometu, Zakon o komunalnim djelatnostima itd.) koji odreuju posebne uvjete za obavljanje pojedinih djelatnosti. Prostor i oprema za obavljanje obrta moraju zadovoljavati propise o tehnikoj opremljenosti, zatiti na radu, zatiti i unapreenju ovjekove okoline, zatiti od buke, zdravstvenim i sanitarnim uvjetima, te drugim propisima koji se odnose na obavljanje -odreene gospodarske djelatnosti. Najmanja visina radnih i pomonih prostora je 2,40 m. Najmanja visina pomonih prostora, manjih od 10 m2 je 2,10 m. Najmanja irina povrine za kretanje izmeu opreme ne smije biti manja od 0,70 m. U radnom prostoru mora biti na svakog zaposlenog, odnosno na svako radno mjesto, napravljeno najmanje 3 m2 slobodne podrumske povrine sa najmanje 10 m3 zapremine. Poslovni prostor koji je izgraen na dva ili vie katova mora imati izgraeno stubite irine 1,00 m ili ire. Poslovni prostor mora imati prostore za osobnu higijenu zaposlenih, koji su obuhvaeni najmanje sa jedne strane predprostorom, u kojem je postavljen umivaonik sa tekuom toplom i hladnom vodom. Ove odredbe ne odnose se na ve izgraene poslovne prostore u kojima se obavlja obrtnika djelatnost, sa odobrenjem nadlenog opinskog organa, kao ni na postojee poslovne prostore koji se nalaze u zonama gdje je zabranjena gradnja ili koji se nalaze u objektima proglaenim kulturno povijesnim spomenicima. Uvjet strunosti ispunjavaju sve osobe sa adekvatnim i propisanim obrazovanjem u zadanoj struci. Osobe koje ne ispunjavaju poseban uvjet strunosti, takoer mogu obavljati vezani obrt, uz uvjet da zaposli radnika koji ima propisanu razinu strunosti. Opinsko tijelo nadleno za podruje obrtnitva na teritoriju na kojem e biti sjedite obrta izdaje rjeenje kojim se odobrava obavljanje obrtnike djelatnosti, odnosno rjeenje kojim se zahtjev odbija u roku od 15 dana. Ako u tom roku nadleno tijelo ne donese rjeenje kojim se odobrava obavljanje obrtnike djelatnosti, odnosno rjeenje kojim se zahtjev odbija, obrtnik moe, ako smatra da ispunjava uvjete propisane zakonom, zapoeti sa obavljanjem obrta o emu je duan prethodno pisanim putem izvijestiti nadleno tijelo. Nadleno tijelo duno je donijeti rjeenje u roku od 30 dana od dana primljene obavijesti. Ako u ovakvom sluaju nadleno tijelo utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti propisani zakonom, a obrtnik je zapoeo sa radom, smatrat e se da se obrt obavlja protivno Zakonu.

10

Slika 1 Proces u osnivanju obrta

Izvor: Vodi za otvaranje obrta: Kako otvoriti obrt?, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta , www.fmrpo.gov.ba, Mostar, 2008. godina.

2.3.2. Problemi vezani za otvaranje obrta

Izvrenom analizom identificirani su sljedei problemi vezani za otvaranje obrta: - Nije kreirana lista zanimanja koja mogu biti obrti i nije definiran nain stjecanja

obrazovanja za ta zanimanja, - Stjecanje obrazovanja (odreena zanimanja ne postoje u svim upanijama i ne mogu

se provesti edukacije a samim tim i pokrenuti obrti vezani za taj obrt) - Problem obrazovanja za tradicijska zvanja, - Neujednaene mogunosti obrazovanja po upanijama, - Zahtijevani kriteriji za obveznu veliinu poslovnog prostora za pokretanje obrta

(ostaviti mogunost alternativnih rjeenja ili definirati razdoblja prilagodbe zahtjevima), 2.4. Domaa radinost 2.4.1. Odreenje domae radinosti

Domaom radinou smatraju se odreeni obrti i srodne djelatnosti. Domaa radinost, u smislu ovog je djelatnost izrade i dorade predmeta kod kojih preovladava runi rad i usluge u kuanstvu. Djelatnost domae radinosti obavlja se samostalno ili uz pomo lanova zajednikog kuanstva.

11

2.4.2. Problemi kod odreenja domae radinosti

Analizom zakona identificirani su sljedei problemi odreenja domae djelatnosti: - Problemi definiranja djelatnosti (po lanu se obavlja samo jedna djelatnost), - Djelatnosti koje se mogu obavljati u obrtu u sklopu domae radinosti nemaju

jasno definirani naini stjecanja i edukacije.

2.5. Sezonsko obavljanje djelatnosti Obrti i srodne djelatnosti se mogu obavljati i sezonski, najdulje devet mjeseci unutar jedne kalendarske godine, a u vrijeme trajanja sezonskog obavljanja djelatnosti, uspostavljaju svojstvo osiguranika, ako nemaju ve zasnovan radni odnos. Popis obrta i srodnih djelatnosti koje se mogu obavljati sezonski i uvjete za njihovo obavljanje propisuje Federalni ministar razvoja, poduzetnitva i obrta na prijedlog upanijskih ministarstava mjerodavnih za oblast obrtnitva.

2.6. Vezani i posebni obrti Obrti, prema Zakonu o obrtu i srodnim djelatnostima, mogu biti vezani i posebni. Vezani obrti su obrti za ije se obavljanje trai odgovarajua struna sprema. Vezani obrt se moe obavljati u stambenim prostorijama pod uvjetima i za djelatnosti koje e propisati Federalni ministar razvoja, poduzetnitva i obrta na prijedlog upanijskih ministarstava mjerodavnih za podruje obrtnitva. Vezane obrte koji se mogu obavljati izvan poslovnih i stambenih prostorija, te uvjete za njihovo obavljanje propisat e Federalni ministar razvoja, poduzetnitva i obrta na prijedlog upanijskih ministarstava mjerodavnih za oblast obrtnitva. Posebni obrti su obrti koje obrtnik moe obavljati samo ako ispunjava uvjete za vezane obrte i ima suglasnost za obavljanje posebnih obrta.

2.7. Srodne djelatnosti

2.7.1. Definiranje srodne djelatnosti

Srodne djelatnosti, prema Zakonu o obrtu i srodnim djelatnostima, jesu djelatnosti za ije se obavljanje trai odgovarajua struna sprema, ovisno o vrsti djelatnosti, propisana posebnim zakonom. Iznimka su poljoprivredne djelatnosti koje se definiraju Zakonom o poljoprivredi ("Slubene novine Federacije BiH", broj 88/07). Srodne djelatnosti za ije obavljanje je dovoljno izuavanje ili edukacija koja se moe obaviti u roku od tri mjeseca i koje ne proistjeu iz nekog vezanog ili posebnog obrta, mogu obavljati osobe s najmanje zavrenom osnovnom kolom.

12

2.7.2. Problemi vezani za srodne djelatnosti

Analizom zakona identificiran je sljedei problem: - Problemi definiranja djelatnosti (obavljanje samo jedne djelatnosti po lanu), - 2.8. Tradicijski i stari zanati

2.8.1. Odreenje tradicijskih i starih zanata

Tradicijski i stari zanati jesu obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vjetina i umijea u obavljanju djelatnosti i koji se obavljaju preteitim udjelom runog rada. Za obavljanje djelatnosti tradicijskih i starih obrta Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, vlade kantona/upanija i jedinice lokalne samouprave utvrdit e popis tradicijskih i starih obrta i propisat e odgovarajue olakice, svatko iz svoje mjerodavnosti, koje e stimulirati ouvanje tradicijskih i starih obrta i pojaati interes za njihovo obavljanje.

2.8.2. Problemi vezani za tradicijske i stare zanate

Analizom zakona identificirani su sljedei problemi vezani za tradicijske i stare zanate:

- Problemi definiranja djelatnosti (obavljanje samo jedne djelatnosti po lanu), - Problem edukacije za stjecanje odreenog zanimanja iz podruja tradicijskih i

starih zanata, - Nedostatak educiranog osoblja za edukaciju i polaganje majstorskog ispita, - Problem obavljanja vie djelatnosti od strane jednog obrta, - Nastavak djelatnosti i prijenos tradicijskih zanata u situaciji kada nositelj obrt

prestane sa radom a ne moe se prenijeti na narednu generaciju zbog nemogunosti edukacije novih nositelja obrta za isto zanimanje (traiti vie mogunosti kod prijelaznih odredbi u situaciji kada nositelj obrta prestane sa radom).

13

3. OBAVLJANJE OBRTA

3.1. Uvjeti za obavljanje obrta 3.1.1. Odreenje uvjeta za obavljanje obrta

lanak 9. do 10. Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima (Sl. novine F BiH, broj 35/09), definirao je uvjete za obavljanje obrta se dijele na ope i posebne. Opi uvjeti da fizika osoba moe obavljati obrt kao osnovno zanimanje su: - da je dravljanin Bosne i Hercegovine, - da je poslovno sposobna, - da udovoljava opim i posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano

posebnim zakonom, - da joj pravomonom sudskom presudom, rjeenjem o prekraju ili upravnim aktom

nije izreena zatitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje. Fizika osoba moe obavljati obrt kao dopunsko ili dodatno zanimanje ako ima ve zasnovan radni odnos po bilo kojoj osnovi, ili je korisnik mirovine sukladno i ukoliko posebnim zakonom nije drugaije propisano. U skupinu posebnih uvjeta za obavljanje obrta se ubraja: - Fizika osoba moe obavljati vezani obrt ako uz ope uvjete ispunjava i poseban

uvjet strune spreme, - Fizika osoba koja ispunjava ope uvjete, a ne ispunjava poseban uvjet strune

spreme moe obavljati vezani obrt ako na tim poslovima uposli zaposlenika koji udovoljava tom uvjetu,

- Vezane obrte mogu obavljati i osobe s odgovarajuim viim ili visokim obrazovanjem,

- upanijski/Kantonalni ministar mjerodavan za oblast obrazovanja, po prethodno pribavljenom miljenju upanijske obrtnike komore i mjerodavnog kantonalnog ministarstva, a u spornim sluajevima odreuje koje je to odgovarajue vie ili visoko obrazovanje,

- Vezani obrt moe obavljati i fizika osoba - izumitelj na temelju ostvarenog patentnog prava za patentirani proizvod ili uslugu ako ispunjava propisane uvjete.

3.1.2 Identificirani problemi u vezi uvjeta za obavljanje obrta

Analizom zakona identificirani su sljedei problemi vezani za stjecanja opih uvjeta za obavljanje obrta: - Kod definiranja zdravstvenih uvjeta za otvaranje obrta nije voeno rauna o

socijalnoj inkluziji za ugroene skupine (invalidne osobe, ratni vojni invalidi, osobe s potekoama u razvoju).

Analizom zakona identificirani su sljedei problemi vezani za stjecanja posebnih uvjeta za obavljanje obrta:

14

- Problem edukacije za odreena zanimanja (nepostojanje jasne liste zanimanja i prijedloga adekvatne edukacije za pojedina zanimanja),

- Problem dodatnih edukacija (promjene zanimanja ili usavravanja), - Promjena zanimanja nositelja obrta (osigurati jasne i jednostavne kriterije za

promjenu zanimanja za nositelje obrta ili osobe koje preuzimaju obrte), - Razlike od upanije do upanije u mogunostima edukacije i promjene zanimanja.

3.2. Dopunsko i dodatno zanimanje

3.2.1. Odreenje dopunskog i dodatnog zanimanja

lanak 11. do 14. Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima (Sl. novine F BiH, broj 35/09) definira dopunsko i dodatno zanimanje. Obavljanje obrta moe biti i dopunsko zanimanje ako se ispune sljedei uvjeti: - Fizika osoba moe obavljati obrt kao dopunsko zanimanje iskljuivo samostalnim

radom i to najdulje 20 sati tjedno, uz plaanje poreza iju visinu propisuje tijelo mjerodavno za poreze,

- Korisnik starosne mirovine, koji je mirovinu ostvario sa 65 godina ivota ili s 40 godina mirovinskog staa, moe istodobno koristiti mirovinu i obavljati obrt kao dopunsko zanimanje, kao i to da ista prava ostvaruju i osobe koji se mirovinu zasluili na temelju propisa iz podruja braniteljsko invalidske zatite.

Fizika osoba moe obavljati obrt kao dodatno zanimanje iskljuivo putem uposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod vlasnika obrta i ispunjavati potrebne uvjete. Inozemni dravljanin moe obavljati obrt ako ispunjava sve propisane uvjete kao i domai obrtnik s tim da rjeenje kojim se odobrava obavljanje obrta inozemnom dravljaninu postaje pravno valjano izdavanjem radne dozvole sukladno Zakonu o zapoljavanju stranaca, i vrijedi za vremensko razdoblje za koji je ta dozvola izdana. Minimalni uvjeti za otvaranje propisuju da se obrt obavlja pod odreenim uvjetima u pogledu ureenja i opreme poslovnog prostora kao i pod drugim uvjetima propisanim Zakonom o obrtima i srodnim djelatnostima: - Prostor i oprema za obavljanje obrta, moraju udovoljavati i propisima o tehnikoj

opremljenosti, zatiti na radu, zatiti i unaprjeenju ovjekovog okolia, zatiti od buke, zdravstvenim i sanitarnim uvjetima, te drugim propisima koji se odnose na obavljanje odreene gospodarske djelatnosti,

- Ispunjenost uvjeta se pretpostavlja podnoenjem ovjerene pisane izjave od strane obrtnika o ispunjavanju uvjeta (pretpostavka ispunjavanja uvjeta), - ???

- Ispunjenost uvjeta sukladno zakonu koji ureuje oblast inspekcijskih poslova, utvruju mjerodavne inspekcije u redovitom inspekcijskom pregledu,

- Za tetu prouzroenu treim osobama koja je izazvana davanjem neistinite izjave, obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom,

15

- Za tetu prouzroenu treim osobama koja je izazvana davanjem neistinite izjave, dvije ili vie fizikih osoba koje, zajedniki obavljaju obrt, odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom,

- Za tetu nastalu davanjem odobrenja u sluaju neispunjenosti uvjeta odgovornost snose mjerodavne inspekcije,

- Federalni ministar razvoja, poduzetnitva i obrta donijet e propis o minimalnim uvjetima koje moraju ispunjavati poslovni prostori i koji e sadravati izgled i sadraj obrasca izjave,

- Izjava obvezno sadri: podatke o davatelju izjave, podatke o poslovnom prostoru i opremi, pobrojane minimalne tehnike uvjete, tekst izjave o ispunjavanju minimalnih tehnikih uvjeta i posljedicama koje mogu nastupiti uslijed davanja neistinite izjave.

3.2.2. Identificirani problemi vezani za dopunsko i dodatno zanimanje

Analizom zakona identificirani su sljedei problemi vezani za dopunsko i dodatno zanimanje:

- Problem edukacije za odreena zanimanja (nepostojanje jasne liste zanimanja i prijedloga adekvatne edukacije za pojedina zanimanja),

- Problem dodatnih edukacija kod promjene zanimanja, - Ne postoji jedinstveni registar zanimanja i jedinstvena strategija edukacije

postoje razlike od upanije do upanije, - U situaciji kada obrtnik obavlja dvije djelatnosti koje su vezane ali mogu postojati

zahtjevi za potpuno razliitim tehnikim uvjetima problem je strogo preciziranje tehnikih uvjeta za prostore (definirati mogunosti lakeg usklaenja tehnikih uvjeta kod promjene zanimanja ili usklaenja zanimanja nositelja obrta),

- Odgovornost obrtnika je cjelokupnom imovinom

3.3. Otvaranje obrta

3.3.1. Regulativa otvaranja obrta

lanak 15. do 22. Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima (Sl. novine F BiH, broj 35/09) regulira otvaranje obrta. Procedure vezane za izdavanja: obrtnice, odobravanja tradicijskih i starih obrta, domau radinost i sezonsko obavljanje djelatnosti, poetak, privremeno obustavljanje, obavljanje obrta u vidu dopunskog ili dodatnog zanimanja, prestanak obavljanja obrta, kao i obavljanje obrta u izdvojenom prostoru provodi opinsko, odnosno gradsko tijelo mjerodavno za obrtnitva (u Zakonu mjerodavno tijelo) Za obavljanje vezanih i posebnih obrta, obrtnik mora imati obrtnicu, koja je, u smislu Zakona, odobrenje za rad. Za obavljanje posebnih obrta obrtnik mora imati i suglasnost za obavljanje posebnih obrta.

16

Mjerodavno tijelo, na teritoriju na kojem e biti sjedite obrta, donosi rjeenje kojim se odobrava obavljanje obrta, ili rjeenje kojim se zahtjev odbija, sukladno Zakonu o upravnom postupku, u roku od 15 dana od dana prijama urednog zahtjeva. Rjeenje kojim se odobrava obavljanje posebnog obrta postaje pravno valjano izdavanjem suglasnosti za obavljanje posebnog obrta a stranka je duna obavijestiti mjerodavno tijelo, koje to upisuje u Obrtni registar. Po rjeenju kojim se odobrava obavljanje obrta, odnosno posebnog obrta, mjerodavno tijelo vri upis u Obrtni registar i obrtniku izdaje obrtnicu, a obrtnica se izdaje u dvije veliine od kojih je veu obrtnik duan izloiti u sjeditu obrta, na vidnom mjestu. Suglasnost za obavljanje posebnih obrta izdaje mjerodavno ministarstvo ovisno o vrsti obrta u roku od 15 dana od dana prijama urednog zahtjeva, a sadraj i oblik obrtnice, kao i sadraj i oblik suglasnosti za obavljanje posebnog obrta propisuje Federalni ministar razvitka, poduzetnitva i obrta. Obrtnik je duan otpoeti s obavljanjem djelatnosti najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu rjeenja o odobravanju obavljanja obrta. Mjerodavno tijelo duno je nakon upisa u Obrtni registar sva rjeenja u svezi s obavljanjem obrta dostaviti: obrtniku, tijelu mjerodavnom za poreze, mjerodavnim inspekcijama, obrtnikoj komori kantona, mjerodavnom fondu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, mjerodavnoj slubi za upoljavanje i Federalnom zavodu za statistiku. Tvrtka je ime pod kojim posluje obrt, a tvrtka obrta treba sadravati naziv obrta, ime obrta, ime i prezime obrtnika i sjedite, a moe sadravati i posebne oznake. Sjedite obrta je mjesto naznaeno u obrtnici. Ako obrtnik mijenja sjedite obrta na teritoriju iste opine ili na teritoriju druge opine u istoj upaniji duan je podnijeti prijavu mjerodavnom tijelu na ijem teritoriju e se nalaziti novo sjedite obrta, uz koju je obvezan priloiti obrtnicu.

3.3.2. Identificirani problemi vezani za otvaranje obrta

Analizom su identificirani sljedei problemi vezani za otvaranje obrta: - Problem edukacije za odreena zanimanja nepostojanje adekvatne edukacije u

pojedinim opinama (majstorski ispiti), - Problem dodatnih edukacija kod promjene zanimanja, - Ne postoji jedinstveni registar zanimanja i jedinstvena strategija edukacije

razlike od upanije do upanije, - Razliite mogunosti edukacije za dodjelu obrtnica u razliitim upanijama, - Neuredno voenje obrtnog registra, - Razlike u upanijskim propisima i taksama vezanim za promjene sjedita obrta.

17

3.4. Poslovanje obrta

3.4.1. Odreenje obavljanja obrta

lanak 23. do 30. Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima (Sl. novine F BiH, broj 35/09) definira poslovanje obrta. Obrtnik moe obavljati samo one obrte koji su obuhvaeni obrtnicom, a u sluaju posebnih obrta samo one za koje je dobio suglasnost za obavljanje posebnih obrta. Obrtnik moe obavljati i druge djelatnosti koje slue obavljanju djelatnosti koje su obuhvaene obrtnicom ili se uobiajeno obavljaju uz djelatnost obuhvaenu obrtnicom. Obrt, kao osnovno ili dodatno zanimanje, moe se obavljati u vie izdvojenih prostora koji se nalaze u sjeditu ili izvan sjedita obrta i koji moraju udovoljavati uvjetima. Pod izdvojenim prostorom podrazumijeva se jedan ili vie meusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja obrt ili koji slui za obavljanje obrta, a nalazi se u sjeditu ili izvan sjedita obrta. Obrtnici koji obavljaju vezane ili posebne obrte duni su u svakom izdvojenom prostoru uposliti uposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika. Mjerodavno tijelo izdat e rjeenje o obavljanju obrta, odnosno o prestanku obavljanja obrta u izdvojenom prostoru koje e, po konanosti, upisati u evidenciju izdvojenih poslovnih prostora i obavijestiti mjerodavno tijelo u sjeditu obrta radi upisa u Obrtni registar. Obrtnik moe vezani obrt voditi sam ili putem uposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika. Obrtnik koji obavlja obrt u dodatnom zanimanju, obrt vodi putem uposlenika. Uposlenik vodi obrt u ime i za raun obrtnika. Voenje obrta putem uposlenika obrtnik je duan prijaviti mjerodavnom tijelu na teritoriju na kojem se nalazi sjedite obrta, koji rjeenjem utvruje voenje obrta putem uposlenika i upisuje to u Obrtni registar. lanovi zajednikog kuanstva mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku, a lanovima zajednikog kuanstva, smatraju se: brani drug, djeca, roditelji, usvojenici i usvojitelji, pastorad i osobe koje je obrtnik duan uzdravati. Za obveze koje nastanu u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Obrtnik odgovara za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada djelatnika koje upoljava.

3.4.2. Identificirani problemi vezani za obavljanje obrta

Analizom zakona identificirani su sljedei problemi vezani za poslovanje obrta: - Obrtnicom je obrtnik vezan za odreenu djelatnost, javlja se problem nejasne

definicije vezanih djelatnosti za osnovnu djelatnost i naina njihova obavljanja,

18

- Problem udovoljavanja uvjetima i standardima za odreeni poslovni prostor koji su vezani za djelatnost obrta,

- Odgovornost obrtnika je cjelokupnom imovinom 3.5. Prijenos obrtnice 3.5.1. Reguliranje prijenosa obrtnice

lanak 31. do 41. Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima (Sl. novine F BiH, broj 35/09) definira prijenos obrtnice. Obrtnica se ne moe prenijeti na drugu osobu, osim ako Zakonom nije drugaije propisano. Posebni obrt se takoer ne moe prenijeti na drugu osobu. Nakon smrti obrtnika, suprunik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do, putem privremenog uposlenika, koji mora ispunjavati propisane uvjete. Zahtjev za odobrenje za nastavak voenja obrta putem privremenog uposlenika podnosi se mjerodavnom tijelu u roku od 30 dana od dana smrti obrtnika. Privremeni uposlenik se upisuje u Obrtni registar. Ako nasljednici ele prenijeti obrtnicu na sebe nakon smrti obrtnika, te nastaviti voditi obrt putem uposlenika, duni su to prijaviti mjerodavnom tijelu u roku od 30 dana od dana okonanja ostavinskog postupka. U sluaju djelominog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, obrtnica se moe prenijeti na suprunika ili na djecu. Ukoliko obrtnik nema suprunika, odnosno djecu, obrtnica se moe prenijeti na njegove roditelje, odnosno brau ili sestre. Osobe koje ele prenijeti obrtnicu na sebe nakon djelominog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, te nastaviti voditi obrt putem uposlenika, duni su to prijaviti mjerodavnom tijelu u roku od 30 dana od dana pravomonosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti. Obrtnica se moe prenijeti na drugu osobu u sluaju kupoprodaje obrta. Kupac obrta moe nastaviti voenje obrta sam, ako ispunjava uvjete Zakona ili putem uposlenika koji mora biti u radnom odnosu kod kupca obrta i ispunjavati uvjete.

3.5.2 Identificirani problem vezani za prijenos obrtnice

Analizom zakona identificiran je sljedei problem vezani za prijenos obrtnice: - Problem mogunosti zaustavljanja rada obrta zbog formalnih razloga nakon smrti

obrtnika (situacija kada nitko od obitelji nema traeno obrazovanje ili obrt nije imao nikoga zaposlenog sa propisanim uvjetima),

19

3.6. Zajedniko obavljanje obrta

3.6.1. Odreenje zajednikog obavljanja obrta

lanak 42. do 44. Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima (Sl. novine F BiH, broj 35/09) regulira zajedniko obavljanje obrta. Dvije ili vie fizikih osoba mogu zajedniki obavljati obrt. Meusobni odnosi i odgovornosti osoba ureuju se pisanim ugovorom koji ugovorne strane dostavljaju mjerodavnom tijelu prilikom upisa u Obrtni registar, a na ugovor se odnose propisi koji su utvreni Zakonom o obveznim odnosima, a posluje pod zajednikom tvrtkom. Fizike osobe mogu zajedniki obavljati obrt ako ispunjavaju propisane uvjete iz Zakona, te da najmanje jedna osoba ispunjava propisane uvjete za obrt, a to isto moe biti i strani dravljanin. Iste odredbe se odnose i na situaciju kada obrt obavlja vie fizikih osoba. Zajedniko obavljanje obrta prestaje kada se broj utemeljitelja svede na jednog i u tom sluaju moe se izvriti preregistriranje u samostalno obavljanje obrta.

3.6.2. Identificirani problem u zajednikom obavljanju obrta

Analizom zakona utvren je sljedei problem u zajednikom obavljanju obrta: - Problem nastavka u situaciji kada jedna od dvije ili vie osobe koja je imala

zanimanje potrebno za rad obrta prestane sa radom.

3.7. Prestanak obavljanja obrta lanak 44. do 46. Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima (Sl. novine F BiH, broj 35/09) regulira prestanak obavljanja obrta. Obrtnik moe privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine, o emu pisanim putem izvjeuje mjerodavno tijelo u roku od sedam dana od dana obustave. Iznimno, obrtnik moe obustaviti obavljanje obrta dulje od jedne godine, a najdulje do tri godine, u sluaju bolesti ili nastupa vie sile, odnosno obrtnik moe privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine kada koristi porodiljni dopust do navrene tree godine djetetova ivota. Privremeno obustavljanje obavljanja obrta utvruje rjeenjem mjerodavno tijelo. Za vrijeme trajanja privremene obustave obavljanja obrta, obrtnik ne smije obavljati obrt i duan je predati obrtnicu, veliku i malu, mjerodavnom tijelu. O ponovnom poetku obavljanja obrta obrtnik je duan pisanim putem izvijestiti mjerodavno tijelo najkasnije u roku od sedam dana po proteku vremena privremene obustave obrta. Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona. Obrtnik je duan odjaviti obavljanje obrta pisanim putem mjerodavnom tijelu prije prestanka rada. Prestanak obrta utvruje rjeenjem mjerodavno tijelo i po konanosti rjeenja brie obrt iz Obrtnog registra.

20

Prestanak obavljanja obrta odjavom utvruje se s danom navedenim u odjavi, s tim da se obrt ne moe odjaviti unatrag. Ako u odjavi nije naznaen datum prestanka obavljanja obrta, prestanak se utvruje danom podnoenja Zahtjeva za odjavu obavljanja obrta. Obrt prestaje po sili zakona u sljedeim situacijama:

- ako obrtnik ne obavlja obrt kao dopunsku djelatnost a registriran je kao dopunska djelatnost,

- ako obrtnik ne obavlja obrt kao dodatnu djelatnost a registriran je kao dodana djelatnost,

- smru odnosno gubitkom poslovne sposobnosti obrtnika, ako se ne nastavi voenje obrta od nasljednika, sukladno Zakonu,

- kupoprodajom obrta, ako se ne nastavi voenje obrta od kupca sukladno ovom Zakonu,

- ako obrtnik ne zapone obavljati obrt u roku od 30 dana od dana upisa u Obrtni registar,

- ako je pravomonim aktom obrtniku izreena zatitna mjera zabrane obavljanja obrta za vrijeme dok ta mjera traje,

- ako obrtnik obustavi obavljanje obrta due od sedam dana, - ako obrtnik ne zapone s obavljanjem obrta u roku od 30 dana nakon proteka roka

privremene obustave obavljanja obrta, - danom stupanja na izdravanje kazne ako bude osuen pravomonom presudom

na kaznu zatvora dulju od est mjeseci, ukoliko nije uposlio uposlenika koji udovoljava uvjetima propisanim Zakonom,

- ako se utvrdi da obrtnik ne ispunjava uvjete propisane Zakonom, - ako obrtnik izgubi dravljanstvo Bosne i Hercegovine ili ako inozemnom

dravljaninu prestane vaiti radna dozvola, - ako mjerodavno tijelo utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na temelju lanih

isprava, - promjenom prebivalita u sluaju da je kao sjedite obrta utvreno prebivalite

obrtnika.

21

4. OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBAVLJANJE OBRTA

lanak 55. do 59. Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima (Sl. novine F BiH, broj 35/09) regulira obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta. Obrazovanje za obavljanje obrta i srodnih djelatnosti za koje se trai odgovarajua kolska sprema vri se u osnovnim i odgovarajuim srednjim kolama i visokokolskim ustanovama.

4.1. Majstorski ispit Obrazovanje za obavljanje vezanih obrta za koje je majstorski ispit predvien kao daljnja kvalifikacija izvodi se prema programu kojeg donosi upanijski ministar mjerodavan za obrazovanje na prijedlog srednje strune kole i Obrtnike komore Federacije Bosne i Hercegovine. U izradi prijedloga programa Obrtnika komora Federacije Bosne i Hercegovine sudjeluje samo u formuliranju praktinog dijela majstorskog ispita. Majstorskom ispitu mogu pristupiti osobe koje su zavrile odgovarajuu srednju strunu kolu i imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u obrtu za koji ele polagati majstorski ispit, kao i osobe s neodgovarajuom srednjom kolom i najmanje pet godina radnog iskustva u obrtu za koji ele polagati majstorski ispit.

4.2. Povjerenstvo za polaganje majstorskog ispita i nain polaganja majstorskog ispita

Majstorski ispit polae se pred povjerenstvom koje utemeljuje srednja struna kola koja je verificirana za te poslove sukladno vaeim propisima iz oblasti odgoja i obrazovanja, u suradnji s obrtnikom komorom upanije. Povjerenstvo se sastoji od najmanje pet lanova, a moraju biti zastupljena najmanje dva majstora obrta za koji se polae majstorski ispit. Majstore u povjerenstvima za polaganje majstorskog ispita imenuje obrtnika komora upanije. Nakon uspjeno poloenog majstorskog ispita majstoru se izdaje diploma o majstorskom zvanju. Srednja struna kola koja je utemeljila povjerenstvo za polaganje majstorskog ispita vodi evidenciju o poloenim majstorskim ispitima i duna je dostaviti obrtnikoj komori upanije izvod iz evidencije o poloenim majstorskim ispitima, u roku od 15 dana od dana polaganja majstorskog ispita. Trokove majstorskog ispita snosi polaznik. Federalni ministar razvoja, poduzetnitva i obrta, na prijedlog Obrtnike komore Federacije Bosne i Hercegovine, rjeenjem utvruje cijenu polaganja majstorskih ispita. Nadzor nad zakonitou organiziranja i provoenja majstorskih ispita provodit e Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta i upanijsko ministarstvo mjerodavno za obrazovanje.

22

Pravilnik o polaganju majstorskog ispita donosi Federalni ministar razvoja, poduzetnitva i obrta.

4.3. Identificirani problemi vezani za obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta

Analizom zakona su identificirani problemi osposobljavanja i obrazovanja za obrte: - Ne postoji mogunost obrazovanja za sve djelatnosti u svim upanijama koje se

trae od obrtnika, - Neujednaeni naini polaganja zanimanja i obrazovanja, - Poseban problem su tradicijska zanimanja i njihov prijenos zbog injenice da

neka vana zanimanja izumiru a oni koji poznaju ta zanimanja ne mogu ih nastaviti raditi jer ne mogu stei ta zanimanja u formalnom obrazovanju a znaju ih obavljati,

- Problem polaganja strunih ispita nije rijeen jer komore i ministarstva nemaju struni kadar da provode ispite,

- Prekvalifikacije koje nude zavodi za zapoljavanje nisu dovoljni da zadovolje trine potrebe,

- Problem to se majstorski ispiti odravaju na iroj razini od upanija zbog nedostatka kadra koje provodi edukaciju na upanijskoj razini,

- Problem to se na regionalnoj razini nije definirala mogunosti edukacije (povezivanje upanijskih ministarstava i komora) radi proirenja mogunosti edukacije.

23

5. ORGANIZIRANJE OBRTNIKA I OSOBA KOJE OBAVLJAJU SRODNE DJELATNOSTI

lanak 60. do 64. Zakona o obrtu i srodnim djelatnostima (Sl. novine F BiH, broj 35/09) regulira organiziranje obrtnika i osoba koje obavljaju srodne djelatnosti. Ovim poglavljem Zakona ureuju se uvjeti i nain formiranja, ciljevi i poslovanje, registriranje i nadzor svih oblika udruivanja obrtnika i osoba koje obavljaju srodne djelatnosti. Oblici udruivanja obrtnika i osoba koje obavljaju srodne djelatnosti jesu: udruga obrtnika, udruga osoba koje obavljaju srodne djelatnosti, opa udruga, obrtnika komora upanije i Obrtnika komora Federacije Bosne i Hercegovine.

5.1. lanstvo u obrtnikim komorama Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti danom upisa u Obrtni registar postaju lanovi obrtnike komore upanije na ijem teritoriju se nalazi njihovo sjedite. Fizike osobe obvezne su plaati lanarinu. Kontrolu naplate lanarine vri mjerodavni porezni ured po ugovoru koji sklopi s obrtnikom komorom upanije, uz ugovorenu proviziju. Federalni ministar razvoja, poduzetnitva i obrta po prethodno pribavljenom miljenju Obrtnike komore Federacije Bosne i Hercegovine u spornim sluajevima odreuje koje srodne djelatnosti potpadaju pod oblike udruivanja propisane ovim Zakonom. Pravilnik o visini lanarine, njenoj razdiobi izmeu udruga obrtnika i udruga osoba koje obavljaju srodne djelatnosti, obrtnikih komora kantona i Obrtnike komore Federacije Bosne i Hercegovine i nainu uplate, donosi Federalni ministar razvitka, poduzetnitva i obrta na prijedlog Obrtnike komore Federacije Bosne i Hercegovine.

5.2. Udruge obrtnika Obrtnici koji obavljaju iste vezane obrte ili iste posebne obrte, zbog unaprjeivanja, usuglaavanja i ostvarivanja zajednikih interesa, na odreenom podruju utemeljuju udrugu obrtnika. Za svaki obrt na odreenom podruju moe biti utemeljena samo jedna udruga obrtnika i ona je ovlatena nositi oznaku u svezi s obrtom za koji je utemeljena. Podruje koje obuhvaa udruga obrtnika pokriva podruje jedne opine ili grada. Ukoliko na podruju jedne opine ili grada nema dostatnog broj obrtnika za formiranje udruge, takvi obrtnici su lanovi obrtnike komore upanije na ijem teritoriju se nalazi sjedite njihovog obrta i njihova lanarina se uplauje toj komori. Udruga obrtnika je pravna osoba. Ona postaje pravno mjerodavna usvajanjem Statuta udruge i registriranjem u mjerodavnom upanijskom tijelu, sukladno Zakonu o udrugama i zakladama (fondacijama).

24

5.3. Cilj udruge obrtnika Obrtnike komore upanije utemeljuju se s ciljem zastupanja interesa svih obrtnika i osoba koje obavljaju srodne djelatnosti na podruju jedne upanije. Obrtnika komora upanije je pravna osoba. Ona postaje pravno mjerodavna usvajanjem Statuta obrtnike komore upanije i registriranjem u mjerodavnom sudu. Obrtnici i osobe koje obavljaju srodne djelatnosti na podruju upanije danom upisa u Obrtni registar postaju lanovi obrtnike komore upanije. lanom obrtnike komore upanije mogu postati trgovaka i gospodarska drutva i druge pravne osobe, utemeljene po drugim zakonima. Cilj obrtnike komore upanije je da:

1. unaprjeuje obrt i srodne djelatnosti; 2. podupire interese lanova obrtnike komore upanije i brine se o pravednom

izjednaavanju njihovih interesa i interesa njihovih udruga; 3. zastupa interese svojih lanova pred tijelima upanijske vlasti i tijelima

upanijske dravne uprave; 4. daje primjedbe i prijedloge tijelima upanijske vlasti i tijelima upanijske dravne

uprave pri donoenju propisa od interesa za svoje lanove; 5. obavlja poslove iz podruja obrazovanja i osposobljavanja za potrebe obrtnitva

propisane ovim Zakonom; 6. utemeljuje Sud asti; 7. utemeljuje Arbitrano vijee; 8. vodi evidenciju lanstva obrtnike komore upanije; 9. vodi evidenciju udruga na svom podruju; 10. potie udruivanje i koordinira, pomae i prati provoenje temeljnih programskih

zadaa u udrugama; 11. potie, razvija i titi dobre poslovne obiaje, poslovni moral i zatitu potroaa; 12. prua pomo svojim lanovima prilikom zasnivanja i obavljanja djelatnosti; 13. izdaje potvrde o podrijetlu proizvoda izraenih u pogonima svojih lanova i druge

potvrde koje slue gospodarskom prometu, ako za te poslove nisu zaduene neke druge, zakonom propisane, ustanove;

14. obavlja i druge poslove utvrene ovim Zakonom i Statutom.

5.4. Identificirani problemi vezani za organiziranje obrtnika Analizom zakona identificirani su problemi organiziranja obrta i obrtnika:

- Problem funkcioniranja udruenja i ostvarivanja ciljeva udruenja obrtnika, - Registri obrtnika nisu transparentni i aurni, - Udruenja ne ostvaruju svoje ciljeve prema obrtnicima koje su definirane aktima, - Nejasne koristi lanova udruenja obrtnika, - Trokovi lanstva ne odgovaraju koristima koje lanovi imaju od udruenja.

25

6. Uredbe i pravilnici koji reguliraju oblast obrtnitva

6.1. Uredba o nainu davanja suglasnosti za obavljanje posebnog obrta (Sl. novine F BiH, broj 47/09)

lanak 2. Uredbe o nainu davanja suglasnosti za obavljanje posebnog obrta regulira Nadlenost za davanje suglasnosti. Regulirano je sljedee: ''Suglasnost za obavljanje posebnog obrta daje nadleno ministarstvo, ovisno o vrsti obrta.''

6.1.1. Identificirani problemi

Analizom uredbe o nainu davanja suglasnosti za obavljanje posebnog obrta identificiran je sljedei problem:

- Zbog razlika u regulativi izmeu nadlenih ministarstava postoji mogunost neujednaenih pravila za stjecanje obrta u svim opinama u FBiH (nema suradnje ili je mala kod donoenja razliitih pravilnika vezanih za obrte);

6.1.2. Prijedlog rjeenja

Identificirani problem mogue je rijeiti na sljedei nain:

- ujednaiti opa pravila i procedure izmeu razliitih ministarstava (npr. ministarstvo turizma koje je zadueno za turistike obrte nedovoljno surauje sa ministarstvom za obrte ili se ta suradnja na terenu ne osjeti, slina situacija je i sa ministarstvom poljoprivrede u odnosu na ministarstvom nadlenim za obrte );

Poticati suradnju ministarstava kod donoenje razliitih pravilnika i njihove aktivnosti uskladiti;

6.2. Uredba o vezanim i posebnim obrtima (Sl. novine F BiH, broj 66/09)

lanak 3 Uredbe o vezanim i posebnim obrtima regulirana je potrebna struna sprema za obavljanje obrta.

26


Analizom uredbe o vezanim i posebnim obrtima identificirani su sljedei problemi: Neka zanimanja nije mogue stei u svim upanijama/kantonima u FBiH; Stjecanja zanimanja i prekvalifikacije nisu usklaeni sa potrebama osnivanja

obrta;


Identificirane probleme mogue je rijeiti na sljedei nain: Osigurati edukaciju za stjecanje svih zanimanja kroz suradnje komora i osnovnih i

srednjih kola; Obvezati komoru da organizira edukaciju za zanimanja koja se ne mogu stei

redovnim putem u svim upanijama/kantonima (osnovnim i srednjim kolama);

6.3. Uredba o zatiti tradicionalnih i starih obrta (Sl. novine F BiH, broj 66/09)

U lanku 3 Uredbe definirana je struna sprema za obavljanje tradicionalnih i starih obrta.


Analizom Uredbe o zatiti tradicionalnih i starih obrta identificirani su sljedei problemi: Neka zanimanja za obavljanje tradicijskih i starih zanata nije mogue stei u svim

upanijama/kantonima u FBiH; Stjecanja zanimanja i prekvalifikacije nisu usklaeni sa potrebama osnivanja

obrta za obavljanje tradicijskih i starih zanata;


Identificirane probleme mogue je rijeiti na sljedei nain: Osigurati edukaciju za stjecanje svih zanimanja (majstorskih ispita) kroz suradnje

komora i osnovnih i srednjih kola; Obvezati komoru da organizira edukaciju za zanimanja (majstorskih ispita) koja

se ne mogu stei redovnim putem u svim upanijama/kantonima (u osnovnim i srednjim kolama);

27

6.4. Pravilnik o obliku i nainu voenja Obrtnog registra (Sl. novine F BiH, broj 73/09)


Analizom Pravilnika o obliku i nainu voenja Obrtnog registra identificiran je sljedei problem:

Ne postoji koordinacija razliitih ministarstava po pitanju auriranja registra obrtnika;

Ne postoji jedinstveni registar obrtnika s mogunosti praenja promjena u registru na Internetu;


Identificirane probleme mogue je rijeiti na sljedei nain: Osigurati mehanizme koordinacije kroz razliita tijela ministarstava ili komore; Ustrojiti jedinstven registar obrtnika i isti u cilju boljeg praenja izloiti javnosti

putem Interneta;

6.5. Pravilnik o minimalnim tehnikim i drugim uvjetima koje moraju ispunjavati poslovni prostori (Sl. novine F BiH, broj 47/09)

U Pravilniku o minimalnim tehnikim i drugim uvjetima koje moraju ispunjavati poslovni prostori u glavi 3 definirana je unutranjost poslovnog prostora (lanak 11 21), a u glavi 4 definirana je oprema poslovnog prostora.


Analizom Pravilnika identificirani su sljedei problemi:

Zadani tehniki uvjeti o unutranjosti i opremi ne odgovaraju potrebama obrtnika ime se stvaraju nepotrebni, vii trokovi obrtnika;

Nije stavljen naglasak na tradicijska i stara zanimanja gdje treba voditi rauna o injenici da se osigura kontinuitet postojanja i poslovanja obrta na odreenom mjestu (zahtjevi za viim tehnikim uvjetima mogu zbog nemogunosti ispunjenja uvjeta uzrokovati i zatvaranje obrta);

28


Identificirane probleme mogue je rijeiti na sljedei nain: Prilagoditi propise uvjetima na terenu i tradiciji poslovanja odreenih obrta da bi

se izbjeglo stvaranje dodatnih trokova i zatvaranje obrta; Napraviti popis pravila o minimalnim tehnikim uvjetima s obzirom na djelatnost

kojom se obrtnik bavi;

6.6. Pravilnik o polaganju majstorskog ispita (Sl. novine F BiH, broj 54/09)

U Pravilniku o polaganju majstorskog ispita u lanku 5 definirana je nadlenost organizacije ispita, a u lanku 6 uvjeti za polaganje ispita.


Analizom Pravilnika identificirani su sljedei problemi: Problemi u edukaciji za zanimanja koja se ne mogu obrazovanjem stei u svakoj

upaniji/kantonu; Ukoliko osoba zavri neku drugu srednju kolu koja nije vezana za djelatnost

obrta, treba najmanje pet godina radnog iskustva u obrtu za koji se ispit polae;


Identificirani problemi mogu se rijeiti na sljedei nain: Obvezati upanijske/kantonalne komore da se koordiniraju po pitanju obrazovanja

i osiguranja kontinuiteta postojanja i rada odreenih obrta (gdje bi se osiguravalo obrazovanje za one upanije/kantone koje nemaju kapacitete za obrazovanje za odreeno zanimanje);

U upanijama/kantonima u kojima nema obrazovanja za odreeno zanimanje skratiti uvjete za pristup majstorskom ispitu;

6.7. Pravilnici koji reguliraju domau radinost, sezonske poslove, obrte u i izvan stambenih prostorija

Pravilnici koji dodatno reguliraju domau radinost, sezonske poslove, obrte u i izvan stambenih prostorija su sljedei:

a) Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao domaa radinost (Sl. novine F BiH, broj 61/09)

b) Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati sezonski (Sl. novine F BiH, broj 61/09);

29

c) Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati u stambenim prostorijama (Sl. novine F BiH, broj 61/09);

d) Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati izvan poslovnih i stambenih prostorija (Sl. novine F BiH, broj 61/09);

6.7.1. Identificirani problem

Analizom pravilnika koji reguliraju domau radinost, sezonske poslove, obrte u i izvan prostorija identificiran je sljedei problem:

Neusklaenosti u posebnim uvjetima za domau radinost, sezonske poslove, obrte u i izvan stambenih prostorija (nisu ista zanimanja u razliitim upanijama/kantonima);


Identificirani problemi trebaju se rijeiti ina sljedei nain: Izjednaiti posebne uvjete za domau radinost, sezonske poslove, obrte u i izvan

stambenih prostorija; Obvezati komore za provoenje koordinacije u definiranju posebnih uvjeta (ista

zanimanja u razliitim upanijama/kantonima), npr. u opini Biha su iz dodatne tj. dopunske djelatnosti izbaene neke od djelatnosti sezonskog karaktera kao to je iznajmljivanje soba. To oteava pokretanje obrta na podrujima od posebnog znaaja (specifino na podruju NP Una), bilo kojem zatienom podruju ili ruralnim podrujima.

7. Ostali zakoni i regulativa koja utjee na rad obrta u FBiH

7.1. Zakon o porezu na dohodak ("Slubene novine Federacije BiH", broj 10/08, 9/10 i 44/11)

Dohodak od samostalne djelatnosti predstavlja razliku izmeu poslovnih prihoda i poslovnih rashoda koji su nastali u poreznom periodu. Stopa poreza na dohodak je 10% i isplauje se do 15 dana primitka dohotka. Porezni obveznici kojima je odobreno plaanje poreza na dohodak u paualnom iznosu, porez na dohodak plaaju u slijedeim mjesenim iznosima, obveznici koji obavljaju obrtnike djelatnosti i djelatnosti koje su srodne obrtnikim, sami

bez upoljavanja drugih lica 70,00 KM obveznici koji obavljaju stare i tradicionalne zanate 30,00 KM

30


Analizom Zakona o porezu na dohodak identificirani su sljedei problemi vezani za obrtnike:

Potpuno jednaka stopa poreza na dohodak za sve samostalne djelatnosti bez obzira na visinu dohotka i djelatnost;

Stopa poreza na dohodak je izjednaena za samostalne i nesamostalne djelatnosti;


Identificirani problemi mogu se rijeiti na sljedei nain: definirati vie stopa (diferencirane stope prema visini prihoda ili djelatnosti)

poreza na dohodak za samostalnu djelatnost s obzirom na visinu prihoda obrtnika; osigurati poticajne stope za izvozne djelatnosti, odnosno za obrte iji proizvodi i

usluge imaju izvoznu namjenu. Definirati prava odbitka za samostalnu djelatnost;

7.2. Zakon o doprinosima ("Slubene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02, 17/06 i 14/08)

Stope doprinosa za samostalne poduzetnike:

a) 23,0 % za mirovinsko i invalidsko osiguranje, b) 16,5 % za osnovno zdravstveno osiguranje, c) 2,0 % za osiguranje od nezaposlenosti, d) 41,5 % je ukupna stopa doprinosa na osnovicu za obraun.

Uplata doprinosa je obvezna do 10. u mjesecu za prethodni mjesec. Minimalna osnovica za niskoakumulativne djelatnosti tradicionalnih esnafskih zanata je 25% zakonom propisane osnovice (npr. za 2013. Godinu je 1262 x 0,25 = 316,00) Samostalni poduzetnici mogu izabrati i viu osnovicu. Primjer obrauna za 2013. GODINU 1. Za poduzetnike osnova obavljanja samostalne djelatnosti iz lana 12. st. 2., 3. i 5. Zakona o porezu na dohodak ("Slubene novine Federacije BiH", broj 10/08, 9/10 i 44/11) koji utvruju dohodak na osnovu poslovnih knjiga u skladu sa lanom 19. istog Zakona, mjesena osnovica za obraun doprinosa je: a) 1.388,00 KM - za slobodna zanimanja, b) 820,00 KM - za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti, c) 442,00 KM - za samostalnu djelatnost u poljoprivredi i umarstvu.

31

2. Za poduzetnike osnova obavljanja samostalne djelatnosti iz lana 12. stav 1. Zakona o porezu na dohodak, koji dohodak utvruju i plaaju u paualnom iznosu u skladu s lanom 31. istog Zakona, mjesena osnovica za obraun doprinosa je: a) 694,00 KM - za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti, b) 316,00 KM - za niskoakumulativne djelatnosti tradicionalnih esnafskih zanata, c) 316,00 KM - za samostalnu djelatnost u poljoprivredi i umarstvu, d) 316,00 KM - za samostalnu djelatnost taxi prijevoza. 3. Za obveznike doprinosa iz lana 6. toka 10. Zakona o doprinosima mjesena osnovica za obraun doprinosa je 316,00 KM. 4. Prosjena plaa u periodu I-IX 2012. godine je 1262,00 KM.


Analizom Zakona o doprinosima identificiran je sljedei problem koji se odnosi na obrtnike:

Stopa doprinosa na dohodak je izjednaena za samostalne i nesamostalne djelatnosti;


Identificirani probleme mogue je rijeiti na sljedei nain: definirati vie stopa (diferencirane stope prema broju djelatnika ili djelatnosti) ili

definirati vie osnovica; definirati vie stopa za izvozne djelatnosti, odnosno za obrte iji proizvodi i

usluge imaju izvoznu namjenu ili definirati vie osnovica; odrediti nie osnovice za neke samostalne djelatnosti (definirati jasne kriterije za

definiranje niih osnovica u odreenim samostalnim djelatnostima) s ciljem poticanja zapoljavanja u obrtima;

7.3. Komunalne takse u Federaciji BiH Zakon o principima lokalne samouprave u FBiH ("Slubene novine Federacije BiH", broj 49/06) propisuje da jedinice lokalne samouprave (opine) donose propise o naknadama i taksama te provode propise o naplati istih na podruju opine. Prema navedenom zakonom te naknade i takse predstavljaju vlastiti prihod opina, a stopu naknada i taksi odreuju opinska Vijea sukladno zakonu. Zakon o pripadnosti javnih prihoda Federacije BiH ("Slubene novine Federacije BiH", broj 22/06, 43/08 i 22/09) kojim je odreeno da pored udjela u rasporedu prihoda entiteta i upanija u BiH, opine imaju pravo uvoditi vlastite poreze za koje jedinice lokalne uprave odreuju stope u skladu sa navedenim zakonom a usvajaju ih opinska Vijea. Komunalne takse predstavljaju jedna od najvei problema za ujednaen razvoj obrtnitva u Federaciji BiH.

32

Zakona o Federalnim upravnim taksama i tarifi Federalnih upravnih taksi ("Slubene novine Federacije BiH" br. ("Slubene novine Federacije BiH", br. 6/98, 8/00, 45/10 i 43/13). Ovim zakonom ureuje se plaanje upravnih pristojbi za spise i radnje kod federalnih organa uprave i drugih pravnih lica kojima je povjereno da samostalno rjeavaju u upravnim stvarima odreena prava i obaveze te kod pravnih lica kojima su povjerena javna ovlatenja. Ovim zakonom je propisano da opine donose vlastite naknade i takse te su ih dune objaviti kod Porezne uprave Federacije BiH. Svaka opina je dala pregled navedenih naknada i taksi i one variraju s obzirom na djelatnosti od opine do opine.1 Ovakve varijacije su dovele i do situacija da su se pojedine opine na odluke opinskog vijea alile Ustavnom sudu Federacije BiH te Instituciji ombudsmana za ljudska prava u Bosni i Hercegovini. Pored ovoga mora se naglasiti da su i na razini upanija/kantona doneseni Zakoni o komunalnim naknadama gdje stope znaajno variraju od upanije do upanije.


Analizom brojnih Zakona koje reguliraju ove oblasti identificirani su sljedei problemi: neujednaene visine komunalne takse izmeu upanija i opina Federacije BiH; veliki broj pritubi i albi tijelima izvrne vlasti FBiH, Ustavnom sudu FBiH te

Instituciji ombudsmana za ljudska prava u Bosni i Hercegovini;


Identificirane probleme je veoma teko rijeiti u potpunosti jer je Zakonima doputena odreena sloboda za kreiranje ovih oblasti, a potrebno je takoer da se postigne odreena trina borba izmeu lokalnih zajednica za privlaenje poduzetnika da posluju na njihovom podruju.

donoenje propisa o ujednaavanju stopa komunalnih naknada i taksi u svim opinama u Federaciji BiH (treba i mogue je osigurati diferencirane stope s obzirom na razvijenost opine, lokaciju itd),

uspostava mehanizama koordinacije na sve tri razina vlasti Federacije BiH.

7.4. Zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva (Sl. novine F BiH, broj 19/06, 25/09);


Analizom zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva identificirano je sljedee:

1http://www.pufbih.ba/hr/zakonoporeznojupravi/odluke/item/541odlukeokomunalnimtaksama

33

Obrti nisu dobili mjesto u zakonu, regulacija je uopena i ne daje posebne strateke smjernice za pojedine oblike gospodarskih drutava;

U FBiH je u potpunosti neujednaena regulativa po pojedinim upanijama/kantonima i opinama to daje nejednake poetne uvjete razvoja obrta u FBiH


Identificiraniproblemmoguejerijeitinasljedeinain: Doradapostojeegzakonaidavanjemnaglaenijegmjestaobrtima; Usklaenje postojee zakonske regulative u svim upanijama/kantonima;

34

8. TERENSKO ISTRAIVANJE problemi funkcioniranja obrta iz perspektive obrtnika

8.1. Metodologija istraivanja U cilju provjere izvrene teorijske analize regulative za obrtniku i srodne djelatnosti, i detektiranih problema izvreno je istraivanje miljenja obrtnika o problemima s kojima se suoavaju prilikom osnivanja i poslovanja, te udruenja poduzetnika. Takoer je provedeno istraivanje miljenja djelatnika u opinama/gradovima, koji izravno rade s obrtnicima, tj. u odjelima gospodarstva o problemima obrtnika iz njihove perspektive. Istraivanje je provedeno koritenjem anketnog upitnika posebno sainjenog za ovo istraivanje, koje se sastojalo od nekoliko razliitih pitanja posebno kreiranih za obrtnike tj. poduzetnike, a koja su se odnosila na nekoliko pitanja o obrtu, te nekoliko pitanja o kojima nije traeno miljenje opina i udruenja obrtnika. Pitanja su bila zatvorenog tipa s ponuenim odgovorima intenziteta koritenjem Likertove ljestvice od 1 do 5. U upitniku su iznesene odreene tvrdnje a odgovaralo se s ocjenama od 1 ako se uope ne slae s tvrdnjom do maksimalno 5 ako se u potpunosti slae s tvrdnjom. Takoer je u svakoj grupi pitanja o problemima u odreenoj oblasti ostavljena mogunost da se iznesu i neki drugi problemi koji nisu bili navedeni u upitniku. Istraivanje je provedeno na cijelom prostoru Federacije Bosne i Hercegovine a anketirano je 28 poduzetnika, 13 opina/gradova i 13 udruenja obrtnika/poduzetnika. Istraivanje je provedeno krajem prosinca 2013. i poetkom sijenja 2014. godine, a provelo ga je Udruenje za poduzetnitvo i posao LINK sa svojim partnerskim organizacijama.

8.2. Problemi vezani za otvaranje obrta Istraivanjem se trailo miljenje obrtnika o problemima vezanim za otvaranje obrta, te su u anketnom upitniku obrtnicima postavljena etiri pitanja koja su detektirana analizom zakona. Ista pitanja su postavljena i udruenjima poduzetnika i opinama/gradovima s tim da je njima nadodano i dodatna tri pitanja koja su prezentirana u sljedeoj tablici od rednog broja 5 do 7. Rezultati istraivanja prikazani su u sljedeoj tablici i iz njih je jasno istaknut veliki problem sa stjecanjem obrazovanja za odreena zanimanja, te se stavovi poduzetnika ne razlikuju mnogo od miljenja udruenja poduzetnika i djelatnika u opinama. Tablica 1 Rezultati istraivanja miljenja o problemima vezanim za otvaranje obrta

35

Uglavnom se slae ili

slae u potpunosti u % R.br. Opis problema Obrtnici Udruge Opine

1 stjecanje obrazovanja (odreena zanimanja ne postoje u svim upanijama i ne mogu se provesti edukacije a samim tim i pokrenuti obrti vezani za taj obrt)

93% 85% 77%

2 problem stjecanja obrazovanja za tradicijske zanate ( zvanja), 89% 92% 85%

3 neujednaene mogunosti obrazovanja po upanijama/kantonima

71% 85% 62%

4 visoki osnovni uvjeti za obveznu veliinu poslovnog prostora 58% 46% 15%

5 Problem s dobivanjem odobrenja 46% 0%

6 Problem s dobivanjem prikljuka elektrine energije 15% 15%

7 Problem s ishoenjem graevinske dozvole 54% 23%

8.3. Problem odreenja domae djelatnosti Istraivanjem se pokualo doi do spoznaje to obrtnici misle postoje li problemi u odreenju domae djelatnosti, te su u anketnom upitniku postavljena dva pitanja na tu temu. Poduzetnici ali i udruenja poduzetnika i djelatnici u opinama/gradovima su miljenja da djelatnosti koje se mogu obavljati u obrtu nemaju jasno definirani nain stjecanja zvanja i edukacije za ista, dok je miljenje obrtnika o prvom pitanju znaajno razliito od miljenja ostalih. Tablica 2 Rezultati istraivanja miljenja o problemima odreenja domae djelatnosti



1 Problemi definiranja djelatnosti (mogunost obavljanja samo jedne djelatnosti) 71%

46%

23%

2 djelatnosti koje se mogu obavljati u obrtu nemaju jasno definirani nain stjecanja zvanja i edukacije za ista 78%

85%

46%

36

8.4. Problemi vezani za tradicijske i stare zanate U dijelu zakona o tradicijskim i starim zanatima takoer su analizom detektirani problemi, te se istraivanjem trailo miljenje o problemima u toj oblasti. U anketnom upitniku je za ove probleme postavljeno pet pitanja. Prema miljenju poduzetnika najistaknutiji problem je obavljanje vie djelatnosti od strane jednog obrta, te problem edukacije. Miljenje udruenja poduzetnika i to od 100% njih da postoji problem vezan za nastavak djelatnosti i prijenos tradicijskih zanata u situaciji kada nositelj obrt prestane sa radom a ne moe se prenijeti na narednu generaciju zbog nemogunosti edukacije novih nositelja obrta.

Tablica 3 Rezultati istraivanja miljenja o problemima vezanim za tradicijske i stare zanate



1 Problemi definiranja djelatnosti (obavljanje samo jedne djelatnosti) 61%

62%

38%

2 Problem edukacije za stjecanje odreenog zanimanja, 79% 77% 77%

3 Problem je nedostatak educiranog osoblja za edukaciju i polaganje majstorskog ispita za tradicijske i stare zanate, 60%

85%

77%

4 Problem obavljanja vie djelatnosti od strane jednog obrta, 82%

77

54

5

nastavak djelatnosti i prijenos tradicijskih zanata u situaciji kada nositelj obrt prestane sa radom a ne moe se prenijeti na narednu generaciju zbog nemogunosti edukacije novih nositelja obrta 75%

100%

69%

8.5. Problem stjecanja opih i posebnih uvjeta za obavljanje obrta

Za postojanje problema prilikom stjecanja opih i posebnih uvjeta za obavljanje obrta u anketnom upitniku je postavljeno takoer pet pitanja. Prema dobivenim rezultatima istraivanja najistaknutiji problem je pitanje edukacije za odreena zanimanja koja su uvjet za obavljanje odreenih poslova i registraciju obrta. Miljenja djelatnika u opinama su znatno blaa o postojanju ovih problema nego miljenja poduzetnika i njihovih udruenja.

37

Tablica 4 Rezultati istraivanja miljenja o problemu stjecanja opih i posebnih uvjeta za stjecanje obrta



1 Kod definiranja zdravstvenih uvjeta potrebno je otvoriti mogunosti to vee socijalne inkluzije za ugroene skupine... 75%

69

54

2 Postoji problem edukacije za odreena zanimanja nepostojanje adekvatne edukacije, 93% 92

77

3 Postoji problem dodatnih edukacija za odreena zanimanja, 71%

85

62

4

prostoji problem kod promjena zanimanja nositelja obrta i da je potrebno osigurati jasne i jednostavne kriterije za promjenu zanimanja za nositelje obrta ili osobe koje preuzimaju obrte. 75%

69

54

5 Postoji problem jer ne postoji jedinstveni registar zanimanja i jedinstvena strategija edukacije razlike od upanije do upanije 86%

77

77

Potrebno je revidirati specifikaciju dodatnih tj. dopunskih zanimanja na nivou FBiH te ga uskladiti sa trinim potrebama.

8.6. Problem definiranja dopunskog i dodatnog zanimanja Istraivanjem se traio odgovor i o problemima definiranja dopunskog i dodatnog zanimanja, te je u tu svrhu u anketnom upitniku postavljeno pet pitanja. Prema dobivenim rezultatima istraivanja najvaniji problem koji su istakli poduzetnici i u neto manjoj mjeri udruenja poduzetnika je to odgovornost obrtnika cjelokupnom imovinom. Takoer su veliki problemi u edukacijama za dopunska i dodatna zanimanja, kao to su i ranije isticana za osnovnu djelatnosti i djelatnost starih i tradicionalnih zanata.

38

Tablica 5 Rezultati istraivanja miljenja o problemu definiranja dopunskog i dodatnog zanimanja



1 Problem edukacije za odreena zanimanja (nepostojanje jasne liste zanimanja i prijedloga adekvatne edukacije za pojedina zanimanja), 68%

77%

54%

2 Problem dodatnih edukacija kod promjene zanimanja, 78% 62% 54%

3 Ne postoji jedinstveni registar zanimanja i jedinstvena strategija edukacije postoje razlike od upanije do upanije, 57%

69%

54%

4

U situaciji kada obrtnik obavlja dvije djelatnosti koje su vezane ali mogu postojati zahtjevi za potpuno razliitim tehnikim uvjetima problem je strogo preciziranje tehnikih uvjeta za prostore (definirati mogunosti lakeg usklaenja tehnikih uvjeta kod promjene zanimanja ili usklaenja zanimanja nositelja obrta), 43%

69%

54%

5

odgovornost obrtnika je cjelokupnom imovinom (definirati model pomoi obrtniku na nain da se proire mogunosti prijenosa odgovornosti na odreene institucije). 82%

69%

8.7. Problemi u poslovanju obrta Istraivanjem se takoer htjelo doi do spoznaje o problemima vezanim za poslovanje obrta, te je u upitniku postavljeno dva pitanja u tu svrhu. Prema dobivenim rezultatima utvreno je da se razlikuju miljenja udruenja, opina i poduzetnika.

Tablica 6 Rezultati istraivanja miljenja o problemima vezanim za poslovanje obrta



1

obrtnicom je obrtnik vezan za odreenu djelatnost, javlja se problem nejasne definicije vezanih djelatnosti za osnovnu djelatnost

Download - Analiza Prepreka Za Razvoj Obrta u Fbih Final 31-03-2014

Top Related