Transcript
Page 1: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Saobra ćajni fakultet Univerzitet u Beogradu

Seminarski radPredmet: Ponašanje korisnika

Prof. Svetlana Čičević Studenti:Đerić Milena LO 080281Lazić Jovana LO080003

Page 2: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Kao što je prikazano na Tabeli 11, postojalo je više razlika u prosečnim rezultatima dva ispitivanja zasnovana na odgovorima žena i muškaraca. Za ispitivanje „Uživam u kupovini samo zato što je zabavna“, žene (n = 197, M = 3.8, SD = 1.0) se slažu više nego muškarci (n = 135, M = 2.2, SD = .94). Veće standardno odstupanje koje se javlja kod žena (SD = 1.0), nagoveštava da je kod njih bilo mnogo razlika u odgovorima. Slično, za ispitivanje „Odlazak u kupovinu je jedna od aktivnosti u mom životu u kojima uživam“, žene (n = 197, M = 4.0, SD = .95) se primetno više slažu nego muškarci (n = 135, M = 2.7, SD = .95).

Pouzdanost izjava iz Upitnika stilova potrošača.Ispitivanjem pouzdanosti vođena je istraga istinitosti pojedinačnih izjava iz Upitnika

stilova potrošača. Na Tabeli 12 prikazani su rezultati ispitivanja. Alfa koeficijenti za pojedinačne izjave kreću se od -16 do 58. Pojedine izveštaji su opisani kao veze koje spajaju ceo dokument. Kao što je prikazano u Tabeli 10, svih 39 izveštaja iz Upitnika stilova potrošača su razvrastani po potrošačkim stilovima odlučivanja, oba po ovom istraživanju i istraživanju „Sproles & Kendall (1986)“.

Šest istraživanja koji su svrstani u poseban deo, Zabavno/Hedonistički stilovi potrošačkog odlučivanja, pokazuju se najpouzdanijim izveštajima pri poređenju sa celokupnim dokumentom, kao što je prikazano u Tabeli 12. Preostali izveštaji su svrstani prema potrošačkim stilovima odlučivanja odobrenim u istraživanju „Sproles & Kendall (1986)“. Kao što je prikazano u Tabeli 11, Alfa koeficijenti u preostalim izveštajima potrošačkih stilova odlučivanja nisu bili tako pouzdani kao istraživanja svrstana u deo Zabavno/Hedonistički stilovi potrošačkog odlučivanja u ovom istraživanju.

Page 3: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Tabela 12

Pouzdanost (Pouzdanost (CronbCronbaachch’’ss AlphAlphaa**) izjava iz Upitnika stilova potrošača) izjava iz Upitnika stilova potrošača ((nn=333)=333)

Izjava Alfa

Oblast / Potrošački stil odlučivanja za ovo istraživanje

Zabavno/HedonističkiObično imam jedno ili više odela u najnovijem stilu. .58Šoping je jedna od aktivnosti u životu u kojima se uživa. .58Čuvam svoju garderobu do trenutka promene mode. .57Uživam u kupovini samo zato što je zabavna. .56Moderan, atraktivan stil je veoma važan ѕa mene. .53Preferiram (dajem prednost) najprodavanijim brendovima. .50

Oblasti / Potrošački stilovi odlučivanja bazirani na istraživanju „Sproles And Kendall (1986)“

Zabavno/HedonističkiTržni centri uludo troše moje vreme. .46Šoping nije prijatna aktivnost za mene. .31Obavljam svoj šoping brzo. .05

Noviteti, Modne svestiZabavno je kupiti nešto novo i uzbudljivo. .50Radi promene,kupujem u raznim radnjama i biram različite brendove. .18

Uobičajeni, verni brendovimaImam omiljeni brendove koji kupujem iznova, i iznova. .45Idem u iste radnje svaki put kad kupujem. .22Jednom kad pronađem proizvod ili brend koji mi se dopada, ostajem pri njemu.

.19Redovno menjam brendove koje kupujem. -.11

nastavak na sledećaj strani

* CronbAch’s Alpha - Alfa koeficijent po Cronbach-u

Page 4: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Tabela 12

Pouzdanost (Pouzdanost (CronbachCronbach’’ss AlphAlphaa) izjava iz Upitnika stilova potrošača) izjava iz Upitnika stilova potrošača ((nn=333)=333)

nastavak

Izjava Alfa

Svestan brendova, Cena znači kvalitetLepi odeljci i specijalizovane radnje nude mi najbolje proizvode. .37Poznat nacionalni brend je najbolji za mene. .35Skuplji brendovi su najčešće moj izbor .32Brend koji se najviše reklamira je najčešće veoma dobar izbor .29Viša cena proizvoda, veći joj je kvalitet. .24

Perfekcionisti, Svesti o visokom kvalitetuMoji standardi i očekivanja u vezi proizvoda koji kupujem su veoma visoki. 35Kupovina veoma dobrog kvaliteta je veoma važna za mene. .32Posebno se trudim da izaberem najbolji mogući kvalitet proizvoda. .27Generalno, obično se trudim da kupujem najbolji celokupni kvalitet. .25Proizvod ne mora da bude savršen, ni najbolji, da me zadovolji. .22Pazarim brzo, kupujem prvi proizvod ili brend koji izgleda dovoljno dobro. .17Zaista ne mislim i ne brinem mnogo o ceni kupljenih stvari. .09

Impulsivni, lakomisleni Impulsivan sam kada kupujem. .27Često lakomisleno kupujem a kasnije se kajem. .23Pažljivo posmatram koliko trošim. .13Trebalo bi da planiram kupovinu pažljivije nego što to činim. .12Odvajam vreme da pažljivo pazarim zbog bolje kupovine. -.04

nastavak na sledećaj strani

Page 5: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Tabela 12

Pouzdanost (Pouzdanost (CronbachCronbach’’ss AlphAlphaa) izjava iz Upitnika stilova potrošača) izjava iz Upitnika stilova potrošača ((nn=333)=333)

nastavak

Izjava Alfa

Štedljivi, Cene novacKupujem što je više moguće po sniženim cenama (na rasprodajama). .27Pažljivo gledam da korisno potrošim novac. -.06Proizvodi sa nižim cenama su često moj izbor. -.16

Zbunjeni izboromŠto više učiš o proizvodima,izgleda teže izabrati najbolji. .19Veliki je izbor brendova, često se osećam zbunjeno. .14Sve informacije koje dobijam o različitim proizvodima me zbunjuju. .12Ponekad je teško izabrati radnju za šoping. .06

Page 6: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Rezultati povezanosti između pola potrošača i potrošačkog načina odlučivanja.

Proučavanje pitanja broj sedam: Da li je značajna povezanost između pola potrošača i Stilova potrošačkog odlučivanja studenata početnika?

Da bi ispitali da li postoji povezanost faktora Zabavno/Hedonističkih stilova potrošačkog odlučivanja sa polom potrošača u ovom istraživanju, urađen je test sumiranja rangova po Mann-Whitney. Kao što je prikazano u Tabeli 13, postoji značajna veza sa polovima, p = .00, z = -9.98, između Zabavno/Hedonističkih stilova potrošačkog odlučivanja i polova potrošača. Žene su izjavile veću saglasnost sa izjavama Zabavno/Hedonističkih stilova potrošačkog odlučivanja od muškaraca.

Povezanost izmađu načina razmišljanja i potrošačkih stilova odlučivanja.

Proučavanje pitanja broj osam: Postoji li povezanost između rezultata načina razmišljanja po Gregorc -u i stilova potrošačkog odlučivanja studenata početnika?

Da bi ustanovili da li postoji povezanost faktora Zabavno/Hedonističkih stilova potrošačkog odlučivanja u ovom istraživanju sa studentskim načinom razmišljanja po Gregorc-u, korišćene su Pearson-ove korelacije. Trebalo bi napomenuti da rezultati načina razmišljanja po Gregorc-u, prikazani u Tabeli 14, odražavaju način razmišljanja svakog studenta početnika, kao i da je ovo važna odlika dokumenta o Načinu opisivanja po Gregorc-u. Korišćenjem alfa podele za p < .01, vrednosti alfa koeficijenta pokazuju pozitivnu, značajnu povezanost između Zabavno/Hedonističkih stilova potrošačkog odlučivanja sa ukupnim rezutatima (zbir šest izjava iz Upitnika stilova potrošača) kao što je prikazano u Tabeli 14 i rezultati načina razmišljanja po Gregorc-u za: Konkretan random i Apstraktan random. Negativan alfa koeficijent, p = -.21, pokazuje značajnu, suprotnu vezu između rezultata Apstraktnog randoma i Zabavno/Hedonističkih stilova potrošačkog odlučivanja. Nije postojala značajna povezanost, p = .07, između rezultata Konkretnog randoma i Zabavno/Hedonističkih stilova potrošačkog odlučivanja.

Dalje istraživanje povezanosti između načina razmišljanja studenata početnika i faktora Zabavno/Hedonistički stilovi potrošačkog odlučivanja, vođena je diskusija o Pearson-ovim korelacijama šest pojedinačnih izjava ovog faktora i rezultata načina razmišljanja za svakog studenta.

Page 7: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Tabela 13

MannMann--Whitney* Whitney* ttestest sumiranja rangova sumiranja rangova faktora Zabavno/ faktora Zabavno/HedonističkihHedonističkih stilovastilova potrošačkog odlučivanja potrošačkog odlučivanja - - sumiranisumirani rezultati p rezultati premarema polovima potr polovima potroošača šača ((nn = 332)= 332)

Pol Broj Srednji rang Zbir rangova sumiranih rezultata*

Ženski 197 209,92 41353,50

Muški 135 103,14 13924,50

Napomena: Sa podelom alfa koeficijenta sa p < .05 , p = .00, z = -9.98.

*Mann-Whitney test sumiranja rangova je korišćen za ovu analizu zato što su oba pola pokazala prekoračenje pretpostavki od normalnog (George & Mallery, 2000).

** Zabavno/Hedonistički faktor je sastavljen od ukupnih rezultata (zbir rezultata za šest izjava) izveštaja Upitnika potrošačkih stilova odlučivanja svrstanih u ovaj faktor. Izjave su poređane na sledeći način: 1 = Potpuno se ne slažem, 2 = Ne slažem se, 3 = Između toga, 4 = Slažem se, 5 = Potpuno se slažem. Šest izjava svrstanih u Zabavno/Hedonistički faktor su glasile:

Šoping je jedna od aktivnosti u životu u kojima se uživa. Uživam u kupovini samo zato što je zabavna. Preferiram (dajem prednost) najprodavanijim brendovima. Obično imam jedno ili više odela u najnovijem stilu. Čuvam svoju garderobu do trenutka promene mode. Moderan, atraktivan stil je veoma važan za mene.

Page 8: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Tabela 14

Pearson-ove korelacijePearson-ove korelacije Zabavno/Hedonistički Zabavno/Hedonističkihh stilov stilovaa potrošačkog potrošačkog odlučivanjaodlučivanja i ukupnih rezultata i ukupnih rezultata nnačina razmišljanjaačina razmišljanja po Gregorc-u po Gregorc-u ((nn = 33= 3333))

Načini razmišljanja _____________________________

Faktor potrošačkog odlučivanja za tekuću studiju Konkretan Apstraktan Konkretan Apstraktan

sekvencijalan sekvencijalan random random

Zabavno/Hedonistički .07 -.21** .17** .04**

Napomena: Svaki student je podneo izveštaj u vidu numeričkog rezultata za svaki način razmišljanja i to se odrazilo na rezultate načina razmišljanja celokupne analize. Zabavno/Hedonistički faktor je sastavljen od ukupnih rezultata (zbir rezultata šest izjava) izveštaja Upitnika potrošačkih stilova odlučivanja svrstanih u ovaj faktor. Izjave su poređane na sledeći način: 1 = Potpuno se ne slažem, 2 = Ne slažem se, 3 = Između toga, 4 = Slažem se, 5 = Potpuno se slažem. Šest izjava svrstanih u Zabavno/ Hedonistički faktor su glasile:

Šoping je jedna od aktivnosti u životu u kojima se uživa. Uživam u kupovini samo zato što je zabavna. Preferiram (dajem prednost) najprodavanijim brendovima. Obično imam jedno ili više odela u najnovijem stilu. Čuvam svoju garderobu do trenutka promene mode. Moderan, atraktivan stil je veoma važan za mene.

** Povezanost je značajna do p < .01 nivoa (2. dodatak)*

*

Page 9: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Tabela 15

Pearson-ove korelacijePearson-ove korelacije Zabavno/ Hedonistički Zabavno/ Hedonističkihh stilov stilovaa potrošačkog potrošačkog odlučivanjaodlučivanja i i izjava nizjava načina razmišljanjaačina razmišljanja po Gregorc-u po Gregorc-u ((nn = 33= 3333))

Načini razmišljanja _____________________________

Izjave potrošačkog načina odlučivanja Konkretan Apstraktan Konkretan Apstraktan sekvencijalan sekvencijalan random random

~Šoping je jedna od aktivnosti u životu u kojima se uživa. .02* -.19* .20* .00*~Uživam u kupovini samo zato što je zabavna. -.02* -.22* .20* .05*~Preferiram (dajem prednost) najprodavanijim brendovima. .12* .02* .01* .02*~Obično imam jedno ili više odela u najnovijem stilu. .10 -.15* .06 .04 ~Čuvam svoju garderobu do trenutka promene mode. .06 -.13* .10 .03~Moderan, atraktivan stil je veoma važan za mene. .06 -.15* .12* .04

Napomena: Izjave su poređane na sledeći način: 1 = Potpuno se ne slažem, 2 = Ne slažem se, 3 = Između toga, 4 = Slažem se, 5 = Potpuno se slažem. Negativne vrednosti r predstavljaju suprotne veze.

* Povezanost je značajna do p < .05 nivoa (2. dodatak)

Page 10: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Kao što je prikazano u Tabeli 15, povezanost koeficijenata za svaki način razmišljanja i svaku izjavu faktora Zabavno/Hedonistički stilovi potrošačkog odlučivanja izražena je podelom alfa koeficijenta sa p < .05 (videti Dodatak M za druge izjave). Studenti čitaju svaku izjavu i određuju koliko se slažu ili ne slažu kao što je izraženo saopštenim frekvencijama odgovora u Tabeli 10.

Kao što se u Tabeli 15 može videti, svaki način razmišljanja predstavlja po jedan rezultat studenta za taj način razmišljanja. Kako je zahtevano Načinom opisivanja po Gregorc-u, svaki student je dao rezultat za svaki način razmišljanja, Konkretan sekvencijalan, Apstraktan sekvencijalan, Apstraktan random i Konkretan random. Stoga, odluka je doneta da se iskoriste svi rezultati studenata za ova četiri načina razmišljanja za ove analize, a da se ne koriste sopstveni, dominantni rezultati načina razmišljanja. Za Pearson-ove korelacije, rezultati se mogu rangirati između 1 i 0, gde 1 predstavlja savršenu povezanost, a -1 bi predstavljalo savršenu negativnu povezanost (Brace, Kemp, & Snelgar, 2003). Kao što je prikazano u Tabeli 15, Konkretan sekvencijalan način razmišljanja je bio značajan već za tri od šest izjava Upitnika stilova potrošača. Rezultati Apstraktnog sekvencijalnog načina razmišljanja pokazuju značajnu povezanost sa svih šest izjava u Upitniku stilova potrošača. Rezultati za Apstraktan random način razmišljanja pokazuju značajnu povezanost sa četiri od šest izjava Upitnika stilova potrošača. I, rezultati za Konkretan random način razmišljanja pokazao je značajnu povezanost za iste tri izjave kao i za Konkretan sekvencijalan način razmišljanja.

Rezime

Ispitivani su demografski profil i prijavljene kupovne navike studenata početnika koje su prijavljene. Žene čine 58,9% ispitivanog uzorka a muškarci predstavljaju 40,9% ispitivanog uzorka, sa jednim studentom koji nije dao informaciju o svom polu. Studenti prijavljuju česte kupovine odeće i namirnica, oboje i daleko od kuće i blizu kuće. Najređe kupovine su plaćanje auto osiguranja i kupovina školskog pribora. Prema Demografskoj anketi, II deo, žene ispoljavaju češće slaganje sa izjavama vezanim za uživanje kupovine od muškaraca. Hi-Kvadrat test nezavisnosti dao je rezultate o značajnim odnosima između polova prijavljenih kupovnih navika za odeću i hranu daleko od kuće, i gas/auto troškove. Beznačajne veze su pronađene između posmatranih porodičnih prihoda i sopstvenih kupovnih navika.

Procenti od četiri dominantne kategorije načina razmišljanja među uzorcima su prilično ravnomerno rasporedjeni izmedju Konkretnog sekvencijalnog, Apstraktnog randoma i Konkretnog randoma. Manje studenata je prijavilo su dominantni u kategoriji Apstraktnog Random načina razmišljanja. Hi-kvadrat test nezavisnosti otkriva značajan odnos između polova i prijavljenih dominantnih načina razmišljanja.U istraživanju faktorske analize, samo šest izjava Upitnika stilova potrošača ispunjavaju faktor Zabavno/Hedonistički stilovi potrošačkog odlučivanja, i nema drugih potvrđenih faktora. Mann-Whitney test sumiranja rangova otkrio je značajan odnos između polova i faktora Zabavno/Hedonistički stilovi potrošačkog odlučivanja, sa prijavljivanjem višeg nivoa slaganja za ovaj potrošački način odlučivanja od strane studentkinja nego studenata.

Pearson-ova korelacija otkrivaju vezu između rezultata tri prijavljena, dominantna načina razmišljanja i faktora Zabavno/Hedonistički stilovi potrošačkog odlučivanja. Pearson-ova korelacija je, takođe, otkrila značajne veze između rezultata načina razmišljanja i nekih od šest pojedinačnih izjava faktora Zabavno/Hedonistički stilovi potrošačkog odlučivanja.

Page 11: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Poglavlje 5

Rezime, zaključci, diskusija i preporuke

Cilj ovog istraživanja bio je da utvrdi da li postoji veza između načina razmišljanja studenata početnika i njihovih stilova potrošačkog odlučivanja. Frekvencije potrošačke kupovine koje su sami prijavili u vezi sa studentima obično su takođe ispitani. Ovo poglavlje daje pregled korišćenih procedura i rezime nalaza, zaključaka i diskusija rezultata za svako pitanje istraživanja. Preporuke za buduća istraživanja, prakse, politike i porodice su predložene.

Postupak rezimea

Kancelarija za nove studentske programe na univerzitetu Radford regrutovala je devetnaest instruktora kurseva Univerziteta 100 da dozvole njihovim studentima da učestvuju u ovoj studiji. Univerzitet 100 je jednokreditni kurs koji se uči u svakoj učionici, samo u toku jesenjeg semestra svake školske godine. Svrha kursa je da potpomogne prvu godinu, studente prvog semestra pri prelasku na fakultet životne sredine i koncentrišite se na sposobnosti da im pomogne da uspeju akademski, društveno i lično. Program RU povezivanja se sastoji od boravišnih sala koje smeštaju sve stanovnike prve godine i prvog semestra. Učenici su izabrali da žive u tim boravišnim halama na sistemu prvi dođe - prvi opslužen, baziran na osnovu datuma prijema prijave studenata za boravišne sale i na osnovi plaćanja depozita za sobe. Svi regrutovani instruktori su učestvovali u programu RU povezivanja preko kancelarije za nove studentske programe.

Načinu opisivanja po Gregorc-u i Upitnik stilova potrošača su primenjeni u dve redovne isplanirane nastave kursa Univerzitet 100 u svakom odeljku koji učestvuje. Tokom prve sednice nastave svakog odeljka Univerziteta 100 za koje su instruktori pristali da učestvuju, svaki učenik je završio Načinu opisivanja po Gregorc-u, Upitnik stilova potrošača i demografska istraživanja. Ceo uzorak studenata čini njih 416 sa prve godine i prvog semestra. Od ovih 416 studenata, 47 istraživanja se smatra neupotrebljivim zbog nedostataka u istraživanju ili je student mlađi od 18 (koji je naveden kao upotrebljiv primer). Trideset i šest dodatnih istraživanja su izostavljene zbog dvoumljenja oko dominantnog načina razmišljanja, što je rezultiralo ograničavanjem uzorka od 333 studenta. Na osnovu Hi-kvadrat Analize, nije bilo značajne razlike u demografskom profilu između upotrebljivih i ograničenih uzoraka.

Tokom druge sednice nastave, svaki učenik je dobio štampani profil svoje ocene za svaku kategoriju stilova potrošačkog odlučivanja. Rezultati rada su kratko diskutovani i studentima je bilo dozvoljeno da zadrže svoj štampani profil (vidi Dodatak G). Statističke analize su sprovedene sa različitim rezultatima, i ti rezultati su diskutovani u daljem tekstu.

Rezime nalaza, zaključaka i diskusija rezultata

Ovaj odeljak daje rezime nalaza za istraživanje pitanja studije. Deskriptivne analize su sprovedene. Konačne provere uključuje kratak pregled rezultata, zaključaka, kao i diskusija za

Page 12: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

svaku od ovih analiza. Svaka diskusija takođe uključuje mogućnost objašnjenja za određene rezultate i potencijalne veze sa ispitanom literaturom.

Istraživačka pitanja koja su ispitivana u ovom istraživanju su:1. Koji su demografski profil i prijavljene sopstvene kupovne navike

studenata početnika?2. Postoji li značajna veza između polova i sopstvenih prijavljenih kupovnih navika

studenata početnika? Ako je tako, kolika je?3. Postoji li značajna veza između percepcija porodičnih prihoda i sopstvenih prijavljenih

kupovnih navika studenata početnika? Ako je tako, koliko je značajna?4. Kakva je podela načina razmišljanja po Gregorc-u među studentima početnicima?5. Postoji li značajna veza između polova i podele načina razmišljanja po Gregorc-u

među studentima početnicima? Ako je tako, koliko je značajna?6. Postoje li različiti stilovi potrošačkog odlučivanja studenata početnika?7. Postoji li značajna veza između polova i stilova potrošačkog odlučivanja studenata

početnika? Ako je tako, koliko je značajna?8. Postoji li značajna veza između rezultata načina razmišljanja po Gregorc-u i stilova

potrošačkog odlučivanja studenata početnika? Ako je tako, u kojoj meri?

Proučavanje pitanja broj jedan: Koji su demografski profil i sopstvene prijavljen e kupovne navike studenata početnika ?

Deskriptivne Analize su obavljene u dva dela Demografskog istraživanja. I deo pokazuje početna pitanja za opšte demografske informacije i II deo prikazuje pitanja o učestalosti kupovine robe široke potrošnje koja se smatra tipična za studente na koledžu. Sledi diskusija o tim rezultatima.

Demografska ProfilDemografski profil studenata početnika nije iznenađujuće, međutim,

prijavljeni obrazovni profili majke, oca ili staratelja učenika drugačije od onoga što je istraživač očekivao. Ovaj primer beleži 56,5% (n = 188) očeva ili muških staratelja sa završenom višom stručnom spremom ili višom školom i 20,7% (n = 69) koji su završili neki fakultet. Primer je imao 53,2% (n = 177) majki ili ženskih staratelja sa završenom višom stručnom spremom ili višom školom i 24,3% (n = 81) koji su završili neki fakultet. Ovi rezultati ukazuju da je uzorak bio homogen u pogledu obrazovanja roditelja, što može imati uticaj na rezultat faktora Zabavno/Hedonistički stilovi potrošačkog odlučivanja. Za ovu studiju, odnos između postiplomskih studija roditelja ili staratelja i kupovine navike studenata početnika nije ispitan, i moguće je da porodice sa višim stepenom obrazovanja mogu zaraditi veće prihode i obezbediti više sredstava za školske troškove, koji, zauzvrat, mogu uticati na prijavljena sopstvene kupovne navike i na to koliko često samovoljno troše novac na robu široke potrošnje.

Jaka veza takođe može uticati na stilove potrošačkog odlučivanja. Prethodna potrošačka istraživanja vezana za psihografiju ili način života je usmerena na društvene karakteristike potrošača (Onksvisit i Shav, 1994, Vels, 1974), demografski promenljive kao što su starost i socijalna klasa (Garman, 2002, Kamaruddin i Mokhlis, 2003; Vels, 1974), i kako se ove promenljive odnose na ponašanje potrošača. Dodatne studije su pokazala da su studentski džeparci povećani, a studenti nastavljaju da troše na višim nivoima prihoda (Harris Interactive &

Page 13: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Youth 360,2002). Međutim, ova studija ne istražuje moguće veze između obrazovanja njihovih roditelja i prijavljenih kupovnih navika studenata.

Prijavljen e sopstvene k upovn e navik e Prijavljena učestanost kupovine potrošača od strane studenata početnika na koledžu

podržava prethodne studije. Harris Interactive & Youth 360 (2002) objavio je da studenti u proseku potroše do $ 11.4 milijarde dolara godišnje na pića i grickalice. Trenutna studija je pokazala da 37,7% (n = 60) studenata kupuje hranu za kuću dnevno, a 75,4% (n = 127) nedeljno.

Neka pitanja su nastala kao formulacija neke od kategorija potrošačkih kupovina popisanih u demografskim istraživanjima. Na primer, studenti su prijavili kupovinu hrane van kuće i kupovinu hrane za kuću, ali nije poznato kako studenti tumače ove kupovne kategorije. Moguće je da je hrana daleko od kuće,a takođe može se tumačiti tako da jedu hranu u menzi, ili drugim salama za ručavanje, čak i ako su ovi obroci bili deo planiranog boravka u salama za ručavanje. Hrana van kuće kuće i hrana za dom može sadržati dnevni obrok kupljen u brzoj hrani, itd.

Proučavanje pitanja broj dva: Postoji li značajna veza između polova i sopstvenih prijavljenih kupov n i h navik a studena ta početnika ? Ako je tako, kolik a je ?

Rezime nalazaZa tekuću studiju, Hi-kvadrat test nezavisnosti pokazao je odnos između polova i sopstvenih prijavljenih kupovnih navika studenata početnika za odeću, hranu daleko od kuće i gas/auto troškove.

ZaključciNa osnovu nalaza ovog istraživanja, može se zaključiti da su žene sklone kupovini odeće

češće nego muškarci. Muškarci imaju naviku da kupe hranu za kuću i plate gas/auto-troškove češće nego žene.

DiskusijaPrethodna istraživanja su dokumentovala slične značajne veza između polova i prijave

sopstvenih kupovnih navika. Haihoe, Lič, Tarner, Bruin, i Lorens (2000) utvrdili su da žene su češće nego muškarci kupuju odeću sa kreditnim karticama i da muškarci češće nego žene kupuju elektroniku, zabavne stvari, i hranu van kuće sa njihovim kreditnim karticama.

Dittmar, Biti, i Friese (1995) ustanovili da su žene impulsivno težile ka kupovini sličnih predmeta, kao što je odeća, više od muškaraca, a da su muškarci skloniji kupovini elektronike češće nego žene. Nalaz trenutne studije otkriva da žene kupuju odeću češće nego muškarci, ali ne impulsivno. Međutim, nije bilo značajnih veza između polova i učestalosti kupovine elektronike. Dittmar et al. (1995) studija je takođe nagovestila da žene imaju tendenciju da kupe na osnovu emotivnih razloga i da su muškarci skloni da kupuju na osnovu stvari na koju se samostalno fokusiraju.

Proučavanje pitanja broj tri: Postoji li značajna veza između percepcija porodičnih prihoda i sopstvenih prijavljenih kupov n i h navik a studena ta početnika ? Ako je tako, koliko je značajna ?

Page 14: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Rezime nalazaOva studija nije pronašla značajnu veza između posmatranja porodičnih prihodani

sopstvenih prijavljenih kupovnih navika robe široke potrošnje.

ZaključciNa osnovu nalaza ovog istraživanja, može se zaključiti da su studenti često skloni da

kupuju robu široke potrošnje sa različitim frekvencijama, bez obzira na porodične prihode.

DiskusijaIako u ovom radu nisu postavljena pitanja vezana za korišćenje kreditne kartice, takav

nalaz može sugestirati da studenti na koledžu koriste kreditne kartice kao sredstvo za kupovinu odeće ili da imaju dodatne izvore prihoda, nije izvešten u Demografskim istraživanja. Haihoe et Al. (2000) je utvrdio da veći prihod porodice, verovatno utiče na žene za kupovinu odeće sa kreditnim karticama.

Sedam originalnih kategorija porodičnih prihoda kombinovane su u trikategorije: Manje od $ 75.000, $ 75.000 i više, i Ne Znam, kao što je prikazano u Tabeli 7. Demografska istraživanja ne uključuju dodatne kategorije za ispitivanje porodica sa prihodom iznad $ 75,000. Kako su ovi opsezi su nepoznati, to je teško odrediti da li dodatne kategorije ispitivanja porodičnih prihoda možda uzrokovale različite rezultate. Studenti u $ 75.000 i više kategoriji porodičnih prihoda čine najveći broj učenika (N = 142, 42,6%). Druga po veličini je Ne Znam kategorija (n = 102, 30,6%). Studenti koji su prijavili prihod porodice ispod 75.000 dolara su pokazali neočekivani rezultate za kupovnu frekvenciju. Na primer, kao što je navedeno u tabeli 7, 56,3% (n = 49) studenata izvestio je o porodičnom prihodu manjem od $ 75.000 i prijavio nedeljne kupovine hrane van kuće. S druge strane, 52,1% (n = 74) studenata izvestilo je o porodičnim prihodima $ 75.000 i više i izvestili su nedeljne kupovine hrane van kuće. U većini slučajeva, u prvoj kategoriji prihoda porodica pokazali su višu frekvenciju kupovine robe široke potrošnje od $ 75.000 i više kategorije.

McNeal & Yeh (1993) je predložio da porodice na svim nivoima prihoda uče svoje dete sličnom ponašanja potrošača ispočetka u detinjstvu. McNeAl (1990) je utvrdio da deca imaju tendenciju da potroše džeparac na odeću, filmove, sport, i da posećuju zabave. Trenutne studije nalaze da učestana kupovina preko nivoa prihoda može da podrži McNeal & Yeh (1993) nalaze da su porodicama sa različitim prihodima nastavile sa sličnim potrošačkim ponašanjem.

Iako Demografska istraživanja nisu postavljala pitanja o tome gde studenti pazare, ovo treba uzeti u obzir. Pristup učenika kupovini može da utiče na njihove prijavljene kupovna navike. Roj (1994) pronašao je da porodice sa većim nivoima prihoda češće posećuju centre i predložio da se rekreativni kupci (Oni koji uživaju u kupovini, kao aktivnosti) teže poseti centrima češće.

Pored toga, kada studenti upišu koledž, kao studenti prve godine, oni planiraju da se fokusiraju na izgradnju akademskog uspeha i naprednog društvenog života (Erickson i Strommer,1991, Katz & Associates, 1968; Moffatt, 1989). Uspešan društveni život može da podrazumeva okupljanja i sticanje novih prijatelja, uklapanja i trošenje vremena na društvene aktivnosti. Studenti koji učestvuju u programu RU Veza žive u boravišnim prostorima tog doma samo prve godine, a studentima prvog semestra i naglašavaju da će boravak u halama programa podsticati učenike da se upoznaju i provedu vreme sa drugim studentima. Prema Krejg Herndon-u, pomoćniku direktora Novih studentskih programa na univerzitetu Radford, cilj naglašavanja boravka u salama programa je da se fokusira na lako privikavanje na okolinu koledža (lična

Page 15: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

komunikacija, 28. April, 2004). Ovo može doprineti sklonosti učenika da više troše džeparac na hranu van kuće. Ove tendencije mogu da utiču na odgovore studenata kako u Demografskim istraživanjima, tako i u Upitniku stilova potrošača, posebno ako je potrošnja džeparca veća prilikom društvenih aktivnosti sa svojim vršnjacima. Nik (1997) je takođe pronašao da prve godine studenti imaju tendenciju da potroše više džeparca na hranu i zabavu za društvene aktivnosti, kao i da u vreme kada pređu godinu, studenti imaju tendenciju da potroše manje na hranu i zabavu a više na lične stvari za zabavu.

Tipično, studentski centri promovišu razvoj učenika kroz društvene aktivnosti i programe (Hirt & Nik, 1999). Hirt & Nick je dalje predložio da su studenti prve godine u fazi razvoja u kojoj više zavise od drugih (kao što su kolege, porodica). U vreme kada su stigli u svoje studentske godine, oni su skloniji da manje troše na društvene aktivnosti i proizvode za lične zabave, i da više razmišljaju o svojoj nezavisnosti i boljem prilagođavanju na život na koledžu. Za tekući studiju, više zavise od faze razvoja prve godine, prvi semestar na studente takođe može dautiče, na njihovu prijavljenu sopstvenu učestalost kupovine odeće, sredstva za higijenu, hrane van kuće, hrane za kuću i gas/auto troškove.

Proučavanje pitanja broj četiri: K a kva je podela načina razmišljanja po Gregorc -u među studentima početnicima?

Rezime nalazaSamoprijavljeni, dominantni rezultati načina razmišljanja iz ove studije bili su prilično

ravnomerno raspoređeni, osim rezultata Apstraktnog Sekvencijalnog načina razmišljanja. Konkretan Sekvencijalni način razmišljanja predstavlja 32,1% (n = 107) uzorka; Apstraktni Random način razmišljanja predstavlja 32,7% (n = 114) uzorka, Konkretan Random način razmišljanja predstavlja 24,9% (n = 83), a Apstraktan Sekvencijalni način razmišljanja predstavlja 8,7% (n = 29) uzorka. Nepostojanje učestanosti način razmišljanja stanovništva je obezbedilo da se studija po Gregorc-u (1982c) uporedi sa ovom studijom.

ZaključciNa osnovu nalaza ovog istraživanja, može se zaključiti da studenti početnici na koledžu

nastoje da se izjašnjavaju da su oni dominantniji u Konkretnom Sekvencijalnom,Apstraktnom Random i Konkretnom Random načinu razmišljanja i manje dominantni u Apstraktnom Sekvencijalnom načinu razmišljanja.

DiskusijaNa osnovu istraživanja Bakster Magolda (1992), očekivalo se da će studenti početnici

uglavnom spadati u Konkretan Sekvencijalni dominantan način razmišljanja, jer ovaj način razmišljanja ima slične karakteristike i neograničene načina saznanja. U okviru korisnog uzorka, 32,1% studenata je prijavljenih za Konkretan Sekvencijalni kao dominantni način razmišljanja. Osobe sa Konkretnim Sekvencijalnim načinom razmišljanja i neograničenim načinom saznanja imaju teškoće sa Apstraktnim razmišljanjem. Bakster Magolda (1992) postavio je hipotezu da studenti početnici ne postaju apstraktniji mislioci kasnije na fakultetu. Nasuprot tome, Gregorc (2001) je predložio da načini razmišljanja ostaju konstantni u vremenu i nije verovatno da promena napreduje kroz koledž. Kao primer, ovi studenti verovatno neće promeniti od Konkretnog Sekvencijalnog načina razmišljanja do Apstraktnog Slučajnog načina razmišljanja.

Page 16: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Pored toga, Bakster Magolda (1988) je izvorno ispitao uproštene mogućnosti znanja između ostalih koledž populacija, i to ostaje u pitanju za ovaj uzorak. Međutim, 24,9% koji su imali Apstraktan Random kao dominantan način razmišljanja iz trenutne studije nalaze delimično podršku u Pijažeovoj kognitivnoj teoriji razvoja, koji je izložio da u dobi od 15 i 20, adolescenti postaju Apstraktni mislioci i postanu bolji rešavači problema (Santrock, 1998). Međutim, samo 8,7% od trenutnog uzorka je posedovalo Apstraktni Sekvencijalni dominantan način razmišljanja. Prema Gregorc-u (1982c), ljudi sa dominantnim Apstraktnim Sekvencijalnim načinom razmišljanja imaju tendenciju da se fokusiraju više ka analizi i rešavanju problema od ljudi sa dominacijom u ostala tri načina razmišljanja. Iako Gregorc (1982c) nije objavio rezultate raspodele učestanosti načina razmišljanja u svojoj originalnoj studiji, Gregorc (lična komunikacija, 5. decembar 2003) je primetio, kroz godine seminara i istraživanje pomoću Gregorc Stzle Delineator-a da su ljudi skloniji Apstraktnom Sekvencijalnom kao dominantnom načinu razmišljanja mnogo ređe, što se takođe činilo karakterističnim za ovu studiju.

Proučavanje pitanja broj pet: Postoji li značajna veza između polova i podele načina razmišljanja po Gregorc -u među studentima početnicima? Ako je tako, k oliko je značajna ?

Rezime nalazaOva studija je otkrila značajne odnose između polova i rezultata načina razmišljanja

studenata početnika za Apstraktni Random i Konkretni Random. Nema pronađenih značajnih veza između polova i rezultata Konkretnog Sekvencijalnog načina razmišljanja ili rezultata Apstraktnog Sekvencijalnog načina razmišljanja.

ZaključciNa osnovu nalaza ovog istraživanja, može se zaključiti da žene imaju tendenciju da su

češće dominantne u Apstraktnom Random načinu razmišljanja nego muškarci, a muškarci imaju tendenciju da budu dominantniji u Konkretnom Random načinu razmišljanja od žena.

DiskusijaSlično kao i nalaza ove studije, O'Brajen (1991) pronašao je značajan odnos između

polova i dominantnog rezultata načina razmišljanja studenata. Žene su sklonije da samostalno izveste da su njihove dominantne misli u stilu Apstraktnog Randoma. Muškarci imaju tendenciju da samostalno izveštavaju njihove dominantne rezultate um načina razmišljanja kao Apstraktnog Sekvencijalnog ili Konkretnog Randoma. Nema značajnog odnosa ni između polova i Konkretnog Sekvencijalnog načina razmišljanja.Nasuprot tome, Gregorc (1982A) je predložio da su načini razmišljanja specifični za pojedince, a ne u za polove (lična komunikacija, 5. decembar 2003). Iako je trenutna studija je otkrila značajnu vezu između rezutata prijavljenih dominantnih načina razmišljanja i polova, prethodna studija Gregorc-a (lični komunikacija, 5. decembar 2003) je sprovedena da utvrdi da li postoji odnos između rezultata sopstvenih prijavljenih dominantnih načina razmišljanja između odraslih žena i muškaraca. Stoga, ne mogu se obaviti dalja poređenja između ovog istraživanja i ranijeg istraživanja po Gregorc-u (1982c). Gregorc (lična komunikacija, 5. decembar 2003) je dao hipotezu da rezultati prijavljenih dominantnih načina razmišljanja nisu specifične po polovima.

Proučavanje pitanja broj šest: Postoje li različiti stilovi potrošačkog odlučivanja studenata početnika ?

Page 17: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Rezime nalazaZa tekući studije, istraživanja faktorske analize pokazala su jedan faktor –

Zabavno/Hedonistički stilovi odlučivanja potrošača.

ZaključciNa osnovu nalaza ovog istraživanja, može se zaključiti da studenti početnicic nastoje da

izveste o sebi da su Zabavno/Hedonistički potrošači.

DiskusijaOvaj nalaz suprotnosti sa Kendall & Sproles (1986) studijom koja je otkrila osam stilova

potrošačkih odlučivanja. Ovo je takođe u suprotnosti sa drugim prethodnim studijama koje su potvrdile celokupno ili delimično osam stilova potrošačkih odlučivanja (Canabal, 2002, Durvasula, Lisonski, & Endruz, 1993; Fan i Xiao, 1998; Hafstrom, Chae, & Chung, 1992; Kamaruddin & Mokhlis, 2003, Lisonski, Srini, & Zotos, 1996; Mičel & Bates, 1998; Sproles & Sproles, 1990; Volš, Mičel,& Hennig-Thurau, 2001).

Pouzdanost Upitnika stilova potrošača Metod za testiranje Alfa koeficijenta za ispitivanje pouzdanosti Upitnika stilova

potrošača korišćen u ovoj studiji bio je drugačiji od Sproles & Kendall (1986) studije. Jer faktorska analiza odredila samo jedan faktor, u poređenju sa osam faktora Sproles & Kendall (1986) studija, nemoguće je uporediti pouzdanost instrumenta Upitnika stilova potrošača između dva istraživanja. Najpouzdaniji izjave (sa Alfa .50 i gore) su iste izjave koje popunjava prvi faktor iz faktora analize. Preostale izjave rezultirale su niskim Alfa koeficijentima, što može dovesti do toga da je dalja istraga ovog instrumenta zagarantovana, naročito sa sličnim uzorcima, jer nema drugih studija koje su koristile studente prve godine, prvog semestra da testiraju ovaj instrument.

Zabavno/Hedonistički stilov i potrošačkog odlučivanja . Druge studije su fokusirane na karakteristike rekreativnih kupaca. Shim i Gehrt (1996)

dalja kategorizacija Sproles & Kendall (1986) stilova potrošačkog odlučivanja je u tri šire kategorije: društveno/hedonistički, nadvađivan i koristan. Njihova društveno/hedonistička kategorija bila je sastavljena od stilova potrošačkog odlučivanja: svesni brendova, noviteti/modne svesti, rekreativni i lojalni brendovima. Međutim, za trenutne studije, šest izjava koje popunjavaju faktor 1 - Zabavno/Hedonistički stil odlučivanja potrošača, podržavaju društveno/hedonističku kategoriju prema Shim & Gehrt (1996).

P rethodno l ičn o finansij sko obrazovanje. Sproles & Kendall (1986) koriste uzorak srednjoškolaca u porodici i potrošača naučnika

(ranije nazivani domaći ekonomisti), i trenutni uzorak fokusiran na prvi semestar studenata. Zato što su Sproles & Kendall (1986) orjentisali uzorak na porodice i studente potrošače naučnika, moguće je da su ovi studenti upoznati sa konceptima prethodnog obrazovanja o upravljanju resursima porodici, koje može uticati na njihove odgovore o njihovom korisničkom donošenju odluka. Osnova obrazovanja o upravljanja resursima ove studije u uzorku je nepoznata.

Pored toga, većina pojedinačnih iskaza Upitnika stilova potrošača ne odnosi se na kupovinu određene vrste proizvoda, osim onih vezanih za odeće. Na primer, izjava "Obično imam jedno ili više odela u najnovijem stilu" i "Čuvam svoju garderobu do trenutka promene

Page 18: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

mode" se odnosi posebno na kupovinu odeće. Nije poznato kako je trenutni student tumačio izjave ili da li su možda tumačili izjave za proizvode koje često kupuju za sebe. Na primer, kada se uporede odgovori iz Demografskog istraživanja, prijavljeno je da žene češće kupuju odeće nego muškarci - 42,9% žena kupuje mesečno a 46,7% muškaraca izveštavaju da retko kupuju odeću. S druge strane, prijavljeno je da muškarci malo češće kupuju elektroniku od žena, sa 61,5% muškaraca koji retko kupuju i 14,8% muškaraca koji kupuju mesečno, dok 69% žena retko kupuje elektroniku i 20,8% nikada nije kupilo elektroniku.Kada se porede druge pojedinačne izjave Upitnika stilova potrošača, za izjavu " Preferiram najprodavanije brendove" nepoznato je koje vrste robe široke potrošnje učenici imali u vidu kao referentne tačke. Na primer, postoje "najprodavaniji" brendovi po broju artikala iz kategorija potrošačke robe koja se koristi u Demografskom istraživanju, kao što su odeća, sredstva za higijenu, hrana za kuću, elektronika i školski pribor.Konzistentnost o dgovor a Upitnika stilova potrošača .

Odgovor koji su pronađeni su očigledno u suprotnosti za neke od pojedinačnih iskaza. Na primer, kao što je prikazano u Tabeli 10, značajan odnos pronađen je između Apstraktnog Random načina razmišljanja i izjave: "Ja sam impulsivna". Međutim, nije bilo značajnih odnosa između učenika sa Apstraktnim Randomom načinom razmišljanja i "Pažljivo posmatram koliko trošim" izjave. Može se pretpostaviti da ne bi bilo inverzne veze između "Pažljivo posmatram koliko trošim " izjave i Apstraktnog Random načina razmišljanja, međutim, ova vrsta odnosa se nije dogodila.F aktor ska a naliza Upitnika stilova potršača .

Za ovu studiju, istraživaččka faktorska analiza je rezultirala jednim faktorom - Zabavno/Hedonistički. Od 39 izjava potrošača iz Upitnika stilova potrošača, samo šest je svrstano u ovaj faktor. Nema dodatnih faktora. Nasuprot tome, Sproles & Kendall (1986) studija potvrđuje osam kategorija donošenja potrošačkih odluka. Šest izjava iz ove sadašnje studije Sproles & Kendall (1986) svrstane su u stilove odlučivanja Zabavno/Hedonistički, Noviteti/Modne svesti, i Svesti brendova/Cena znači kvalitet, međutim, kombinacija tih izjava više liči Zabavno/Hedonističkom stilu odlučivanja.

Odgovori na demografsku anketa takođe podržavaju prethodne studije (Harris Interactive, 2004; Harris Interactive & Youth 360, 2002; Levin, 1988) da studenti samovoljno troše novac na stvari kao što su odeća, elektronika i hrana. Mada trenutna studija nije fokus na iznos novca koji se troši na takve stvari, ili da li su stavke kupljene kreditnim karticama, dodatna pitanja na demografsku anketu mogla bi da istražuju koliko studenata poseduje kreditne kartice i koliko je dugo nose, što može potvrditi prethodna istraživanja (Haihoe et Al., 2000, Henri, Veber, i Iarbrough, 2001; Norvilitis i Marija, 2002, Vorvik i Mansfield, 2000) i dokazati kontinuiranu potrebu za ličnim finansijama i potrošačkim obrazovanjem.

Nedostatak iskustva u potrošačkom odlučivanju u ovoj fazi života može takođe objasniti nivoe odgovora i odabira jedne od šest izjava Zabavno/Hedonističkog faktora. Mičel & Bejts (1998) ispitivali su uzorak srednjoškolaca Sproles & Kendall (1986) studije dok žive u zemlji i poredili ih sa svojim uzorkom studije, univerzitetskim studentima koji su primorani da prave samostalne kupovne odluke, jer žive daleko od kuće. U Sproles & Kendall (1986) je takođe napomenut nedostatak potrošačkih odluka tokom adolescencije. Ovo može objasniti to što brucos u prvom semestru teži ka "I slažem se i ne slažem se" odgovoru i da izjavi: "Pažljivo posmatram koliko trošim". Slično tome, Fan and Xiao (1998) dovodi u pitanje da li starost kineskih ispitanika može uticati na njihove odgovore Upitnika stilova potrošača, naročito između mlađih potrošača (studenata) nasuprot starijih, zrelijih potrošača.

Page 19: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Sproles & Kendall (1986) i Sproles & Sproles (1990) studije ispitivali su porodice i potrošače naučnike, srednjoškolce u ocenama 9 - 12, a ovi studenti možda su već imali kurs u vezi principa upravljanja resursima. Nepoznato je da li su studenti u ovoj studiji imali prethodno lično finansijsko obrazovanje. Na osnovu prethodne studije (Braunstein & Velč, 2000, Danes & Hira, 1987, Narodni Savet o Ekonomskom Obrazovanju, 2003, Kidvell & Turrisi, 2000, Norvilitis & Marija,2002), koja je pokazala nacionalni nedostatak ličnog finansijskog obrazovanja pre koledža, moguće je da mnogi od studenata tekuće studije takođe nije imalo ovo prethodno obrazovanje i to je možda uticalo kako su odgovarali na Upitnik stilova potrošača.

Faktor ska a naliz a r ezultat a drugih studija. Druge studije za koje su sprovedene faktorske analize, dali su različite rezultate. Većina

studija do sada su rađene sa studentima sa druge godine i starijih godina koledža. Studija koja se koristi samo za odrasle, ne za koledž uzraste je primer Walsh et al. (2001). Otkriveno je da nema druge studije koja možu koristiti Upitnik stilova potrošača brucoša.

U ranijim studijama, neki stilovi potrošačkog odlučivanja su eliminisani (Canabal, 2002; Fan & Xiao, 1998; Lysonski et al., 1996; Walsh et al., 2001) ili su dodati novi (Hafstrom et al, 1992.). Preporučuje se da u statistička saznanja ne treba uključiti ispunjenje faktora ispod .60 (George & Malleri, 2000), međutim, i Sproles & Kendall (1986) studija izveštava faktora opterećenja iznad .40. Za tekuću studiju, korišćen je samo faktor opterećenja .60 i iznad, što može da objasni razlike u rezultatima Sproles & Sproles (1990) u poređenju sa ovom studijom. Sproles & Kendall (1986) i Sproles & Sproles (1990) studije jedine su izvestile faktore sa faktorom opterećenja iznad .40, vrlo je verovatno da je bilo više od 40 izjava u originalu Upitnika stilova potrošača da nisu bile dostupne za tekuću studiju. Sproles & Kendall (1986) studija imala je u proseku 3 - 7 izjava po kategoriji potrošačkog odlučivanja. Premale izjave ne mogu adekvatno predstavljati ove kategorije (Green, Salkind, & Akey, 2000).

Drugi istraživači su predložili usavršavanje izveštaja Upitnika stilova potrošača putem ponovne tekstualne i gramatičke revizije (Fan & Xiao, 1998; Hafstrom et al., 1992; Mitchell & Bates, 1998; Walsh et al., 2001) radi boljeg odraza ispitivanih uzoraka. Oni su ispitivani da li su se promene dogodile u značenju izjave i tumačenja rezultata zbog prevoda na njihov maternji jezik - kineski, korejski, nemački, respektivno. Konkretno, Mičel & Bejts (1998) ispituje da li su gramatički sastav i značenja izjava odgovarajući za studiju Ujedinjenog Kraljevstva. Isto tako, Sproles & Sproles (1990) studija usmerena na porodice i studente potrošače naučnike, i tekst i značenje izjava mogli su biti prilagođeni da prikažu taj određeni uzorak.

Drug e različite m o gućnosti prouzorkovane r ezultati ma Upitnik a stilova potrošača. Kamaruddin & Mokhlis (2003) su istraživali odnos između socijalnih strukturnih faktora i

socijalizacije procesa i njihovih stilova potrošačkih odluka. Značajne veze su pronađene između demografije, uticaja kolega, medija i stilova potrošačkog odlučivanja učenika.

Proučavanje pitanja broj sedam: Postoji li značajna veza između polova i stilova potrošačkog odlučivanja studenata početnika ? Ako je tako, k oliko je značajna ?

Rezime nalazaTest sumiranja rangova po Mann-Whitney otkrio je da postoji značajan odnos između

polova i Zabavno/Hedonističkih stilova potrošačkog odlučivanja.

Page 20: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

ZaključciNa osnovu nalaza ovog istraživanja, može se zaključiti da žene imaju tendenciju da

izveštavaju da su one više Zabavno/Hedonistički kupci nego muškarci.

DiskusijaDruge studije su slične rezultatima ove studije. Bellenger & Korgaonkar (1980) je utvrdio

da su rekreativni kupci uglavnom žene, žele da kupuju sa drugima, fokusiraju se na trendi modu, žele visok kvalitet robe, verovatnije pazare u zatvorenim centrima, kao i da je verovatnije da će doći od profesionalne karijere domova. Williams, Slama, and Rogers (1985) dalje podržava studiju Bellenger & Korgaonkar (1980) u nalazu da su rekreativni kupci takođe pod uticajem reklama pri njihovim kupovnim odlukama, i da su osetljiviji na aktuelne modne trendove, traže različite brendove, i češće su lojalni brendovima.

Tejlor & Cosenza (2002) je utvrdio da starije žene imaju tinejdžerska osećaje uživanja u kupovini odeće i prilagođavaju njihov društveni položaj vrsti odeće koju nose. Takođe su kupovale još i u šoping centrima i ime-brend proizvoda su bili važni, što je takođe pokazalo sličnost sa trenutnom studijom.

Hi-kvadrat test nezavisnosti pokazao je da postoji veza između sopstvenih prijavljenih kupovnih navika i pola, i podržava činjenicu da žene su više odgovorale kao rekreativni kupci na Upitnik stilova potrošača nego muškarci. Znajući da studenti prvog semestra imaju tendenciju da se fokusiraju više na socijalni razvoj (Erickson & Strommer, 1991; Katz & Associates, 1968; Moffatt, 1989) i da žene u tekućoj studiji imaju tendenciju da budu rekreativni kupci češće nego muškarci, značajan odnos između polova i kupovine odeće ne iznenađuje.

Proučavanje pitanja broj osam: Postoji li značajna veza između rezultata načina razmišljanja po Gregorc -u i stilova potrošačkog odlučivanja studenata početnika ? Ako je tako, u kojoj meri?

Rezime nalazaKorišćenje korelacije po Pearson-u sa alfa nivoom p < .05 značajne i pozitivne veze su

pronađena između rezultata Zabavno/Hedonističkih stilova odlučivanja potrošača i Apstraktnog Random i Konkretnog Slučajnog načina razmišljanja. Rezultati Konkretnog Sekvencijalnog načina razmišljanja nisu pokazali značajne veze sa mešovitim rezultatima Zabavno/Hedonističkih stilova odlučivanja potrošača. Rezultati Apstraktnog Sekvencijalnog načina razmišljanja su pokazala značajan, inverzan odnos sa Zabavno/Hedonističkim stilovima odlučivanja potrošača.

ZaključciNa osnovu nalaza ovog istraživanja, može se zaključiti da su rezultati Apstraktnog

Random i Konkretnog Random načina razmišljanja karakterističniji za Zabavno/Hedonističke stilove odlučivanja potrošača. Rezultati Konkretnog Sekvencijalnog načina razmišljanja ne odražavaju Zabavno/Hedonističke stilove odlučivanja potrošača. I za rezultate Apstraktnog Sekvencijalnog načina razmišljanja je manje verovatno da će biti karakteristične za Zabavno/Hedonističke stilove odlučivanja potrošača.

DiskusijaNedostatak značajne veze između rezultata Konkretnog Sekvencijalnog načina

razmišljanja i Zabavno/Hedonističkih stilova odlučivanja potrošača nagovestio je da studenti kojima je ovo dominantan način razmišljanja ne uživaju u kupovini kao društvenoj aktivnosti.

Page 21: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Osobe sa Konkretnim Sekvencijalnim kao dominantnim načinom razmišljanja se lako rastroje, vole organizaciju, i mogu biti poražen od previše izbora (Gregorc, 1982c), što podržava nedostatak ove značajne veze. Ljudi koji poseduju više karakteristika Apstraktnog Random i Konkretnog Slučajnog načina razmišljanja imaju tendenciju da uživaju u društvenim aktivnostima i manje je verovatno da će biti poraženi od mnoštva izbora (Gregorc, 1982c), što podržava rezultat značajne veze za ovu studiju. Osobe sa Apstraktnim Sekvencijalnim karakteristikama imaju tendenciju da žele organizovano okruženje i mogućnosti za rešavanja problema i istraživanje, kao manje bi želeli da uživaju u društvenim situacijama (Gregorc, 1982c), što podržava značajan, inverzan odnos sa Zabavno/Hedonističkim stilovima odlučivanja potrošača za ovu studiju.

Bliže ispitivanje veze rezultata načina razmišljanja sa šest pojedinačnih izjava u Zabavno/Hedonističkim stilovima odlučivanja potrošača podržava ukupne rezultate Pearson-ove korelacije. Ne primer, izjava "Uživam u kupovini samo zato što je zabavna" podržava zaključke korelacije po Pearson-u između rezultata načina razmišljanja i svih Zabavno/Hedonističkih stilova odlučivanja potrošača. Međutim, izjava "Odlazak u kupovinu je jedna od aktivnosti u mom životu u kojima uživam" koja je pokazala pozitivnu, značajnu vezu sa Konkretnim Sekvencijalnim načinom razmišljanja, nije bila u skladu sa negativnom, značajnom vezom Konkretnog Sekvencijalnog načina razmišljanja sa izjavom "Uživam u kupovini samo zato što je zabavna ". Obe izjave su trebale da imaju u pozitivnu, značajnu vezu sa Konkretnim Sekvencijalnim načinom razmišljanja. Nije poznato kako su studenti tumačili ove dve izjave.

Gregorc Style Delineator (1982b) je sličan dizajnu Upitnika stilova učenja po Kolb-u (1976) koji je prilagođen Sproles & Sproles (1990) studiji. Za ovu studiju, Gregorc Style Delineator konstruisan je da oceni sva četiri načina razmišljanja i to je alat za širu procenu od Sekundarnog upitnika stilova učenja, koji daje samo jedan rezultat za izveštavani stil učenja. Takođe, prostranost kategorija načina razmišljanja u Gregorc Style Delineator-u može imati uticaj na rezultate.

Preporuke

Sledeći predlozi za dalja istraživanja, prakse, politike i porodice su bazirane na mišljenju istraživača s obzirom na rezultate i zaključke.

Preporuke za dalja istraživanjaPreporuke za dalja istraživanja odnose se na tri instrumenta koji se koriste u ovoj studiji.

Demografska istraživanjaNa osnovu nalaza ovog istraživanja, sledeće preporuke su predložene:

1. Dalje usavršavanje Demografskog istraživanja može biti neophodno da osigura da su definicije kupovnih kategorija jasne i da li dodatna pitanja mogu biti korisna, kao što su ona koje se odnose na vlasništvo kreditne kartice, dug kreditne kartice, i prethodno obrazovanje potrošača ili lične finansijske koncepte.

2. Iako ovom radu nisu istraživani emotivni razlozi za sopstveni prijavljeni identitet žena i muškaraca (Dittmar, Beattie, & Friese, 1975) kao uticajni faktor na prijavljene šoping navike, bilo bi korisno razmotriti ove razloge u budućim studijama, posebno zato što rezultati ove studije nisu podržali Sproles & Kendall (1986) Impulsivno/Neobazrive stilove odlučivanja potrošača.

Page 22: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

3. Budući da je ova studija pokazala da 42,6% prijavljenih studenata ima porodični prihod preko $ 75,000, buduća istraživanja treba da obezbede dodatne kategorije da bi se utvrdilo da li će se pojaviti drugi obrasci za frekvenciju kupovine.

Analiza faktora Upitnika potrošačkih stilovaZa ovu studiju, istraživačka analiza faktorska je rezultirala jednim faktorom a to je

Rekreativno / Hedonistički. Od 39 izjava iz Upitnika potrošačkih stilova, samo šest se odnosilo na ovaj factor…Upitnik o načinu učenja. Dok The Gregorc Stil Delineator ‰ je efikasna alatka za procenu načina učenja, dodatne istraživanja mogu podrazumevati ponovno korišćenje Sekundarni Upitnik o načinju učenja (Kendall & Sproles, 1986) koji je adaptacija Kolbovog Upitnika o načinju učenja (1984) i takođe je korišćen u Sproles i Sproles-ovoj (1990) studiji, pogotovo otkada je proširenost Gregorc Delineator ‰-a mogla imati uticaj na trenutne rezultate istraživanja u vezi sa rekreativno / hedonističkim načinom donošenja odluka potrošača.Upitnik potrošačkih stilova. Na osnovu rezultata ovog istraživanja, predložene su sledeće preporuke:1. Istraživači bi trebalo da razmotre upravljanje Upitnikom potrošačkih stilova i Gregorc Stil Delineator ‰-om radom odraslih koji su diplomirali na fakultetu (otprilike sredinom dvadesetih) da bi se utvrdile razlike u rezultatima mogu biti izazvane većim iskustvom sa stvarnim odlučivanjem potrošača.2. Sprovođenje istraživanja bi trebalo da bude sprovedeno sa studentima, koji bi omogućili istraživačima da utvrde da li je potrebno prepravljanje izjava u Upitniku i uključivanje odgovarajućeg teksta i gramatike.3. Ukoliko je prepravljanje Upitnika opravdano, i ako sprovođenje budućih istraživanja utvrdi da su ove prepravke uspešne, duplikat studija ove trenutne studije može biti sprovedena ponovo kako bi istražila odnos između stilova mišljenja i načina donošenja odluka potrošača .4. Može da se uradi dalja istraga kako bi ukazala da li varijable društvene structure i procesi socijalizacije, naročito podrazumevajući obrazovne profile roditelja ili staratelja, vršnjake, ili nivoa prihoda porodice, mogu da utiču na stilove mišljenja i / ili načine donošenja odluka potrošača.5. Buduća istraživanja mogu ispitati da li postoje razlike u načinu na koji studenti odgovoraju na Upitnik na osnovu obrazovnih profila njihovih roditelja, pogotovo oni čiji roditelji nisu diplomirali.6. Dalja istraživanja se takođe preporučuju da bi se uporedile potencijalne razlike u ponašanju potrošača u vremenskom okviru istraživanja Sproles-a i Kendal-a (1986) i ove trenutne studije. Druga istraživanja (Harris Interactive, 2004; Harris Interactive & Youth 360, 2002; Levine, 1988) studenata su potvrdila porast u samovoljnom trošenju od 1980-ih pa do 2000, i ovo, takođe, može imati uticajne odgovore na pitanja Odbora za demografski nadzor i način popisa korisnika.

7. Istraživanja studenata u budućnosti u početku mogu podrazumevati prepravljanje izjava da bi se prikazalo kako oni mogu predstaviti Odbor za način popisa korisnika. Dalja istraživanja karakteristika dijaloga ove starosne grupe su preporučena.8. Dodatna istraživanja studenata sa Odborom za način popisa korisnika mogu biti sprovedena sa izjavama koje bolje prikazuju kako studenti mogu predstaviti ove izjave, pogotovo jer oni mogu donositi više odluka u vezi kupovine u odnosu na srednjoškolce koji su još uvek kod kuće. I, takvim promenama se može takođe povećati pouzdanost i faktor opterećenja izjava.

Page 23: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

9. Budući da trenutne studije nisu mogle da potvrde prethodne studije načina donošenja odluka korisnika, osim Rekreativno / Hedonističkog načina za ovaj primjer, buduća istraživanja bi trebala ispitati potencijalne uticaje marketinških strategija, obrazovanja, interakcije imeđu vršnjaka, i porodičnog okruženja na to kako studenti saopštavaju načine razmišljanja i takođe uticaj načina donošenja odluka potrošača. I generalizacijom različitih uzoraka sa različitim demografskim karakteristikama istraživanja trebaju da se nastave.10. Ova trenutna studija ne ispituje moguću povezanost između socijalnih agenata, promena socijalne strukture i načina donošenja odluka korisnika, međutim, predložena su dodatna istraživanja koja su sprovedena da bi se utvrdilo da li ove promene utiču i na način donošenja odluka korisnika, pogotovo kada se pojavio Rekreativno / Hedonistički način donošenja odluka korisnika kao jedini način karakterističan za ovaj uzorak. Ako se takav odnos pronađe u budućim istraživanjima, edukatori podrazumevaju da cilj prograna bude takav da se bolje zadovolje potrebe studenata različitog porekla.

Preporuke za vežbu1. Iako je potrebno dalje ispitivanje da se ispita odnos između Gregorc Style Delineator‰ i korisničkog načina popisa, postoji više obrazovnih mogućnosti za ove instrumente koje se mogu samostalno koristiti. Edukativne aplikacije Gregorc Stil Delineator ‰ mogu biti vrlo korisne za prvogodišnje iskustvene programe kao što su kursevi Radford Univerziteta. Delineator‰ i Gregorc Learner Extenda-Chart mogu da se istovremeno koriste kako bi se pomoglo studentima u korišćenju informacija koje se odnose na njihov način ophođenja prema samo-procenama i razmišljanjima, kao i da se poboljša i prilagodi njihovo ophođenje prema učenju u učionici, ukoliko je to potrebno. Pored toga, to bi trebalo da se koristi da pomogne studentima kako bi oni saznali kako da se odnose prema drugima lično i društveno.2. Ako postoji veza između obrazovanja roditelja i samo-prijavljenih kupovnih navika, edukatori bi prilagodili cilj programa tako da se bolje zadovolje potrebe studenata koji dolaze iz različitih obrazovnih profila.3. Na osnovu rezultata ovog istraživanja studenti na početku teže da budu rekreativni kupci, prebivališna sala vannastavnog programa i prostorije u kojima studenti prve godine stiču

Page 24: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

iskustvo treba da nude vannastavne aktivnosti koje podstiču društveni razvoj bez ohrabrivanja studenata da samovoljno troše novac na rekreaciju i zabavu u okviru ponude socijalnih dešavanja, seminara i radionica koje su od interesa za studente na kampusu. Studentima su često dostupne mogućnosti da učestvuju u volonterskom radu kroz uslužne projekte učenja između univerziteta i zajednice koji ne samo da naglašavaju važnost koju zajednica doseže, već i podstiču socijalni razvoj kroz interakciju sa vršnjacima. Većina univerziteta već nude dosta mogućnosti za studente prve godine u okviru njihove nastave, zatim sala u kojima slušaju predavanja, kao i za karijeru.4. Rezultati demografskih istraživanja mogu da pomognu predavačima studenata prve godine i ostalim univerzitetskim profesorima da bolje razumeju razlike u tome kako žene troše novac u odnosu na muškarce, pa rema tome, aktivnosti u učionici mogu da podrazumevaju određene napore na predavanjima kako bi se uskladile potrebe i studentkinja i studenata muškog roda. Mnoge finansijske institucije imaju publikacije koje su na raspolaganju za teme vezane za lične finansije, posebno u vezi sa kreditnim finansijama i mogu se dati studentima i porodicama kada konkurišu za kredite ili kada su izvodi iz banke poslati studentima(Danes & Hira, 1987).5. Edukativne aplikacije Upitnika potrošačkih stilova mogu biti korisne za predavače i finansijskog savetnika u nameri da pomognu studentima i klijentima u stvaranju boljih kupovnih odluka. Originalni cilj Sprolesovog i Kendalovog (1986) istraživanja bio je da obezbedi takav alat za edukatora i savetnika. Druge oblasti koje mogu doprineti rezultatima iz trenutnog istraživanja u vezi sa rekreativnom prirodom kupovine mladih može da uključi programe za orijentaciju brucoša, udruženja za školovanje od kuće, crkvenih grupa, kao i upoznavanje porodica sa ciljem programa i mogućnostima da uče mlade ljude o donošenju odgovarajućih kupovnih i finansijskih odluka. Pored toga, porodice bi trebalo da kontaktiraju lokalne agencije, kao što je Cooperative Extension, ili druge organizacione zajednice, kao što je izviđanje, oko ispitivanja mogućeg ciljnog programa za mlade i donošenje nihovih potrošačkih odluka.6. Edukatori i savetnici trebali bi da koriste Upitnik potrošačkih stilova da pomognu svojim studentima i klijentima da razgovaraju o modelu donošenja odluka pojedinačnih potrošača, preispitaju svoje aktuelne stilove odlučivanja i odnose se na odgovarajuće korake u donošenju odluka za bolje kupovine potrošača i finansijske odluke. Takođe, razumevanje samo-prijavljenih kupovnih navika objavljenih od strane Demografskih istraživanja bi bili od pomoći u pronalaženju programa posebno povezanim sa samo-prijaviljenim navikama za kupovinu po polu i prihodu porodice.7. Kursevi za prvu godinu treba da obuhvate finansijske koncepte u svojim nastavnim planovima i programu. Studenti teže ka tome da sačekaju dok ne budu imali finansijskih problema pre nego što zatraže finansijsko savetovanje, prema tome, sprečavanje finansijskih problema je od suštinskog značaja (Hayhoe, Leach, & Turner, 1999), i ovi kursevi mogu da obezbede takvo obrazovanje početkom akademske karijere studenata. .Donošenje programa treba da naglasi finansijske posledice ukoliko dođe do prekoračenja, naročito u rekreativnoj kupovini. Aktivnosti mogu da uključe budžetiranje i rasprave o posledicama korišćenja kreditnih kartica.Još jedan primer uvođenja finansijskih koncepata u ovim kursevima je njihovo predstavljanje u novinama (Chase, Hayhoe, & O’Neill, 2004) koji može da se koristi i u učionicama i van njih. Takav način može da nauči mlade o osnovnim finansijskim konceptima koJi pokriva teme kao što su budžetiranje, krediti, pljačkaško pozajmljivanje i krađe identite. Takav način se takođe može koristiti u novinam koje izdaju koledži i univerziteti. Ako lični finansijski

Page 25: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

kursevi ili prvogodišnje iskustvo to ne nude, školske novine mogu da obezbede upoznavanje studenata sa ovim temama.Drugi načini za uključivanje koncepata u prvogodišnje kurseve su da se obezbedi finansijska obuka instruktorima ovih kurseva i da ih ohrabri da se uključe u učionici. I, prvogodišnji letnji orijentacioni programi bi trebalo da podstaknu studente da se upišu u prvu godinu studija u kojima ova tema treba da se uči (Santovec, 2003). Edukatori potrošača, finansijski savetnici, fakultet za upravljanje resursima, i poslovni fakultet mogu da obezbede i obuku za istruktore prve godine kursa i volontera takođe da bi predstavili seminare ili radionice za studente upisane na ovim kursevima.

8. Drugi edukatori, kao što su Cooperative Extension specijalisti i agenti i kolege edukatori u upravljanju programima za porodične finansije, treba da obezbede obuku i radionice studentima, osoblju, i fakultetu o temama ličnih finansija. Program The University of Arizona’s Credit-Wise Cats se sastoji od studenata čije porodice imaju značajan finansijski menadžment, koji volontiraju kao savetnici za vršnjake kako bi pomogli pojedinim studentima i/ili studentskim organizacijama sa razumevanjem osnovnih finansijskih koncepata. Ovi stručni savetnici takođe mogu pomoći finansijskim savetnicima u radu sa ovim organizacijama. Više informacija o the Credit-Wise Cats program dostupno je na http://ag.arizona.edu/fcs/clubs/cwc/. Produženi fakultet i stručni edukatori mogu da koriste Upitnik potrošačkih stilova u radu sa studentima i klijentima koristeći odgovarajuće korake pri donošenju odluka vezanih za finansije i kupovinu potrošača.

Preporuke za polise 1. Na osnovu rezultata ovog istraživanja da su studenti početnici rekreativni kupci, istraživači, pristalice potrošača, porodice treba da nastave peticiju za obavezno obrazovanje o ličnim finansijama na nivoima srednjeg i visokog obrazovanja, upućenu kreatorima politike. Istraživači (Braunstein & Welch, 2002; Garman, 2002; Greenspan, 2002; Hogarth, Beverly, & Hilgert, 2003) potvrdili su da je tržište složenije nego ikada i da prati brzi tempo tehnologije i to sugeriše potrebu za nastavkom upravljanja resursima za sve uzraste, naročito za mlade. Hogarth, et al.(2003) potvrdio je druga istraživanja koja su otkrila da američka domaćinstva ne moraju slediti preporučene finansijske prakse i oni najviše uče iz iskustva drugih.Međutim, na sekundarnom nivou, obrazovanje o ličnim finansijama u manjim zemljama se sprovodi više nego ikad. Od 2002, 31 država je imala standarde ličnih finansija preporučenim u postojećim nastavnim planovima i programu, još samo 17 država zapravo podržava kurseve o ličnim finansijama pre zavržetka srednje škole(Nacionalni savet o ekonomskom obrazovanju, 2003). Širom zemlje, edukatori i advokati potrošača su zabrinuti za potrošake navike studenata, lak pristup kreditnim karticama, dugove na kreditnim karticama, i nedostatak znanja o finansijama (Braunstein & Welch, 2002; Danes & Hira, 1987;Hayhoe, Leach, & Turner, 1999; Kidwell & Turrisi, 2000; Norvilitis & Maria, 2002). Čak su i administratori koledža zabrinuti zbog sposobnosti studenata da donesu ispravne finansijske odluke.

Page 26: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Shvatajući da upravljanje ličnim finansijama u nastavnom planu i programu može biti izazovna u školskim sistemima koji se već nadmeću za vreme potrebno da se nauče akademski kursevi(Braunsten & Welch, 2002), teme o ličnim finansijama bi trebalo da budu pripojene postojećim kursevima, kao što su ekonomija i matematika. Međutim, briga se mora preduzeti kako bi se osiguralo da su svi finansijski koncepti uključeni i da se oni predaju na način koji je njima koristan.

Istraživači i edukatori takođe trebaju da nastave da prate napredak postojanja obrazovanja o ličnim finansijama nasuprot tome da nema obrazovanja o ličnim finansijama na dugoročnom uspehu mladih i istraže znanje kupca o temama o ličnim finansijama i prilagode i poboljšaju obrazovne strategije kako bi se postigao što je moguće veći broj kupaca. Kroz praćenje takvog napretka, naučnici, nastavnici, i advokati potrošača takođe mogu da utiču na kreatore politike na sekundarnim i visokim nivoima obrazovanie da obezbede obrazovanje o ličnim finansijama(Chase, Leech, & Hayhoe, 2004).2. Katedre za finansijsku pomoć na fakultetima trebaju obezbediti obrazovanje o ličnim finansijama kroz saradnju sa drugim odeljenjima kampusa koji nude kurseve o ličnim finansijama i druge vrste radionica koje se na to odnose. Fakulteti i univerziteti bi trebalo da kurseve o ličnim finansijama učine delom jezgra njihovih nastavnih planova i programa. Ukoliko fakultet ili univerzitet ne zahtevaju takav kurs u srži nastavnog plana i programa, mogu da obuče fakultet i osoblje koje radi sa ovim studentima i da ih ohrabri da uzimaju ove kurseve(Danes & Hira, 1987). Većina fakulteta i univerziteta nude kurseve o ličnim finansijama i / ili veštinama potrošača i odvijaju se kroz poslovne kurseve i porodične i potrošačeve naučne kurseve. Ovi kursevi su predmeti pogodni za odrasle u bilo kojoj oblasti(Chase, Leech, et al., 2004).

Preporuke za porodice1. Porodice ugraju važnu ulogu u učenju njihove dece o ličnim finansijama pre nego što odu na fakultet. Prethodna istraživanja imaju dokumentovano da roditelji generalno očekuju da će njihova deca naučiti o ličnim finansijama kroz indirektnu obuku pre nego kroz direktne obuke i da se vršnjaci i porodice smatraju najdominantnijim izvorom informacija o ličnim finansijama (Moore & Stephens, 1975). Međutim, porodice mogu da pruže više direktnih obrazovnih mogućnosti za svoju decu i tinejdžere tako što će im pomoći učeći ih kako da usklade svoje prihode sa troškovima, kako da otvore tekući račun i uravnoteže čekovnu knjižicu, kako da pravilno koriste kreditnu karticu, ili kako da steknu kredit za automobil. Roditelji mogu takođe obezbediti više direktnih obuka kroz svakodnevne aktivnosti (Bowen, 2002), kao što je uključivanje dece u razmatranje razlika između štednje i kredita, naročito ako se odnose na medijske reklame za kredite i zajmove, i uvesti igre koje inkorporiraju finansijske principe, kao što su Monopol ili slične igrice. Porodice takođe mogu da se organizuju zajedničke sastanke izmedju sebe, svoje dece i njihove lokalne finansijske institucije da razgovaraju o temama ličnih finansija.

2. Veštine treba da se praktikuju da se ojača učenje i da utiču ponašanje potrošača. Kada student krene na fakultet, roditelji i porodice treba da nastave redovno komunicirati i podsticati

Page 27: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

odgovarajuće veštine upravljanja novcem i obezbediti samo određene količine prihoda za studente na redovnoj osnovi (Chase, Leech, et al., 2004).3. Porodice trebaju ispitati mogućnosti za uključivanje porodice u lokalne organizacije, kao što su 4-H ili izviđanje (Hogarth, et al., 2003), gde principi upravljanja novcem mogu biti uključeni u program za decu i tinejdžere.4. Porodice bi trebalo da podržavaju predloge i strategije za uključivanje obrazovanja o ličnim finansijama u srednjim školama i fakultetima.

Rezime

Iako je pronađen značajan odnos između polova i samo-prijavljenih šoping navika, polova i dominantnih stilova uma, i rezultata stilova uma i Rekreativno/hedonističkog načina donošenja odluka potrošača, nastavak istraživanja je opravdano da bi se utvrdilo da li su dalja preciziranja potrebna za Upitnik potrošačkih stilova i Demografsko ispitivanje. Preporučuju se dodatna istraživanja da bi se ispitao odnos između načina mišljenja, načina donošenja odluka potrošača, i kupovnih navika. Međutim, većina prilika su moguće koristeći samostalno instrumente i u istraživanjima i u praksi.

Reference

American Savings Education Council. Youth and money. (1999). Retrieved March 6, 2002, from http://www.asec.org/eventhm.htmArroba, T. (1977). Styles of decision making and their use: An empirical study. British Journal of Guidance and Counseling, 5(2), 149-158.Baxter Magolda, M. (1992). Knowing and reasoning in college. San Francisco: Jossey- Bass.Baxter Magolda, M., & Porterfield, W. D. (1988). Assessing intellectual development: The link between theory and practice. Washington, DC: American College Personnel Association. (ERIC Document Reproduction Service No. ED324617)Bellenger, D. N., & Korgaonkar, P. K. (1980). Profiling the recreational shopper. Journal of Retailing, 56(3), 77-92.

Page 28: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Bettman, J. R. (1979). An information processing theory of consumer choice. Reading, MA: Addison Wesley.Blum, M. (1977). Psychology and consumer affairs. New York: Harper & Row.Bowen, C. F. (2002). Financial knowledge of teens and their parents. Association for Financial Counseling and Planning Education, 13(2), 93-101.Brace, N., Kemp, R., & Snelgar, R. (2003). SPSS for psychologists: A guide to data analysis using SPSS for Windows. Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates.Braunstein, S., & Welch, C. (2002). Financial literacy: An overview of practice, research, and policy. Washington, DC: Federal Reserve Board.Brobeck, S. (1991). Student consumer knowledge: The results of a nationwide test. Washington, DC: Consumer Federation of America. (ERIC Reproduction Service No. ED347304)Campbell, D. T., & Stanley, J. C. (1963). Experimental and quasi-experimental designs for research. Chicago: Rand McNally.Canabal, J. E. (2002). Decision making styles of young south Indian consumers: An exploratory study. College Student Journal, 36(1), 12-19.Carver, R. H., & Nash, J. G. (2000). Doing data analysis with SPSS 10.0. Pacific Grove, CA: Duxbury Thomson Learning.Chase, M. W., Hayhoe, C. R., & O'Neill, B. (2004, February). What young adults need to know about money. Presentation at the National Resource Center for The First- Year Experience“ & Students in Transition Annual Conference on the First-Year Experience, Dallas, Texas.Chase, M. W., Leech, I., & Hayhoe, C. R. (2004, February). Strategies to enhance young adults' financial decision making. Paper presented at the Eastern Family Economics and Resource Management Association, 2004 Conference, Tampa, Florida.Consumer Federation of America. (2003). Consumers lack essential knowledge, and strongly support new protections, on credit reporting and credit scores (news release). Washington, DC: Author.Crow, L. D., & Crow, A. (1965). Human development and learning. New York: Van Nostrand Reinhold.Danes, S. M., & Hira, T. K. (1987). Money management knowledge of college students. Journal of Student Financial Aid, 17(1), 4-16.Darden, W. R., & Ashton, D. (1975). Psychographic profiles of patronage preference groups. Journal of Retailing, 50(4), 99-112.Deacon, R. E., & Firebaugh, F. M. (1975). Home management context and concepts. Boston: Houghton Mifflin.Dewey, J (1933). How we think: A restatement of the relation of reflective thinking to the educative process. Lexington, MA: D.C. Heath.Dittmar, H., Beattie, J., & Friese, S. (1995). Gender identity and material symbols: Objects and decision considerations in impulse purchases. Journal of Economic Psychology 16, 491-511.Dunn, R. (1984). Learning style: State of the science. Theory into Practice, 23(1), 11-19.Dunn, R., Denig, S., & Lovelace, M. K. (2001). Two sides of the same coin or different strokes for different folks? Teacher Librarian, 28(3), 9-15.Dunn, R., Dunn, K., & Price, G.E. (1979). Identifying individual learning styles. In J. W. Keefe (Ed.), Student learning styles: Diagnosing and prescribing programs (pp.

Page 29: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

39-54). Reston, VA: National Association of Secondary School Principals. (ERIC Reproduction Service No. 182859)Dunn, R., & Griggs, S. A. (2000). Practical approaches to using learning styles in higher education. Westport, CT: Bergin & Garvey.Dunn, R., & Stevenson, J. M. (1997). Teaching diverse college students to study with a learning-styles prescription. College Student Journal, 31, 333-339.Durvasula, S., Lysonski, S., & Andrews, J. C. (1993). Cross-cultural generalizability of a scale for profiling consumers' decision-making styles. Journal of Consumer Affairs, 27(1), 55-65.Erickson, B. L., & Strommer, D. W. (1991). Teaching college freshmen. San Francisco: Jossey-Bass.Fan, J. X., & Xiao, J. J. (1998). Consumer decision-making styles of young-adult Chinese. The Journal of Consumer Affairs, 32(2), 275-294.Fan, J. X., Xiao, J. J., & Xu, Y. (1997). Decision-making styles of young adult-Chinese consumers: An international comparison. Consumer Interest Annual, 43, 76-81.Farnham-Diggory, S. (1992). Cognitive processes in education. New York: Harper Collins.Feldman, J. (1999). Back-to-school buying guide. Money, 28(9), 165-168.Garman, E. T. (2002). Consumer economic issues in America. Cincinnati: Thomson Learning.George, D., & Mallery, P. (2000). SPSS for Windows step by step: Simple guide and reference, 10.0 update. Boston: Pearson Allyn & Bacon.Goldsmith, E. (1996). Resource management for individuals and families. St. Paul, MN: West.Green, S. G., Salkind, N. J., & Akey, T. M. (2000). Using SPSS for windows: Analyzing and understanding data. Upper Saddle River, NJ: Prentice Hall.Greenspan, A. (2003, September). Remarks by Chairman Alan Greenspan. Presentation at the 33rd Annual Legislative Conference of the Congressional Black Caucus, Washington, DC. Retrieved October 20, 3003 from the Federal Reserve Web site: http://www.federalreserve.gov/boarddocs/speeches/2003/2003092/default.htmGregorc, A. F. (1979). Learning/teaching styles: Their nature and effects. In J. W. Keefe (Ed.), Student learning styles: Diagnosing and prescribing programs (pp. 19-26). Reston, VA: National Association of Secondary School Principals. (ERIC Reproduction Service No. 182859)Gregorc, A. F. (1982a). An adult's guide to style. Columbia, CT: Gregorc Associates.Gregorc, A. F. (1982b). Style delineator. Columbia, CT: Gregorc Associates.Gregorc, A. F. (1982c). Gregorc style delineator: Development, technical and administration manual. Columbia, CT: Gregorc Associates.Gregorc, A. F. (1984). Style as a symptom: A phenomenological perspective. Theory into Practice, 23(1), 51-55.Gregorc, A. F. (2001). Mind styles‰ FAQs book. Columbia, CT: Gregorc Associates.Hafstrom, J. L., Chae, J. S., & Chung, Y. S. (1992). Consumer decision-making styles: Comparison between United States and Korean young consumers. Journal of Consumer Affairs, 26(1), 147-158.Harris Interactive & Youth 360. (2002). College students spend $200 billion per year. Retrieved February 5, 2003, from http://www.harrisinteractive.com/news/printerfriend/index.asp?NewsID=480

Page 30: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Harris Interactive. (2004). Trends and tudes. Retrieved February 5, 2004, from http://www.harrisinteractive.comHarrison, G., Andrews, J., & Saklofske, D. (2003). Current perspectives on cognitive and learning styles. Education Canada, 43(2), 44-47.Hayhoe, C. R., Leach, L., & Turner, P. R. (1999). Discriminating the number of credit cards held by college students using credit and money attitudes. Journal of Economic Psychology, 20, 643-656.Hayhoe, C. R., Leach, L. J., Turner, P. R., Bruin, M. J., & Lawrence, F. C. (2000). Differences in spending habits and credit use of college students. Journal of Consumer Affairs, 34(1), 113-133.Henry, R. A., Weber, J. G., & Yarbrough, D. (2001). Money management practices of college students. College Student Journal, 35(2), 244-249.Hirt, J. B., & Nick, H. (1999). How students manage money: Some developmental implications. NASPA Journal 37(1), 349-360.Hogarth, J.M., Beverly, S.G., & Hilgert, M. (2003). Patterns of financial behaviors: Implications for community and policy makers. 2003 Federal Reserve System Community Affairs Research Conference.Howell, D. C. (2002). Statistical methods for psychology. Pacific Grove, CA: Wadsworth Group.Huck, S. W. (2000). Reading statistics and research. New York: Longman.Jacoby, J. (1976). Consumer psychology: An octennium. Annual Review of Psychology, 27, 331-358.Jacoby, J., & Chestnut, R. W. (1978). Brand loyalty measurement and management. New York: John Wiley & Sons.Joniak, A. J., & Saksen, S. G. (1988). The Gregorc style delineator: Internal consistency and its relationship to Kirton's adaptive-innovative distinction. Educational and Psychological Measurement, 48(4), 1043-1049.Jump$tart Coalition. (2002). From bad to worse: Financial literacy drops further among 12th graders. Retrieved October 1, 2003, from http://www.jumpstartcoalition.com/upload/ExecutiveSummary2002.docJung, C. G. (1971). Psychological types. Princeton, NJ: Princeton University Press.Kamaruddin, A. R., & Mokhlis, S. (2003). Consumer socialization, social structural factors and decision-making styles: A case study of adolescents in Malaysia. International Journal of Consumer Studies, 27(2), 145-156.Katz, J., & Associates. (1968). No time for youth: Growth and constraint in college students. San Francisco: Jossey-Bass.Kendall, E. L., & Sproles, G. B. (1986). Learning styles among secondary vocational home economics students: A factor analytic test of experiential learning theory. Journal of Vocational Education Research, 11(3), 1-15.Kidwell, B., & Turrisi, R. (2000). A cognitive analysis of credit card acquisition and college student financial development. Journal of College Student Development, 41(6), 589-598.King, P. M., & Kitchener, K. S. (1994). Developing reflective judgment: Understanding and promoting intellectual growth and critical thinking in adolescents and adults. San Francisco: Jossey-Bass.Kolb, D. A. (1976). Learning style inventory technical manual. Boston, MA: McBer.Kolb, D. A. (1981). Learning styles and disciplinary differences. In A. W. Chickering and

Page 31: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Associates (Eds.), The modern American college (pp. 232-255). New York: Prentice-Hall.Kolb, D. A. (1984). Experiential learning: Experience as the source of learning and development. Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall.Lastovicka, J. L. (1982). On the validation of lifestyle traits: A review and illustration. Journal of Marketing Research, 19, 126-138.Levine, J. (1988). Today's college students: Wealthy, wise...elusive. Incentive, 162(3), 24-30.Lysonski, S., Srini, D., & Zotos, Y. (1996). Consumer decision-making styles: A multicountry investigation. European Journal of Marketing, 30(12), 10-21. Mandell, L. (1998). Our vulnerable youth: The financial literacy of American 12th graders. Washington, DC: Jump$tart Coalition for Personal Financial Literacy.Mandell, L. (2001). Improving financial literacy: What schools and parents can and cannot do. Retrieved March 6, 2002 from http://www.jumpstartcoalition.orgMaynes, E. S. (1976). Decision-making for consumers: An introduction to consumer economics. New York: MacMillan.McNeal, J. (1990). Children as customers. American Demographics, 12(9), 36-39.McNeal, J., & Yeh, C.H. (1993). Born to shop. American Demographics, 15(6), 34-39.Messick, S. (1976). Personality consistencies in cognition and creativity. In S. M. Associates (Ed.), Individuality in learning: Implications of cognitive style and creativity for human development. San Francisco: Jossey-Bass.Miller, R. L., & Stafford, A. D. (2001). Economic issues for consumers. Belmont, CA: Wadsworth Thomson Learning.Mitchell, V.-W., & Bates, L. (1998). UK consumer decision-making styles. Journal of Marketing Management, 14, 199-225.Moffatt, M. (1989). Coming of age in New Jersey: College and American culture. New Brunswick, NJ: Rutgers University Press.Moore, R. L., & Stephens, L. F. (1975). Some communication and demographic determinants of adolescent consumer learning. Journal of Consumer Research, 2, 80-92.Moschis, G. P. (1976). Shopping orientations and consumer uses of information. Journal of Retailing, 52(2), 61-70.National Consumers League. (2002). 2002 teens and financial education. RetrievedOctober 1, 2003, from http://www.nclnet.org/moneyandcredit/teensurvey1.htmNational Council on Economic Education. (2002). Survey of the states: Economic andpersonal finance education in our nation’s schools in 2002. Retrieved November11, 2003 from http://www.jumpstartcoalition.com/upload/NCEE2003.pdfNick, H. (1997). Money management behaviors of traditional-aged college freshmen andsophomores: A qualitative study. Unpublished master's thesis, VirginiaPolytechnic Institute and State University, Blacksburg, Virginia.Norvilitis, J. M., & Maria, P. S. (2002). Credit card debt on college campuses: Causes,consequences, and solutions. College Student Journal, 36(3), 356-363.Office of Institutional Research, Assessment, and Planning. (2004). Radford Universityfast facts. Retrieved February 8, 2004, from http://www.radford.edu/~irpaO'Brien, T. P. (1991). Relationships among selected characteristics of college studentsand cognitive style preferences. College Student Journal, 25(1), 492-500.Onkvisit, S., & Shaw, J. J. (1994). Consumer behavior: Strategy and analysis. NewYork: MacMillan.

Page 32: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Perry, W. G. (1970). Forms of intellectual and ethical development in the college years:A scheme. New York: Holt, Rinehart and Winston.Perry, W. G. (1981). Today's students and their needs. In A. W. C. Associates (Ed.), Themodern American college. San Francisco: Jossey-Bass.Rice, A. S., & Tucker, S. M. (1986). Family life management. New York: MacMillan.Roy, A. (1994). Correlates of mall visit frequency. Journal of Retailing, 70(2), 139-161.Santovec, M. L. (2003). First-year course teaches financial literacy. Recruitment andRetention in Higher Education, 16(1), 4-5.Santrock, J. W. (1998). Child development. Boston: McGraw-Hill.Shim, S., & Gehrt, K. (1996). Hispanic and native American adolescents: An exploratorystudy of their approach to shopping. Journal of Retailing, 72(3), 307-324.Speer, T. (1998). College come-ons. American Demographics, 20(3), 41-45.Sproles, E. K., Cox, D., & Sproles, D. G. (1987). Characterizing vocational students'learning styles: A replication and generalization of findings. Journal ofVocational Education Research, 12(4), 1-11.Sproles, E. K., & Sproles, G. B. (1990). Consumer decision-making styles as a functionof individual learning styles. Journal of Consumer Affairs, 24(1), 134-147.Sproles, G. B. (1979). Fashion: Consumer behavior toward dress. Minneapolis: Burgess.Sproles, G. B. (1983). Conceptualization and measurement of optimal consumer decisionmaking. Journal of Consumer Affairs, 17(2), 421-438.Sproles, G. B. (1985). From perfectionism to fadism: Measuring consumers' decisionmakingstyles. Paper presented at the 31st Annual Conference of the AmericanCouncil on Consumer Interests, Fort Worth, TX.Sproles, G. B., & Kendall, E. L. (1986). A methodology for profiling consumers'decision-making styles. Journal of Consumer Affairs, 20(2), 267-279.SPSS, Inc. (1999). SPSS base 10.0 applications guide. Chicago: Author.Stephenson, P. R., & Willett, R. (1969). Analysis of consumers' retail patronagestrategies. Paper presented at the American Marketing Association, Cincinnati, OH.Stone, G. P. (1954). City shoppers and urban identification: Observations on the socialpsychology of city life. American Journal of Sociology, 60(1), 36-45.Taylor, S. L., & Cosenza, R. M. (2002). Profiling later aged female teens: Mall shoppingbehavior and clothing choice. The Journal of Consumer Marketing, 19(4/5), 393- 409.Terry, M. (2002). Translating learning style theory into developmental educationpractice: An article based on Gregorc's cognitive learning styles. Journal ofCollege Reading and Learning, 32(2), 154-176.Thorelli, H. S., Becker, H., & Engledow, J. (1975). The information seekers: Aninternational study of consumer information and advertising image. Cambridge,MA: Ballinger.Vogt, W. P. (1999). Dictionary of statistics and methodology. Thousand Oaks, CA: Sage.Walsh, G., Mitchell, V. W., & Hennig-Thurau, T. (2001). German consumer decisionmakingstyles. Journal of Consumer Affairs, 35(1), 73-95.Warwick, J., & Mansfield, P. (2000). Credit card consumers: College students'knowledge and attitude. Journal of Consumer Marketing, 17(7), 617-626.Wells, W. D. (1974). Life style and psychographics: Definitions, uses, and problems. InW. D. Wells (Ed.), Life style and psychographics (pp. 317-358). Chicago:American Marketing Association.Westbrook, R. A., & Black, W. C. (1985). A motivation-based shopper topology. Journal

Page 33: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

of Retailing, 61(1), 78-103.Williams, T., Slama, M., & Rogers, J. (1985). Behavioral characteristics of therecreational shopper and implications for retail management. Journal of theAcademy of Marketing Science, 13(3), 307-316.Woolfolk, A. (2001). Educational psychology. Needham Heights, MA: Allyn and Bacon.

Informacije za upis novih studenata Radford UniverzitetaJesen 2003

Demografske informacije Broj ProcenatEtnička pripadnost Belci 1623 89,9Crnci 86 4,8Hispanjolci 40 2,2Azijci 50 2,8Američki Indijanci 7 0,4Ukupno 1806 100,0Specijalistički stažStrani državljani 19 1,1U.S. Građani 1776 98,3Non-Resident Alien 11 0,6Ukupno 1806 100,0Upisni status

Page 34: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Puno radno vreme 1804 99,9Deo vremena 2 0,1Ukupno 1806 100,0PolŽenski 1099 60,9Muški 707 39,1Ukupno 1806 100,0Napomena: Adaptirano iz RU Brze Činjenice: Informacije koje možete da koristite, dostupne su na http://www.radford.edu/~irpa i objavljene od strane Zavoda za institucionalna istraživanja, planiranje i procenu Radford Univerziteta kao javne dokumenta. Ponovo štampano uz dozvolu od izvršnog direktora (J. Sheffler, lične komunikacije, April 7, 2004).

Konačne informacije o upisu Radford Univerziteta za jesen 2003 Svi upisani studenti Muškarci Devojke Ukupno ProcenatNovi brucoši 707 1099 1806 19,6Ostali brucoši 217 221 438 4,7Studenti druge godine 873 1202 2075 22,5Juniori 807 1071 1878 20,4Seniori 773 1197 1970 21,4Diplomiranih studenata 244 808 1052 11,2Ukupno upisano 3621 5598 9219 100,0

Upis za poslediplomske i dodiplomske studente po etničkoj pripadnosti Dodiplomski Poslediplomski Ukupno Procenat

Belci 7293 962 8255 89,54Crnci 486 61 547 5,94Hispanjolci 162 6 168 1,82Azijci 208 18 226 2,45Američki Indijanci 17 5 22 0.22Aljaskani 1 0 1 0.01Nepoznati 0 2 0 0 .00Ukupno 8167 1052 9219 100.00Tabela se nastavlja

Konačne informacije o upisu Radford Univerziteta za jesen 2003 Upis prema polu Dodiplomski Poslediplomski Ukupno

Page 35: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Devojke 4790 808 5598Muškarci 3377 244 3621Ukupno 8167 1052 9219

Broj studenata po upisnom statusu Dodiplomski Poslediplomski Ukupno Puno radno vreme 7719 808 5598Deo vremena 448 606 1054Ukupno 8167 1052 9219

Upisani dodiplomski i poslediplomski studenti prema državljanstvu Dodiplomski Poslediplomski Ukupno U.S. Državljani 7990 1013 9003Strani državljani 97 10 107Non Resident Alien 80 29 109

Stambene informacije Dodiplomski Poslediplomski Ukupno

Žive u studentskom domu 2870 19 2889Ne žive u studentskom domu 5297 1033 6330Ukupno 8167 1052 9219Napomena: Adaptirano iz RU Brze Činjenice: Informacije koje možete da koristite, dostupne su na http://www.radford.edu/~irpa i objavljene od strane Zavoda za institucionalna istraživanja, planiranje i procenu Radford Univerziteta kao javne dokumenta. Ponovo štampano uz dozvolu od izvršnog direktora (J. Sheffler, lične komunikacije, April 7, 2004).

GREGORC STYLE DELINEATORTM

INSTRUMENT ISTRAŽIVANJA

UPUTSTVOPre početka word matrix na sledećoj strani, pažljivo pročitaj svih sledećih sedam uputstava i predloga:1. Referentna tačka. Moraš proceniti relativnu vrednost reči u svakoj grupi koristeći samog sebe kao referentnu tačku; to je, ko si ti ustvari, NE ko si kada si kući, na poslu, u školi ili ko bi voleo da si ili osećaš da treba da budeš. TI MORAŠ BITI REFERENTNA TAČKA.2. Reči. Reči upotrebljivane u Gregorc style delineator matrix nisu paralelne građe niti su svi pridevi ili sve imenice. Ovo je urađeno sa

ciljem. Samo reaguj na reči onako kako su predstavljene.

3. Rang. Poredaj ispravno deset kompleta od četiri reči. Stavi „4“ u kutiju iznad reči u svakom kompletu koji najbolje opisuje tvoju ličnost. „3“ daj sledećoj reči koja ti najviše pristaje, „2“ sledećoj i „1“ reči koja se najmanje odnosi na tebe. Svaka reč u kompletima mora se bodovati sa 4, 3, 2 ili 1.

Page 36: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Dve reči u istom kompletu ne mogu imati isti rang.

4 = NAJBOLJE opisuje tvoju ličnost1 = NAJLOŠIJE opisuje tvoju ličnost

4. Reakcija. Za rangiranje reči u kompletu, reaguj na tvoj prvi utisak. Ne postoje „tačni“ ili „pogrešni“ odgovori. Pravi, unutrašnji doživljaj samog sebe otkriva se nabolje preko prvog utiska. Nastavi tako. Analizirajući svaku grupu učiniče nejasnim kvalitete ličnosti koje ste tražili prema Delineatoru. 5. Produžiti. Nastavi rangirati svih deset vertikalnih kolona reči, jednu grupu u određeno vreme.6. Vreme. Preporučeno vreme za rangiranje reči: 3 minute.7. Početak. Okreni stranicu i počni sada.Primer:

Page 37: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Upitnik potrošačkih stilova Uputstva: Ovaj Upitnik potrošačkih stilova sadrži izjave o različitim interesima i prioritetima koje neki potrošači imaju. Molimo Vas da pročitate svaku izjavu i zaokružite polje pored odgovora koji ukazuje koliko se slažete ili se ne slažete sa izjavom kao opisa vas. Vi treba da zaokružite samo jedan kvadratić po izjavi. Ima ukupno 40 izjava. Popunjavanjem ovog upitnika, potvrđujete Vaš pristanak da učestvujete u ovom istraživanju. Za potrebe identifikacije u ovom istraživanju, molimo Vas da navedete Vašu email adresu. Ova e-mail adresa će biti držana strogo poverljivo i nedostupna za druge osobe. Vaša e-mail adresa neće biti korišćena za bilo koje druge svrhe osim za ovo istraživanje i neće se deliti sa drugima.

E-mail adresa .

1. Proizvod ne mora da bude savršen, ili najbolji, da bi me zadovoljio.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

2. Sve informacije koje dobijam na različitim proizvodima zbunjuju me.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

3. Moderan, atraktivan stajling veoma je važan za mene.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

4. Dobijanje vrlo dobrog kvaliteta veoma je važno za mene.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

5. Odlazak u kupovinu je jedna od prijatnijih aktivnosti u mom životu.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

6. Ja sam impulsivan, kada sam u kupovini.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

7. Kupujem koliko god je to moguće kada je rasprodaja.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

8. Ja pažljivo posmatram koliko trošim.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

9. Menjam brendove koje mogu kupiti regularno.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

37

Page 38: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

10. Uživam u kupovini samo zato jer je zabavna.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

11. Kada god kupujem, uvek idem u iste prodavnice.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

12. Imam omiljene brendove koje kupujem iznova i iznova.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

13. Obnavljam garderobu sa promenom mode.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

14. Ja pažljivo tražim najbolju cenu.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

15. Svoje kupovine obavljam brzo.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

16. Pravim posebne napore kada biram proizvode najboljeg kvaliteta.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

17. Pretežno kupujem najpro-davanije brendove.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

18. Ne pridajem mnogo značaja ili brige kupovini.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

19. Ja kupujem brzo, kupujući prvi proizvod ili brend koji izgleda dovoljno dobro.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

20. Treba da pažljivije planiram moju kupovinu nego što to inače radim.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

21. Ja obično imam jedan ili više komada odeće najnovijeg stila.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem

Slažem se

U potpunosti se slažem

38

Page 39: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

se22. Za najbolju kupovinu pažljivo odvajam potrebno vreme.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

23. U principu, ja obično pokušavam da kupim najbolji ukupan kvalitet.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

24. Zabavno je kupiti nešto novo i uzbudljivo.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

25. Moji standardi i očekivanja za proizvode koje kupujem su vrlo visoki.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

26. Lepa odeljenja i specijalne prodavnice mi nude najbolje proizvode.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

27. Često pravim nepažljive kupovine, zbog kojih kasnije zažalim.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

28. Jednom kada pronađem proizvod ili brend koji mi se sviđa,ja se zalepim za njega.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

29. Kupovina nije prijatna aktivnost za mene.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

30. Ponekad je teško izabrati u kojoj prodavnici kupovati.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

31. Što je veća cena proizvoda, njegov kvalitet je bolji.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

32. Niže cene proizvoda uglavnom su moj izbor.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

33. Što više znam o Nikako se Ne slažem I slažem se Slažem U

39

Page 40: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

proizvodima, teže mi je izabrati najbolje.

ne slažem se i ne slažem se

se potpunosti se slažem

34. Kupovina po prodavnica je gubljenje mog vremena.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

35. Skuplji brendovi obično su moj izbor.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

36. Postoji toliko mnogo brendova koje treba izabrati pa se često osećam zbunjeno.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

37. Najpopularniji brendovisu obično vrlo dobar izbor.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

38. Da bih dobio raznovrsnost, kupujem u različitim pro- davnicama i biram razičite brendove.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

39. Proizvod ne mora da bude savršen, ili najbolji, da bi me zadovoljio.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

40. Poznati nacionalni brendovi su najbolje za mene.

Nikako se ne slažem

Ne slažem se

I slažem se i ne slažem se

Slažem se

U potpunosti se slažem

Sada ste završili Upitnik načina donošenja odluka potrošača. Hvala Vam na učešću u ovom istraživanju.

40

Page 41: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Demografsko ispitivanje

Uputstvo: Molimo Vas da popunite sledeća pitanja. Ove informacije su poverljive,individualni identiteti neće biti otkriveni. Ove informacije će biti korišćene samo za pregled i procenu istraživanja.

Čekirajte mesta ispred svih odgovora koji se odnose na Vas ili popunite praznine gde je to potrebno.

1. Ja imam __________ godina

2. Pol : ______ Ženski ______ Muški

3. Moj rasni ili etnički identiteti je: ______ Belac/ non-Hispanic ______ Crnac/ non-Hispanic ______ Američki Indijanac/ Aljaska Nacionalnost ______ Azijac/ Pacific Islander ______ Hispanjolac

4. Ukupni godišnji prihod moje porodice je sledeći: ______ Ispod $ 15,000 ______ $ 15,001 - $ 30,000 ______ $ 30,001 - $ 45,000 ______ $ 45,001 - $ 60,000 ______ $ 60,001 - $ 75,000 ______ Preko $ 75,000 ______ Ne znam

5. Koja je stručna sprema Vašeg oca ili staraoca? ______ Nema završenu srednju školu ______ Završena srednja škola ______ Neki fakultet ______ Završen fakultet ili više od fakulteta ______ Ne znam

6. Koja je stručna sprema Vaše majke ili starateljke? ______ Nema završenu srednju školu ______ Završena srednja škola ______ Neki fakultet ______ Završen fakultet ili više od fakulteta ______ Ne znam

7. Moj rodni grad je ____________________ i država _________________

41

Page 42: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

8. Koliko često kupuješ unapred? Zaokružite odgovor u okviru koji se najviše odnosi na Vas za svaku stavku na listi. Izaberite samo jedan odgovor za svaku stavku.

Stavka Koliko čestoOdeća Dnevno Nedeljno Svake

dve nedelje

Mesečno Retko Nikada

Sredstva za higijenu / proizvodi za ličnu higijenu(npr. za negu kose, kozmetika, pasta za zube, sapun, itd.)

Dnevno Nedeljno Svake dve nedelje

Mesečno Retko Nikada

Food away from residence hall room (eating out/off campus)

Dnevno Nedeljno Svake dve nedelje

Mesečno Retko Nikada

Food for residence hall room (snacks, etc.)

Dnevno Nedeljno Svake dve nedelje

Mesečno Retko Nikada

Benzin i troškovi za automobil

Dnevno Nedeljno Svake dve nedelje

Mesečno Retko Nikada

Osiguranje automobila

Dnevno Nedeljno Svake dve nedelje

Mesečno Retko Nikada

Elektronska oprema (televizori, video rekorderi, kompjuteri, itd)

Dnevno Nedeljno Svake dve nedelje

Mesečno Retko Nikada

Školski pribor Dnevno Nedeljno Svake dve nedelje

Mesečno Retko Nikada

Dopišite ovde dodatne stavke koje često kupujete a koje nisu navedene u ovoj tabeli

42

Page 43: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

The Gregorc Style DelineatorLista rezultata

Uputstva: Možete sačuvati vaš primerak The Gregorc Style Delineator-a. Međutim, molimo Vas da snimite Vaše rezultate na ovoj listi rezultata. Popunjavanjem ovog lista, potvrđujete Vaš pristanak za učestvovanje u ovom istraživanju.Za potrebe identifikacije u ovom istraživanju, molimo Vas da navedete Vašu email adresu ispod. Ove informacije će se držati u tajnosti i neće biti deljene sa drugima.

______________________________

Rezultati

Kategorije načina mišljenja Rezultat

Konkretno – sekvencijalni Apstraktno - sekvencijalni Apstraktno - slučajni Konkretno - slučajni

43

Page 44: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Profil Karakteristika potrošačkih stilova za __________________________

Slede rezultati Vašeg Upitnika o načinu donošenja odluka potrošača. Ovi rezultati će Vam pomoći da bolje razumete kako možete da donosite odluke na tržištu.

Opseg Vaših srednjih rezultata

Srednji rezultati

Objašnjenje rezultata

5 Imate visoke rezultate u ovom upitniku

4 Vaši rezultati su iznad proseka 3 Imate prosečan rezultat2 Vaši rezultati su ispod proseka1 Imate niske rezultate

Profil

KarakteristikeVaši srednji rezultati

Opis

Perfekcionista Potrošač pažljivo i sistematski traži najkvalitetnije proizvode.

Brand Conscious Potrošač je orijentisan ka kupovini najskupljih, najpoznatijih nacionalnih brendova.

Novelty-FashionConscious

Čini se da potrošač voli nove i inovativne proizvode i uzbuđuje se kada traži nove stvari.

44

Grafikon „Opseg Vaših srednjih rezultata“ sadrži moguće rezultate za svaki karakteristični stil. Ovi rezultati će upasti u jedan od opsega u okviru „Srednjeg rezultata“. „Definicija rezultata“ opisaće da li je Vaš rezultat u okviru visokog, srednjeg ili niskog opsega ovih karakteristika. Svaki rezultat za svaku karakteristiku naveden je u koloni „Vaš srednji rezultat“, na grafikonu „Profil“. Ovi rezultati pomažu u određivanju koliko ove karakteristike mogu opisati Vaš način donošenja odluka na tržištu. Koliko dobro je, na ovaj način, predstavljen Vaš način donošenja odluka kao potrošača?

Page 45: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

Rekreativna kupovna savest

Potrošač nalazi da je kupovina prijatna aktivnost i kupuje iz zabave radi.

Price-Value Conscious

Potrošač ima posebno visoku savest o prodajnim cenama i nižim cenama u principu.

Impulsivan Potrošač nastoji da kupuje u poslednjem trenutku i da se pravi ravnodušan o tome koliko je on / ona potrošio / la.

Zbunjen oko izbora

Potrošač vidi previše brendova i prodavnica između kojih mora da izabere i verovatno informacije preopterećuju tržište.

Stalan, odan brendu

Potrošač stalno bira iste marke i prodavnice.

Izvor: Sproles, G. B. & Kendall, E. L. (1986). A methodology for profiling consumers’ decision-making styles.Journal of Consumer Affairs 20(2), 271-274. Ponovo štampano uz dozvolu autora.

45

Page 46: Analiza Ankete-Ponasanje Korisnika

46


Top Related