11.

Služe "samo dobru narođa" Iz splitskoga .Križa na jadranu•

od 17. l mj. br. 25. prenosimo u ci­

Jelosti ovaj članak rađi njegove važ­nosti i aktuelnosti:

Framasunski z1grebe ~k i li5t .No­vosti• odlučio se na izdavanje post b­noga dnevne g priloga za Jadra aske

Jrrajeve, koji će se zvati .Jadranske Novosti•.

U proglasu što sa ga tom prigo­

dom dale rs~ iriti mf du nare dorr, stoji Jtampaao, da .No\ osti• to fine samo

zito da posltže dobru Jadrana, jer (a one .nemaju drrgog cilja ni druge

zadaće nego da služe 'k btu narođa•. .Međutim Hrvati katolici ne mogu

nikako da se siJte s tom tvrdnjom

masonskoglista. U prvom redu zato

ne, što su uvjert'ni da je vjera koju je objavio sam Krist Bog, p rv i č l m· benik za dobro naroda, dok .Novosti• imaju uvijek otvorene stupce svakom a •oji bote da napada ono što je n katolicizmu bitno: Papu, biskupe i l d. U dru g om r _e d u katolici zna da

C1a bez kršćanskog merala, . bez česti­

tog obiteljskog života, bez zdrave i kreposne omladine, ne može nikako da bude .dobro• narođu. A .Novosti•

· au poznate aa svojih blatnih novela, aa svojih senzacija, slika i anonsa, ko­jima podžiža najniže strasti. Tr e će,

Jto katolici znadu, jest, đa su .Novosti•

lllajstor a falsificiranju činjenica na

Jteta katolitke Crkve i vjere, i to ci· ljem da avjere javnost, kako je kat. Crkva talijanska, fašistička, dakle pro· tuoarodna i protunlcio!la)na za Slave-

•• Dosta je da spomenemo pisanje

ovog Jis1a prigodom pastirskog pisma

mieg episkopata. Dosta je da se sjetimo, kako s u

.Novosti• cd ll. Ul. donijele članak

_.Vatikan i Jugoslavija•, u kojem sa

Iz jednog članka francuskog zastap· llika Ernesta Pezeta u .L' Anbe• citirale

djeti, koje je Peze t p o b l j a o, kao da

lb oo prisvaja. O. Pezet je kasnije

aa ovaj nedostojni postu t: ak reagirao

i aa pisao u _.L' Au be•: .Novosti svo-

jevoljnim falzificiranjem stavile su u

naša usta upravo ono, što se pro

t i v i našoj misli, koju smo ipak j a· sao izrazili i protumači l i•.

Nismo zaboravili ni to, kako su

.Novosti• lld 19. Ill. o. god. tvrdi le, da je .Crkva u Italiji u službi h ši­atičko g im petij11izma • i nazvale rij eč·

koga biskupa .antijogoslavens~im pro­pagatorom• zato, Uo je dozvolio ti­

skanje J edne sličict · spc me nice prigo­dom smrti Karla Lusine iz Krka, na kojoj slič i ci n ema ni riječi o poli­

tici, već samo o smr i i poziv n a m o J i tv u za dušu pokojnikovu.

N is m o za bor aviJi nl to, da su • N. •

na r ravile veliko poli tičko pita nje od imenovanja zadarskc,g bisk ll pa nad bi· skupom, kao da može nama škoditi, ako biskup jEdne n a d b i s k u pi je do."

biva nadbiskupski naslov. Još nam je u pametJ, kako su ne·

davno .Novosti• nazvale katoličkog

bisl u pa i korjenito g Hrvata dra Star·

čevića, pastira senj~ke bifkupije, .rim· ljani nem•, i optužile ga, da je dao .smrtni udarac• svom svećeniku Spin·

čiću!

Napokon jedva je malo dana pro­

~lo od napadaja .N. • na naše oblju­bljene i 21služne sestre Milosrdnice sv. Vinka. Naši se čitatelji sjećaju, da

se početkom oH godine zagrebačka

matica fč. sestara podijElila u 3 pro­vincije: u zagrebačku, splitsku i riječku.

Ova broji 4 kute na Rijeci i ništa više. Da 5U im ndi narodni interesi u istinu na srcu, .N. • su se morale

veseliti, §to su nde sestre ostale na Rije ti i odati priznanje postu p ku talij.

vlasti, koje nisu, banm u ovom slu­

.taja, cdalefile naše redovnice. Kad tamo frsmaaunske .Novosti• iza 5 mjeseci- tvrde, da je ova dioba .u vezi

s planovima o reviziji mirovnih ugovor•, koju trdi fašizam • (If). Da

to dokdu, tvrde, da se red sestara

dijeli: l. na provinciju za veći dio Jugoslavije; 2. na onu za Bugarsku,

Albaniju l Južna Srbiju; 3. na dal­

matinsku sa sjedištem na Rijeci.

Br. 13. Cijena 1.· Dia

Vlasnik l odgovorni uredn ik; S već . Joso fell e l n o v I e Šibenik ulica sv. Martina

Šlllmpa : Pučka Tl~ (Braća Matačić pk. Petra) Predstavnik Vjek. Mataat.

Oglasi po naročitoj tarl{l

Čovje ~ u r red takvim izmišljctlnama pamet na pr osto stane te ne može iao nego đa ponovi s • Hrv. 5tr.? žom •;

•• Novosh " su u svojo J slijepoj mržnji na sve, što je kato l ič ko i pa pinskJ, tako

okorjele, da su izgubile s v ski o si e · ćaj pr istojnosti l mora la ".

Evo takav je vuk, koji t oće da se

sada u v u č e u naše k uće pod kožom

jagnje ts .Jabraoskih Novosti" . Kato­lici, upozore ni steJ

Pravoslavni za sjedinjenje U pravoslavnoj Crkvi u Poljskoj

opaža se sve vc ći ~e red i nezado­volj~ tvo pu čan & tva te ri že ga svećen·

stva. Vjern ' ci uslijed toga sile svoje žup nike, neka pristu pe s nj ima u ka· toli čku Crkvu. U posljt' d nje \ri jeme se uistinu sjed inila s kato ličkom Cr­

kvom više pravoslavnih svećen i ka, e d kojth su mnogi odl i č ni predstavmci

pravoslavnoga klera, koji svojim pri­

mjerom djeluju na druge. Tako je

svoje' remene prešao na uniju rektor pravoslavnog& sjemeništa P. Tabinski. Posljednji je prešao na uniju sveće­nik Teodor Pssičoik, koji je upravio

otvoreno pismo varšavskom pravo­slavnom mefropolitu Dioniziju. U tom

mu pismu javlja, da se · pođvq~ao vlasti Sv. Stolice. Poslije poljsko-bolj­

ševičkog rata l g2o. godine postao je

svećenikom, pošto je sretno izbjegao

smrti. Kasnije se, pošto je proučio ka­toli čku nauku i praksu, uvj~rio, da se

istina i živi Krist nalazi samo u ka·

toličkoj Crkvi.

Porast katolika u istočnoj Africi Po najnovijim izvjfštajima 1 posto l·

sk e dele gl cije l z Mom base u engles· koj istcčaoj Africi ima l milijun 86 biljada 385 katolika. To znači , da je

prošle gc.dine broj katolika povtćao

za 50 biljada đušs . U muhamedanskim

krajevima i pri obali kršćanstvo pro­dire vrlo sporo, dok je napredak u

unutrašnjosti, osobito u Ugandi, s 1e veći. Između 300 hiljada pokrštenlka

otpada ih na samu Ugandu 137 hiljada.

"etago lo,v r..atne lađe~ Protivnici katolitke Crkve nepre­

stano klevetu svećencstvo, da tobo!e 6lagosi ... !}e ot'utj~ i ljuds~o klanje. ~o­nosimo stoga -doslovni tl' k st molitve, k'oju .,-je izrekao vlč. o. D ff, kafoTrčki

dubovnik mornarice Sjediatenih Država, prigodom svečanog obreda porinucil novog krstaša od 10.000 ton .New­Orleansa·:

• Vječ oi Bofe, Stvoritelju svemira i Uč itelju svih naroda, ponizno te 'mo· lim o, da blagosloviš predsjed 1ika Sj e· dinjenih Država i sve članove naše vlade i da ih napuniš milošćll Dllha Svetoga, da uvijek bud l s {lo al vršiti Tvoju volju i slijediti Tvoje putove. Blagoslovi nosioce izvršne vlasti naših država i sve one, 'koji su nam~pretpo­

stavljeni. Podaj im milost da vrše prav­du i da ostanu 01 putu Istine, eda m1r i sreća, vjera i ljabav vla hja me­đu nama.

Neka Tvoja bohaska Providnost čuva i štiti ovu lađu naše mornarice, Učini, dil ona nikad ne nosi mača, nego mir na zemlji među narođima; neka ulijeva strah onima, koJi čine zlo, i neka b11de branič 01ima, l! oji dobra čine. Blagoslovi oficire i m or .1 are naše mornarice. Učini da domavinskaljubav bude zauvijek utisuta u njihova· srcs Neka njihove plemenite žrtve i na )ori budu cijenjeni od z~hvalnoga naroda; nella njihovi životi budu dcagocjeni TvoJim očima, i ako ikada n ~ še lađe budu morale ići u rat, učini, dil se bore samo za obranu dobra l pravde. ·

Sv. Mlsile po župamil • Vet e je djelo učen lli od opakoga

čovjeka dobroga negoli stvorili nebo l zemlju. •

[Sv. Auguslln : Tract 52 ln Joh.]

POVIJEST

Sv. Misije za puk ustanovio je Sv. Vinko Paulsld. Za sv. Misije među

prostim pukom ustanovio je posebnu družbu mi.> ioaara, poznatih pod im~­

no 1 Lazarist•. O god. 1627. iš H su najma nje tri po tri oj župe do župe l propov1jeđalt puku. Ostali bi u do­tičnome l!raju prema potrebi dvije, tri, a eak i do četiri sedmice. Ne samo da su propovijedali, već su i ispovi­jedali ouk. K tome su iW od kuće do kuće i obilazili bolesnike, osnivali b:s­tov~tine kršćanske ljubavi i uagovarali ljude na djela kršćanskoga mllosrđ.'l.

Uspjeh je takvoga rada b·o golem.

Blagoslovi sve narode ze eniJe l do· stoj se uskoriti . as: 'u k' Je1&11' '! tl ;

čela j~doe sv~te ( }edine )ere via~ ~ powuda, n!l rračin, da se otka ne~W poslufiti ratom~inro 5:ređstvo~ navlfe~ i da se njime neće blt~ vi~e potrebno posT užiti nl 'lisa· sređsYvonl obt'ille. · Mf Ti upravljamo ove molitve zbog za· sluga Isusa Kriitr,' O Jspodini na§ega. Tako budi. •

Zar mofe tko da što prigovarl o· \ - .. ..

vom blagoslovu?

Porast sveć~ničkih zvanja ~ u laho-· slavačkoj

Od nekoliko godiaa iz:a rata veoma je utješljivo vidje ti. kako c~<Jte bro} svećeničkih kandiđata u Čeboslova~­koj. S ta sl(oro su mala sjemea1šta pana, da se ne mo~u dalje primati svi oni, kJji mole da budu primljeni. Ist:! je takJ i kod redovnika. U Preg11 bilo je gođ. 1922. 37 pitomaca, sada th ima 117. U Bra11 god. 1922. bilo ih je 48 , sada 132. U Olomuc'l ima n bogoslovnom sjemeništu 264 bogo­slov,, dok ih je god. l930. bilo 212,

·a gad. 1922. sa mo 80. Žrtve i mol t'le Č~bo;iovačkill ka·

tolika da se p Jveća broj njihovih sve­ćenik:a, nijes11 bile az al .t dn~. Vruće

molim l i mi, ler i ako sada fmademo većt broj b 1goslova, broj župa bez sveć~nikt je toš uvijek veli~. Veliki Papa L'lv Xlll . uvijek je pontč ivao

vjernic ima: Molite za svećenike!

Prepoađale su se čitave ž11pe, a i čitave biskupije.

Cr~veai su poglavari počeli upo­trebljavati to sredilvo ZI spa;avanje i uvađati sv. Mislje u fape s roje bisku· pije.

M 1Ia iza toga dadoše se l ostali crkveni redovi na posao o'io Misija u puku.

Novi crkveni zakon gleda u sv. Misijama veli:io sredstvo dil h ova oga preporoda u župi, te ih naređuje bar svako 10 godina (can. 1349, § 1.)

SVRHA MISIJA Svrha je M1sija, di se u krš!aa­

skom puku probudi zamrli vjerski dab. Stara je poslovica, da gubi vrijeđ­

nost ono, što nam je svaki dan ;>red očima. Prema tome i kršćanski puk obavljujući svoje vjerske dafno,;ti l imajući pred sobom uvijek istn osoba: svog• duhovnog pastira, pade malo

l( tn a Kruna S.~a RIJ Jll'l'ltl 1 - ' ·

7 Solftu t • p. . 31 Y.· t. ~· bila Je av~ea~o ~lago­

slovljeoY. i plJlo!ena a svetiftu. Gospe­od Zdravlja u Splitu na Dobtortlll· pre­

ktas'đa krttna- o'lt ~ahbcg data. Kriitfa je lz~ađena od više ~i)u~a ziato~b oaa­šalca, prsten , nartiftviCi. · tanflća, o-~~tic~ l dru~ib '?~~ta ~0~\~!!j,e?l~ ea­~ofvo~noj ~ tci ~o.~~e ?đ ZC!rartta;koja se š taje u njezt11n ·svetištu na Oob o­mu. Urešena je đragilrl lt~meajebl,a oll koga Ima 6 briljanati, ·tai đii1mao -rufke, 45 rubina, ai1ia, topaza, ' ama­lista 1 smaragda i 100 bisera. Kruna je ~oložena na đi'i'dl drebreoi okvfri koji su god. 1931. Ču1otvbrnoj qo-sel o~ zdravlja poldopD~ vternic~ Iz svila Lra eva naše domovine. Zaje_doo s o­kvirom sačinjava jednu cfeliou, te Je jedga od najlj~pših 'i naJdragocjeni1ib e rkvenib nakita a našim krajevhnL Ou' kruna r okvir Stl remek-djelo poznatoga split~koga zlatar• g, Mtlbla BoUt.

Pet n& vih azilških biskupa ...

Sv. Otac Papa je u nedjelju ll. t. mj. sam llćoo · posvetio pet norlb a­zijskih biskupa. Tri sa Kinezi, a đva l1đijca. Sv. Stolica hJće da tim sim­bol i ćoo naglasi, od koyke je va!nostl za katoličke vjernike na dalekom Isto­ku da imaju svoje domaće svetenstvo. U IndiJi je n. pr. ~000 dom •(ib sve-ćenika l 1.500 lnozemskh. -

po mElo u ne~o vJersko mrtvilo. Dogodi se neriJetko, da kdćani

padu u koji grijeh, što ih ga je sram ispovlediti svome ·dub ovnom pastira. A događa se l to, da mnogi zataje grijeh iz srama, te se povrh jedne slabe ispovijedi gomira draga, treča

itd. Naravno da ljudi. čije je takvo duhovno stanje, obbde a vrše11ja vjer­skih d11iaosti. Dagotrafno tak~a stanJe rađa u kr~ćanima apatija prama vjeri.

Tu su potrebite sv. Misije, ci a pro­bude zs s pall vjersk:{ d 11b, all l đ·a 11

duše mlobavib aliju zaaosa,' poleta l vedrine.

PRIPRAVA NA SV. MISIJE l(ao na svako djelo, t.ako će se

duš.obrižnlk prfpravitl na ·M,Isil~ molit­vom. K tome će svome narOdu u o~ koliko dobro pripravljenih govora ra­stumačiti bit i svrhu sv. Mfslfa. Napo­kon će pozvati sve, ~· se mOle Bo~ •

ulJ~ Jedae tref• tJ IVO v(et·

aJe vjeri­a pro·

l l

BroJ u.

'~toJić~o š~91s~p y ~~lJlQ.~ k.oJ U francuskim drfa /:lil!llkol~ma ne

· dozvolJava se vjerska o~ u <a. Ftancu­"S~I katolici, da lzlljegbu lošem utjecaju državnih hola i da oslgttra'Ju ' vjerski odgoj svoJ~ djece, daH su se 'na' a­divl1enja1 ~riJedno dj'l!lo. osnivanje 5_lobođHih llatoličk'Ib škola. Sada go· ttivo svako mje3to u Francuskoj Ima ođ države neovisna katoličku školu. Sve te škole i škols'<o osoblje ui1ržavaju katolici jedino sa svoji ID d opri 1osima. Ovogodišnja statistika katolićkoga škol­stva u pari§koj dijecezi Ui>Cavo zadi­vljuje. Katoličke osnovne škole u Pa­.rizu i okolici pohađa 61.389 daka, a ~buku vrše 1264 učitelja. Srednje "katoličke škole imadu 25.700 đaka i .2364 profesora.

Primanje u Nadbiskupski ~onvikt ~alezijanaca u Zagrebu, Vlaš:ca 38

Katolički i moralni odgoj mladeži je svakim danom više i više ugrožen. Neprij~telji katoličke Crkve žele na 1!Vakom koraku monopollzovati odgoJ ~mladine. Uslijed toga smo odlučili -ove godine da u nadbiskupskom kon· -vikta u Zagrebu otvorimo osim odjela :za srednjo~ko\sl{u mladež (klasičnog i :re1loog smjera te prepATDndije) i odio .2a građansku i osnovnu školu. Da damo priliku za ~olm anje djece ma­lih obrtnika i manje Imućnih seljaka, 11veli smo :za buđuću godinu dvojnu

2a što bolji spjeh sv. Mi;ija. O prlpravi na sv. Misije ovisi u

mnogočem i uspjeh ist.a. Sv. Alfonso veli: .u dobro uređenim Misijama veće je čudo, da se okorjeli grješnik ne ooratl, nego da se obrati•. A sv. Toma Akvinski (S11mma, 3 p., q. 8., a 5.) veli, da • Bog zn 3de katkad tako ganu\i' ij!ld$\tO srce, da ga u tili ća~ -savršeno pokaje•.

PLOD SV. MISIJA ~ Redpvlto je kod dJ~ro uređenih -dobro prlpravljeJih s\·. Misija plod vefikl: Ri]t!fi misionara ganu srca slu­šalaca i pofresu 1 najzab1tnijim zaku· cima njihove duše, M; :iona reve rijeći donesu pred oči J: r ć Jn skom puka vjerske istine u, jasn~jim bojama, a spamnosai strah pred paklom uzdrma srcima lj t di.

Lije~.o j~ opisao plod, sv. Misija ~ Sv. Alfonso u djelu .Homo apostoli-

'

obskrbninu, l to za lmaćolle 650 Din, z1 siromašnije 450 Dtn rbjt!sefo • ' ~

U prvom redu ' primamo one đake, koji žele pohađ1ti klašićau gimnaziju, a Istom anđa ostale U niži odio pri­mamo đe'čke za sve razređe građan­ske škole te III, i IV. razred osnovne škole.

Upute o disciplinskim propiqima i uvjete primanja šaljemo na zahtjev.

Katolička štampa u Sjadinjanim Dr­ž avama

Katolička štampa u Ste 1in]enim Amerlč 'dm Dttavama qlje tako razvi­jena kao n. pr. u Njemač '<oj ili En­gleskoJ. Na 20 milijuna katolika ima 310 katoličkih Ustava i jo§ nekoliko manjih društvenih, župskih m škotsk:lb Ustava. Od toga braja otpađa na: dnevnike 9, seđmićnike U3, mjeseč­nike 131 i o 1talo na li'tove, koji iz­laze nekoliko puta gađišnje.

Konferencije sv. V inka U Parizu su na vrlo svečani način

proslavili 100 godtš1jica o1nutka kon· ferenc\ja Sv. Vinka, toga najvećeg

suvremenog karitativnog djela, koje svojim radom obuhvata cijeli svijet i koje je kroz 100 godina svoga op· stanka napravilo golemi broj dobro­činstava siromašnima i potrebnima. Broj članova lmaferencila S r. Vinka, koje je utemeljio glasoviti francuski

l učenjak Ozaaam, penje se sada na

cus•: .za vrijeme se Sv. Mi5ija obrati se najviš'e, grje~nika . l kad se puk ne osvijesti pedepsama rata, glada i kuge, a niti državnim zakonima proti krađe, ubojstva, bludu, psosti, obrali se i osvijesti ZI vrijeme sv. Misija. Mnogi, pošto su prisustvovali Miiijama, osta­vili su se zlih obićaja i grješoe prigode. Povrati§e ukradeno i popravi~e nane· senu štetu. Ugu§iše mržnju i od srca se pomiriše sa neprijateljima. Mnogi, koji se nijesu za više gođina ispovije­dati, ili su se Ispovijedali svetogrdno, pristupaju za vrijeme svetiti Mi~ija na svetu Ispovijed najbolje pri pravi je n i. No l to je najveća korist svetih Mi­sli., Uo mnogi tom prlg:Jdom poprav­lja/u svoje svetogrdne ispovijedi. Kr· šćaoi se naime često svetogcdao lspo­vjedajp, osobito gdje je malo ispojed· nika. Paće ima i takvih, koji l na ćasu smrti taje svoje grijehe na ispovjeđi.

200.000 članova i 13.800 konferencija po čita vom sv!Jetu, 'a godtšnje razđi­je!e čl~novl konferenciJi Sv. Vinka o milijarde siromasima. · .,

sestre fruJ,vke u SeQlu U narednoj školskoj godini 1933.- ,

34. primaju sestre Franjevke u svoj zavod na stan i opskrbu učenice, koja će polaziti realnu gimnaziju u Senja.

Taj zavod ima,de lijepe, pro~ana

i zraćpe prostorije, gdje bi se ućenlca vrlo dobro smjestile. Tećna i obi.~• brana, samostanski vrt i neposredn• blizina mora prufaju učenicama, da sa i fizički uzvijaju i jaćaju. U zavoda imadu uče nice učiteljicu sestru Pra­njevku, koja ih poučava u školskim predmetima i nadzire njihov napredak u školi. Učenice Ovoga zavoda ima­će naredne A~olske godine i učiteljica

za ručni rad i šivanje. Zavod je snab­djeven električnom rasvjetom i vodo­vodom.

Rođlteljl, koji fele, da im bude dl­jete saću vano od· pogi~elji razvratno~• modernoga društva, neka smje;te đi~

.jete u taj zavod, gdje će n!ćl sve uslove za dobar i zdrav savremeni katolički odgoj.

Upozoravaju se roditelji, koji kane svoje dijete poslati u l. razred gimna­zije u Senju kao pitomicu ovoga za­voda, da uprave molbu za primitak najkasnije do 15. lipnja. Koncem lip­nja ~oraju učenice, lmje će pohađati

Sv. Misije obavljaju ljudi uopće strani, većinom nepoznati svećenici, koji će za koji đao otići, a možda se više nikada ne će ni povratiti u dotično

mjesto. To znad~ vjernici. Tt~da oni gannti u duši lako otkri vaju svoju d o š l! tim ljudima i lzbljuvaju otrov, što su ga kroz dugo godina gomilali u svojoj duši. Z'l vrijeme sv. Misija najtvrđi i naJokorjeliji grješ ::J ici pogaze ljudski obzir i ob ično se ob raćaju . . Koliko Sl!

ib hkvin obratili otac Segnerl i Leo· nard Iz Maurttike Julie. Napokon Mi­sije nij~su od koristi samo jednome mjestu , već i stanovnicima drugih sele, jer ostavljaju svoje poslove i brie k sv. propovjedims, da čuJu rijeć Božja.•

Promatra jući ve liki uspjeh svetih Misija u puku rekao je sardioski kralj Karlo Albert: .Sardiniji je od veće

koristi 12 misionara uego 12 pu!(ovoija vojnika.... das

•

•tnaa 4 .

J. nzred gimnazije, polagati prijamni ispit na onoj gimnaziji, toju će po· hađati. Molbe za ostale razrede neka

,.se dostave do konca srpnja. Potrebiti su slijedeći prilozi: krsAi

list, domovnica, posljednja školsb

svjedodžba i nverenje o visini nepo· srednoga poreza, što ga plaćaju rodi· t elji.

Prijave se šalju na: Upravu samo­stana 7 rećoretkinja sv. Franje u Se­nju.

• •

1 Bnj 18 • .

radiona Kslauz Din 15; B~aća Škarica Din 10. - Uprava bsrno zahvaljuje.

l·z katolić~ ga l en1 a

DOZNAJEMO v zadni čas, d• je ns Iiječnju u Vinogori (Hrvl!tiko Za­gorjf) uru la učiteljica Antica U stojić. U dc.. jdućem broju ođužit ćemo se njeooj uspomeni; mEđutim prepo.ru­čamo svim znancimR a osobito Kri žarlcama da mole za ispokoj njezine plemenite duše.

POBOŽNOST PETNAEST SUBO­TA. U subotu, 24, t. mj., u crkvi sv. Dominlf...a počinje omiljela i veoma raširena pobožnost 15 subota kao pri­prava a svečanosti bl. Gospe od Ružarja za post; gnuće mllosti. jutrom u 6 s. biće sv. Misa sa zajedničkom sv. Pričesti. Popodne u 7.30 s. bit će ru· žarij, pre povij ed odnosne ga Otajstva i svafaoi blagoslov. Oprosti su ovl: Braća i sestre Presv. Ružarja u tri :subote mogu dobiti po volji potpuni oprost, a a sve ostale 6 god. i 7 četr­desetica. Svi jranjevci pak, koji oba· vljaju ovu pobožnost, mr gu dobiti jedan put kroz 15 · subota potpuni oprost, a u sve ostule subote 7 god.

7 četrdesetfca.

SVEČANOST SV. ANTE PADO· V ANSKOGA ove godine uspjela je iz· nad sv6kog očekivanja. Hiljade l hiljade grada na su 11čestvovsle svtčanostima

yelikoga Sveca cijeloga svijeta, Prije svečanosti oCirhna je devetn:ca, kojoj je prisustvOvao veliki broj vjunika. Zadnja tri dana bio je izložen u crkvi Svečev kip, l krašen cvijećEm i el(k­tričoim žaruljama. Pročelje je crkve bilo iski~eno razno obojenim električ ­

nim žaruljama i trsspsrentime. Sva fri đana fe propovijedao poznati fra­nlevački propovi(ednik o. Augustin Jnničtć, koji je svojim l kluelnim raz­laganjem u nl o mnoštvo. 12. lipnja avefer pozdrav Svecu uz blagoslov. Na sam blsgdan ujutro služene su sv. .Mise od ra aog jutra. Iza pjevana sve­teva života i • Tebe Bega hvalimo•, odslužio je prepozit §ibenskog kaptola preč. don J. Ivanović prvu sv. Mi u. U 10 s•ti i pol održao je pnu2v. Mileta pontlfikal, 2a vrijen:e kojega je pjevao mješoviti e( cilijanskl zbor pod rav­nanjem mar stra g. A. Sen lin elle. To­ga je dana ~ reko dvije hi'jace vjer­nika pr~stnpilo na sv. Prič es t. . Kruh sv. Ante• je podijelio objed 120 tr rici siromaha. Poslije pcdce je pr ir eđen a

v ellčan stvtna p ocesija, koja je zna-

č i la pravi trinmf katoličke misli, uz sudjelovanje' nekoliko hiljada građan­

stva. preuzv. bi:ikupa i brojnog sve­ćenstva. Po povratku u crkvi podijelio je preuzv. dr. Mileta Pa pi nski bb go­slov. Ova lijepa svečanost svršila je ijubljeojem sv. Moći.

DAROVI .UBOŠKOM DOMU": Bartulović Jure i Slavica Ante Din 60. Da potasti nspomenu pk. Ivan/ce ud. Tocigl: Pasini ud. Antica Din 10. Da poćasti aspoiienu pk. Antuna Wtflera: Sponza ud. Amalia Din 10. Da poča ·

ste uspolll enu pt. učiteljice Marije Baranovlć: Tarle Ivo i Marija Din 30 i Pasini dr Kažimir Din 20. Da po· časti uspomenu pk, Ante Matića: Silov o. Pavao Din 20. Da počasti ospo­meon pk. Ive !(okića: Antunac Krste D n l O O a pc ća ste uspomenu p k. fere Ivona: Obitelj Beroša Vilima i Pcsini dr Josip po Din 30; Kuljiš Ante, Marović lvo, Butić Sime i Obi· telj Tambača po Din 20; Pasini ud. Antica i Obitelj Frana Pssini po Din 10. Da počaste uspomenu pk. Vida Mata vulja: E ektr. Centrala Šupuk A. i Sin Din 200; Obitelj .Vić i ć, Blažević

Ante l Antić Šime po Din 100; Braća lJjadica pk. Petra, Mate lljadica pk. Patra, Kečkemet Niko i Štambuk dr Božo po Din 50; Čićln.šain dr Martin Dia 40 ; Pasini dr Josip: BerOš Vilim, Obite lj Sinč i ć i Matija Paić po Din 20; Gazzari dr Julije i Obitelj Šare Stipe po Din 25; Obitelj Bsttigelli Vj., Prgin Mste, Bvri ć Šime, Obittlj Tam­b e ča, Šu f. uk Vinko l drug, P6sini dr KĐ žimir, Druter Salamon, Montana Ljubomir, Škarica Mirko, Merllk Bruno

Bole n ća Bid po Din 20; Stolarska

laos~

prolzvađa

jedino

H. YLAHOY SIBENIK

CIPEL B Jer Vam neće biti nezabvalne. Snl!ene djene svim dpelamal Naročito !enskim l dječjim!

~IBENIK SPLIT Kralja Tomlalava Marulićeva 7.

PRVORAZREDNO VELIKO TVOR­NIČKO SKLADIŠTE POKUĆSTVA koje izrađeno u raznom modernom stilu iz raznog finog drva, kao i gvol­da, metala i t. d. nabavlja po na ertl­ma i prama želji tačno i brzo FRANI! KARADJOLE, trgovac Šibenik, Wll­sonov trg, kod stolne crh.ve sv. jako'lla.

PRVA DALMATINSKA TVORNICA CRKVENIH VOSTANIH SVUEĆA NA PARU

Lj UBO MANOJLOVIĆ - ŠIBENIK lnadaJe• crbene Yoltaoe lrijeće svake velJčioe.

SJJ~ctJatna lu ad ba svijeća sa oUJtlma iz oaj bolje vrsti .palarioa•.

If

~ ob

to P11

g E

ti j ' ka

Ile lill tl5

. le1 sv

'