deepak chopra - savršeno zdravlje

226
"Dr. Chopra uzbuñujuće komunicira na samoj granici današnje medicine duha/tijela sa sofisticiranošću vrsnog poznavaoca medicine." CRAIG A. LAMBERf, Harvard Magazine "Deepak Chopra se smatra Hipokratom modernog doba zbog svog naprednog pristupa koji kombinira drevne tradicije liječenja s modernim istraživanjima." IRV KUPCINET, Chicago Sun Times «Jedan od arhitekata nove medicine jest dr. Chopra, cijenjen i poštovan liječnik koji je "platio svoje dugove" kao moderni liječnik." LARRY DOSSEY, autor Space, Time, and Medicine i Recovering the Soul "Dr. Chopra je fin, evokativan pisac." DR. JOHN W. ZAMARRA, The New England Journal of Medicine «Ambiciozno i strpljivo, dr. Chopra povezuje načine liječenja Istoka i Zapada u fascinantani, shvatljivi argument...." DR. STEVE SABOM, Houston Chronicle "Pisanje dr. Chopre sadrži veliku Ijepotu, veliku snagu, veliko oduševljenje i mnogo zajedničkog." COURTNEY JOHNSON, autor Henry James and the Evolution of Counsciousness

Upload: violeta-damjanovic

Post on 24-Nov-2015

62 views

Category:

Documents


6 download

TRANSCRIPT

  • "Dr. Chopra uzbuujue komunicira na samoj granici dananje medicine duha/tijela sa sofisticiranou vrsnog poznavaoca medicine."

    CRAIG A. LAMBERf, Harvard Magazine

    "Deepak Chopra se smatra Hipokratom modernog doba zbog svog naprednog pristupa koji kombinira drevne tradicije lijeenja s modernim istraivanjima." IRV KUPCINET, Chicago Sun Times Jedan od arhitekata nove medicine jest dr. Chopra, cijenjen i potovan lijenik koji je "platio svoje dugove" kao moderni lijenik." LARRY DOSSEY, autor Space, Time, and Medicine i Recovering the Soul "Dr. Chopra je fin, evokativan pisac." DR. JOHN W. ZAMARRA, The New England Journal of Medicine Ambiciozno i strpljivo, dr. Chopra povezuje naine lijeenja Istoka i Zapada u fascinantani, shvatljivi argument...." DR. STEVE SABOM, Houston Chronicle "Pisanje dr. Chopre sadri veliku Ijepotu, veliku snagu, veliko oduevljenje i mnogo zajednikog." COURTNEY JOHNSON, autor Henry James and the Evolution of Counsciousness

  • "Ne moemo prealiti to nije ivio dovoljno blizu da se meusobno posjeujemo." JUDITH HOOPER, The New York Times Book Review Rekli su o Kvantnom lijeenju: "Najmudrija, najdivnija knjiga koju sam ikada proitao." TOWNSEND HOOPES, bivi predsjednik Amerike izdavake asocijacije "Knjiga koju mora proitati" svaki napredni ... ovjek koji prua zdravstvenu skrb. Ona e proiriti nae horizonte, proiriti nae shvaanje i pomoi nam da stazom na kojoj se nalazimo odemo u novo stoljee. Uzbudljivo, stimulirajue i vrlo preporuljivo." ELISABETH KUBLER-ROSS, M.D.

    SAVRENO ZDRAVLJE

    Potpun vodi za duh/tijelo DR. DEEPAK CHOPRA

  • Maharishi Mahesh Yogiju

    ije je bezgranino znanje uinilo ovu knjigu moguom Naslov originala: PERFECT HEALTH The Complete Mind/Body Guide Copyright 1990 Deepak Chopra Preveli: Rade Sibila i Ruica ili

    Sadraj

    Zahvalnica DIO I MJESTO ZVANO SAVRENO ZDRAVLJE 1 Poziv na viu stvarnost 2 Otkrivanje vaega tjelesnog tipa Test za tjelesni tip Maharishi ayur-vede Karakteristike tjelesnih tipova: Vata Pitta Kapha Razumijevanje dvodonog tipa Razumijevanje trodonog tipa 3 Tri doe - graditelji stvarnosti Subdoe 4 Plan prirode Kako dolazi do poremeaja doa 5 Obnova ravnotee Uravnoteen ivot - ope toke DIO II

  • KVANTNO-MEHANIKO TIJELO OVJEKA 6 Kvantna medicina za kvantno tijelo 7 Otvaranje kanala lijeenja Panakarma Transcendentalna meditacija Primordijalni zvuk Pulsna dijagnoza Marma terapija Tehnika blaenstva Aroma terapija Terapija Gandharva glazbom 8 Sloboda od ovisnosti 9 Starenje je pogreka Rasayane - bilje za dugovjenost Kviz: koliko dobro starim? DIO Ill IVJETI U SKLADU S PRIRODOM 10 Impuls za evoluciju 11 Dnevna rutina - jahanje na valovima prirode 12 Prehrana - jedenje za savrenu ravnoteu Prehrana prema tjelesnom tipu: Dijeta za smirenje vate Dijeta za smirenje pitte Dijeta za smirenje kaphe est okusa Agni - probavna vatra Blaena dijeta 13 Tjelesno vjebanje - mit "bez muke nema nauke" Vjebe prema tjelesnom tipu Vjebe triju doa Pozdrav suncu Yoga poloaji

  • Uravnoteeno disanje (pranayama) 14 Sezonska rutina - ravnotea cijele godine Epilog: cvijee u kvantnom polju Dodatak A: izvori za Maharishi ayur-vedu Dodatak 8: rjenik Bibliografija

    Zahvalnica

    elim iz sveg srca zahvaliti Svojoj obitelji, za njihovu duboku ljubav i podrku,

    koja je osnova svega to inim. Barneyu Shermanu, koji je prvi organizirao i proistio

    opseno tijelo neobraenih informacija; bez njegovog strpljivog rada, ova knjiga ne bi bila izdana. Dvojici vrhunskih agenata - i vrlo cijenjenih prijatelja - Lynn Franklin i Muriel Hellis, zato to su me uvjerile da e ovaj projekt uspjeti. Huntleyu Dentu, bliskom prijatelju iji mi je otroumni literarni sud pomogao da tekst uobliim u kompletirani oblik. Svome uredniku, Peteru Guzzardiju, koji je inzistirao na perfekciji i iznio ono najbolje to sam mogao ponuditi. I posveenoj obitelji lijenika, medicinskih sestara, tehniara, instruktora i pomonog osoblja koji istinski mogu nazvati uspjeh Maharishi ayur-vede svojim vlastitim. Svatko od vas inspirirao me je svakodnevnim ivljenjem ideala zdravlja. (naroito, vidim ovaj ideal utjelovljen u dr. Richardu Averbachu i dr. Stuartu Rothenbergu, dvojici prvih lijenika u SAD koji su uinili Maharishi ayur-vedu svojim ivotnim zvanjem. Njihov profesionalni savjet na svakom od stupnjeva ove knjige

  • bio je od neprocjenjive vrijednosti. Hvala vam, najdrae kolege, za slijeenje puta.

    Dio I

    MJESTO ZVANO SAVRENO ZDRAVLJE 1. Poziv na viu stvarnost U svakom ovjeku postoji mjesto koje je bez bolesti, koje nikada ne osjea bol, koje ne moe ostarjeti ili umrijeti. Kada doete do tog mjesta, granice koje svaki od nas prihvaa prestaju postojati. One ak ne postoje - ni kao mogunost. To mjesto naziva se savreno zdravlje. Posjeti tom mjestu mogu biti vrlo kratki ili mogu potrajati godinama. ak i najkrai posjet potie duboku promjenu. Tako dugo dok ste ondje, pretpostavke koje vrijede za uobiajenu egzistenciju promijenjene su, a poinju cvasti ideali nove, vie i bolje egzistencije. Ova je knjiga za Ijude koji bi eljeli istraiti tu novu egzistenciju, koji bi je doveli u svoj ivot i uinili stalnom. Uzrok bolesti esto je izuzetno kompleksan, no jedno se sa sigurnou moe rei: nitko nije dokazao da je potrebno biti bolestan. Ustvari, obrnuto. Svakog dana dolazimo u dodir s milijunima virusa, bakterija, alergena i gljivica i tek siuan dio uzrokuje bolest. Nije rijetkost da lijenici vide pacijente iji respiratorni putovi sadre

  • grozdove tetnih bakterija meningokoka koji tu sasvim bezopasno ive. Samo u rijetkim okolnostima oni izbijaju i uzrokuju meningitis, ozbiljnu a katkada kobnu infekciju centralnog ivanog sustava. to izaziva takav napad? Nitko tono ne zna, ali ini se da to ukljuuje misteriozni faktor zvan kontrola od strane domaina, to znai da im mi, nosioci klica, na neki nain otvaramo ili zatvaramo vrata. Vie od 99,99 posto vremena vrata su zatvorena, to znai da je svatko od nas mnogo blie savrenom zdravlju nego to mislimo.

    Vodei uzrok smrti u Sjedinjenim Dravama jesu bolesti srca, koje u veini sluajeva uzrokuje taloenje ploica koje zaepljuju koronarne arterije koje vode kisik do srca. Kada kolesterol ili drugi otpaci ponu zatvarati te arterije, nedostatak kisika kodi radu srca. Pa ipak, tok sranih bolesti vrlo je individualan. Jednog ovjeka sa sasvim malom koliinom ploica moe onesposobiti angina, bolni gr u prsima karakteristian za koronarne arterijske bolesti. Drugi ovjek s nekoliko naslaga ploica dovoljno velikih da zaepe veinu protoka kisika ne osjea nita. Znamo za Ijude koji su trali maraton, a ije su koronarne arterije bile do 85 posto zaepljene, dok su drugi s potpuno prohodnim arterijama pali mrtvi od sranog udara. Naa fizika sposobnost za obranu od bolesti izvanredno je elastina.

    Osim toga tjelesnog fizikog imuniteta, svi imamo jak emocionalni otpor prema bolesti. Kao to je jedna starija ena, moja pacijentica, rekla: Proitala sam dosta iz psihologije da znam kako se za dobro prilagoenoga odraslog ovjeka pretpostavlja da se pomirio s boleu, starenjem i konano i sa samom smrti. Na nekoj razini to i razumijem - ali emocionalno i instiktivno, ne vjerujem u sve to. Starenje i tjelesno pogoranje izgledaju kao

  • stravina pogreka; stalno se nadam da e netko naii i ispraviti je.

    Ta ena sada ima gotovo 70 godina, a njezina je fizika i mentalna kondicija izvanredna. Zapitana to joj predstoji, rekla je: Moete pomisliti da je to ludost, ali moj je stav da neu ostarjeti i da neu umrijeti." Da li je to tako nerazumno? Za Ijude koji za sebe misle da su previe zaposleni da se razbole" zna se da su natprosjenog zdravlja, dok oni koji se previe brinu oko bolesti mnogo ee postaju njezin plijen. Neki drugi ovjek rekao nam je da ga ideja o savrenom zdravlju privlai stoga jer je to kreativno rjeenje - moda jedino rjeenje - za prevladavajue probleme s kojima se suoava suvremena medicina. Taj ovjek, vrlo uspjean direktor u elektronskoj industriji, usporedio je savreno zdravlje s nekom vrsti novog miljenja" koje transformira poduzea.

    Novo miljenje jedinstveni je oblik rjeavanja problema: ukljuuje stvaranje bolje situacije na taj nain da prvo povisite vlastita oekivanja, znatno vie nego to itko vjeruje da je mogue, a potom pronalazite naine da vam se to ostvari. Ako ljudi i dalje misle i djeluju na iste poznate naine, komentirao je taj ovjek, marljivijim radom mogu postii pet do deset posto poboljanja. No da bi se ostvarilo poboljanje od dva do deset puta, ciljevi se moraju postaviti dovoljno visoko da ljudi kau: Dakle, ako elite postii toliko poboljanja, morat emo to uiniti na sasvim drukiji nain".

    Novi nain miljenja bio je primijenjen u naprednim kompjuterskim kompanijama u Silicijskoj dolini. Recimo, ako je za razvoj nekoga suvremenog modela hardwarea ili softwarea bilo potrebno etrdeset osam mjeseci, slijedea generacija bila je predviena za dvadeset etiri

  • mjeseca. Ako su pogreke u proizvodnji smanjene na pet posto, tada nula greaka" postaje pravilo budunosti. Na isti nain djeluje savreno zdravlje - postavlja cilj od nula pogreaka i potom otkriva nain kako da ostvari taj cilj. U svijetu kompjutera trokovi popravka neispravnog stroja mogu iznositi osam do deset puta vie nego da se u samom startu napravi bez pogreke. Iz toga razloga nametanje kvalitete na izvoru (tj. raditi ispravno od samog poetka) pokazuje bolji smisao za posao nego proizvodnja koja je tek dovoljno dobra."

    Isto vrijedi i u medicini, gdje je prevencija mnogo jeftinija nego tretman - i u humanom i u ekonomskom smislu. Istraivanje iz 1988. godine pokazuje da se Amerikanci plae vie nego iega drugog - kobne bolesti. Razlog za to ne mora biti povezan s bolom i patnjom - nego ukljuuje nepodnoljive izdatke za dugi boravak u bolnici i za potrebne kirurke zahvate i lijekove. ak ni smrt nije toliko zastraujua kao to je strah od ostavljanja nezbrinute obitelji. Jasno je da nam treba medicinski pristup koji vjeruje u kvalitetu na izvoru" i koji moe unaprijediti tu kvalitetu u pojedincima.

    OBEANJE NOVE MEDICINE - -MAHARISHI AYUR-VEDA

    Prva tajna o savrenom zdravlju koju elimo otkriti jest da ga trebate odabrati. Moete biti zdravi samo onoliko koliko mislite da je mogue. Savreno zdravlje nije samo 5 do 10 posto poboljanja zdravlja. Ono ukljuuje potpuni pomak u perspektivi koja ini bolest i nemonu starost neprihvatljivima.

  • Moemo li stvarno vjerovati u nula greke za neto tako kompleksno kao to je ljudsko tijelo? Prema Nacionalnom institutu za starenje, nikakve dijete, vjebe, vitamini, lijekovi ili nain ivota nisu se dokazali pouzdanima u produenju ivota. Spreavanje degenerativnih smetnji koje napadaju starije osobe - bolesti srca, kap, rak, arterioskleroza, artritis, dijabetes, osteoporoza itd. - mnogo je lake nego ikada ranije, ali jo uvijek nevjerojatno. Premda u javnosti medicinski istraivai govore optimistiki o znaajnim prodorima u lijeenju raka i drugih glavnih neukrotivih bolesti, meusobno su pesimistiniji. Najbolje emu se nadaju jest postupno napredovanje - siuan korak prema rjeenju. (Npr. smanjenje razine kolesterola statistiki e smanjiti srane napade kod velikih skupina stanovnika, ali ne jami da e zdravlje ijednog pojedinca biti ouvano.)

    Da biste poboljali zdravlje dva ili deset puta, trebate novu vrst znanja koje se temelji na dubljem konceptu ivota. Ova knjiga predstavlja jedinstven izvor takva znanja, sistem preventivne medicine i zdravstvene skrbi pod imenom Maharishi ayur-veda. Potjee iz Indije i stara je vie od 5.000 godina. Rije ayur-veda dolazi od dvaju sanskrtskih korijena: ayus ili ivot" i veda znanje ili znanost. Stoga se ayur-veda obino prevodi kao znanost o ivotu". Druga, ali i tonija, mogunost bila bi znanje o ivotnom vijeku.

    Svrha ayur-vede jest da nam kae kako moemo utjecati na na ivot, kako ga moemo mijenjati, produiti i konano nadzirati bez uplitanja bolesti ili starenja. Vodei princip ayur-vede jest da duh najdublje utjee na tijelo, a ivot bez bolesti ovisi o kontaktiranju nae vlastite svijesti, dovoenjem svijesti u ravnoteu, a

  • potom proirenjem te ravnotee na tijelo. To stanje uravnoteene svijesti, vie od bilo koje vrsti fizikog imuniteta, stvara vie stanje zdravlja.

    Ayur-veda utjelovljuje sabranu mudrost mudraca koji su zapoeli s tom tradicijom mnogo stoljea prije izgradnje piramida i odravali je iz generacije u generaciju. Osuvremenjen sistem koji se temelji na njihovim uvidima - Maharishi ayur-veda - pojavio se na Zapadu tek 1985. godine. Nazvana je po Maharishiju Mahesh Yogiju, osnivau transcendentalne meditacije, koji je na poetku osamdesetih usmjerio panju na oivljavanje ayur-vede. Sretan sam to sam bio jedan od prvih lijenika koji je mogao ponuditi tu novu medicinu. U zadnjih pet godina tretirao sam njome vie od deset tisua pacijenata i uputio gotovo stotinu drugih lijenika u ajurvedsku teoriju i praksu. Prihvaajui Maharishi ayur-vedu, nisam odbacio svoje ranije konvencionalno kolovanje nego ga proirio. Povezivanje Maharishi ayur-vede i zapadne medicine zbliava drevnu mudrost i moderno znanje - i pokazale su se potpuno kompatibilne. Kao lijenik, i dalje uzimam povijest bolesti, prouavam fiziko stanje pacijenata, oslanjajui se na objektivne testove koji mi kau kada je osoba bolesna, no uz to upuujem pacijente da gledaju prema unutra, da nau tu svevaeu uravnoteenu svijest u sebi.

    KVANTNO-MEHANIKO TIJELO OVJEKA

    Da bismo razumjeli kako je to mogue, valja ui dublje u tijelo. U ayur-vedi, flziko tijelo predstavlja vrata

  • do onoga to nazivam kvantnomehanikim ljudskim tijelom". Fizika nam govori da osnovna struktura prirode lei na kvantnoj razini, s onu stranu atoma i molekula. Kvant, definiran kao osnovna jedinica materije ili energije, manji je od 10.000.000 do 100.000.000 puta od najmanjeg atoma. Na toj razini materija i energija postaju izmjenjive. Svi kvanti nainjeni su od nevidljivih vibracija - tragova energije - spremnih da uzmu fiziki oblik. Ayur-veda kae da to isto vrijedi i za ljudsko tijelo - prvo uzima oblik intenzivnih ali nevidljivih vibracija, zvanih kvantne fluktuacije, prije nego to se ponu ujedinjavati u impulse energije i estice materije.

    Kvantno-mehaniko tijelo temelj je svega to jesmo: misli, emocija, proteina, stanica, organa - svakog vidljivog ili nevidljivog dijela nas samih. Na kvantnoj razini tijelo vam alje sve vrste nevidljivih signala, ekajui da ih prihvatite. Imate kvantni puls ispod tjelesnog i kvantno srce koje ga potie. Ustvari, Maharishi ayur-veda dri da svi organi i procesi u vaem tijelu imaju kvantni ekvivalent.

    Od kvantno-mehanikog tijela bilo bi malo koristi ako ga ne bismo mogli otkriti. Sreom, Ijudska svijest je kadra osjetiti te suptilne vibracije zahvaljujui nevjerojatnoj osjetljivosti naega ivanog sustava. Kada foton svjetla padne na mrenicu oka, to je manji podraaj nego kada jedna estica praine padne na nogometni teren. Pa ipak, specijalizirani ivani zavreci u mrenici, tapii i unjii, mogu zapravo otkriti jedan jedincati foton, poslati poruku u mozak i omoguiti vam da vidite svjetlo. Stapii i unjii su poput ogromnih radio-teleskopa, velikih struktura koje mogu jo skupljati signale na samoj granici fizikog postojanja, zatim ih

  • pojaati tako da se naa osjetila mogu njima izravno baviti.

    Tretiranjem samoga osnovnog kvantno-mehanikog tijela, Maharishi ayur-veda moe potaknuti promjene koje su izvan dosega konvencionalne medicine, ograniene na razinu grube fiziologije. To je uslijed toga to je snaga pristupana na kvantnoj razini beskrajno vea od one na grubljim razinama. Eksplozija atomske bombe, to je veleban kvantni dogaaj, samo je jedan primjer. Konstruktivniji je primjer laser, koji uzima isto svjetlo koje zrai baterijska svjetiljka i, organizirajui to svjetlo u koherentne kvantne vibracije, pojaava njegovu snagu tako da moe rezati i elik.

    Ono to ovdje djeluje jest kvantni princip koji otkriva da najsuptilnije razine prirode sadre najveu potencijalnu energiju. Crna praznina meugalaktikog prostora, premda samo vakuum, sadri gotovo neza-mislivu koliinu skrivene energije, dovoljne da svaki kubni centimetar prostora omogui pogonsku snagu zvijezdi. Meutim, samo kada se izvede kvantni skok, ta virtualna energija", kako se ve zove, eksplodira u toplinu, svjetlo i druge oblike vidljivog zraenja.

    Svi znamo da izgaranje komada drveta oslobaa mnogo manje energije nego cijepanje atoma nuklearnom reakcijom. No zanemarili smo kreativnu stranu iste jednadbe - stvaranje neega novog na kvantnoj razini bit e isto tako snano kao i njegovo razaranje. Samo priroda stvara stijene, drvee, zvijezde i galaksije, ali mi smo svakodnevno marljivo angairani u stvaranju neega to je mnogo kompleksnije i dragocjenije nego to je zvijezda - ljudsko tijelo. Bez obzira na to da li shvaamo ili ne, svi smo odgovorni

  • za stvaranje tijela u kojem ivimo. Zimi 1988. godine kardiolog Dean Ornish iz San Franciska dao je povoda brojnim lancima u novinama kada je dokazao da je etrdeset sranih bolesnika u uznapredovalom stanju bolesti smanjilo naslage masnih ploica koje su progresivno zaepljivale njihove srane arterije. Kako su se arterije tih pacijenata otvarale, svje kisik poeo je dotjecati u njihova srca i tako ih oslobodio strahotnog bola u prsima te smanjio rizik od kobnoga sranog udara.

    Ne oslanjajui se na konvencionalnu terapiju lijekovima ili kirurgiju radi otepljenja arterija, skupina dr. Ornisha sluila se jednostavnim vjebama yoge, meditacijom i strogom dijetom s niskim kolesterolom. Zato se taj nalaz smatra tako znaajnim? Jer, glavni tijek medicine nije nikada ranije prihvatio da se jednom zapoet tijek bolesti srca moe obrnuti. Slubeni stav medicine jest da bolesna arterija slijedi vlastiti smjer razvoja: bez obzira na to u to vjerujete, to mislite, jedete ili inite, takve arterije nezadrivo slijede svoju okrutnu sudbinu, degenerirajui pomalo svaki dan, da bi konano zaepile i priklijetile srani mii.

    Pa ipak, na kvantnoj razini, nijedan dio tijela ne ivi odijeljen od ostatka. Ne postoje ice koje dre zajedno molekule vaih arterija, kao to ne postoje vidljive veze koje povezuju zvijezde u galaksiji. No arterije i galaksije sigurno su povezane, bez niti, u savrenom redu. Nevidljive veze koje se ne mogu istraiti pod mikroskopom po prirodi su kvantne: bez te skrivene fiziologije" vaa vidljiva fiziologija ne bi mogla postojati. Ona nikada ne bi bila vie od sluajne nakupine molekula.

  • Maharishi ayur-veda rekla bi da Ornishev prodor u sranim bolestima vrijedi za bilo koji nered, jednom kada znate kako iskoristiti kvantnomehaniko tijelo. Naslage ploica kolesterola izgledaju vrste, poput hre na nekoj staroj cijevi, ali ploica je iva i mijenja se, ba kao i ostatak tijela. Nove molekule masnoe ulaze i izlaze iz nje, razvijaju se nove kapilare da bi je opskrbljivale kisikom i hranom. Prava novost Ornisheve studije jest da sve ono to moemo izgraditi u tijelima moemo i razgraditi. ovjek koji umre od sranog napada u pedesetoj godini imao je bezbroj prilika da izgradi nove arterije. Sedamdesetogodinja ena koja je razvila osteoporozu u kimi imala je bezbroj mogunosti da uini kimu zdravom. (U stvarnosti ne moemo brojiti mogunosti, jer je proces promjene stalan; no moete izlijeiti oteenu arteriju ili manu u kostima za nekoliko tjedana ili mjeseci.) Svi mi neprekidno gradimo nova tijela. Zato ne izgraditi zdravu arteriju, zdravu kimu, potpunu i zdravu osobu?

    U indijskoj drevnoj tradiciji veda osnovna sila koja je podloga cjelokupne prirode jest inteligencija. Svemir pak nije samo energetska juha", nije puki kaos. Nevjerojatno tono uklapanje stvari u naem svijetu - iznad svega zauujue postojanje DNK - prilog je za postojanje beskonane koliine inteligencije u prirodi. Kao to jedan astrofiziar kae, vjerojatnost da je ivot sluajno stvoren otprilike je ista kao i vjerojatnost da estoka oluja protutnji kroz otpad i stvori Boeing 707.

    Jedna od najpresudnijih promjena u suvremnoj znanosti jest iznenadna pojava modela koji uzimaju u obzir inteligenciju kao vitalnu silu u svemiru. (U fizici npr. postoji tzv. antropini princip, koji predlae da

  • je cjelokupna kreacija od Big Banga izriito oblikovana da vodi postojanju ovjeka.)

    Zato nam je to vano? Maharishi ayur-veda u irem kontekstu nije nita drugo nego tehnologija za kontaktiranje nae unutarnje kvantne razine. Da biste doli ovamo, potrebne su vam posebne tehnike - o njima emo detaljno kasnije - koje vam doputaju da oljutite masku fizikog tijela; k tome, trebate transcendirati, ili izai iz stalne aktivnosti koja je prisutna u duhu, poput umova na radiju koji se ne mogu iskljuiti. Izvan tih smetnji lei tiho podruje koje izgleda prazno poput kvantnog polja izmeu zvijezda. Pa ipak, poput kvantnog polja, naa unutarnja tiina posjeduje bogato obeanje.

    Tiina u nama klju je za kvantno-mehaniko tijelo. To nije kaotina nego organizirana tiina. Ima oblik i smisao, svrhu i procese, ba kao i fiziko tijelo. Umjesto da gledate na tijelo kao na nakupinu stanica, tkiva i organa, moete se koristiti kvantnom perspektivom da ga vidite kao tihi tok inteligencije, stalno dizanje mjehuria impulsa koji stvaraju, nadziru i postaju vae fiziko tijelo. Tajna ivota na toj razini jest da se sve u vaem tijelu moe promijeniti s dakom namjere.

    To ete moda teko povjerovati, no dopustite da vam iznesem primjer Timmyja, naizgled savreno obinog estogodinjaka koji pati od jednog od najudnijih psihijatrijskih sindroma - smetnji mnogostruke linosti. Timmy ima vie od dvanaest odijeljenih linosti, svaku s vlastitim emocionalnim uzorkom, govornim osobinama, sklonostima i predrasudama. No ljudi s mnogostrukim linostima nisu samo psiholoki sluajevi; kada napuste jednu linost i

  • prihvate drugu, znaajne se promjene javljaju i u njihovim tijelima.

    Jedna linost moe imati dijabetes, i ta e osoba patiti od pomanjkanja inzulina tako dugo dok ta linost vlada. No druga linost u istome tijelu moe ivjeti bez dijabetesa, pa testovi pokazuju normalne razine inzulina. Slino, jedna linost moe imati visoki krvni tlak, a druge ne; ak i oiljci, bradavice, rane i druge kone smetnje pojavljuju se i nestaju s promjenom linosti. Literatura o mnogostrukim linostima ukljuuje pacijente koji mogu smjesta mijenjati svoj uzorak valova mozga na EEG-u ili preoblikovati boju oiju od plave na smeu. Jedna ena imala je tri odvojene menstruacije svaki mjesec, a svaka je odgovarala njezinim trima odvojenim linostima. Timmy je naroito zanimljiv jer je jedna od njegovih linosti, i samo jedna, alergina na sok od narane i dobiva osip ako ga pije. Medicinski pisac Daniel Goleman pie u New York Timesu: Osip e se pojaviti ak ako Timmy pije naranin sok a pojavi se druga linost dok se sok jo probavlja. tovie, ako se Timmy vrati za trajanja alergine reakcije, svrab osipa smjesta e prestati, a vodeni e mjehuri nestajati.

    To je savren primjer kako signali iz kvantno-mehanikog tijela mogu uzrokovati trenutane promjene u fizikom tijelu. Ono to je ovdje znaajno jest da se za alergije zna da ne dolaze i ne odlaze s hirovima raspoloenja. Kako bi i mogle? Bijela zrnca imunolokog sustava, s antitijelima koja uzrokuju alergine reakcije, pasivno ekaju na kontakt s antigenom. Kada se kontakt dogodi, automatski zapoinje serija kemijskih reakcija.

    No u Timmyjevu sluaju ini se da, kada molekule naraninog soka pristupe njegovim bijelim krvnim

  • zrncima, donosi se odluka da li da se reagira ili ne. To upuuje na zakljuak da je sama stanica inteligentna. tovie, njezina inteligencija sadrana je na dubljoj razini nego njezine molekule, jer se antitijela i naranin sok na koncu sastoje od sasvim obinih atoma ugljika, vodika i kisika.

    Govoriti o tome da molekule mogu odluivati izaziva suvremenu fiziku - kao da eer katkada osjea da je sladak, a katkad ne. No nije znaajan samo intenzitet Timmyjeva sluaja koji nas zapanjuje. Jednom kada prihvatimo injenicu da je on taj koji odabire da bude alergian - jer kako bi inae mogao ukljuivati i iskljuivati osip? - suoeni smo s mogunou da i mi sami izabiramo svoje bolesti. Mi nismo svjesni toga izbora, jer se on odvija na dubljoj razini od naih svakodnevnih misli. No ako imamo takvu sposobnost, trebali bismo je moi kontrolirati.

    TIJELO JE RIJEKA

    Svi smo skloni vidjeti svoja tijela kao zaleene kipove" - krute, uvrene, materijalne objekte - dok su ona zapravo vie poput rijeka, stalno mijenjajui, tekui obrasci inteligencije. Grki filozof Heraklit kae:

    Ne moete dvaput zakoraiti u istu rijeku jer nova voda stalno dotjee.

    Isto vrijedi i za tijelo. Ako utipnemo prstima salo na trbuhu, to nije isto salo od prije mjesec dana. Vae se masno tkivo (masne stanice) stalno puni i prazni masnoom, tako da se potpuno promijeni svaka tri tjedna. Sluznica crijeva obnavlja vam se svakih pet dana (unutarnji sloj stanica eluca mijenja se svakih nekoliko

  • minuta dok probavljate hranu). Koa vam se obnavlja svakih nekoliko tjedana. Va kostur, naoko vrst i krut, potpuno je nov svaka tri mjeseca. Sve u svemu, tok kisika, ugljika, vodika i duika tako je brz da se moete obnoviti ve za nekoliko tjedana. Samo tei atomi eljeza, magnezija, bakra itd. usporavaju proces. Izvana izgledate isti, no vi ste poput zgrade ije se opeke stalno zamjenjuju novima. Svake vam se godine 98 posto cjelokupnog broja atoma u tijelu zamijeni - to je potvreno radioizotopnim studijama u laboratorijama Oak Ridge u Kaliforniji. Ta stalna struja promjena kontrolira se na kvantnoj razini sistema duha-tijela, pa ipak medicina nije iskoristila prednosti te injenice - jo uvijek eka da poduzme kvantni skok.

    Da biste promijenili otisak tijela, morate nauiti preraditi software duha. U narednim poglavljima elio bih vas povesti na put samoistraivanja. Pokazat u vam kako Maharishi ayur-veda moe omoguiti bolju kontrolu vaega zdravlja s kvantne razine, koja predstavlja novu granicu medicine. Pristup je podijeljen na tri dijela, to odgovara trima dijelovima knjige.

    I. dio: Mjesto zvano savreno

    zdravlje

    Prvo emo razmatrati mogunost savrenog zdravlja, a potom praktine stvari. Maharishi ayur-veda ui nas da je svakom ovjeku priroda dala jedinstven obrazac; to se zove prakriti ili tjelesni tip. Jednostavnim testom u drugom poglavlju otkrit ete koji se od deset tjelesnih tipova odnosi na vas. To je najvaniji korak za dosezanje vieg stanja zdravlja, jer vam prakriti govori kako biste prirodno trebali ivjeti. Prema ayur-vedi,

  • tijelo zna to je za njega dobro, a to loe; ve od roenja priroda je ugradila u vas ispravne instinkte. Jednom kada ponete primjeivati i sluati te prirodene tenje, vidjet ete da je vaa fiziologija sama po sebi kadra postii ravnoteu, uz minimalan trud s vae strane.

    Kao to emo podrobno objasniti, neobino male neravnotee u vaem organizmu siju sjeme buduih bolesti, dok ouvanje ravnotee osigurava idealno zdravlje. Opisane su jake i slabe toke svakoga tjele-snog tipa, to vam omoguuje da izaberete vlastiti specifian pristup u prevenciji bolesti. Bolest koju trebate izbjegavati jest ista ona kojoj ste prema svojoj prakriti najvie podloni.

    II. dio: Ljudsko kvantno-

    mehaniko tijelo

    UV ovom poglavlju ulazimo dublje u kvantnu razinu u nama, istraujemo kako duh usmjerava tijelo prema bolesti i zdravlju. Tisue godina prije nego to je moderna medicina otkrila vezu duha-tijela, mudraci ayur-vede njome su ve ovladali - razvili su unutarnju tehnologiju koja djeluje s najdubljih razina svijesti. Tajna savrenog zdravlja lei u vjebanju tih tehnika. Razmatramo ulogu meditacije u uklanjanju zapreka zdravlju; istraujemo kako se ljudsko kvantno-mehaniko tijelo moe iskoristiti da promijeni fiziko tijelo mnogo jae od bilo kojeg lijeka, hrane ili vjebe.

    U ovom poglavlju prolazimo kroz mnoge predmete, od ovisnosti o raku do uklanjanja fizikih ili mentalnih toksina - sva podruja medicine koja se primjenjuju u klinici za Maharishi ayur-vedu. Vidjevi se oima

  • ajurvedskog lijenika i itajui izvjetaje o Ijudima koji su proli kroz nae programe, bolje ete razumjeti zato je kvantno lijeenje" glavni napredak u naem pristupu duhu i tijelu.

    III. dio: ivot u skladu s prirodom

    Nakon predstavljanja velianstvenog sistema Maharishi ayur-vede, zavrit u praktinim savjetima koje sam skupio u proteklih pet godina. Ideal savrena zdravlja ovisi o savrenoj ravnotei. Sve to jedete, govorite, mislite, inite, vidite i osjeate utjee na vae sveokupno stanje ravnotee. ini se nemoguim istodobno kontrolirati sve te razliite utjecaje. Pa ipak, ako slijedite specifinu dijetu tjelesnog tipa, tjelesne vjebe te dnevne i sezonske rutine, moete ispraviti veliku veinu neravnotea koje su sada prisutne u vaoj fiziologiji i sprijeiti one koje vam mogu smetati u budunosti.

    PONOVNO OARAVANJE PRIRODOM Fascinantno je promatrati kako savreno zdravlje prodire u iri intelektualan pokret koji ljulja temelje znanosti. Ilya Prigogine, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1977. godine i pionir u tom pokretu, naziva to ponovno oaravanje prirodom" - spoznaju da priroda nije stroj nego izvanredna sredina ije se skrivene mogunosti danas tek nasluuju. Priroda je poput irokog spektra radio-valova s bezbroj stanica; stvarnost koju sada doivljavate samo je

  • jedna stanica na skali radio-aparata, potpuno uvjerljiva tako dugo dok ste na nju utimani", ali koja prekriva druge izbore koji lee s obiju strana. Na prijelazu stoljea psiholog William James nagovijestio je mehanizam koji doputa da se okrene brojanik: Jedno od najveih otkria moje generacije," pisao je, jest da Ijudska bia mogu promijeniti svoj ivot mijenjajui stavove duha." To je vrlo dalekosena primjedba, usmjerena vie na budunost nego na Jamesovo vrijeme. U njegovo doba nije bilo sporno da se priroda mehaniki razvija kao rezultat nefleksibilnih zakona koji djeluju ne obazirui se na ljudska bia. Sada se ini da Ijudska bia mogu raunati na mnogo toga - moda nam priroda daje samo onu stvarnost koju oekujemo i u koju vjerujemo. Sigurno je da smo proveli stoljea vjerujui u bolest i umiranje. To nam govori mnogo vie o naem odnosu prema ivotu nego o samom ivotu. ivot je beskrajno fleksibilan, a sile koje omoguuju da izdri u najmanju su ruku isto toliko snane kao one koje dovode do propadanja. Ako posadite bor u poslovnom centru zagaenog grada, moda e ivjeti pedeset godina; ukoliko je zasaen na selu, njegova se ivotna dob moe poveati na dvije do tri stotine godina, a posaen na vjetrovitim padinama Stjenjaka, moe doivjeti vie od dvije tisue godina. Koje je trajanje ivota prirodno? Potpuno ovisi o situaciji. Neke sile stalno rade na ouvanju ivota bora, druge mu se suprotstavljaju. U toj dinamikoj ravnotei lei sudbina drveta. Oboje - relativno kratak ivot i vrlo dugaak ivot - prirodni su, ovisno o okolini.

    Tipino je za laboratorijskog mia, odgojenog u kavezu na normalnoj dijeti, da ivi manje od dvije

  • godine. Ako snizite njegovu tjelesnu temperaturu i hranite ga minimalnom koliinom kalorija (ali odravate potrebnu koliinu vitamina, minerala, proteina itd.), trajanje ivota mia moe se produiti dva ili ak tri puta. S druge strane, ako izloite istog mia abnormalnom stresu, kao npr. da ga svakodnevno bacate pred maku ali izvan njezinog dohvata, mi e vjerojatno umrijeti za nekoliko tjedana. U svakom sluaju, unutarnji organi mia ostarjet e do istog stupnja - iscrpljeno srce, jetra i bubrezi bit e jednako stari", ak i ako je najstariji mi ivio moda pedeset puta due nego najmlai.

    Kako se mijenja ravnotea sila, mijenja se i ivot. U sluaju ljudskih bia, okolina se moe izabrati i kontrolirati, to daje izvanrednu fleksibilnost trajanju ivota. Kada govorimo o savrenom zdravlju, predlaemo da se dinamina ravnotea ivota pomakne u nau korist. Nitko ne ivi vjeno, ali prosjean, moderaci ivotni vijek od 70 godina moe se produiti za 50 godina i ostvariti najdue zabiljeeno trajanje ivota (starost od 121 godinu koja se pripisuje nekom kontinentalnom Japancu). U Rimskom Carstvu oekivano trajanje ivota bilo je 28 godina; do 2000. godine moe porasti na 90 godina za zdravog Amerikanca, mukarca ili enu. To predstavlja prilinu fleksibilnost.

    Ako promatrate najmanju jedinicu ivota - stanicu - neslaganje izmeu dugog i kratkog ivota jo je izraenija. Zagrabite vr vode s ruba jezera. Kada kap postavite pod mikroskop, vidjet ete kako vrvi od jednostaninih biljaka i ivotinja - paramecije, amebe, alge itd. Svaka ameba moe ivjeti dva ili tri tjedna. Ali kako se amebe razmnoavaju diobom, genetski materijal u svakoj amebi star je kao i stanica majka od

  • koje potjee, to je ini starom etiri tjedna umjesto samo dva. Stanica majka potjee od vlastite majke, tako biste trebali rei da je dio amebe koju promatrate tri puta stariji nego to ste mislili, drugi dio etiri puta stariji, sve dok ne doete do zakljuka da je, djelomino, ta jedna ameba iz vaega jezera stara kao sve amebe koje su ikada ivjele, moda milijardu godina. Stvarni atomi i molekule u amebi nisu prisutni tako dugo. Oni bez prestanka dolaze i odlaze u vrtlozima kisika, vodika, ugljika i duika. No ameba zadrava svoj oblik i identitet iz generacije u generaciju. Neka ivotna sila dri je zajedno, i tako dugo dok nije razorena DNK amebe, ta e stanica zauvijek spremiti svoj dio ivota. Vae tijelo, sastavljeno od 50 do 100 trilijuna stanica, mnogo je kompleksnije od amebe, ali vi nosite ivot koji je istodobno isto toliko star koliko i mlad. Da biste tono govorili o trajanju Ijudskog ivota, morate promatrati mnoga ivotna trajanja zastupljena u jednom tijelu. Tipina stanica u sluznici eluca ivi tek nekoliko dana, a tipina stanica koe samo dva tjedna; crvena krvna zrnca ive due - dva ili tri mjeseca. Dugovjene stanice mogu se nai u jetrima i potrebno je nekoliko godina da se zamijene; stanice srca i mozga, jasno, traju cijelog ivota bez reprodukcije. Fascinantno je da potpuno ista DNK kontrolira sve te ivotne raspone, od najkraeg do najdueg. Stanice koe i stanice mozga genetiki su identine; postoje od trenutka zaea, kada se pola DNK vaeg oca spojilo s pola DNK vae majke da bi oblikovao jedinstvenu nit DNK koja ste vi. Pomou procesa koji jo ne razumijemo, vaa DNK bila je u stanju stvoriti sve vrste specijaliziranih stanica - stanice mozga, kou, srce, jetra itd. - svaku s dodijeljenim trajanjem ivota. Ne moete

  • rei koji e ivot biti dug ili kratak tek pukim promatranjem stanice: neuroni u mozgu, koji traju cijelog ivota, svi su potpuno identini s mirisnim stanicama u nosu, koje vam omoguuju osjet mirisa, ali se mirisne stanice zamjenjuju svaka etiri tjedna. Poput amebe, svaka ljudska stanica sastoji se od atoma koji doslovce prolijeu kroz nju - potrebno je tek nekoliko tisuinki sekunde da se izmijeni kisik i ugljini dioksid u pluima; ioni natrija i kalija pune stanice mozga i prazne se iz njih do tri stotine puta u sekundi. Srani mii uzima kisik iz hemoglobina u krvi tako brzo da u nekoliko sekundi krv svijetlocrvene boje, koja ulazi i hrani srce preko sranih arterija, izlazi gotovo crna.

    No ti beskrajni vrtlozi aktivnosti ne rastau va oblik ili identitet, kao to se to ne dogaa ni kod ameba. Vaa DNK nesumnjivo je Ijudska najmanje 2 milijuna godina; prvotna DNK od koje potjee stara je kao i sam ivot, gotovo 2 milijarde godina. Vi ste izvanredno postojani na genetskoj razini, premda materijal vaeg tijela dolazi i odlazi.

    IVOT BEZ NESAVRENSTVA

    Ako je ivot tako fleksibilan i dinamian, udno je da ne trajemo due. Mi bismo to i mogli kada bismo znali kako da uravnoteimo sile koje su prisutne u nama i oko nas. Drevni mudraci ayur-vede bili su dovoljno hrabri da postave krajnje pitanje: moramo li se uope razboljeti i ostarjeti? Njihov odgovor bio je ne. Ako se sile u nama odravaju u harmoniji i u ravnotei s vanjskom okolinom,

  • moemo biti imuni na bolesti. Savrena ravnotea ini savreno zdravlje moguim.

    U Maharishi ayur-vedi jako se oslanjamo na naelo da se svaki nered moe sprijeiti ako se odrava ravnotea - ne samo u tijelu nego i u duhu i dui. Ajurvedski mudraci ue nas da u svima nama postoji impuls za rast i napredak. Taj impuls automatski upravlja naom sveukupnom ravnoteom; to se moe primijetiti u radu svake stanice, osobito u mozgu, koji simultano balansira tjelesnu temperaturu, metabolizam, rast, glad i e, spavanje, kemizam krvi, disanje i brojne druge funkcije. Njihova koordinacija mora biti nevjerojatno precizna da bi se odralo zdravlje (hipotalamus, siuno podruje u prednjem mozgu ne vee od vrka prsta, koordinira tucetom tjelesnih automatskih funkcija i zasluuje nadimak mali mozak").

    No stvarni izvor ravnotee ide jo dublje, do kvantne razine. Tu se moe iskoristiti, pomou specijalnih tehnika koje emo kasnije istraivati, na osnovni impuls za rast i napredak. To je vitalno podruje, ali je uglavnom nepoznato veini Ijudi, to je razlog zato se esto osjeaju bespomoni u suoavanju s bolestima i starenjem. Kada sile koje djeluju protiv ivota steknu premo, tijelo nema izbora, pa se mora s vremenom pokvariti.

    S druge strane, ako nauimo ivjeti u ravnotei iz najdublje razine, na nutarnji rast nema predvidivih granica. Tucet knjiga govori o vrijednosti nutarnjeg rasta, ali one proputaju kljuni sastojak koji ayur-veda naglaava: rast je automatski, sadran u planu prirode, ugraen u svaku nau stanicu. Pitanje je samo da se ta tiha rijeka inteligencije slijedi do izvora. I to je krajnja istina savrenog zdravlja. Ako

  • moemo dopustiti duhu da se proiri i da istrai viu stvarnost, tijelo e to slijediti. Zar to ne bi bilo dovoljno da ga ouvamo od bolesti i starosti?

    Moemo samo pretpostavljati koliko e nas daleko odvesti evolucija, no postoje dramatini primjeri da duh odbija vjerovati u bolest i tijelo to iznenada slijedi. Prole godine pregledao sam vicarskog pacijenta Andreasa Schmitta koji je doao s dijagnozom raka. Prije godinu i pol primijetio je bolnu toku na leima koja mu je smetala kad god bi se naslonio. Prstima je otkrio nateeno podruje veliine dinara. ena mu je rekla da izgleda kao povean tamni made. Pomou eninog runog ogledala Andreas je primijetio ljubiasto-smeu oteklinu izmedu lopatica.

    Nakon toga sve je krenulo brzo i alosno. Onkolog u enevi nainio je biopsiju, koja je otkrila prisutnost melanoma, najkodljivijeg oblika konog raka koji se ujedno i najbre iri. U roku od jednog dana Andreas je bio operiran. Kirurg je otklonio oteklinu i ispitao limfne vorove pod desnim pazuhom. Uklonjeno je etrnaest sumnjivih vorova, a kod etiriju se pokazalo da sadre stanice melanoma. Poto je uklonjen poetni melanom, naredni je korak bio zraenje lea i ramena da bi se unitila eventualno zaostala stanica raka. Andreas, vrlo obrazovan ovjek na poetku pedesetih, odbio je zraenje. Moja je logika bila, rekao mi je kasnije, da jednostavno ekam i vidim to e se dogoditi. Tumor je nestao; patio sam od priline traume uslijed kirurkog zahvata, a u sebi nisam bio siguran da se osjeam dovoljno snanim da se podvrgnem novim tretmanima. Zar ne bilo bolje da si uzmem vremena i da se oporavim kod kue i steknem samopouzdanje?

  • Ta je odluka uznemirila njegova onkologa. Rekao je ako Andreas prekine tretman, njegov e se melanom gotovo sigurno vratiti u roku od est mjeseci. A sa zraenjem nee?" - pitao je Andreas. anse e biti manje," - odgovorio mu je lijenik.

    A koliko u dugo nakon toga ivjeti? - pitao je Andreas. Lijenik je morao pogaati. Pacijent s metastatinim

    melanomom bez tretmana moe ivjeti samo nekoliko mjeseci; uz najvei tretman pacijent moe produiti trajanje ivota, katkada nekoliko godina, a katkada i ne. Nakon pet godina broj preivjelih pacijenata manji je od 10 posto. Nakon deset godina doslovno nema vie ivog pacijenta.

    Dakle, ako neu dugo ivjeti," rekao je Andreas, zato da prolazim tu agoniju samo da udovoljim nekom lijeniku?"

    Njegov je ivot tekao dalje iduih est mjeseci, sve dok se nije pojavio nateeni limfni vor, ovaj put ispod lijevog pazuha. Testovi su pokazali, kao to se predvialo, povratak melanoma. U tom trenutku nije preostala nikakva medicinska nada. Kada je Andreas doao u Ameriku po pomo, prvo sam mu rastumaio koncept kvantno-mehanikog tijela.

    "Prije nego to rak moe fiziki postojati, mora se potaknuti na dubljoj razini. Ayur-veda ne govori o slamanju samoobnavljajueg mehanizma DNK ili akciji karcinogena nego kae da je bolest rezultat smetnji u uzorcima kvantnih vibracija koje odravaju tijelo netaknutim."

    Moete nauiti kako dovesti svoju svijest do vlastite suptilne razine - ustvari, ono to mi nazivamo mislima i emocijama tek su izrazi tih

  • kvantnih fluktuacija. Svijest ima kapacitet da lijei, ona je instrument u ostvarenju iznenadnih izljeenja ak i u uznapredovalim sluajevima neizljeivih bolesti."

    Kod svih tzv. neizljeivih bolesti javljaju se sluajevi neobjanjivih izljeenja. Jedna od neobinosti melanoma jest da je ee predmet samoizljeenja od drugih manje smrtnih oblika raka. Te "spontane remisije" relativno su rijetke, dogaaju se mnogo manje od 1 posto sluajeva, ali mogu oito rezultirati potpunim i trajnim oporavkom. Ako se jedan ovjek izlijeio od melanoma, naglasio sam, znamo da je to mogue. to ga je potaklo? Neko novo otkrie koje ste proveli u sebi. Upravo imate dobru priliku da to otkrie uinite dostupnim svakome."

    Usprkos nepovoljnim izgledima, Andreas je ozbiljno prihvatio savjet. Nauio je specifine mentalne tehnike Maharishi ayur-vede koje se daju teko bolesnim pacijentima, a osim toga proao je tretmane proiavanja radi uklanjanja neistoa iz tijela (taj je pristup objanjen u poglavljima 6 i 7). Vratio se u vicarsku i etiri mjeseca kasnije radosno nam javio da su njegovi oteeni limfni vorovi nestali. Rendgenski i krvni testovi nisu otkrili ni traga melanomu u njegovom tijelu. Premda vicarski onkolog nije oekivao da e pacijent ivjeti vie od tri mjeseca nakon ponovne pojave raka, Andreas i sada nakon dvije godine ivi normalno.

    Najznaajniji aspekt toga sluaja jest da je pacijentov duh pozvao tijelo da prihvati novu stvarnost, i to je ono i uinilo, zaboravljajui injenicu da je to nemogue". Kako moemo objasniti takve izvanredne dogaaje? Studij etiri stotine sluajeva raka u kojih se pojavila

  • spontana remisija otkriva izljeenja koja imaju malo zajednikog. Neki ljudi pili su sok od groda ili gutali velike doze vitamina C: drugi su molili, uzimali biljne pripravke ili se jednostavno veselili. Ti posve razliiti pacijenti ipak su imali neto zajedniko. U odreenom trenutku bolesti iznenada su spoznali, potpuno sigurno, da e im biti bolje, da je bolest samo varka. Iznenada su prekoraili u prostor gdje ne postoje strah, oaj i bolest.

    Oni su uli u mjesto zvano savreno zdravlje.

    2. Otkrivanje vaega tjelesnog tipa

    Jasan je dan u listopadu u centru Bostona (ili New Yorka ili Chicaga), Ijudi se vraaju na posao nakon ruka. Neki nose eire, alove i rukavice predosjeajui zimu; drugi nose koulje kratkih rukava, valjda misle da je jo Ijeto. Doger otkrivenih prsa u kratkim sportskim hlaama skae na zeleno svjetlo put oblinjeg parka. Istie se kao ivi kontrast prema starijoj eni koja eka autobus zamotana u dugaki kaput s krznenim ovratnikom. Na prvi pogled mogli biste pomisliti da ti ljudi ive u razliitim klimama. Ustvari, oni izraavaju razlike koje je priroda stvorila u njima.

    Usprkos injenici da su mnogi ljudi objedovali tipian ruak - sendvi, pomfrit i kavu - hrana u neijem trbuhu poiva lagano, u drugom se nervozno kree, a veina je niti ne osjea. U neijem tijelu srce kuca bre jer ovjek osjea da je na ploniku prevelika guva; drugima se lui poveana eluana kiselina ili poveava krvni tlak.

  • Svijet ini mnogo tipova ljudi - no da li ih medicina stvarno primjeuje?

    U konvencionalnoj medicini vie panje posveujemo razlikama meu bolestima nego meu Ijudima. Ako se pacijent ali na greve artritisa u rukama, lijenik zna da se ta esta smetnja moe povezati s mnogim bolestima, a sve one vode do bolnih, ukoenih, upaljenih zglobova. Poznato je da neki Ijudi nasljeuju sklonost artritisu, ali tome pridonosi i zbunjujui broj stvari - hormonalne promjene, fiziki i mentalni stres, prehrana, pomanjkanje tjelesnih vjebi itd.

    Maharishi ayur-veda kae da se bolesti razlikuju uglavnom zato jer se i ljudi toliko razlikuju. Premda biologija priznaje da smo svi roeni s biokemijskom invidualnou, to ima malo praktinih posljedica u lijenikovoj ordinaciji. Biokemijska individualnost znai da nitko nije prosjean. U bilo kojem trenutku, vae stanice i tkiva ne sadre prosjenu razinu kisika, ugljinog dioksida, eljeza, inzulina ili vitamina C. Umjesto toga, sadre preciznu koliinu, jedinstvenu za taj trenutak, ovisno o fizikom stanju vaeg tijela, stanju vaih misli i emocija. Vae je tijelo trodimenzionalni sklop milijuna siunih razlika, i ako to nauite, moete ostvariti dramatina poboljanja u svom zdravlju. Na jednoj razini, savreno je zdravlje vrlo specifian bioloki fenomen.

    PRVI KORAK - ZNANJE O VAEMU TJELESNOM TIPU

  • Kamo god pogledali, vae tijelo ini neto jedinstveno sa svakom molekulom zraka, vode i hrane koju uzimate, voeno svojim uroenim sklonostima. Moete odabrati da slijedite te sklonosti ili da ih modificirate, ali da im se bezumno suprostavljate - neprirodno je. Po Maharishi ayur-vedi, ivjeti u skladu s prirodom - lako, udobno i bez napora - znai potovati vlastitu jedinstvenost.

    Prvo pitanje koje postavlja ajurvedski lijenik nije: Od koje bolesti pati moj pacijent?" ve: Tko je moj pacijent?" Pod tim tko" ne misli na vae ime nego na to kakve ste konstitucije. On trai znakove koji otkrivaju va tjelesni tip ili prakriti. Taj sanskrtski termin znai priroda - on eli otkriti vau osnovnu prirodu prije no to se posveti vaim tegobama i simptomima.

    Ajurvedski tjelesni tip je poput nacrta koji upuuje na uroene sklonosti ugraene u va organizam. aa punomasnog mlijeka sadri 120 kilokalorija, bez obzira na to tko je pije, ali jedna osoba koristi te kalorije uglavnom za taloenje sala, dok druga veinu pretvara u energiju; tijelo djeteta ekstrahira mnogo kalcija da bi izgradilo nova kotana tkiva, dok starija osoba izluuje isti kalcij kroz bubrege (a moe ga pretvoriti u bolne bubrene kamence ako tijelo vie efikasno ne obrauje kalcij).

    Znajui va tjelesni tip, ajurvedski lijenik moe rei koja vam hrana, fizike aktivnosti i medicinske terapije mogu pomoi a koje ne, ili su ak tetne. Pizza s malo vie sira moe biti potencijalno smrtonosna nekom s uznapredavalom bolesti arterija - konzumirana masnoa moe biti posljednja slamka koja e do kraja izgraditi blok depozita masnih ploica i zatvoriti dotok krvi srcu. I najmani pomak tih ploica rezultira tekim sranim udarima. No ista pizza bit e

  • relativno bezopasna za ostale ljude; mnogo masnoe ak je poeljno za one koji ne mogu poveati tjelesnu teinu normalnom dijetom. Znanje o tome tko ste - vaa prakriti neprocjenjiv je klju za ono to trebate jesti.

    Postoje tri vana razloga zato je poznavanje vaega tjelesnog tipa prvi korak prema savrenu zdravlju:

    1. Sjeme bolesti rano je posijano. Teko je nai etrdesetogodinjeg pacijenta oboljelog na srcu koji nije pokazivao neke sumnjive znakove u svojim dvadesetim godinama. Patolog koji istrauje arterije preminulog dvadesetogodinjaka moe vidjeti prerane naslage masti koje mogu u budunosti prouzroiti srani udar. ak i desetogodinjaci ve pokazuju sklonosti prema alergijama ili kroninoj debljini, visokom kolesterolu ili iru na elucu. No u tom dobu kada se poetne bolesti mogu lako tretirati i sprijeiti, esto je teko proitati simptome. Razumijevanjem tjelesnih tipova i njihovih specifinih snaga i slabosti moete poeti poduzimati preventivne korake kada su najkorisniji, mnogo prije nego to se pojavi oita bolest.

    2. Tjelesni tipovi omoguuju specifinu prevenciju. Nitko nije sklon svim bolestima, no mnogi od nas pokuavaju ih sprijeiti to vie - rak, srane udare, osteoporozu itd. - i kreu se nesigurno od jednoga medicinskog straha do drugog. Ako pokuavate sprijeiti svaku bolest, a ne znate svoju odreenu predispoziciju, tapkate u mraku. Zato 60 milijuna odraslih Amerikanaca ivi s visokim krvnim tlakom bez lijenikog tretmana? Dio odgovora lei u injenici da ne postoji dovoljna osobna povezanost izmeu prevencije i pojedinca koji je treba. Srani udari, rak i dijabetes

  • dogaaju se odreenim Ijudima jedan po jedan. Tako bi se i prevencija morala provoditi na istoj osnovi.

    3. Kada se bolest pojavi, poznavanje tjelesnog tipa omoguuje toniji tretman. Opi tretman koji propisuje valij svima koji su anksiozni ili antacide svima koji imaju ir u probavnom traktu - stvar je pogaanja; uzima se u obzir da je odreena bolest ista u svih ljudi. Ali, kao to smo vidjeli, to nije istina. Prema Maharishi ayur-vedi, tri ovjeka mogu se osjeati anksiozno na tri razliite razine stresa. Njihovi irevi mogu nastati uslijed tri razliita tipa prehrane, napetosti na poslu ili potekoa kod kue. Ustvari, oni pate od tri razliite bolesti, a sve se tri kreu pod istim imenom. To je istina za Ijude koji pue cigaretu za cigaretom, nekontrolirano jedu ili pate od alergija ili astme. Kao to ete vidjeti, u svim tim sluajevima ajurvedski tjelesni tip izvanredno je toan jer moe utvrditi ono to se dogaa u svakom pojedincu.

    Konano, znanje o vlastitome tjelesnom tipu bitno

    je da biste razumjeli sebe. Kada otkrijete to se stvarno dogaa u vama, vie neete biti vezani za socijalne predodbe o tome to biste trebali raditi, govoriti, misliti i osjeati. Jedan od uitaka uenja o Maharishi ayur-vedi jest uvid u male stvari koje vjerojatno odbacujete kao nain miljenja svojstven nekoj osobi. Na TV se svima natura da ujutro popiju au naranina soka, ali neki Ijudi dobiju od njega garavicu ili eluani poremeaj. To nije abnormalno, to je znak da oni spadaju u odreeni tjelesni tip za koji kisela kvaliteta naranina soka nije idealna.

    Osoba iji se ivci uznemire od alice blage kave po prirodi je drukija od neke koja naduak ispije tri alice

  • espresso kave ne osjeajui pritom nita. Kada reagirate na alicu kave, propuh, kritiku svoga efa, Ijubavnu poruku ili kino vrijeme, va tjelesni tip alje vam signal. To je vrlo osobni signal kojem se samo vi moete prilagoditi. Ako ponete sluati sve te signale koji vam se alju iz dana u dan, iz minute u minutu, primijetit ete da oni utjeu na vae raspoloenje, ponaanje, percepciju, okuse, talente, privlanost za druge ljude i tota drugo.

    Izraz tjelesni tip" samo je nagovjetaj onoga to oznauje prakriti - to je zapravo va svijet, osobna stvarnost koju stvarate iz vae unutarnje kreativne sri. Tonije, vau prakriti moemo nazvati vaim psiho-fiziolokim konstitucijskim tipom," izraz koji ukljuuje duh (psihu) i tijelo (fiziologiju). Izbjegavam tu frazu zbog duine, ali je dobro zapamtiti da va tjelesni tip sadri i mentalni aspekt.

    TJELESNA CENTRALA

    Odakle dolaze tjelesni tipovi? Svatko ima u biti istu vrst stanica i organa, iako geni mogu narediti da se rodite s plavim umjesto smeim oima. I usprkos velikim varijacijama od jedne do druge linosti, dijelimo i isti opseg emocija. Da bismo nali dublji izvor tjelesnih tipova, Maharishi ayur-veda promatra dodirnu toku izmeu duha i tijela. Jasno da se to dvoje dodiruje. Svaki put kada se neto dogaa u duhu, javlja se odgovarajui dogaaj u tijelu. Ako se dijete boji mraka, njegov strah poprima fiziki oblik u obliku adrenalina koji kola njegovim krvotokom. Ayur-veda kae da se ta meusobna povezanost ostvaruje na mjestu gdje se duh

  • i tijelo dodiruju, gdje se misli pretvaraju u materiju. To mjesto zauzimaju tri operativna principa zvana doe.

    Doe su jedinstvene i iznimno vane jer omoguuju dijalog duha s tijelom. Sve vae nade, strahovi, snovi i elje, zajedno s najmanjim dakom emocija i elja, ostavljaju tragove u vaoj fiziologiji - ti mentalni dogaaji stalno oblikuju vae tijelo dok govore" s njim. Za veinu nas poruke nisu toliko ivotno podravajue kao to bi trebale biti. U nekoj toki naega zrelog ivota tragovi stresa i starosti poinju prevladavati nad porukama rasta i napretka. Ako je va duh sposoban da voli i stvara, dok se vae tijelo iz godine u godinu sve vie iscrpljuje, potrebno je posvetiti panju doama.

    Prema Maharishi ayur-vedi, razlog to silazno kretanje entropije prevladava uzlazni zamah evolucije lei u slijedeem: neravnotea u doama prvi je znak da duh i tijelo nisu savreno koordinirani. To je razlog zato tako briljantan pjesnik kao to je bio Keats umire u 26. godini od turbekuloze, a muziki genij poput Mozarta umire od bolesti bubrega sa samo 35 godina. Duh genija nije bio povezan s tijelom. S druge strane, uravnoteavanje doa otvara mogunost da sistem duh-tijelo bude uvijek uravnoteen, uvijek zdrav i da uvijek napreduje.

    Tri se doe zovu: vata, pitta i kapha. Premda reguliraju tisue odvojenih funkcija u sistemu duha-tijela, imaju tri osnovne funkcije:

    Vata doa kontrolira kretanje. Pitta doa kontrolira metabolizam. Kapha doa kontrolira strukturu.

  • Svaka stanica u tijelu treba sadravati sva ta tri principa. Da bi ivjelo, vae tijelo treba imati vatu ili kretanje, koje mu omoguuje disanje, cirkuliranje krvi, pokretanje hrane kroz probavni trakt i slanje ivanih impulsa u mozak i iz mozga. Mora imati i pittu ili metabolizam, koji prerauje hranu, zrak i vodu u itavom organizmu. Mora imati kaphu ili strukturu, da dri stanice zajedno i oblikuje miie, salo, kosti i ile. Priroda treba sve tri doe da bi izgradila ljudsko tijelo.

    U narednim poglavljima dublje emo razmotriti tri doe. No prvo trebamo odrediti va tjelesni tip, a to e pobuditi vae osobno zanimanje za doe. Kao to postoje tri doe, u ajurvedskom sistemu postoje i tri osnovna tipa ljudske konstitucije, ovisno o tome koja doa prevladava. Ako vas lijenik pregleda i kae: Vi ste vata tip, on misli da su kod vas najistaknutije vata karakteristike; rei e vam da imate vata prakriti.

    Vanost da znate da li ste vata tip - ili pitta ili kapha - lei u tome to to vrlo jasno odreuje vau prehranu, tjelesne vjebe, dnevnu rutinu i druge mjere za prevenciju bolesti. Vata osoba ivi potpuno u vata obojenom svijetu. Uzimanjem hrane za koju zna da e uravnoteiti vatu moe snano utjecati na opu ravnoteu. To e vam odmah postati jasno im zavrite test na narednim stranicama. No zapamtite da su sve tri doe prisutne u svima i sve tri treba odravati u ravnotei. Kada steknete znanje o tjelesnom tipu, to e biti va klju za potpunu ravnoteu; on prua najvaniji sastojak za promjenu - da se vidite onako kako vas je priroda stvorila.

    TEST ZA TJELESNI TIP MAHARISHI AYUR-VEDE

  • Naredni test podijeljen je u tri odjeljka. Za prvih 20 pitanja koja se odnose na vata dou proitajte svaku tvrdnju i oznaite od 0 do 6 ono to se odnosi na vas. 0 = ne odnosi se na mene 3 = moe se odnositi na mene (ili djelomino) 6 = najvie se odnosi na mene (ili gotovo uvijek) Na kraju odjeljka zapiite zbroj vata bodova. Recimo, ako prvo pitanje oznaite sa 6, drugo sa 3 a tree sa 2, va zbroj do te toke bio bi 6 + 3 + 2 = 11. Na isti nain zbrojite bodove cijelog odjeljka i dobit ete zbroj vata bodova. Zatim nastavite s 20 pitanja za pittu i 20 pitanja za kaphu.

    Kada ste zavrili, imat ete tri razliita zbroja. Kad ih usporedite, dobit ete vlastiti tjelesni tip.

    Za jasne i objektivne fizike osobine izbor e obino biti oit. Za duhovne osobine i osobine ponaanja, koje su subjektivnije, trebate odgovoriti prema onome kako se osjeate i djelujete veim dijelom svog ivota ili barem zadnjih nekoliko godina.

    OTKRIVANJE VAEGA TJELESNOG TIPA ODJELJAK 1 - VATA ne djelomino najvie odgovara odgovara odgovara 1. Vrlo brzo obavljam aktivnosti. 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6

  • 2. Slabo pamtim i kasnije brzo za- 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 boravljam stvari. 3. Po prirodi sam pun/a poleta i 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 ivahnosti. 4. Vitak/vitka sam u tijelu - teko 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 dobivam na teini. 5. Nove stvari uvijek uim vrlo brzo. 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 6. Karakteristian hod mi je lak i brz. 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 7. Teko donosim odluke. 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 8. Sklon/a sam vjetrovima i zatvoru 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 9. Obino su mi hladne ruke i noge. 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 10. esto sam zabrinut/a i tjeskoban/ 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 tjeskobna. 11. Hladno vrijeme, za razliku od 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 veine ljudi, ne podnosimdobro. 12. Govorim brzo, a prijatelji misle da 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 sam brbljav/a. 13. Lako mijenjam raspoloenja i po 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 prirodi sam osjeajan/osjeajna.

  • 14.esto teko zaspim ili mi je san 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 lagan i isprekidan. 15. Sklon/a sam vrlo suhoj koi, 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 osobito zimi. 16. Um mi je vrlo aktivan, katkada 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 nemiran, no vrlo matovit. 17. Kretnje su mi brze i ivahne, 1 ~ 2 ~ 3 ~4 ~ 5 ~ 6 energija mi dolazi i odlazi u naletima. 18. Lako se uzbuujem. 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 19. Preputen/a sebi, postajem 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 neredovit/a u jelu i spavanju. 20. Brzo uim, ali brzo i zaboravljam. 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 VATA BODOVI _____________ ODJELJAK 2 - PITTA ne djelomlno najvie odgovara odgovara odgovara 1. Smatram da sam vrlo djelotvo- 1 ~ 2 ~

    3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 ran/djelotvorna.

  • 2. U aktivnostima sklon/a sam biti 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6

    vrlo toan/tona i uredan/uredna.

    3. Energian/energina sam i po- 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6

    naam se prilino estoko.

    4. Osjeam se neudobno ili se lako 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6

    umaram po vruini - vie od veine ljudi.

    5. Sklon/a sam znojenju. 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6

    6. lako to moda uvijek ne pokazujem, 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6

    lako se rasrdim ili naljutim. 7. Ne osjeam se ugodno ako pre- 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 skoim obrok ili ako se obrok odgaa.

    8. Jedna ili vie narednih karakteri- 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6

    stika opisuju moju kosu: rano sam

    posijedio ili oelavio; rijetka, meka i

    ravna kosa; kosa mi je plava, ria

    ili boje pijeska

    9. Apetit mi je dobar; ako elim, 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6

    mogu pojesti prilino velike koliine.

  • 10. Mnogi ljudi smatraju me tvrdo- 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 glavim/tvrdoglavom.

    11. Vrlo sam redovit u pranjenju crijeva 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6

    za mene je normalnije da imam meku

    stolicu nego da patim od zatvora. 12. Vrlo lako postajem nestrpljiv/a. 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 13. Teim savrenstvu u pojedinostima. 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 14. Brzo planem, ali to kratko traje. 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 15. Volim hladnu hranu, kao sladoled 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 i ledene napitke. 16. Vjerojatnije u osjeati da je soba 1 ~ 2

    ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 pretopla a ne prehladna.

    17. Ne podnosim jako ljutu i zainjenu 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6

    hranu.

    18. Nisam toliko tolerantan/tolerantna 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6

    kada je rije o razmimoilaenju u

    miljenju kao to bih to trebao/trebala biti.

    19. Uivam u izazovima, i kada neto 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6

    elim, vrlo sam uporan/uporna u naporima da to i dobijem.

  • 20. Prilino sam sklon/a kritiziranju 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6

    drugih, ali i sebe.

    PITTA BODOVI ________________ ODJELJAK 3 - KAPHA

    ne djelomino najvie odgovara odgovara odgovara

    1. Sklon/a sam polako i oputeno 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 obavljati stvari. 2. Lake dobivam i sporije gubim 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 na teini nego veina Ijudi. 3. Narav mi je blaga i mirna - ne 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 uznemirim se lako. 4. Lako mogu preskoiti obrok bez 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 znaajnije nelagode. 5. Sklon/a sam naglaenom lue- 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 nju sluzi, sline, kroninoj kongestiji, astmi ili proble- mima sa sinusima. 6. Da bih se osjeao/osjeala 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 udobno, moram spavati

  • najmanje osam sati. 7. Spavam vrlo duboko. 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 8. Po prirodi sam smiren/a i ne ra- 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 , zljutim se lako. 9. Ne uim brzo kao neki Ijudi, ali 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 odlino i dugo pamtim. 10 Sklon/a sam debljanju - lako gomilam 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 salo. 11. Hladno i vlano vrijeme mi smeta. 1 ~ 2 ~

    3 ~ 4 ~ 5 ~ 6

    12. Kosa mi je gusta, tamna i valovita. 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6

    13. Koa mi je glatka, meka i svijetle sam 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6

    puti. 14. Krupan/krupna sam, vrste grae. 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 15. Naredne rijei dobro me opisuju: 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6

    vedar/vedra, Ijubezan/Ijubezna,

    srdaan/srdana i blag/blaga. 16. Probava mi je spora, zato se nakon jela 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6 osjeam teko.

    17.Vrlo sam izdrljiv/a i fiziki otporan/ 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6

  • otporna, imam stalnu, visoku razinu energije.

    18. Openito hodam sporo i odmjereno. 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6

    19. Sklon/a sam duem spavanju, mamuran 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6

    /mamurna sam nakon buenja; ujutro mi

    treba vie vremena da se pokrenem.

    20. Jedem polako i moje su aktivnosti spore 1 ~ 2 ~ 3 ~ 4 ~ 5 ~ 6

    i metodine. KAPHA BODOVI ____________ Konani bodovi: Vata ______Pitta______ Kapha_____ 1989 Maharishi Ayurveda Association of America. Sva prava pridrana.

    ODREIVANJE VAEGA TJELESNOG TIPA

    Premda postoje samo tri doe, ayur-veda ih kombinira na deset naina i tako ostvaruje deset tjelesnih tipova.

    Jednodoni tipovi: Vata Pitta

  • Kapha

    Ako je jedna doa znatno via od drugih, vi ste jednodoni tip. To je najoitije kad je primarna doa dvaput via od sekundarne (npr. vata - 90, pitta - 45 i kapha 35), no mogue su i manje razlike. Istinit jednodoni tip iskazuje vrlo oito osobine vate, pitte i kaphe. Slijedea najvia doa pokazivat e ipak neki utjecaj na vae prirodne tendencije, ali u mnogo manjem stupnju.

    Dvodoni tipovi: Vata-pitta ili pitta-vata Pitta-kapha ili kapha-pitta Kapha-vata ili vata-kapha Ako nijedna doa znaajnije ne prevladava, onda ste dvodoni tip. To znai da iskazujete kvalitete vaih dviju vodeih doa - bilo istodobno ili naizmjence. lako je via doa prva u vaemu tjelesnom tipu, treba raunati na obje. Ljudi su veinom dvodoni tipovi. Kod nekih je prva doa vrlo snana - kao npr. vata - 70, pitta - 90 i kapha - 46, to bi moglo biti ista pitta, izuzev to je druga doa, vata, istaknuta. U drugim sluajevima, gdje je razlika manja, prva doa i dalje prevladava, ali druga je gotovo jednaka. Vai bodovi mogu biti vata - 85, pitta - 80 i kapha - 40, a to je vata-pitta tip, premda su te dvije doe vrlo blizu. Konano, neki ljudi mogu imati bodove u kojima jedna doa izrazito prevladava, ali su druge dvije iste (npr. v - 69, p - 86 i k - 69). To jo uvijek mogu biti dvodoni

  • tipovi, ali ovaj test nije uhvatio drugu dou ta osoba je ili pitta-vata ili pitta-kapha. Ako je va broj bodova slian ovome, tada obratite panju na prvu prevladavajuu dou, a s vremenom e i druga postati oitija. Trodoni tip: vata-pitta-kapha

    Ako su vai bodovi gotovo isti (npr. vata - 88, pitta - 75 i kapha 82), vi ste trodoni tip. Meutim, ovaj se tip smatra rijetkim. Ponovno paljivo provjerite svoje odgovore ili zamolite prijatelja da vam pomogne u testiranju te provjeri vae odgovore. Tada na narednim stranicama proitajte opise vate, pitte i kaphe da vidite jesu li u vas istaknute jedna ili dvije doe. Ako nisu, proitajte podroban opis trodonog tipa.

    Vata stvara zbrku. Ako vidite da ne moete jasno odgovoriti na mnoga pitanja, moda je va tjelesni tip zasjenjen neravnoteom vate. Vata je voditelj doa i moe oponaati pittu i kaphu. Moda ste vitke grae ali i pretjerane teine; skloni brigama, ali i razdraljivi; ili moda ve due patite od nesanice, a potom pretjerano spavate. Vata neravnotea vjerojatno e prouzroiti takve promjene.

    Zapravo, tjelesni tipovi openito nisu dvosmisleni. Kada ponete bolje razumijevati ajurvedski sistem, moi ete vidjeti koje ste odgovore dali uslijed vata neravnotee, a koji su vaa prava priroda. Ako ste i dalje zbunjeni, preporuuje se konzultacija s lijenikom usavrenim u Maharishi ayur-vedi.

    KARAKTERISTIKE TJELESNIH TIPOVA

  • Jednom kada ste odredili svoj tjelesni tip, moete ga

    uiti interpretirati. U ajurvedskom sustavu vano je znati da je on genetski. Tjelesni se tipovi nasljeuju. Mnogo prije teorije o DNK, ajurvedski mudraci spoznali su da genetske osobine dolaze u skupinama: orijentalna koa i kosa idu sa smeim oima, a ne plavima; vrsta muskulatura ide, radi podravanja, s tekim kostima, a ne s tankim i laganim. Duh, tijelo i ponaanje na suptilan su ali dosljedan nain povezani, a to se moe spoznati samo poznavanjem doa.

    Va je tjelesni tip kalup u koji ste ubaeni, ali ne sadri vau sudbinu. To to ste visoki ili niski, neodluni ili odluni, zabrinuti ili smireni odreuje tjelesni tip, no ima jo dovoljno prostora za sve stvari koje tjelesni tip ne nadzire - misli, emocije, sjeanja, talente, elje itd. Znanje o vlastitom tjelesnom tipu omoguuje vam da napredujete do idealnog stanja zdravlja. Za razliku od zapadne medicine, koja eli ostvariti samo fiziko ili mentalno zdravlje, ayur-veda eli uzdii svaki aspekt ivota na viu razinu. Osobni odnosi, zadovoljstvo poslom, duhovni rast i drutvena harmonija - blisko su povezani s duhom i tijelom; zbog toga se na njih moe utjecati jednim lijekom, ako znanje zahvaa dovoljno duboko. To je zakljuak to ga Maharishi ayur-veda iznosi - a ja mislim da je i dubok i uvjerljiv.

    KARAKTERISTIKE VATA TIPA Laka, mrava graa Brzo prihvaa nove informacije, ali brzo i zaboravlja Brzo izvodi aktivnosti Neredovita glad i probava

  • Lak, isprekidan san,nesanica Entuzijazam, ivahnost, matovitost Razdraljivost, promjene raspoloenja Sklonost brigama Sklonost zatvoru Lako se umara, sklon je da se prenapregne Mentalna i fizika energija dolazi u valovima.

    Osnovna karakteristika vata tipa jest promjenljiv". Vata ljudi su nepredvidivi i mnogo manje stereotipni nego to su pitte ili kaphe, no njihova promjenljivost - u veliini, obliku, raspoloenju i akciji - jest i njihova znaajka. Mentalna i fizika energija dolazi vata osobi u valovima, bez stalnosti. Osobite karakteristike vate jesu: da je gladna u svako doba dana i noi, da voli uzbuenja i stalnu promjenu, da svake veeri ide spavati u razliito vrijeme, preskae obroke i openito nema redovite navike, da jedan dan dobro probavlja hranu, drugi dan teko, da iskazuje izljeve emocija koje kratko traju i brzo se zaboravljaju, da brzo hoda.

    Fiziki, vate su najmraviji od triju tipova, karakteristinih uskih ramena ili bokova. Nekim vatama vrlo je teko ili ak nemogue dobiti na teini, i tako ostaju kronino pothranjene. Druge su ugodno vitke i gipke. Premda imaju promjenljiv apetit, vate su jedini tipovi koji mogu jesti to god ele a da se ne udebljaju. (No neki vata tipovi tijekom ivota prilino variraju u teini; u mladosti mogu biti trkljasti i dugonogi, a u zrelim godinama debeli.)

  • Fizika nepravilnost nastaje uslijed suvika vate - ruke i stopala - mogu biti preveliki ili premali prema tijelu; zubi mogu biti vrlo mali ili veliki i istaknuti; vata znaajka je da imaju istaknutiju donju vilicu. Premda je veina vata ljudi dobro oblikovana, ima ih krivonogih, savijene kime (skolioza), s devijacijom septuma, kiljavih ili razrokih i slino. Kosti su ili vrlo lagane ili vrlo duge i teke. Zglobovi, tetive i vene istaknuti su na mnogim vata tijelima, jer je sloj sala ispod koe tanak. Pucketanje zblogova smatra se jako tipinim. Vata doa odgovorna je za sva kretanja u tijelu. Vai se miii kreu uslijed vate, koja kontrolira i disanje, kretanje hrane u probavnom traktu i ivane impulse iz mozga. Najvanija funkcija vate jest kontrola sredinjega ivanog sustava. Drhtanje, napadaji i grevi primjeri su neravnotee vate. Kada je ta doa izvan ravnotee, javljaju se ivane smetnje - od anksioznosti i depresije (vrst depresije u kojoj se osjeamo prazni, iscrpljeni, a ne teka depresija kaphe) do klinikih mentalnih smetnji. Sve vrste psihosomatskih simptoma mogu se povezati s porastom vate. Stoga davoenjem vate u ravnoteu esto se lijee simptomi koji prkose svima drugim tretmanima. Vata je odgovorna za otpoinjanje a ne za zavravanje stvari, to je i znaajka koja jo jae pokazuje kada je vata tip uneravnoteen. Takvi Ijudi npr. kupuju nekontrolirano a da nita ne kupe, govore a da ne dou do zakljuka i postaju kronino nezadovoljni. Kae se da vata tip katkada previe troi, da rasipa novac, energiju i rijei, ali to nije istina ako je uravnoteen, jer je vata doa odgovorna za ravnoteu u cijelom tijelu.

  • Veina vata ljudi sklona je brigama i katkada pati od nesanice, a to je rezultat nemirna miljenja. Normalan vata san krai je nego u bilo kojega drugog tipa - karakteristino je da spava est sati, a s godinama manje. Tipina negativna emocija potaknuta stresom jest anksioznost. Tipina probavna smetnja je kronian zatvor i/ili vjetrovi, premda vata ljudi mogu imati i nervozan eludac i openito nepouzdanu probavu. Probavni grevi, kao i predmenstrualni bolovi, openito se pripisuju ovoj doi. Uravnoteena vata osoba zarazno je sretna, oduevljena i energina. Duh joj je jasan i budan; puna je vedrine. Vate su izuzetno osjetljive na promjenu u svojoj okolini. Reagiraju brzo i otro na zvuk i dodir i ne vole buku. Linosti koje su ivahne, uzbuene, uznemirene, nepredvidive i brbljave izraavaju vatu. Kada je u neravnotei, sklonost vate impulsivnosti djeluje na to da se takvi Ijudi prenapreu - njihovo uzbuenje pretvara se u iscrpljenost, a zatim u kronian umor ili depresiju.

    Od svih kvaliteta moda je najvanija ta da vata vodi druge doe. To znai nekoliko stvari: vata prva izlazi iz ravnotee uzrokujui prve faze bolesti; moe oponaati druge doe tako da se ini kao da pitta ili kapha stvaraju probleme (ustvari vie od pola svih smetnji potjee od vate); ona je kraljica meu doama, jer kada je uravnoteena, openito su to i pitta i kapha. Zato je za svakoga od vitalnog znaenja da uravnotei vata dou.

    Osnovno upozorenje za vata tipove jest da se dovoljno odmaraju, da se previe ne napreu i da poklone veliku pozornost redovitim ivotnim navikama. Za mnoge vate te mjere moda ne izgledaju prirodno, ali one esto vode brzom poboljanju kod fizikih i

  • mentalnih problema. Na osnovni instinkt za ravnoteu dobivamo od vate, i zato je apsolutno vano da je odravamo.

    KARAKTERISTIKE PITTA TIPA Srednja graa Odbojnost prema suncu i toplom vremenu Srednja snaga i istrajnost Otra glad i e, jaka probava. Poduzetan karakter, voli izazove Pod utjecajem stresa sklonost prema Ijutnji i razdraljivosti Otar intelekt Jasan, razgovijetan govor Ne moe preskoiti obrok Svijetla ili gruba koa, esto pjegava Svijetla, svijetlosmea ili ria kosa (ili sa crvenkastim tonovima).

    Osnovna karakteristika pitta tipa jest da je intenzivan. Svatko sa svijetlom crvenom kosom i rumenim obrazima dobrim je dijelom pitta, a to vrijedi i za svakoga koji je ambiciozan, otrouman, otvoren, smion, sklon prepiranju ili ljubomoran. Pitta je prirodno borben, ali to se ne mora iskazati. Kad su u ravnotei, pitte su tople i vatrene u svojim emocijama, ljubazne i zadovoljne. Lice koje sjaji od sree tipino je pitta. Osobite karakteristike pitte jesu: osjea se prodrljivo gladan ako veera pola sata kasni

  • ivi prema svom satu (openito vrlo skupom) i ali za izgubljenim vremenom budi se nou od vruine i ei preuzima upravljanje situacijom ili osjea da bi to trebao ui iz iskustva da ga drugi povremeno smatraju prezahtjevnim, presarkastinim ili prekritinim odluna je koraka kad hoda.

    Fiziki, pitte su srednje grae i skladno proporcionalne. Odravaju teinu bez drastinih fluktuacija; nije im teko po volji dobiti ili izgubiti nekoliko kilograma. Crte lica su skladne, oi srednje veliine, esto prodorna pogleda. Ruke i stopala srednje su veliine; zglobovi su normalni.

    Kosa i koa pitte lako se raspoznaju. Kosa im je obino ravna i njena, ria, plava ili boje pijeska. Pitte su sklone preranim sjedinama. elavost, opadanje kose takoer je znak jake pitte ili suvika pitte. Koa je topla, meka i svijetla; ne tamni lako i esto pocrveni a da uope ne pocrni (osobito ako je kosa svijetla i njena) - to je jo jedan razlog da pitta izbjegava sunce, to je i njezina prirodna sklonost. Vrlo je tipino za pitta kou da je puna pjega i madea. (U rasnim grupama gdje su tamna kosa i koa norma, treba potraiti druge pitta karakteristike.)

    Pitte openito imaju otar, prodoran intelekt i dobru mo koncentracije. Po prirodi su uredne i uspjeno koriste svoju energiju, novac. Djelotvorne su u aktivnostima. Troenje novca na luksuzne stvari istak-nuta je iznimka - pitte se vole okruiti finim stvarima. Svijet doivljavaju preteno putem vizuelnih podraaja.

  • Vruina je kod pitta svugdje prisutna: u njihovu tipinom upaljivom temperamentu (usijana glava), toplim rukama i nogama, arkim osjetima u oima, koi, trbuhu ili crijevima - oni su mogui ako nastupi neravnotea pitte. Kako im je samima vrue, pitta tipovi ne vole se dugo izlagati suncu. Kad je vrue, lako se umaraju i ne vole teak fiziki rad. Oi im ne vole jako svjetlo. Pitta tipovi skloni su ljutnji, to je njihova karakteristina negativna emocija, a koju stres lako izaziva. Mogu biti razdraljivi i nestrpljivi, zahtjevni i perfekcionisti, osobito ako je pitta neuravnoteena. Premda su ambiciozni i imaju dobre kvalitete voe, u ponaanju mogu biti grubi i otri, a to okolinu odbija.

    Pitte govore jasno i razgovijetno; esto su dobri govornici. Dre se svog miljenja i vole raspravljati. Sarkastian, kritian govor upuuje na neravnoteu pitte, ali poput ljudi ostalih doa, pitta tipovi imaju dvije strane: kad su uravnoteeni blagi su, vedri, povjerljivi i hrabri. Vole izazove i estoko im se suprotstavljaju, ali samo umjerenom fizikom energijom. Izdrljivost pitta tipova je umjerena, ak i njihova izvanredno jaka probava - osnova njihove energije - moe biti nepravilna. Oni su vrsta ljudi koji u srednjim godinama kau: Ranije sam mogao sve jesti, ali sada vie ne."

    Pitta doa kontrolira metabolizam kod svih tjelesnih tipova. Kod pitta Ijudi je probavna vatra", kako je naziva ayur-veda, osobito snana. To pitti daje jak apetit za hranu i esto pretjeranu e. Od svih tjelesnih tipova, pitte najrjee proputaju obrok i ne zakanjavaju na jelo, jer ih to ini prodrljivim ili razdraljivim.

    Viak pitte povezan je sa garavicom, sklonosti prema irevima na elucu, osjeajem peckanja u

  • crijevima i hemoroidima. Ako se ne brinu o tome, suviak pitte ozbiljno e oslabiti njihovu probavu.

    Tkivo koe pitte lako se iritira i uzrokuje osipe, upale i pritie. Bjeloonica pitte osjetljiva je i lako pocrveni (i slabovidnost se povezuje s pitta neravnoteom). Pitte spavaju duboko, ali se mogu buditi nou s osjeajem vruine. Spavaju umjereno dugo i najblii su normalnoj duini od osam sati nonog spavanja. Uneravnoteeni pitta tipovi pate od nesanice, osobito ako su utonuli u posao koji ih esto potpuno obuzme.

    Osnovno upozorenje za pitta tip jest da vodi umjeren, ist ivot. Svaka stanica u tijelu ovisi o pitta doi jer ona regulira uzimanje iste hrane, vode i zraka. Toksini svih tipova pokazuju se vrlo brzo im pitta ispadne iz ravnotee. Kako su pitta tipovi na to iznimno osjetljivi, reagiraju loe na neistu hranu, oneien zrak i vodu, alkohol i cigarete, a posebno na otrovne emocije - neprijateljstvo, mrnju, netoleranciju, ljubomoru. Pitta doa daje nam instinkt za umjerenost i istou, kvalitete koje su vane za zdravlje.

    KARAKTERISTIKE KAPHA TIPA vrsta, snana graa; velika fizika snaga i izdrljivost Postojana energija; spor i graciozan u aktivnosti Smirena, oputena linost; ne razljuti se lako Hladna, glatka, debela, blijeda, esto masna koa Sporo prihvaa nove informacije, ali dobro pamti Dubok, dug san

    Sklonost debljanju

  • Spora probava, umjeren apetit Srdaan, tolerantan, blag Sklonost posesivnosti, zadovoljan sam sobom.

    Osnovna karakteristika kapha tipa je oputenost". Kapha doa, strukturalni princip u tijelu, daje stabilnost i stalnost; omoguuje rezervu fizike snage i otpornosti ugraenih u jedrom, tekom tijelu tipinih kapha ljudi. Kaphe se u ayur-vedi smatraju sretnima, jer u pravilu one uivaju u zdravlju; tovie, njihove linosti izraavaju smiren, sretan i oputen pogled na svijet. Osobite karakteristike kaphe jesu:

    dugo se predomiljaju prije nego to donesu odluku polako se bude, dugo lee u krevetu, a kada

    ustanu, potrebna im je kava sretne su sa stanjem status quo i odravaju ga

    smirujui okolinu potuju emocije Ijudi prema kojima osjeaju iskrenu

    simpatiju emocionalnu ugodu trae u jelu imaju graciozne kretnje, vodenkaste oi, hodaju kao

    da klize, ak ako su i debeli.

    Fiziki, kapha doa daje snagu i prirodan otpor prema bolestima. Osim to su dobro graeni, kapha tipovi mogu biti zdepasti, sa irokim bokovima i/ili ramenima. Jako su skloni debljanju - za kaphu je dovoljno da pogleda hranu i dobije nekoliko kilograma. Kako viak teine ne gube lako, uneravnoteene kaphe esto postaju debele kad nisu u ravnotei. No i ljudi umjerene grae mogu isto biti kaphe, a u dvodonom tipu, kao vata-kapha, tijelo moe biti i vitko. Izdajnika kapha osobina jest hladna, glatka, debela i blijeda koa koja je

  • esto i masna. Velike njene oi kao u srne (kao da su pune mlijeka, kau drevni tekstovi) takoer su vrlo tipine. Sve na licu ili tijelu to sugerira smirenost i stabilnost upuuje na temeljno prevladavanje kaphe. U ena - nabijeno, zaobljeno tijelo ili renesansna Ijepota bujnih oblika tipino je za kaphe.

    Kapha doa je spora. Oni koji sporo jedu, koji imaju sporu probavu, openito su kapha tipovi. To su i spori govornici, osobito ako razmiljaju kad govore. Kako su povueni i utljivi, kapha tipove teko je razljutiti. Oni ele biti okrueni mirom. Prirodno reagiraju na svijet okusom i mirisom - kaphe pridaju osobitu vanost hrani; openito, oslanjaju se na tjelesne osjete, jer su u biti svjetovni ljudi.

    Kaphe imaju postojanu energiju. Njihova izdrljivost vea je nego u drugih tipova, kao i spremnost da fiziki rade. Rijetko su iscrpljeni fizikim umorom. Za kaphu je tipino da uva i tedi gotovo sve - novac, nekretnine, energiju, rijei, hranu i salo. Salo je obino smjeteno nie, u bokovima i bedrima.

    Budui da ta doa nadzire vlano tkivo tijela, kapha neravnotea vjerojatno e se iskazati u sluznim membranama. Kaphe se ale na kongestiju sinusa, prehlade, alergije, astmu i bolne zglobove (premda je artritis tipian vata poremeaj). Ti su simptomi najgori potkraj zime ili u proljee.

    Po prirodi, kaphe su ljubazne, tolerantne i blage; biti majinski znai izraavati kaphu. Kaphe se lako ne uznemiruju u krizi i smiruju sve oko sebe. No sklone su biti samozadovoljne, pa e ak i najuravnoteenija kapha oklijevati ako se osjea stresirano. Tipina negativna emocija kaphe jest pohlepa ili prevelika vezanost. Svatko tko ne moe podnijeti da odbaci stare

  • stvari izraava suviak kaphe. Kada je neuravnoteena, kapha postaje tvrdoglava, tupa, letargina i lijena.

    Zajedno s vatom, kapha je hladna doa, ali se razlikuje od vate jer nije suha. Kako je u njih cirkulacija openito dobra, kapha tipovi ne tue se na hladne ruke i noge. Ne vole hladno, vlano vrijeme i na njega mentalno reagiraju tako da postaju sporiji ili sasvim depresivni. Kapha san jest dug i dubok. Tipini kapha tipovi esto spavaju nou vie od osam sati; njihov zajedniki poremeaj pri spavanju nije nesanica nego previe spavanja. Budui da ujutro potroe puno vremena na raz buivanje, osjeaju se puni energije do kasna. Od triju doa kaphe najsporije ue, ali - za kompenzaciju dobro pamte i s vremenom dobro ovladaju predmetom. Novu informaciju upijaju sporo i pristupaju joj metodino. U neravnotei, postaju tupe i tvrdoglave. Za kapha tipove osnovno je da trebaju napredovati. Bilo kakva stagnantna situacija pretvara stabilnost kaphe u inerciju - kapha tipovi trebaju paziti da se ne dre prolosti, da ne prianjaju uz Ijude i nekretnine ili da se ne odupiru promjeni. Trebaju imati dovoljno stimulacije jer ona potie njihovu vitalnost, iako za mnoge kaphe to nije prirodno. Teka hladna hrana, premalo vjebi, prejedanje i rutinski posao smanjuje vitalnost. Kapha doa daje nam osjeaj unutarnje sigurnosti i postojanosti, a to je bitan aspekt zdrave osobe. Razumijevanje dvodonog tipa

  • Prilikom roenja svatko dobiva neto od svake doe. Ono to omoguuje da je netko ista" vata, pitta ili kapha jest to to ima mnogo od jedne doe - oni su ekstremi. Meutim, to nije tako za veinu Ijudi. Veina Ijudi su dvodoni tipovi, s istaknutom jednom doom, ali ne ekstremno.

    Manjina koju ine jednodoni tipovi na neki je nain sretna jer treba paziti samo na jedan prevladavajui faktor u ivotu. No ta je prednost neznatna. Svatko treba uravnoteiti sve tri doe. lako ete panju, prirodno, najvie usmjeriti na va vlastiti tjelesni tip, poznavanje svih doa ima puno smisla. Najbolji nain da se razmilja o nekome tjelesnom tipu jest da sve tri doe izraavaju sebe, no jedna ili dvije zahtijevaju lavovski dio panje.

    Neke od znaajnih znakova triju istih tjelesnih tipova jesu: Vata: Vitko tijelo, brz promjenljiv duh, ivahne manire.

    Te ljude okolina doivljava kao nepredvidive. Pod pritiskom postaju uzbueni i ankciozni. Pitta: Srednje tijelo, sreen i odluan duh, estoke

    manire. Te ljude okolina doivljava kao intenzivne. Pod pritiskom postaju ljuti i nagli. Kapha: Zdepasto tijelo, smiren i stabilan duh, oputene manire. Te ljude okolina doivljava kao oputene. Pod pritiskom se odupiru i zaute. Taj skup karakteristika moete povezati i doi ete do prilino dobrog tumaenja karakteristika dvodone osobe. Vata-kapha npr. moe biti oboje - i uznemirena i smirena, naoko nemogua kombinacija koja je prilino oita kod tih ljudi. Dominantna doa daje osobi primarnu reakciju na svijet, fiziku i mentalnu. Druga doa iri svoj

  • utjecaj na razliite naine - ali u pravilu one se ne mijeaju poput boja. Ako kombinirate vatu, koja stvara vitku grau, s kaphom, koja stvara teku grau, u pravilu neete dobiti srednju grau (srednja grada je izrazito pitta). Ono to se stvarno dogaa jest da vata-kapha tip izraava jednu ili drugu osobinu. ak i tada postoje trenuci kada osoba jasno prelazi iz jedne doe u drugu (pod stresom pitta-vata moe biti sklona i strahu i ljutnji, bilo istodobno ili posebno).

    U vezi s dvodonim tipovima u ajurvedskoj praksi promatrali smo one stvari koje vam mogu pomoi za bolje razumijevanje kombinacija triju doa.

    VATA-PITTA

    Openito, ti su ljudi mrave grae poput istog vata tipa. Poput svoje vata kopije, brzih su kretnji, prijazni i brbljavi, ali su poduzetniji i otrijeg intelekta (to su osobine pitte). Manje je vjerojatno da e otii u vata ekstreme - nisu toliko osjetljivi ili fiziki njeni i/ili neredoviti. Njihova konstitucija dobiva na opoj stabilnosti pod utjecajem pitte. Openito, imaju jau probavu nego vata tipovi i bolje podnose hladnou jer pitta poboljava cirkulaciju. isti vata tipovi, koji su izvanredno osjetljivi na okolinu, esto postaju rtvom svoje netolerancije na buku, hladan propuh i fiziku neudobnost, ali to ne vrijedi sasvim za vata-pitte.

    PITTA-VATA

  • Ljudi toga tjelesnog tipa skloni su srednjoj grai: jai su i miiaviji od vata-pitta tipova, koji imaju vie ilavo-koato tijelo istih vata. Pitta-vata tipovi brzi su u kretnjama, izdrljivi i esto su uporni. U njih je oit pitta intenzitet. Prisutna je i lakoa vate, ali u manjoj mjeri. Imaju jau probavu i redovitiju stolicu nego vata-pitte ili vate. Prihvaaju izazove i oduevljeno, a katkada i agresivno, hvataju se ukotac s problemima.

    Vata-pitta i pitta-vata tipovi mogu naginjati strahu i Ijutnji, negativnim emocijama tih dviju doa. Ako su uneravnoteene i pod stresom, ta ih kombinacija ini napetima, premorenima i nesigurnima. Ako postoji ajur-vedski tip koji izraava ponaanje tipa A, za koje kardiolog kae da je opasno, to bi bio uneravnoteen pitta-vata, a dlaku iza njega vata-pitta tip.

    PITTA-KAPHA

    Kapha je tako snaan strukturalni element da namee svoj krupan, tei tjelesni izgled dvodonim tipovima ak i kada nije prvi. Pitta-kapha tipovi openito su prepoznatljivi jer imaju intenzitet pitte u ponaanju i vrsto kapha tijelo. Miiaviji su od pitta-vata tipova i mogu biti prilino krupni. Njihova osobnost moe izraavati kapha stabilnost, ali snaga pitte, zajedno sa sklonosti prema Ijutnji i kriticizmu, obino je oitija nego mirnoa kaphe. To je osobito povoljan tjelesni tip za atletiare jer daje energiju pitte i izdrljivost kaphe. Ovaj tip teko moe propustiti obrok. Kombinacija snane pitta probave i kapha otpornosti openito daje izvanredno tjelesno zdravlje.

  • KAPHA-PITTA

    Strukturalna vrstina kaphe dolazi jo vie do izraaja u ovom tipu. Kapha-pitte imaju obino dobru muskulaturu, no s vie sala nego pitta-kaphe ili pitte. Zbog toga su u licu i tijelu okrugliji. Sporije se kreu i oputeniji su od pitta-kapha tipova; dodatna kapha daje im jo veu izdrljivost i stalnost energije. Ako vjebaju redovito, osjeaju se dobro jer to ponitava sklonost kaphe prema inerciji i tuposti, ali su zato manje motivirani za aktivnost od pitta-kapha tipova.

    VATA-KAPHA

    Ovaj tip esto ima tekoa da se pronae u pisanom testu, jer su vata i kapha sklone suprotnostima (da ne spominjemo vata sklonost neodlunosti). Obino se prepoznaje po neobinoj kombinaciji vitkog vata tijela s oputenim popustljivim manirama kaphe, to ista vata nikada ne pokazuje. Gledano s druge strane, to su kapha linosti koje nikada nisu fiziki krupne. Ustvari, budui da vata neredovitost dominira tijelom, oni mogu biti i prilino sitni. Za razliku od vata tipova, koji su uvijek u pokretu, vata-kapha tipovi izraavaju osjeaj unutarnje stabilnosti; skloni su uravnoteenom temperamentu, ali pod stresom mogu iskazivati vata reakciju zastraenosti. Ovaj tip je brz i djelotvoran u akcij