seminarski rad iz predmeta suvremena politička povijest bih i rh

Download Seminarski Rad Iz Predmeta Suvremena Politička Povijest Bih i Rh

Post on 05-Nov-2015

22 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

semniraski rad travnik za vrijem austro ugarske

TRANSCRIPT

TRAVNIK U POLITIKOJ POVIJESTI BIH OD 1878. DO 1918.SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA SUVREMENA POLITIKA POVIJEST BOSNE I HERCEGOVINE I HRVATSKEBoris LovrinoviLidija SabeljaU Mostaru, sijeanj 2015.SADRAJ

31. UVOD

32. STANOVNITVO TRAVNIKA

63. FUNKCIJE TRAVNIKA

104. PROPAST MONARHIJE I KRAJ OKUPACIJE

115. ZAKLJUAK

12LITERATURA

1. UVOD Travniki kraj, naseljen jo u mlaem kamenom dobu, odnosno prije pet tisua godina, jedno je od najstarijih ljudskih naselja u Bosni i Hercegovini. U plodnim dolinama Bile i Lave nastala su naselja koja su ostavila mnogobrojne arheloke tragove koji ukazuju na vanost i znaenje cijelog ovoga kraja. U sreditu ovoga prostora u srednjem vijeku nastala je upa Lava. Sredinom 15. stoljea nastaje obrambena tvrava (katel) oko koje e se razviti grad Travnik. Postanku i razvoju grada, odnosno njegovoj stratekoj i prometnoj funkciji presudan utjecaj imao je njegov povoljan zemljopisni poloaj i smjetaj. To ga je uinilo upravnim, politikim i ekonomskim sreditem ireg podruja. Osobiti znaaj grad dobiva kad vezir 1669. iz Sarajeva u Travnik prenosi vezirsku rezidenciju, koji ostaje vezirska rezidencija, s manjim prekidima do 1851 gotovo 143 godine. Tada Travnik postaje administrativno-upravno sredite za cijelu BiH tj. glavni grad pokrajine. Nesreene prilike u BiH koje su se dogodile nakon ustanaka bosansko-hercegovake raje, bile su Austro-ugarskoj povod da se umijea u odnose raje i turske vlasti. To e, pored prodora na Istok, biti glavni motiv njezine okupacije Bosne i Hercegovine. Bosansko-hercegovaki prostor se nakon viestoljetne turske vlasti, ponovo naao u sastavu jedne velike i mone dravne zajednice. Austrougarska ja 1878. godine najprije okupirala, a potom 1908. godine i slubeno proglasila aneksiju Bosne i Hercegovine. Austro-Ugarska Monarhija (Habsburka dvojna monarhija) dobila je okupacijom BiH pod svoju kontrolu 51 027km povrine s 1 142 147 stanovnika. Iako je Austro-ugarska vlast u BiH potrajala samo etiri decenije, to kratko vrijeme bilo je dovoljno da se izvre duboke ekonomske, socijalne, politike i druge promjene. Za kratko vrijeme se u BiH organizira nova uprava, sudstvo, vojska; modernizira se promet; unapreuje prosvjeta, zdravstvo i komunalna sluba te se razvija industrija, a sve to prati imigracija strunog kadra i priliv austro-ugarskog i drugog europskog kapitala uz uvoenje kapitalistikih drutvenih odnosa. Moe se zakljuiti da su promjene bile takve da je austro-ugarskom okupacijom jedno doba (feudalno) zavrilo i poelo sasvim novo (kapitalistiko) doba. Ali se jedno nije bitno izmjenilo, a to je, da su o sudbini ovih pokrajina, odluke od ivotnog znaaja doneene izvan BiH i mimo volje i interesa njihovog stanovnitva, pa su sasvim razumljivi sukobi s novom vlasti i otpori od poetka i kroz itavo vrijeme austro-ugarske okupacije.

2. STANOVNITVO TRAVNIKAAustro-ugarska je nastojala da to prije uspostavi novu vlast u zemlji, a da pri tome izbjegne konflikte, osobito s muslimanskim stanovnitvom. Zato najavljuje slobode cjelokupnom stanovnitvu, garanciju imovine i ravnopravnost svih pred zakonom. Dolazi do relativnog opadanja porasta stanovnitva u BiH. Uzroci ovoj pojavi su manje useljavanje, a vee iseljavanje domaeg muslimanskog stanovnitva iz domovine u Tursku i zemlje koje su jo bile pod turskom vlau. Iz Travnika nije bilo znatnijeg iseljavanja muslimanskih obitelji, jer se vei broj iselio nakon prijenosa vezirske stolice u Sarajevo. Prema prikupljenim podacima do 1885. je odselilo 12, a 1904. jo dvije obitelji. Austrougarski izvjetaj navodi da je 1906. godine iz travnikog okruja iselilo 10 obitelji. Osim iseljavanja muslimanskog, iseljavalo je i katoliko i pravoslavno stanovnitvo. Prema vjerskoj pripadnosti u travnikom kotaru bio je najvei broj katolika, po brojnosti na drugom mjestu su muslimani, a na treem pravoslavci. Veliki broj katolikog (hrvatskog) stanovnitva od ostalih na podruju travnikog kotara uvjetovan je migracijskim kretanjima koja su poela koncem 14. stoljea, a nastavljena za vrijeme turske uprave i produena za austorugarske okupacije. Za pravoslavno stanovnitvo se moe pretpostaviti da se doselilo u vrijeme, ili neto kasnije, turskog osvajanja Bosne. Brojno muslimansko stanovnitvo u travnikoj okolici nastaje u 17. i 18. stoljeu ubrzanim procesom islamiziranja, kao i dolaskom muhadira iz krajeva koje su Turci izgubili u ratovima s Austrijom. Naseljavanje grada muslimanskim obiteljima bilo je vrlo intezivno u 18.st., u vrijeme gospodarskog napretka za period vezirstva. U usporedbi sa susjednom Zenicom, Travnik je u ovom periodu u stalnom relativnom zaostajanju. Dok je jo 1879. godine Travnik imao gotovo tri puta vie stanovnika od Zenice, u 1910. godini je u Zenici ve preko pet stotina, a do kraja austro-ugarske vlasti oko tisuu stanovnika vie nego u Travniku. Nasuprot slabom porastu stanovnitva, u strukturi stanovnitva Travnika promjene su bile znaajne. To se, prvenstveno, odnosi na promjene doseljavanjem novog stanovnitva i iseljavanjem ve spomenutog dijela domaeg stanovnitva, te na izmjene vjersko-etnike i socijalno-ekonomske strukture stanovnitva grada. U prve tri decenije austo-ugarske vlasti muslimansko stanovnitvo se u gradu smanjilo za 21% pa je time i udio ovog stanovnitva u ukupnom smanjen sa tri na dvije petine. Zbog konstantnog smanjivanja muslimanskog stanovnitva u ovom periodu, ukupno stanovnitvo grada bi bilo u stagniranju ili ak u opadanju da istovremeno nije bilo doseljavanja novog stanovnitva iz raznih krajeva Austro-Ugarske. To se moe vidjeti i po tome, to je 1885. godine u Travniku bilo 440 pripadnika Austro-Ugarske i drugih europskih zemalja, a upravo toliko je bilo manje muslimanskog stanovnitva u odnosu na 1879. godinu. Podaci o doseljenom stanovnitvu za 1910. godinu se odnose samo na tadanji kotar Travnik. Tad je u kotaru bilo 1.652 doseljenika (iz Austro-Ugarske 1.564 i 88 ostalih) od kojih je veina, bar oko 1.500, ivjela i radila u Travniku, a to bi onda znailo da su doseljenici ve mogli predstavljati oko jednu petinu stanovnitva grada. Od ukupnog broja dosljenih, preko 55% otpada na one iz srpsko-hrvatskog i slovenskog jezinog podruja tadanje Austro-Ugarske tj. na Hrvate, Srbe i Slovence. Meu aktivnim stanovnitvom najvie je bilo radnika i sluga, ali meu tih 30% aktivnih stanovnika jo nije bilo industrijskih radnika, jer je prva tvornica u gradu izgraena tek osam godina kasnije. Podatak koji najvie odraava gospodarsku strukturu Travnika jest onaj koji pokazuje da je na trgovce i obrtnike otpadala jedna etvrtina aktivnog stanovnitva, to je odraz ranije razvijene trgovako-obrtne funkcije Travnika. Neto bri porast stanovnitva u gradu poeo je s industrijskim razvojem. U toj industriji kao nekvalificirana radna snaga bio je uposleno uglavnom domae puanstvo, pa je prestalo naputanje grada i broj stanovnika e se ustaliti sa malim porastom za sve vrijeme austorugarske okupacije.

3. FUNKCIJE TRAVNIKA

Travnik je u periodu Austro-Ugarske okupacije imao veoma vane upravne, gospodarske i druge funkcije znaajne kako za sam grad, tako i za njegovu uu ili iru okolinu. Relativno zaostajanje u pogledu ukupnog broja stanovnika nije bilo prepreka da Travnik i dalje obavlja funkciju jednog od est regionalnih upravnih centara BiH.

Upravne funkcije. U vrijeme austro-ugarske uprave Travnik je kao sjedite opine, kotara i okruja bio znaajan politiko-upravni centar BiH. Utjecaj na upravu su imale podjednako obje vlade, austrijska i ugarska, ime je istaknuto da Bosna i Hercegovina ne pripadaju ni jednom dijelu Monarhije. Uskoro po okupaciji formirana je u Sarajevu Zemaljska vlada na elu koje je bio zapovjedajui general, koji je imao titulu poglavara zemlje. Aneksijom BiH 1908. i proglaenjem oktoriranog ustava od 17.2.1910. bila je reorganizirana uprava. Zavoenje novog sustava uprave naiao je na otpor narodnih masa koji se esto pretvarao u bune i ustanke. Da bi to uspjenije organizirale upravu, okupacijske vlasti su zemlju podjelile na 6 okrunih oblasti (okruga) i to: Banja Luka, Biha, Mostar, Sarajevo, Tuzla i Travnik. Okruja su podijeljena na kotare (srezove). Travniki okrug nije uvijek obuhvaao isti broj kotara, a 1910. broj je u ustaljen na 10 kotara i to su: Bugojno, Glamo, Jajce, Livno, Prozor, Travnik, Varcar Vakuf, epe, Zenica i Duvno. Na elu kotara stajao je kotarski upravitelj pod ijom mjerodavnou je bila kotarska administracija. Travnik je jo u turskom periodu bio sjedite vie upravne jedinice: najprije kadiluka, pa muselimluka i kaze. U ovom periodu postao je sjedite kotara kojem je u poetku pripadao i kraj oko Zenice kao politike ispostave u travnikom kotaru. Kasnije je travniki kotar obuhvaao samo travniki kraj s 27, odnosno u 1910. godini 29 opina. Te je godine travniki kotar zauzimao prostor od 899 km s ukupno 37.268 stanovnika. S upravnim funkcijama usko je povezana i vojna funkcija Travnika u kojem je kao i ranije bila smjetena vojarna vojske, ali sada austrijska. Vojnika vojarna u gradu je brojala vie stotina vojnika i oficira: u 1895. godini 365, a u 1910. godini 408 vojnika, odnosno 5-6% ukupnog stanovnitva grada. Gospodarske funkcije. Nakon razdoblja gospodarske stagnacije poslijednjih decenija turske vlasti u Travniku, dolazi do oivljavanja gospodarstva u sasvim novim politikim i drutveno-ekonomskim uvjetima stvorenim nakon okupacije. Na osnovi raspoloive radne snage, prirodnih izvora, priliva stranog kapitala i strune radne snage, te nakon izgradnje eljeznice i ceste, dolazi do osnivanja prvih industrijskih poduzea u Travniku i njegovoj okolini. Pojavljuju se nove poslovne institucije, banke odnosno njihove filijale iz veih centara. Travnik, iako manji grad u BiH, postaje sa svojom okolinom znaajan industrijski centar u Sredinjoj Bosni, iako je njegov industrijski razvoj zapoeo neto kasnije, tek petnaest godina poslije okupacije. Prvo izgraeno industrijsko poduzee u gradu je bila Tvornica duhana koja je poela sa radom 1893. godine, iste godine kada je putena u promet