donje kruševo gagovići zvizdić

Download Donje Kruševo Gagovići Zvizdić

Post on 03-Aug-2015

521 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Gagovii,Bezuje-Piva Kako pie Svetozar Tomi u svojoj knjizi Piva i pivljani Naselja i porijeklo stanovnitva, selo Bezuje su osnovali Gagovii. Matica Gagovia je dananji zaselak sela Rudinica Donje Kruevo. Gagovii su jedna od starijih i uglednijih familija u Pivi. U njoj je uvjek bilo dobrih i otresitih ljudi koji su bili poznati i izvan Pive. Svakako najpoznatiji meu njima je i Anhimadrit HadiArsenije Jovanov Gagovi krajem XVIII i poetkom XIX vijeka. On je igrao vanu ulogu u Prvom srpskom ustanku, odravao vezu izmeu Karaora i hercegovakih Srba. Arhimandrit Arsenije, kao Hilendarski jeromonah, odlazio je manastirskim poslom u Rusiju 1783 godine, pa je posle bio glavna veza izmeu ruskoga otseka za srpske poslove i Srba. Arhimandritu Arseniju Karaore alje proklamaciju da se Srbi diu na Turke. Ova je proklamacija: "pisato pod Bogradom u taboru serbskom KZ (27) avgusta ad(1804)" i na njoj je deset potpisa: prvi Karaore Petrovi a poslednji kapetan Radi Petrovi u ime cele Serbe. Po priama starih Gagovii su starinom iz Metohije. "Po propasti carstva na Kosovu tri brata, pretka Gagovia, poli su iz svoga rodnoga mjesta iz Metohije sa ostalim narodom ka moru. Doli su u Banjane i tu jedan ostane i od njega su Petrovii u Banjanima. Drugi brat ode u Gacko i od njega su Zvizdii. Potomak ovoga, uro Zvizdi, dao je ime svome selu: Metohija (u Gacku) kao sjeanje na Metohiju u St. Srbiji, odakle su rodom. Trei, pak, brat ode u Pivu, naseli se u Donjem Kruevu; i od njega su Gagovii. Ovo je sve bilo za vreme Sinan Pae". Po prii Stanie Gagovia, koji je 1912 godine imao oko 80 godina, Gagovii su starinom od Prizrena, pa su se iz Prizrena prvo otselili u Pe, u Metohiji. Iz Pei su digli i doli na Jasen pod Ravno u Pivi. Iz Jasena su se preselili na Kruevo kod manastira, U Kruevu su dugo iveli, bili su kneevi, imali su svoj dvor i svoju pridvornu crkvu, pa su sve to Turci razruili. Iz Krueva su se otselili na Bezuje na tursku zemlju. Imali su svoje zemlje po Bukovcu i po Breznima. I sam arhimandrit Arsenije kae u svome pismu Svjatjejemu Praviteljstvujuem Sinodu od 4 marta 1814 godine: da su njegovi preci podigli manastir Uspenija Sv. Bogorodice, zvani Piva, i da su iveli u selu Donjem Kruevu: V' sem' mjestje bil' predkov' moih' zimnij dvorec' s pridvornoju cerkoviju Svjatago Nikolaja udotvorca. Rodonaelnik Gagovia je, po pisanju arhimandrita Arsenija: Knjaz Vukain, koji se prezivao Rudi. Vukain je imao dva sina: Savatija, patrijarha srpskog, koji je podigao manastir Pivu 1573 g., i Gavrila po kome su se oni i prozvali Gagovii. Ovaj podatak pominje dr.Slobodan Luki u svojoj knjizi- monografiji Bogutovog Sela(Ugljevik)- "Bogutovo Selo - selo koje o(p)staje". On navodi, da Lukii vode porijeklo od Teodora - Teke Gagovia iz Pive, (selo Bezuje) koji se prvi doselio u zaselak Mukata. Od imena njegovih sinova Luke, Laze i Trifka nastala su prezimena Lukia i Lazia, kao i Trifkovia iz Maleevaca. O Gagoviima je pisao arhimandrit Arsenije Gagovi koji je zabiljeio da je rodonaelnik Gagovia knez Vukain Rui (a iz Ruia potiu crnogorska dinastija Petrovi, pa i sam Karaore Petrovi), po ijem sinu Gavrilu - Gagi nose prezime Gagovia, iji drugi sin je bio peki patrijarh Savatije. U Pivi postoji miljenje da su iz tog bratstva bili i veliki vezir Mehmed Paa Sokolovi i brat mu Makarije, patrijarh. Gagovii su osnovali i izgradili Pivski manastir i dali skoro sve igumane i arhimandrite (najpoznatiji gore pomenuti Arsenije, koji je pomagao Karaoreve ustanike i putovao u Rusiju traei pomo od ruskog cara, a navodno je na tim

putovanjima svraao do manastira Tavna i kod svojih roaka u Bogutovo Selo, gdje se odmarao. Tada je sreo i Filipa Vinjia (ija je majka ili baba bila iz Mukate - Gagovika, sestra Luke Gagovia), kome je poklonio gusle i odveo ga u Srbiju meu ustanike.

U Pivi se Gagovii zaista pominju kao Gagovii Sokolovii.

O Arseniju Gagoviu, njegovim djelima i njegovim precima kao i o duhovnosti pive, istraivao je Kosta Radovi i to opisao u svojoj knjizi Ljetopisna knjiga Arhimandrita Arsenija Gagovia. Razgovor urednika Radija Svetigora sa Kostom Radovi o ovoj knjizi moete uti .... OVDJE.

Isti pisac u kolumni koju je napisao za dnevne novine DAN pie o Pivskom selu Orah: Sve ovo nije udno kad se zna da je Piva bila srednjovjekovna srpska upa, sa najbogatijim katunima i karavanskim putevima. Ovdje sam naao najudniji spomenik izmeu Osojnog i Prisojnog Oraha monumentalni kameni krst, visok etiri metra. To je jedno od najveih raspea koje sam vidio. Oblici krsta prosto oluuju Hrista. Krst, prema mojoj rekonstrukciji istorijskih epoha, mora biti stariji od 15. vijeka, i to znatno. Ovdje je i uvena Gagovia omeina, i sada vidljiva. To je potvrda onom starom krstu kod crkve na kome je Slijepevi proitao: Gage Sokolovi", a na drugom A. Luburi: Ode lei rab Boji Gage Kuni" 1375. , upravo je dokaz da su Sokolovii i Gagovii ivjeli u ovom mjestu, da su jedna pravoslavna loza, rod, te da su se razgranali kao Ruii Sokolovii Gagovii. To je za Srpsku pravoslavnu crkvu i Pivu vana istorijska injenica, na koju sam esto ukazivao u svojim knjigama.

edo Baovi u svojoj knjizi Smail-aga engi- mit i stvarnost pominje: Smail-aga u Pivskom manastiru Kau da su Pivski manastir podigli veliki vezir Mehmed-paa Sokolovi i njegov bratani patrijarh Savatije. U Manastiru kod junih vrata (upravo okolo njih) postoje jasne freske ovako: jedan Turin u prirodnoj veliini, sa kaukom na glavi, pod sijedom okruglom bradom, u svilenoj anteriji, opasanoj nevelikih svilenim pasom, u urku postavljenom krznom (lisiina ili samurovina), sa

rukavima do lakata, sa smjerno poloenom na prsa lijevom rukom, desnom dodaje nacrt crkve ove patrijarhu, krupnu plavu ovjeku u skerletnoj patrijarkoj mantiji (sveani ogrta), a ovaj takav isti plan prua Bogorodici na prijestolu. Naalost natpis iznad Turina i patrijarha je brisan i neitak. Uvjeravaju da je jedno vezir Mehmed Sokolovi, a drugo njegov bratani patrijarh Savatije. Prema tome vezir je glavni ktitor, jer ga u hrianskom hramu ne bi inae ivopisali. Uveo jednom u crkvu arhimandrit Soica silnog Smail-agu engia, koji je prema manastiru imao vazda puno obzira i panje: - Ko je ovo, duhovnie? - zapitao spazivi ovu fresku. - Sadriazem Mehmed Sokolovi. - A?!... Pa kamo i njenu kandilo i svijetnjak, crna Vlaino? A zna li da je on vei svetac va no ovaj patrika (patrijarh), kad vam je ovako lijepu i veliku crkvu nainio. I onas naredio silni engi te mu donijeli serdadu, i tu crkvi, pred freskom Mehmed-pae otklanjao namaz!... Osjetio ljepotu paina ina i njegovu ljubav prema rodnoj grudi i poklonio se. ZVIZDI Zovem se erif a potiem iz ugledne istono-hercegovake (Gacko) porodice Zvizdi. Od svoga oca sam saznao (onoliko koliko on zna ili mu je bilo doputeno da zna) da je porijeklo Zvizdia iz Petropolja (Metohija) kod Prizrena. Na predak uro se doselio u Gacko u 18 vjeku gdje je isti nazvao Metohijom iz ljubavi prema domovini. I danas mnogi gaani itav kraj a naroito Gacko zovu Metohijom. Hotel u centru grada zove se Metohija. Interesantan je prelazak ure na islam i evo nekoliko vanih detalja. uro je bio bogat, ugledan i poten ovjek i kao takav je predstavljao pravoslavce pred turskim vlastima. ena mu je bila jako lijepa i ime joj je bilo Slava. Jednoga dana dok je prala rublje na izvoru (po njoj je dobio ime Slavljan) priao joj je turski vojskovoa i verbalno je uvrijedio ("Vidi u vlahinje bijelih noga itd"). Ona je sve to ispriala uri koji je odluio da pozove pomenutog na dvoboj. engii (predstavnici turske vlasti u kraju) su mu savjetovali da ukoliko ubije turina na dvoboju biti e onda i sam likvidiran od strane turske vlasti pa su mu dali prijedlog: idi u Istambul tri godine na kolovanje (prelazak na islam) o naem troku i kad se vrati stei e pravo fer borbe. Tako i bi.....Kad je turin saznao da se uro (sada Mehmed) vraa kui pokupio je svoje stvari i blago i poeo bjeati put Foe (pria se da je konjima okrenuo potkovice naopako da bi zavarao trag)...uro ga je stigao na Brodu na rijeci Drini i ubio zadovoljivi tako datu rije osvete.........On nije tjerao svoju enu da promjeni vjeru i ona je ostala pravoslavna do kreja ivota.....Slavi u ast i na koritenje sagradio je crkvu svetog Nikole (Graanica kod Gacka-2 km) a sebi i djeci damiju(sruena u prethodnom ratu) na koritenje. Vano je navesti i podatak da je uro prije Gacka sa braom ivio u Banjanima kod Nikia (prije toga Zvizdii su ivjeli u Medunu kraj Podgorice) odakle su se morali raseliti zbog mogue krvne osvete pa je brat Gavrilo sa familijom odselio u Pljevlja. Zvizdii iz ove loze su doivjeli veliku tragediju tako da ih danas ima jako malo i ive u selu Kakmue kod Pljevlja. Ja sam u kontaktu sa Ljubenkom Zvizdiem, roakom, koji ivi i radi kao novinar/knjievnik u Novom Sadu........Jo jedan podatak, kau da Zvizdii vuku direktno porijeklo od knjaza Vukaina Rudia... Volio bih da saznam vie o svome porijeklu pa Vas molim da ukoliko znate kome da

se obratim da mi isto ime i adresu poaljete. Unaprijed hvala, Istono od Vinjeva lei selo K r a v a r e v o, sa 10 kua Srba prav. vjere. Od Braievia zapadno sputajui se polju, lei selo Nadenie, sa 35 kua Srba prav. vjere. Sprama Nideniima sjevero-zapadno lei selo Lukovice na podnoju planine Grebenca sa 25 kua srpskijeh. Lukovpce su starina Zimonjia. 0 ovoj porodici pria narod ovu pripovijetku : ..BiO neki knez u Lukovici sa tri sina, pa mu dou Turci ponude ga da se poturi, a on im ponudu odbije, ali kada stadoe Turci zulum initi, odbi se sa siiovima na oruje i trojicu Turaka ubije. a ostali se razbjeu. Poto se Turci razbjeae videi da mu tu nije stanlja, jer Kolainci nakon dvije godine dana njegova dolazka, poee mu zulum initi i nuditi mu islam, te se radi toga posvadie, i dvojicu ubiju, a on sa Familijom preko Tare pobjee, i nastani se u Drobnjima od koje su Familije dananje pleme Kneevii. Gataki knez koji je polje Kneevia postao, stajae u G a r e v i, ali poto ne imaae mukoga poroda porui Kneeviu, da mu jednoga sina poalje na kojemu e kneevstvo i

Recommended

View more >