dani hrvatskog šumarstva

53

GLASILO »HRVATSKE ŠUME p.o. Zagreb

- »Govoriti o Danima šuma, o šumi kao pojmu, govoriti o

šumama i ekologiji, o gospodarskom aspektu, teško

je i opsežno. Htio bih vas pozdraviti kao djelatnike koji

brinu o toj ljepoti, o gospodarskom značenju što ga nose šume koje čuvate,

stvarate i gradite vizije Lijepe naše...«, rekao je ministar

Ivica Gazi na otvaranju Dana hrvatskog šumarstva u Novom

vinodolskom

U NOVOM VINODOLSKOM SU OD 25. DO 28.

RUJNA ODRŽANI DANI

HRVATSKOG ŠUMARSTVA

RAD I VLASTITI IDENTITET BUDUĆNOST

SU NAŠE DOMOVINE

Ekipu naše države na predstojećem svjetskom natjecanju drvosječa činit će četiri prvoplasirana

natjecatelja. To su (na slici) Antun Aleksić, šampion Darko Paulić, Ilija Lukić i Svetozar Ačić

Nizom pratećih sadržaja - od svečane akademije, stručnog šumarskog savjetovanja, promocije triju knjiga, otvaranjem izložbi likovnih radova i skulptura naših djelatnika, turističkim razgledanjem akva-torija Primorja, popraćena je ovogodišnja manifestacija Dani h rva t skog šumars tva , u čijem je središnjem dijelu i tradicionalno natjecanje drvosječa Hrvatske koje traje već tri desetljeća. Drugi put u slobodnoj domovini pobjednici su djelatnici Uprave šuma Bjelovar sa šampionom Darkom Pau licem

Među brojnim domaćim znanstvenicima i šumarskim stručnjacima bili su i gosti iz Austrije, Češke, Slovačke, Slovenije i Bosne i Hercegovine

23. l istopada 1995.

GLAVNI ODBOR HRVATSKOG SINDIKATA ŠUMARSTVA RASPRAVLJAO, IZMEĐU OSTALOG,

I O NERIJEŠENOM STATUSU UNUTAR SSSH

PRIČEKATI KRAJ GODINE

U Glavnom odboru Hrvatskog sindikata šumarstva još nisu posve načisto na

koji način razriješiti odnos s Savezom SSH i svoj status u Savezu. Premda već otprije postoji odluka o provođenju rasprave među članstvom o izdvajanju i premda je o toj temi bilo riječi bar na pet, šest sastanaka, stvar ipak nije jasno izdefinirana. To proizlazi iz zaključka s posljednje rasprave o poziciji HSS-a navGlavnom odboru po kome »HSŠ ostaje u sastavu SSSH do kraja godine« poštujući Statut, znači obveze plaćanja članarine ali i prava korištenja usluga nekog od brojnih povjereništava Saveza (pravne i ostale usluge). Ovakav stav, netko će možda reći i neodlučnost, diktira sva-kodnevica. Jer tijekom ljeta u povjereništvima HSŠ-a, što zbog subjektivnih što zbog objektivnih okolnosti (u ove druge svakako spadaju ratne operacije »Bljesak« i »Oluja«), nije provedena rasprava među članstvom, o konačnom rješenju ovog pitan

ja, odnosno izdvajanja (osim u Bjelovaru). A nije, istini za volju, ni jasno što bi tko izlaskom iz ove središnjice dobio i, što je još važnije, i zbog čega je zapravo i ovakav korak neuputno raditi, što i kako dalje. Kojoj bi se to sindikalnoj središnjici šumarski sindikat trebao prikloniti i koja bi najbolje mogla zadovoljiti specifične potrebe radnika u državnom poduzeću kakove su »Hrvatske sume«. U prilog čekanju govori još jedan, ne baš nevažan trenutak - 1 . siječnja sljedeće godine počinje se primjenjivati novi Zakon o radu koji donosi određene novine i u djelovanju sindikata u poduzećima. PLAĆE SJEKAČA - Prvi sastanak Glavnog odbora nakon ljetne stanke pozabavio se eto, starim problemima. Jedan od njih su i već usvojeni novi pravilnici o sistematizaciji, plaćama i unutarnjoj organizaciji. Članove Glavnog odbora i dalje smeta način donošenja akata, odnosno činjenica da nije usvojen ni jedan

Do kraja godine ostati u SSSH - dio sudionika sastanka Glavnog odbora

prijedlog sindikata za izmjenama i dopunama pravilnika. To se posebno odnosi na zahtjev kojim sindikat traži povećanje startnog broja bodova za najmnogobroj-niju skupinu zaposlenih, za sjekače, na 2.500 bodova. U ponovljenom zahtjevu sindikat traži »izmjenu Pravilnika o plaćama u onoj točki gdje se govori o broju bodova za proizvodne radnike te povećanje na 2.500 bodova.« U protivnom, sindikat prijeti povlačenjem svojih predstavnika iz Upravnog odbora. ŽALBE, PROSVJEDI - Zbog nekoliko žalbi i prosvjeda sindikatu je servirano,rekla jepredsjed-nica HSŠ-a Gordana Colnar, da još nisu zaboravljeni radnički savjeti. O čemu je riječ? Sindikal-ci šumarije Križevci prosvjedo

vah su zbog smjenjivanja upravitelja, sa smjenjivanjem upravitelja ne slažu se ni članovi sindikata šumarije Tršće u delničkoj upravi. Glavni odbor smatra da više ne treba raspravljati ni o »slučaju« glavnog povjerenika požeške uprave, o čijem izboru na tu funkciju, pa i eventualnom smjenjivanju, odlučuje isključivo njegovo sindikalno povjereništvo. POMOĆ - Obiteljima stradalih u operacijama »Bljesak« i »Oluja«, odluka je Glavnog odbora, dodijelit će se pomoć u iznosu od po 1.000 DEM. Svim ostalim obiteljima poginulih u Domovinskom ratu, koje su već dobivale pomoć, sindikat će dodijeliti po 1.000 Kn.

UNUTARNJE USTROJSTVO - U raspravi je dotaknut i problem načina rada sindikata u novonastalim uvjetima. S obzirom da neće biti profesionalizacije rada sindikalnih povjerenika, a to je posljedica odredbi Osnovnog nacionalnog ugovora, aktualno je pitanje naknade za sindikalni rad, ali također i način rada, odo-sno vrijeme održavanje sidnikal-nih sastanaka. U većini uprava nema problema, u nekim bi možda moglo biti. Treba dogovoriti zajednički stav, jednako kao i dane u kojima će se sindikalni povjerenici baviti - sindikatom, kada će obilaziti šumarije.

(m)

U DELNICAMA

ORGANIZIRAN DOMJENAK ZA BRANITELJE organizaciji Sindikalnog

povjereništva Uprave šuma Delnice, u subota, 9. rujna

1995. g., priređen je domjenak za hrvatske branitelje, inače djelatnike Uprave šuma Delnice, sudionike

Delnice i cijeli Gorski kotar dočekali su branitelje, pripadnike Goranske 138. domobranske pukovnije, sudionike akcija »Bljesak« i »Oluja«. Među goranskim bra

niteljima bio je i veliki broj šumara, djelatnika Uprave šuma Delnice Snimio; B.Pleše

akcija »Bljesak« i »01uja«.Na domjenku u Domu Hrvatske vojske bilo je stotinjak ljudi Nazočne branitelje, u ime Hrvatskog sindikata šumarstva, pozdravila je Gordana Colnar, predsjednica, a u ime Uprave šuma Delnice Upravitelj Željko Perković, dipl. ing. šum. U ime Sindikalnog povjereništva Uprave šuma Delnice, braniteljima se obratila glavni sindikalni povjerenik Vlatka Drakulić-Šti-glić dipl. pravnik. Pozdravila je nazočne branitelje i ujedno im zahvalila na doprinosu koji je svaki od njih dao u oslobađanju domovine nam Hrvatske. Inače, iz Uprave šuma Delnice u postrojbama Hrvatske vojske od početka izbijanja Domovinskog rata, stalni broj mobiliziranih iznosio se uvijek približno stotinjak ljudi, a u posljednjim akcijama oslobađanja Domovine i do tri stotine.

VJ'leše

SINDIKALNO POVJERENIŠTVO DELNICE TRAŽI:

SJEKAČIMA 2.600 BODOVA Sindikalno povjereništvo Upra

ve šuma Delnice uputi lo je Upravnom odboru Hrvatskih

šuma dva podneska u kojima predlaže izmjenu dijela Pravilanika o plaćama, u odredbi u kojoj se govori o startnim bodovima sjekača, te, u drugom podnesku, traži »jedinstvenost primjene akata«, konkretno nekih odredbi Pravilnika o naknadama. PLAĆE Sindikalno povjereništvo Delnice podržalo je radnike šumarije Fužine, koji u peticiji koju je jx>tpisalo 19 radnika, mahom sjekača, traktorista i pomoćnih radnika, traže povećanje osnovnih bodova na 2.600 za rad po normi. U peticiji oni, između ostalog, navode: »...Smatramo da se uopće nije brinulo o običnom proizvodnom radniku. Pravilnikom se osnovni broj bodova povećao gotovo svima zaposlenima od direkcije - uprave - šumarije i to na svim radnim mjesetima osim kod navedene kategorije radnika. Zašto? Možda kreatori ovog pravialnika smatraju da ove kategorije radnika u šumarstvu ne treba, ili je posrijedi neznanje, pogreška ili nešto slično. Tražimo stoga da nam se objasni način donošenja takvog pravilnika kojim je šumski radnik potpuno zapostavljen, omalovažen i gotovo ponižen...

Radi pojašnjenja, kada tražimo povećanje osnovnog broja baodova, mislimo na bodove koji su nam dati kao bodovi za rad po učinku, odnosno tražimo povećanje za sjekače sa 2.300 na 2.600 bodova, ili 20 posto, i za trak-toriste sa 2.600 na 3.000 bodova, ili 20 posto...« NAKNADE Što se Pravilnika o naknadama tiče, odnosno (različitosti primjene istog po upravama), u delničkom sindikalnom povjereništvu stoji u drugom podnesku, »sa žaljenjem napominju da se ovaj Pravilnik glede uvjeta od jednog kilometra primjenjivao vrlo razlaičito od uprave do uprave, pa čak i u direkciji što je imalo za posljedicu (u onim upravama koje su ga poštovale) nezadovoljstvo radnika. Ako smo već jedno poduzeće, treba očekivati da se osnovni akti kojima se reguliraju prava obveze radnika jedinstveno primjenjuju«. Delnički sindikat stoga predlaže »izmjenu tog članka u dijelu kojim je utvrđena udaljenost, na način da se ista briše«! Osnovu za svoje traženje delničko povjereništvo nalazi u članku 12 Aneksa Osnovnog nacionalnog ugovora kojim se utvrđuje pravo na naknadu prijevoza s posla i na posao i s kojim bi trebalo uskladiti i naš Pravilnik o naknadama.

(M.M.)

GLASILO »HRVATSKIH SUMA« Javnog poduzeća za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb

Izdavač: »HRVATSKE ŠUME« p.o. Zagreb JP »Hrvatske šume« organizirane su u 15 Uprava šuma: Vinkovci, Osijek, Našice, Požega, Bjelovar, Koprivnica, Zagreb, Sisak, Karlovac, Ogulin, Delnice, Senj, Gospić, Buzet i Split, te Direkcija Zagreb. Direktor poduzeća: Josip Dundović, đipl.ing. šumarstva Savjet lista: prof. dr. Branimir Prpić (predsjednik), dr. Joso Craćan, Marijan Kolić, dipl.

inž. MUan Krnmotić, dipl.inž. Tomislav Starčević, dipl. inž. Filip Šabić, prof. dr. Josip Vukelić Uređivački odbor: mr. Petar Jurjević (predsjednik) Vesna Cunić, dipl. pol. Ivan Hill, dipl. prav. Gordana Colnar, Antun-Zlatko Loncarić, dipl. inž. Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Loncarić, dipl. inž. Grafički urednik: Krešimir Vida Redakcija lista: Vesna Cunić, dipl. pol. Antun-Zlatko Loncarić, dipl. inž. Miroslav Mrkobrad, dipl. pol. Zvonko Peičević, Vesna Pleše, dipl. pol. Ivica Tomić, dipl. inž.

Adresa redakcije:LjF. Vukotinovića 2, Zagreb Tel. 01(448-611 List »Hrvatske šume« izlazi jednom mjesečno, a djelatnici JP »Hrvatske šume«, umirovljenici i poslovni partneri dobivaju ga besplatno na kućne adrese. Tisak: Medijski centar »Glas Slavonije«, Ul. Hrv. Republike 20, OSIJEK Naklada: 12.000 primjeraka Mišljenjem Ministarstva prosvjete, kulture i športa broj 532-03-1/7-93-01 glasilo je oslobođeno plaćanja osnovnog i posebnog poreza na promet.

23. listopada 1995.

DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA NOVI VINODOLSKI, 25-28. RUJNA '95.

PROMIDŽBA HRVATSKOG ŠUMARSTVA I ŠUMARSKE STRUKE

Nadam se da će ova, druga po redu, manifestacija Dana hrvatskog šumarstva, ispuniti svoju temeljnu zadaću - učvršćivanje jedinstva šumarske struke u svim njezinim dijelovima -

gospodarstvu, znanosti, školstvu i ljubavi prema šumi, prirodi i domovini... rekao je na otvaranju ing. Milan Devčić, predsjednik Organizacijskog odbora Dana hrvatskog šumarstva

Ovogodišnji »Dani hrvatskog šumarstva« održani su na terenima hotelskog kompleksa »Zagori« u

Novom Vinodolskom

- Govoriti danas o šumama, o šumama i ekologiji, o gospodarskom aspektu, opsežan je i zahtjevan zadatak. Htio bih pozdraviti vas kao djelatnike koji brinete o toj ljepoti, o gospodarskom značenju koje nose šume koje čuvate, stvarete i gradite viziju Lijepe naše... To je među ostalim otvarajući šumarsku manifestaciju Dane hrvatskog šumarstva rekao ministar u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva ing. Ivica Gazi.

Drugi Dani hrvatskog šumarstva, održani od 25 do 28. rujna u prelijepom okružju Turističkog naselja »Zagori« kod Novog Vinodolskog, obuhvatili su više manifestacija. Savjetovanje »Mediteranske šume - zeleno oko Jadrana« ponudilo je četiri teme istaknutih šumarskih znanstvenika o mediteranskim šumama Hrvatske, promovirane su tri nove knjige šumarskih djelatnika, otvorena izložba likovnog stvaralaštva te konačno, održano je natjecanje šumarskih radnika.Nakon svečanog intoniranja »Lijepe

naše« u izvedbi Klape »Senjkinje« i sopilaša iz Novog Vinodolskog, brojne goste i uzvanike, među kojima su bili ministar poljoprivrede i šumarstva ing. Ivica Gazi, dommi-star prof. dr. Joso Vukelić, saborski zastupnici dr. Ante Kutle, dr. Paula Durbešić, predsjednica Hrvatskog ekološkog društva, predstavnici šumarstva Austrije, Češke, Slovačke, Slovenije i HR Herceg Bosne te drugi gosti i predstavnici županija, pozdravio je u ime priređivačkog odbora upravitelj Uprave šuma Senj ing. Milan Devcić.

Počeci šumarstva još iz 1765. godine

Brojne goste i uzvanike pozdravio je u ime domaćina upravitelj Uprave šuma Senj, ing. Milan Devčić

ma raznih drugih krajeva Domovine i svijeta. Počeci šumarstva u ovom kraju sežu u daleku 1765. godinu, kada je u Krasnu, na Velebitu, utemeljena šumarija, koja i danas djeluje. U Senju je počelo prvo sustavno i osmišljeno pošumljavanje naših šumskih zemljišta osnutkom Kraljevskog nadzorništva (kasnije inspektorata za pošumljavanje krasa krajiškog po-_ dručja, 1878. godine. Nakon II. svjetskog rata bilo je više reorganizacija šumarstva. Od 1954. do 1960. godine šumarije su imale upravnu i financijsku samostalnost. Od 1960. g. do 1984. u Senju je djelovalo Šumsko gospodarstvo, od 1985.-1990. godine šume današnje Uprave šuma Senj nalaze se u sastavu Goransko-primorskog šumskog gospodarstva Delnice, a od početka 1991. u sastavu jedinstvenog šumarskog poduzeća Hrvatske - u Hrvatskim šumama. Uprava šuma Senj gospodari šumama na dijelovima planinskih masiva Velike Kapele i Velebita, te na otocima Krku, Rabu i Pagu. Državnih šuma pod njezi

nom upravom ima 121.327 ha, drvne zalihe 11,109.750 m3, čiji je prirast 198.134 m3, a etat 179.844 m3. Privatnih šuma ima 13.034 ha s drvnom zalihom od 616.636 m3, čiji je prirast 10.109,7 m3, a etat 7.110,5 m3. Ostalih šuma ima 3.902 ha sa 91.381 m3 drvne zalihe, prirasta 15.034 m3 i etata 19,505 m3. Ukupno dakle, Uprava šuma Senj gospodar i sa 138.263 ha šuma, drvne zalihe ima 11,717.767 m3, pr i rasta 223.277 m3, a etat iznosi 206,459 m3. Rijetko gdje postoji toliko biljno bogatstvo kao što postoji na području Uprave šuma Senj. Od mediteranskih šuma alepskog bora ili hrasta crnike, pa sve do klekovine bora krivulja prostire se raznolika, vitalna, biološki, ekološki i gospodarski zanimljiva, te osebujna lepeza biljnih zajednica. Zato su naše šume i njihov floristički svijet stalni izazov za znanstvenike, ali i za planinare, lovce skaute i ostale putnike namjernike. Otvorenost šuma je zadovoljavajuća, premda još nije dostignuta optimalnost koju smo zacrtali. Sagrađeno je 1.039 km šumskih cesta, što znači da je ot

vorenost 14,6 km cesta na 1.000 ha. Godine 1963. na ovom je području djelovalo 1.193 radnika. Danas tu radi 451 djelatnik, što govori o učinku šumske tehnologije, ali i o bitno boljoj strukturnoj kakvoći stojbina. Mislim da mogu reći da je dosadašnje stručno osmišljeno gospodarenje šumama i šumskim zemljištima na području sadašnje Uprave šuma Senj u minula dva stoljeća ostvarilo krupne uzgojne i gospodarske rezultate. Postojeće su šume, ne samo održane, nego i bitno unaprijeđene. Njihovu stabilnost ne narušavaju bitnije ni atmosferska zagađenja koja su postala mora šumarske struke i cijelog čovječanstva. Danas, kad hrvatsko šumarstvo, od 1991., god., prvi put djeluje kao jedinstveno poduzeće na području cijele države, kada su svi radni i stručni potencijali objedinjeni, briga o sumi u svim segmentima stručnog, gospodarskog i ekološkog djelovanja bit će još veća i svrhovitija. Moto ovih Dana hrva t skog šumarstva - Mediteranske šume - zeleno oko Jadrana - nastao je

Svima vama, dragi nazočni-ci, želim da se ugodno osjećate i da vam boravak u

našoj sredini ostane u ugodnu sjećanju. U jeku Domovinskog rata, kada je značajan dio domovine bio okupiran, a mnogi drvosječe i šumarski stručnjaci krvarili u rovovima, šumarska je struka di-fnula glavu, zbila svoje redove i

ao snažan izraz svojega jedinstva, domovinske ljubavi i poštovanja višestoljetne hrvatske šumarske tradicije, 1994. godine utemeljila i pokrenula Dane hrvatskog šumarstva,^ koji su održani na području Šumarije Virovitica, u Kinkovu. Iako su brigade naših radnika ustrajavale na bojišnici, iako su stotine tisuća hektara vrlo vrijedne šume bili okupi ran i , hrva tsko je šumarstvo u protekle četiri ratne godine dokazalo svoju životnost i snagu, pridonoseći i materijalnim i tehničkim sredstvima, te

raznim vidovima pomoći snazi hrvatske zemlje i njezinom sko-rom potpunom oslobođenju od okupatorske čizme. U svemu tome i vaš domaćin, Uprava šuma Senj, s ponosom to mogu istaknuti, časno je izvršavala svoju gospodarsku i domovinsku zadaću. Ovo je kraj slavne povijesti i kulture, senjskih i novljanskih uskoka, kraj Ivana Mažuranića, Pavla Rittera Vitezovića i Silvija Strahimira Kranjčevića. Uzora za domovinsko i kulturno, ali i šumarsko pregalaštvo ovdje ima na pretek. U šumarstvu su djelovali i tako ugledni šumari kao što su Malbohan, Plesa, Kauders, Balen, Premužić, Belija i brojni drugi, koji su ostavili svoj trag na kulturi rada u šumarstvu, odnosu prema prirodi i ljuba vrprema šumi i šumarskoj struci. Šumari s ovoga područja ustrajno oplođuju dvostoljetnu šumarsku tradiciju, a mnogi su ostavili svoj trag i u znanosti, te u šuma- Kongresna dvorana u hotelu »Zagori« bila je premala da primi brojne djelatnike »Hrvatskih šuma«, drage goste i uzvanike iz

više susjednih država

23. listopada 1995.

DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA NOVI VINODOLSKI, 25-28. RUJNA '95.

Počeci šumarstva još iz 1765. godine

radi potrebe da se naglasi važnost tih šuma. One su izuzetno značajne za ekološku ravnotežu podneblja, za ljepotu i radost življenja na jednom od nal-jpeših mora na svijetu, za razvoj hrvatskog turizma i za potvrdu brige šumarske struke za šumu, bez obzira na njezinu gospodarsku profitabilnost. Mediteranske su šume drugo oko Jadrana! One su i dragocjena zelena njiva koja donosi neslućene blagodati. Uz

mo da će za sljedećih, Trećih dana šumarstva, biti oslobođen cijeli hrvatski državni teritorij, cijela hrvatska šuma, te da će se ta manifestacija održati na području Vukovara. Poneseni snagom toga uvjerenja, vaši domaćini, Hrvatske šume, Uprava šuma Senj, još jednom vam žele ugodan boravak, a natjecateljima dobre rezultate. Živjeli!

MINISTAR POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA ING. IVICA GAŽI

Doministar poljoprivrede i šumarstva HR Herceg Bosne ing. August Meštrović

plavu njivu, uz to božansko plavo oko, mediteranske šume bitno utječu na preporod hrvatskog primorja i cijele Domovine! Nadam se da će ova, druga po redu, manifestacija Dana hrvatskog šumarstva, ispuniti svoju temeljnu zadaću - učvršćivanje jedinstva šumarske struke u svim njezinim dijelovima - gospodarstvu, školstvu, znanosti i ljubavi prema šumi, prirodi i domovini. U blistavoj vojnoj operaciji »Oluja« os lobođeno j e pr ibl ižno 500.000 ha šuma. Čvrsto vieruje-

Nazočne su potom pozdravili i zaželjeli uspješan rad doministar u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva HR Herceg Bosne ing. August Meštrović, gradonačelnik grada domaćina prof. Zlatko Pavelić, dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. Slavko Matić i ravnatelj Šumarskog instituta u Jastrebarskom dr. Joso Gračan. Dane hrva t skog šumars tva službeno je otvorio obraćajući se nazočnima ministar u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva Ivica Gazi, sljedećim riječima:

JI • Jf • •

Mislim da sada ulazimo u razdoblje kada nakon ovih olujnih i bljeskovitih događaja ništa više neće biti kao što je bilo. Ulazimo u drugu frontu, u bitku

za gospodarstvo, u bitku za sretnu domovinu, za domovinu sreće i blagostanja, za valorizaciju europske civilizacije i na našim prostorima.

Dakle, ulazimo u razdoblje kada će nam iznad svega trebati struka, pamet i privrženost domovini

»Cijenjeni gosti, dragi kolege, štovani djelatnici u šumarstvu. Govoriti o danima šuma, o šumi kao pojmu, o šumi i ekologiji, o gospodarskom aspektu, težak je i opsežan zadatak. Htio bih vas pozdraviti kao djelatnike koji brinete o toj ljepoti, o gospodarskom značenju koje nose šume koje čuvate, stvarate i gradite viziju Lijepe naše. Htio bih zahvaliti na svemu onome što ste učinili u Domovinskom ratu, u tim tako teškim okolnostima u kojima se odvijao vaš posao. Znano je da ste morali prelaziti preko minskih polja, ići na najugroženije dijelove bojišnice i izvršavati svoje zadatke. Znano je koliko su Hrvatske šume pomagale branitelje materijalno, vozilima i logistikom i na tome vam izražavam posebnu zahvalnost hrvatske Vlade. Želio bih reći da smo svi mi živjeli u ovom vremenu rata i mira, mira i rata pod gotovo hamletovskim geslom »biti ili ne biti«. Morali smo se boriti za opstojnost braneći domovinu, a isto tako morali smo funkcionirati kao da se ništa ne događa. U takvim prilikama mislim da je organizacija Hrvatskih šuma koja je čuvala konzi-stentnost tog resursa, te vrijedne gospodarske grane, izvršila izuzetno težak i složen posao. Čini mi se da je ovdje mjesto poruci da svi zajedno čuvamo konzi^-

Zenska klapa »Senjkinje« i domaći scpilaši pobrinuli su se za svečani ugođaj na dočeku i otvaranju manifestacije, koja se prvi put održavala na obali našega mora

stentnu politiku u šumarstvu, čuvamo sustav koji će najdjelotvornije i najučinkoviti je izvršavati svoju funkciju. Neka to bude poruka ovog našeg skupa. Mislim da sada dolazimo u razdoblje kada nakon ovih olujnih i bljeskovitih događaja ništa više neće biti kao što je bilo. Ulazimo na drugu frontu, u bitku za gospodarstvo, u bitku za sretnu domovinu, za domovinu sreće i blagostanja, za valorizaciju europske civilizacije i na našim prostorima. Dakle, ulazimo u razdoblje kada će nam iznad svega trebati struka, pamet, privrženost domovini. Smisao demokracije i jest u tome da se otvori t prostor krea t ivnom, znači stručnom radu, da pokažemo što znamo i što možemo. U korist i svoju i svojih obitelji, u korist naše domovine. Ja se nadam da će ovaj skup pokazati to usmjerenje.

Želimo biti Ministarstvo koje je stvarno u službi struke, progresa, rada i stvaranja. Jako me veseli da danas možemo otvoriti

ovu svečanost natjecanja kao simbola rada. Pa konačno, i sveti Josip je bio drvodjelac! U ovom času izuzetno je važno valorizirat i rad. Nikakav sjaj potrošačkog društva, neka spekulacije i manipulacije koje su se događale u takvim prevratima nisu trajne. Trajan je pošten i stručan rad koji daje perspektivu i viziju. Konačno i one nacije koje su se odrekle rada u svojim nomadskim ili ratničkim pohodima, te su civilizacije propale. Onaj tko je bio ukorijenjen na radu, na običaju, na identitetu, taj je i opstao. Zašto su neki naši dojučerašnji susjedi tako brzo napustili svoje domove? Zašto nisu imali ni svoje pjesme ni svoje običaje? Jer nisu bili ukorijenjeni u toj svojoj domovini. Dakle, poruka je - rad. Jedino na radu i vlastitom identitetu možemo tražiti budućnost, sreću i viziju.

Još jedanput vas pozivam na daljnju suradnju, zalaganje, da čuvamo, oplemenjujemo i uljepšavamo ono što smo životima i krvlju teško stekli i obranili«.

23. listopada 1995.

DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA NOVI VINODOLSKI, 25.-28. RUJNA '95.

ŠUMARSKO SAVJETOVANJE:

Prof. d r. Šime Meštrović govorio je o »Gospodarenju mediteranskim šumama« koje je pri

premio zajedno s prof. dr. Slavkom Matićem. Prof. Meštrović je istakao da je naše mediteransko područje svjetska posebnost, a Hrvatska privilegirana zemlja jer ima najljepše mediteranske šume na svijetu. One pokrivaju 60 posto mediteranskog područja. Podsjećajući da je gospodarenje mediteranskim šumama tijekom vremena bilo različito uspješno, on je naglasio da se na ovom području vrlo rano još u XIII. st. počeo propisivati način gospodarenja, da su unatoč tome u XV., XVI. i XVII. st. šume bile izrazito degradirane sječama, požarima i izvozom. Područje mediteranskih šuma danas zaprema 865.000 ha što je 35 posto ukupne površine šuma u Hrvat

skoj, obraslo je 579.877 ha što iznosi 28 posto obraslih šuma u Hrvatskoj. Prof. Meštrović posebno je upozorio da nerazmjer prirasta mediteranskih šuma koji iznosi oko 750.000 m3 a to je samo 8 posto od ukupnog prirasta šuma u Hrvatskoj.

Jrof. dr. Branimir Prpić i mr. Petar Jurjević pripremili su temu »Valorizacija korisnih funkcija

šume u Mediteranu i submeditera-nu«. Ekološka svijest danas je već vrlo razvijena, rekao je prof. Prpić, a ekološka i sociološka funkcija šuma danas su jednako važne, ako ne i važnije od ekonomske. Poduzeća »Hrvatske šume« vodi brigu o šumama ovog područja. Od Istre do Dubrovnika ekološko sociološka vrijednost medi teranskih šuma predstavlja njihovu najveću vrijed-

Voditelji savjetovanja • mr. Viče Ivančević, prof. dr. Joso Gračan i mr. Milan Dodan

MEDITERANSKE ŠUME • ZELENO OKO JADRANA U okviru Dana hrvatskog šumarstva u konferencij-skoj je dvorani turističkog naselja Zagori održano

savjetovanje na temu »Mediteranske šume-zeleno oko Jadrana«.

Svaka tema na savjetovanju bila je praćena s mnogo pozornosti, kako mladih, tako i starijih šumarskih stručnjaka

nost. Te šume, naglasio je prof. Prpić, potrebno je čuvati i unaprijeđivati.

Gosti iz Austrije R. Ramsauer i V. Čamba pripremili su izlaganje na temu »Odnos

šumarstva i turizma u Austriji«. V. Čamba je rekao da na području Austrijskih državnih šuma postoje dvije kategorije turizma, tv. pasivna kategorija gdje Savezne šume dopuštaju turističke aktivnosti na njihovom prostoru uz odgovarajuću naknadu, i aktivna kategorija gdje Austrijske šume same pokreću turističke aktivnosti. Obzirom da je turistička industrija u Austriji privredna grana kao i šumarstvo odnosi među hjima uređeni su na strogim ekonomsko trgovačkim pravilima a odgovarajuća disciplina i red se podrazumijevaju sami po sebi. I u »Hrvatskim šumama«, istakao je V. Čamba postoje prekrasni krajolici koji bi se mogli bolje iskoristiti za turističku ponudu.

Prof. dr. Joso Vukelić i ing. Josip Dundov ić au tor i su teme: »Projekt obnove i zaštite šuma

u Hrvatskoj«. Temu je na skupu izložio doministar prof. dr. Joso Vukelić i ukratko obrazložio zainteresiranost FAO i Svjetske banke za razvoj o mogućnosti financiranja ovog projekta na kojem se ozbiljnije radi od 1993. kada je Svjetska banka pokazala zainteresiranost. U nastavku izlaganja prof. dr. Vukelić ukratko je elaborirao ciljeve ovog projekta i svrhu financiranja, te podvukao da ni jedna zemlja u Europi nije predložila sličan projekat. Radi se o vrijednosti nešto više od 73 mil. dolara koja bi se namjenski utrošila uglavnom u protupožarnu zaštitu šuma našeg priobalja, jer prema nekim anketama stranih turista više od 30 posto njih ne bi došlo na naš Jadran ukoliko bi vizure iznad hotelskih kompleksa izgubile današnju zelenu boju.

Prof. dr. Sime Meštrović Prof. dr. Joso Vukelić Prof. dr. Branimir Prpić

23. listopada 1995.


Tradicionalno postrojavanje ekipa uoči otvaranja natjecanja

Natjecanje šumarskih

radnika . BJELOVARCI SLAVE:

Pozdravljajući natjecatelje, suce, vođe rnomčadi, kolege i uzvanike, ing. Dundović je,

između ostalog, rekao: »Sastajemo se danas ovdje na obalama našeg pređivnog Jadrana da pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva održimo druge susrete »Dani

hrvatskog šumarstva« te u okviru bogatog i raznovrsnog sadržaja i Drugo državno natjecanje šumarskih radnika... Već sam dolazak vas izabranih za ovo natjecanje je uspjeh i pobjeda. Pobjeda zato jer branite i zastupate boje vaših uprava i vaših kolega koji kao i vi radom u šumi zarađuju tvrdi i teški kruh za sebe, djecu i obitelj. Osim natjecanje i odmjeravanje tko je bolji želim da se obogatite spoznajama u ova tri dana boravka ovdje i upoznate poneki kutak ovog lijepog i kamenitog kraja, dijela domovine gdje živi čestit i ponosit naš primorski svijet. ' Ovdje su u tvrdim stinama utisnuti spomenici našeg tisućljetnog postojanja. Darovnica kralja Zvonimira prije devet stoljeća uklesana je u kamen Bašćanske ploče na otoku Krku, jednog od najstarijih spo-

Dane hrvatskog šumarstva, svečanim govorom otvorio je direktor »Hrvatskih šuma«, ing. Josip Dundović

ijelovarci dvostruko slave: iDarko Paulić (šumarija Ivan-'ska, uprava Bjelovar) novi je

državni prvak. Sa 890 osvojenih bodova obranio je lanjski naslov ispred dvojice Vinkovčana, Antuna Aleksića, koji je bio slabiji samo jedan bod (!) skupivši 889, te Ilija Lukić sa 859 bodova. Uprava šuma Bjelovar prva je i u ekipnom plasmanu sa 2.561 bodom ispred Vinkovaca sa 2.487 i Delnice sa 2.408 bodova. Natjecanje je na dobro uređenom ili lijepom borilištu u mediteran

skom ugođaju parka turističkog naselja, nakon postrojavanja ekipa, podizanja hrvatskog barjaka i barjaka Hrvatskih šuma te intoniranje »Lijepe naše« u izvedbi orkestra limene glazbe iz Senja, prigodnim riječima otvorio direktor poduzeća ing. Josip Dundović.

PONOSNI SMO NA ULOGU »HRVATSKIH ŠUMA« U OBRANI I OBNOVI DOMOVINE

menika hrvatskog jezika na glagoljskom pismu. Povijest su nam obilježili ovdašnji knezovi Krčki Frankopani ostavili zavjet i poruku »Navik on živi ki zgine pošteno«. Ing. Dundović je također podsjetio da je u Novom Vinodolskom još 1288. godine napisan Vinodolski zakonik, kao važan spomenik staroga hrvatskog običajnog prava, pisan glagoljicom i čakavskim narječjem, da su u gradu pod Nehajem stolovali hrabri senjski uskoci koji su ratovali protiv Turaka i Mlečana, da ih je moćna Austrija prije 377 godina bila raselila ali da su se »upravo ovih dana vratili ratnom slavom ovjenčani njihovi olujni potomci iskazavši vojničke vrline Hrvata. Barbari su ih bili zaboravili, ali će pamtiti za sva vremena da se trebaju čuvati senjske ruke.

sr

Antun Aleksić, višestruki prvak Hrvatske, slovio je za jednog od favorita prije početka

natjecanja

I Ilija Lukić iz ekipe Vinkovaca, da nije podbacio u kombiniranom prepiljivanju

trupaca, mogao je biti i ovogodišnji prvak

23. listopada 1995.


Svečana pozornica podignuta kao i borilište u autokampu »Zagori«

DARKO PAULIĆ I UPRAVA BJELOVAR PRVI

Potom je direktor Dundović naglasio da je »bljeskovito i olujno hrvatsko ljeto 1995. pomelo i ot-prhnulo u nekoliko dana 500 godina stare velikosrpske snove« te da je »još dio svetogahrvatskog tla okupiran i svatko od nas mora dati svoj doprinos da sloboda ozari lica i obraduje srca naših ponositih Srijemaca, Slavonaca i Baranjaca«. On je istaknuo da su suradnici »Hrvatskih šuma« dali svoj doprinos našoj slobodi, da se s rugom i ponosom sjećamo 45 poginulih, 15 nestalih, 75 teško ranjenih, dok je 485 obitelji naših djelatnika protjerano iz svojih domova. Prema nepotpunim podacima poduzeće je pretrpjelo izravnu štetu od 114 milijuna DEM, dok se neizravna šteta tek utvrđuje. U obnovu i uklanjanje ratnih šteta uloženo je više od 20 milijuna DEM, a velika ulaganja tek se očekuju. Bljeskom i Olujom, rekao je ing. Dundović, oslobođeno je 522,434 ha naših šuma a ostalo je još 60.292

ha ili 3 posto okupirano. Pred nama je velika zadaća organiziranja i uspostave šumske organizacije i proizvodnje te obnove na oslobođenom području. Obvezatni smo pomoći u obnovi i razvoju gospodarstva i izvan šumskih prostora u cijeloj Hrvatskoj. Zbog toga nam, podvukao je ing. Dundović, trebaju znalci, pošteni i moralni djelatnici. Na kraju ing. Dundović je natjecateljima i sudionicima poželio: »Od sudaca tražim pošteno i objektivno suđenje, a vama dragi natjecatelji želim viteško nadmetanje, športsku sreću, oštro oko, sigurnu ruku i dobre rezultate. Natječite se, družite se, prijateljujte i udišite ovaj primorski zrak koji su udisali ponosni i prkosni uskočki junaci«.

FAVORITI POBIJEDILI Sam tijek natjecanja pa i konačni pobjednici potvrdili su papirnate prognoze. Prema startnoj listi prvi je krenuo Mile Pađan iz Ogulina,

a potom i ostali. S nestrpljenjem su se očekivali startni brojevi 6 (S.Ačić), 15 (T.Plaše), 17 (Ž.Rade-ka), 28 (A.Aleksić), 36 (D.Paulić), 39 (D.Turk). Prvi je natjecanje završio Ačić, no s dva kiksa na prvoj i drugoj disciplini nije mogao očekivati najviši plasman. Ra-deka je odlično »odvalio najteže discipline i odlično stajao do posljednje discipline gdje je totalno promašio u gašenju požara i izgubio samo tu šezdesetak bodova. Gotovo svi favoriti su imali poneku disciplinu na kojoj su izgubili velik broj bodova. Tako je Aleksić mogao bolje proći na okretanju lanca ali i na kresanju grana, Lukić je odabrano promašio na balonu. Pauliću je crna točka bilo kombinirano prepiljivanje trupca gdje je izgubio bar 40 bodova. Dobro se držao i Dukarić iz Koprivnice a tri ujednačena natjecatelja zagrebačke uprave (Solaja, Pleše, Purić) osigurali su svojoj ekipi visoko treće mjesto, samo nekoliko bodova iza Delnica.

Prošlogodišnji pobjednik Darko Paulić podigao je državnu zastavu na otvaranju

Darko Paulić, sigurnim vođenjem pile ponovio je prošlogodišnji uspjeh, osvojivši i drugu titulu prvaka

23. listopada 1995.


Ing. Vlado Čamba, Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Austrije

VALORIZIRATI VELIKI POTENCIJAL HRVATSKIH ŠUMA Među brojnim gostima i sudionicima Dana hrvatskog šumarstva s izlaganjem na savjetovanju o mediteranskim šumama bio je i ing. Vlado Čamba iz referade za šumarsku izobrazbu i istraživanja Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Austrije. Svoje dojmove o Danima., i boravku u Hrvatskoj sažeo je u nekoliko rečenica: »Natjecanje i sve ovo ovdje je vrhunski organizirano.

Sviđa mi se što se »Hrvatske šume« i hrvatsko šumarstvo kulturološki, sociološki i ekološki integriraju u europske tokove, a to je osnovno pitanje svakog budućeg razvoja. Potencijal »Hrvatskih šuma« je velik i treba ga na

Primjeren način valorizirati, osebno mi se sviđa što

Hrvatska, kao potpisnik konvencije o prirodnoj obnovi šuma, ustrajava na prirodnoj obnovi i sto se velik postotak šuma obnavlja na

taj način. U Austriji se na taj način obnavlja približno 35

Eosto šuma. Pohvalno j e ta-ođer što poduzeće »Hrvat

ske šume« značajnim dijelom potiče i financira znanstveni rad, jer to je vrlo važna komponenta u razvoju šumarstva. O samom natjecanju i boravku u ovom lijepom ambijentu mogu reći sve najbolje. Lijepo je da se radnici natječu i druže, to može dati samo pozitivne efekte.«

R A S P O R E D SUDACA P O DISCIPLINAMA

Disciplina Prezime i ime Uprava šuma

1. Okretanje vodilice inamještanje lanca Curi Vlado Delnice

Košutić Dražen Osijek Vlah Ranko Buzet

2. Kombinirano prepiljivanje Gašparac Miroslav Delnice

Rastovac Neven Sisak Benačić Mato Vinkovci Obradović Slobodan Gospić

3. Potpiljivanje stabla (zasjek) Moškun Žetjko Karlovac

Lipošćak Franjo Ogulin Vukelić Marin Senj

4. Prepiljivanje stabala Kokvačev Željko Koprivnica

Jambreković Ivan Bjelovar Kulić Slaven Buzet

5. Rušenje stabala na balon Šimunović Milan Senj » Zupčić Zlatko Našice

Anić Stjepan Požega 6. Prepiljivanje trupaca na podlozi Vrbanović Mladen Ogulin

Matijević Ivan Gospić Bevanda Feliks Zagreb Vukić Zdravko Našice

7. Kresanje grana Kratofil Dražen Karlovac Petrović Petar Sisak Balala Mirko Koprivnica

8. Gašenje požara Ognjenčić Željko Požega Budimski Boris Zagreb Volf Dražen Bjelovar Spoljarić Mijo Vinkovci Radoš Danko Osijek

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

UKUPNI 1 PLASMAN |

EKIPA Bjelovar

Vinkovci Delnice Zagreb

Koprivnica Osijek

Karlovac " Buzet

Senj Split

Našice Požega

> Ogulin Sisak

Gospić

2.561 2.487 2.408 2.390 2.389 2.191 2.043 1.974 1.894 1.890 1.787 1.779 1.706 1.597 1.232

Ove godine našim sucima je uvelike pomogao novi sustav kompjutorske obrade podataka pod nazivom »Tvrtko«

Suci na disciplini prepiljivanje stabla Ivan Jambreković iz Bjelovara i Željko Kovačev, imali su odgovornu zadaću jer se ovdje ponekad prva mjesta gube za

svaki milimetar loše izvedenog zadatka

Premda je prognanik iz Baranje, Jožef Svob nametnuo se svojim dobrim rezultatima u Upravi šuma Osijek i predložen je za nagradu, koju mu je uručio

direktor, ing. Josip Dundović

NAJBOLJI PROIZVODNI RADNICI U1995.

Prema kriterijima za izbor najboljih radnika p rema p ro i zvodn im rezultat ima u prošloj godini , Priređivački odbor manifestacije Dani hrvatskog šumars tva , don io je O d l u k u o proglašenju i nagrađivanju najboljih radnika, čiji su se mjerili ostvareni rezultati rada tijekom cijele godine. Po u p r a v a m a to su sljedeći radnici:

Stjepan NOVOSELAC - US Vinkovci Jožef ŠVOB -UŠ Osijek Đuro HULAK - UŠ Našice Ivan AMBRIĆ - UŠ Požega Franjo MOGULJAK - UŠ Bjelovar Antun TOMAŠEK - UŠ Koprivnica Venko DURETIĆ - UŠ Zagreb Marko ČOSIĆ - UŠ Sisak Cvijetko BUTORAC - UŠ Karlovac Ivan RENDULIĆ - UŠ Ogulin Bogomir MILOŠ - UŠ Delnice Ivan NEKIĆ - UŠ Senj Tomica GRAHOVAC - UŠ Gospić Dani ŽIGULIĆ - UŠ Buzet Ratko VIDAKOVIĆ - UŠ Split

Prije proglašenja i uručivanja nagrada najboljim natjecateljima za rezultate post ignute na borilištu, podijeljene su novčane nagrade i priznanja najboljim p ro izvodn im radnic ima za prošlu godinu.

23. listopada 1995.


Milanko Brkić u disciplini obaranja na balon osvojio je 45 bodova

POBJEDNICI PO DISCIPLINAMA Okretanje vodilice i namještanje lanca: 1. Darko Paulić 86 bodova 2. Hija Lukić 84 boda 3. Željko Dukarić 80 bodova Kombinirano prepiljivanje trupca: 1. Željko Radeka 193 boda 2. Stjepan Mikolin 187 bodova 3. Antun Aleksić 181 bod Potpiljivanje stabla (zasjek): 1. Željko Radeka 164 boda 2. Mato Jurić 156 bodova 3. Antun Aleksić 155 bodova Prepiljivanje stabla: 1. Antun Aleksić 149 bodova 2.-3. Darko Paulić 147 bodova Antun Vugrić Rušenje stabla na balon: 1.-9. Darko Paulić 45 bodova Antun Aleksić Antun Vugrić

Anton Štimac Ilija Tunanović Anton Božić Milanko Brkić Mijo Cosić Mirko Vinković Prepiljivanje trupaca na podlozi: 1. Ilija Lukić 139 bodova 2.-3. Dragan Gašparović 135 bodova Mane Ivošević Kresanje grana: 1 .-2. Ilija Lukić 132 boda Svetozar Ačić 3. Darko Paulić 129 bodova Gašenje početnog požara: 1. Svetozar Ačić 72 boda 2. Ivica Vinković 68 bodova 3.-4. Tihomir Grgurić 66 bodova Tomo Pleše

POJEDINAČNI PLASMAN NATJECATELJA

Plasman

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45.

Startni

36 28 43

6 5

21 17 39 44 45 24 15 35

9 30 37 20 4

19 23 13 12 25 14 34 38 26 31 42

2 11 18 32 8

27 10 16

1 41

7 22 29

3 40 33

broj Prezime i ime

Paulić Darko Aleksić Antun

Lukič Ilija Ačić Svetozar

Dukarić Željko Vugrić Antun

Radeka Željko Turk Drago

Staničić Drago Solaja Milorad

Grgurić Tihomir Pleše Tomo

Andrašić Mladen Stimac Anton Purić Nikola

Jurić Mato Kopričanac Franjo

Dorkić Tomislav Tunanović Ilija

Božić Anton Brkić Milanko

Devčić Ivan Ćosić Mijo

Jurišić Miroslav Kubat Josip

Poščić Smiljenko Mikolin Stjepan

Gašparović Dragan Marjanović Ivo

Turkalj Ivan Maligec Ivan

Rončević Josip T. Kasunović Dragan

Žigulić Dani Devčić Ivica

Laić Radovan Ivošević Mane

Pađan Mile Krušlin Dragutin

Vinković Mirko Vinković Ivica

Mijić Jure Spoljarić Stjepan

Ćosić Marko Rončević Josip S.

Ekipa

Bjelovar Vinkovci Vinkovci Bjelovar

Koprivnica Bjelovar Karlovac

Delnice Split

Zagreb Delnice Zagreb

Koprivnica Delnice Zagreb Požega

Koprivnica Osijek Osijek Buzet

Vinkovci Senj

Sisak Split

Osijek Buzet

Našice Ogulin

Senj Karlovac

Našice Gospić

Karlovac Buzet

Senj Sisak

Ogulin Ogulin Našice Požega Požega

Split Gospić

Sisak Gospić

Ukupno

890 889 859 840 833 831 822 820 808 806 806 804 785 782 780 771 771 757 751 751 739 718 696 684 683 664 655 645 633 627 611 598 594 559 543 543 533 528 521 515 493 398 387 358 247

ZABILJEŽENO UZ RUB BORILIŠTA

ORGANIZACIJA Ideja iz Kinkova prošle godine kada se nekoliko uprava predstavilo se specijalitetima svojega kraja, ove je godine u N. Vinodolskom, u turističkom naselju Zagori doživjela punu afirmaciju. Oko borilišta, koje je bilo dobro pripremljeno, u hladovini mediteranske vegetacije s pogledom na nedaleko more, postavljeno je 15 štandova. Sve uprave ponudile su svojim specijalitetima brojne goste i sudionike ovog šumarskog skupa. Prema slobodnoj procjeni, natjecanje šumarskih radnika pratilo je 1.000 ljudi koji su mogli probati sve specijalitete koje naša bogata domaća kuhinja nudi, od kulena, šunke, različitih vrsta sireva do morskih specijaliteta, tartufa, i kolača. Bilo je i domaće kapljice tako da nitko nije ostao žedan! (Usput: najduže se »radilo« na bjelovarskom i spl itskom štandu, a Splićani su »zatvorili« tek s prvim sumrakom).

SINDIKAT Predsjednica Hrvatskog sindikata šumarstva Gordana Colnar hvali organizaciju: »Sve čestitke organizatorima za ambijent, smještaj, prostor za natjecanje i ukupnu organizaciju. Dobro je što je natjecanje pratilo i približno 300 radnika »Hrvatskih šuma« koji su ovdje na jedan dan došli u organizaciji sindikata. Sviđa mi se i ideja koja je ovdje izuzetno uspješno provedena da se sve uprave predstave sa svojim specijalitetima. Sve to pridonosi zbližavanju radnika, druženja, a to i jest cilj ovakvih manifestacija.«

INFORMATIČARI Informatička služba obavila je dobro svoj posao. Tijekom natjecanja gledatelji su u svakom trenutku mogli znati »gdje je tko« i tko trenutačno vodi, a vrlo brzo završena je i obrada konačnih rezultata. U suradnji s novinarima izdana su i dva broja biltena u kojima je bilo prezentirano sve što se događalo.

;S:<-'S*WI

Darko Paulić, novi (stari) državni prvak UNATOČ PODBAČAJU, PRVI Darko Paulić (Uprava Bjelovar) obranio je prošlogodišnji naslov. Skupio je 890 bodova, stoje manje nego prošle godine, te za jedan bod prestigao drugoplasiranog Antuna Aleksića. Bio je oduševljen ukupnom organizacijom natjecanja. - Natjecanje je bilo izuzetno dobro organizirano, suci korektni, a sve skupa i cjelokupni boravak u naselju Zagori za pamćenje. Posebno mi je drago što su ovom drugom natjecanju šumarskih radnika Hrvatske bili nazočni i brojni radnici iz šumarija i tako dah posebn značenje natjecanju. Skupio sam manje bodova nego što sam očekivao. Pogriješio sam na kombiniranom prerezu i tu izgubio najmanje četrdesetak bodova. Prvi put otkako se natječem pogodio sam balon i ti bodovi bili su odlučujući.

23. listopada 1995.

SAMOVOLJNA SJEČA ALEPSKOG BORA Danas se na ovom pustom

otoku nalazi pod šumom samo 742 ha, od čega 427 ha panjača i kultura četinjača 315 ha. Nasuprot tome, na otoku se nalazi 5987 ha neobraslog proizvodnog tla koje bi dugoročno, najvećim dijelom, bilo potrebno pošumiti. Radovi u šumarstvu osobito su naglašeni od osnutka J.P. »Hrvatske šume«, jer se izdvajaju znatna sredstva (općekorisnih funkcija šuma) na razini cijele zemlje, osobito za kraška područja. Tako se godišnje na Pagu obavljaju sljedeći radovi: pošumljavanje 30 ha, popunjavanje 6 ha, čišćenje panjača 19 ha i konverzija de-gradiranih šuma 7 ha. Uviđajući važnost podizanja

vrijednost (naknada) posječene kulture alepskog bora na 2,1 ha iznosi 2,905,202 kn uključujući

Eonder 20 za općekorisne fun-cije šuma. Između više fun

kcija, osobito se ističe turistička, estetska, rekreacijska, zdravstvena i klimatska. Tako je u procesu fotosinteze posječena kultura godišnje proizvodila 33,6 t kisika i istodobno primala (apsorbirala) 16,8 t ugljičnog dioksida. Međutim, prema prof. Slavku Maticu, svakako je nenadoknadivi vremenski gubitak od 48 godina u procesu pretvorbe kulture alepskog bora u autohtonu šumu crnike, koja nakon ponovnog pošumljavanja opet kreće ispočetka.

U trci izmađu kulture alepskog bora i nogometne lopte, pobijedila je naravno opet lopta i moćnici koji stoje iza nje. Tužni izgled nekadašnje prekrasne kulture alepskog bora bespomoćno leže već mjesecima nakon sjeće

VANDALSKI ČIN NAČELNIKA OPĆINE NOVALJA

P rema usmenom nalogu Ivana Dabe, načelnika općine Novalja, po

sječena je čistom sječom od 21. do 24. kolovoza 1995.g. kultura alepskog bora u neposrednoj blizini Novalje na Pagu. Sječom je zahvaćeno 2,1 ha šume, sa 468 kom. stabala (alepskog bora 328 kom. i običnog čempresa 140 kom.) i drvnom zalihom od 171 m3 (alepskog bora 159 m3 i običnog čempresa 12 m3). Kultura alepskog bora starosti 48 g. obuhvaćena je šumskogo-spodarskim područjem i nalazi se unutar važeće gospodarske jedinice »Pag«, odjela 8 i predjela Spital. Na takav vandalski čin (kako ga je nazvao prof. dr. Slavko Matić, u radio emisiji HR 30.08.1995. godine), odmah je reagirala Šumarija Pag u No-valji dopisom Policijskoj ispostavi Novalja, tražeći zaštitu kulture od nezakonite sječe. Ispostava je prvog dana zaista i spriječila daljnju sječu, ali sljedećih dana više nije reagirala. Drugog je dana Ivan Božičević, dipl. ing. šum., republički šumarski inspektor, obavio inspekcijski pregled na terenu, sastavio zapisnik i usmeno naredio načelniku općine Novalja trenutačni prekid sječe kao i obustavu svih drugih radnji. Međutim, načelnik nastavlja započete radove do predviđenog opsega, a u tome ga ni policijska ispostava više ne onemogućava. Trećeg dana od započete sječe, Marko Rukavina, dipl. ing. šum., županijski inspektor, izdaje pismeno rješenje o obustavi sječe, koje također nije poštovano od strane načelnika općine Novalja. Prema navedenom rješenju, kod nezakonite sječe nisu se poštovale mnoge odredbe Zakon o šumama. Tako nije postojalo odobrenje o sječi predmetne šume (čl. 47), odluka o prenesenom pravu (čl. 58), prostorni plan (čl. 48) ni odluka o

Kultura alepskog bora u starosti 48 godina pripada G.j. Pag, odjel 8 u predjelu Špital, ukras je i ponos otoka Paga,

međutim, krajem kolovoza na zahtjev i naredbu načelnika općine Novalja, Ivana Dabe, dolaze radnici i bez dozvole

obavljaju sječu na površini od 2 ha, s ukupno 468 posječenih stabala, ukupne drvne mase 171 metar kubični

izdvajanju šume iz šumskogo-spodarskog područja (čl. 15).

Poznato je, da je Pag šumama najsiromašnije naseljeni otok na Jadranu. Njegove šume pokrivaju tek 2,6 posto površine, dok je šumovitost Republike 43,5 posto. Po stanovniku dolazi 0,10 ha šume, a na razini Republike 0,51 ha, odnosno 1,57 ha na području Uprave šuma Senj. Takva situacija nije bila

odvajkada, jer se u rimsko doba Pag nazivao »zlatnim otokom« (insula aurea) zbog velike šumovitosti. Naš poznati arheolog don. Frane Bulić, spominje da Venecija dijelom počiva na pilotima hrasta me-dunca s otoka Paga. Proces nestanka vegetacije na Pagu traje više stoljeća, kao posljedica ek-stenzivnog gospodarenja šumama i pojave erozivnih procesa.

šuma na Pagu za razvoj drugih djelatnosti (ponajprije turizma), u dugoročnoj uređenoj osnovi, glavni cilj gospodarenja usmjeren je na općekorisne funkcije šume i to u prvom redu turističko-rekreativne funkcije, a usputno i direktne funkcije (korištenje drvne mase). Prema važećoj Metodologiji utvrđivanja naknade za oduzeta i ograničena prava u pogledu šuma i šumskih zemljišta,

Nova zgrada Šumarije Pag, u čijoj neposrednoj blizini se dogodio nemili vandalski čin sječe

Možda bi ovakvih misli trebalo biti više po našim šumskim predjelima,

posebice na otoku Pagu

O namjerama gradnje nogometnog igrališta i ostalih sadržaja unutar kulture alepskog bora, u predjelu špital, predstavnike Uprave suma Senj usmeno je, u više navrata, upoznao načelnik općine Novalja. Prilikom tih razgovora Uprava šuma Senj upućivala je općinu Novalja na neophodnu zakonsku proceduru u skladu sa 15. člankom Zakona o šumama. Odredbe tog članka dozvoljavaju izdvajanje državnih šuma iz šumskogospodarskog područja samo u izuzetnim slučajevima, pa ne vjerujemo da bi Sabor udovoljio tim zahtjevima. Međutim, vrijedilo je pokušati, ali općina Novalja nikada nije poduzela takve korake. Čestica spomenute kulture alepskog bora vodi se u posjedovnom listu, kao šuma koja je ugovorom Skupština općine

23. listopada 1995.

NA OTOKU PAGU, U NOVALJI

0 namjeri gradnje nogometnog igrališta unutar kulture alepskog

bora u predjelu Špital, govorio nam je načelnik općine u nekoliko navra

ti i mi smo ga upućivali na neke osnovne zakonske odredbe, recimo na članak 15. Zakona o šumama, a istodobno smo ga upućivali na neke druge lokacije koje su potpuno

neobrasie i nudili da obavimo pošumljavanje okoliša oko tog novog igrališta, ali očito nismo bili uv

jerljivi, govori nam ing. Milan Devčić, upravitelj Uprave šuma Senj

Pag 1983. g. dala Šumskom gospodarstvu Senj na korištenje i upravljanje naknade. Na kraju, prema Zakonu o šumama (NN 52/90.) kultura alepskog bora u predjelu Špital postala je državna šuma s kojom gospodari J.P. »Hrvatske šume« Zagreb, pomoću Uprave šuma Senj i šumarije Pag.

1 tako je, bez prethodnog provedenog zakonskog postupka, općina Novalja započela bespravnu sječu, a ona bi, baš naprotiv, trebala najviše poštovati i provodi t i zakone . Uprava šuma Senj poduzela je sve propisane mjere da bi se onemoguć i le n e z a k o n i t e r adn je općine Novalja, ali u tome, na žalost, nije uspjela. U našim nastojanjima smo se na kraju obratili apelom svim sredstvima javnog priopćavanja i ekološkim udrugama diljem zemlje da bismo sačuvali kulturu

Špital. Na naše obraćanje reagirala je većina pozvanih, a novine su (posebice »Novi list«) u cijelosti objavile naše odgovore na izjave načelnika općine Novalja. Od svih ekoloških udruga, jedino se oglasio Hrvatski savez zelenih prosvjedom koji je u potpunosti pogodio bit na-stalog problema. U prosvjedu Hrva t sk i savez zelenih, između ostalog, piše: »Nalogodavac je zaslužio krivičnu od-fovornost za ignoriranje za-

onske regulative i počinjenu nenadoknadivu štetu, te smo sigurni da će za učinjeno i odgovarati. Hrvatskoj je dosta nasilja i uništavanja prirodnih i drugih resursa, pa smo sigurni da će pučanstvo Novalje i cijeloga Paga zna t i procijenit i počinjenu štetu«, kaže na kraju prosvjeda upućenog na adresu Općinskog poglavarstva Novalja.

Iako su s r e d s t v a j avnog priopćavanja (novine, radio i televizija) mnogo pridonijela objektivnom upoznavanju na-

Nakon sječe lijepa, ponosna i prekrasna stabla alepskog bora sravnjena su sa zamljom u najboljoj životnoj dobi. Sječa nije odobrena i obavljena je protivno odluci općinskog i republičkog inspektora. Pitamo se hoće li itko ikada

odgovarati za svoje nedjelo ?

OTOK PAG najsiromašniji je od naših naseljenih otoka šumskom vegetacijom sa svega 2,6 posto površina. Međutim u maniri nekih općinskih moćnika i Ivan Dobo poželio sijepodići spomenik još dok je na vlasti, upravo u šumi gradnjom nogometnog igrališta, pa se tako ovom sječom pridružio poznatim mletačkim bogatunima koji su nemilosrdno sjekli hrast medu-nac i s otoka Paga vozili u Veneciju, pa je tako i nastavo naziv za Pag - mjesečev otok

stale situacije, smatram da bi j e d n a e m i n e n t n a eko loška u d r u g a (Hrva tsko ekološko društvo ili Lijepa naša), trebala održati okrugli stol u Novalji o toj temi. Poruke s takovg skupa snažno bi odjeknule u javnosti, pa je malo vjerojatno da bi se ovakvi primjeri mogli ponovo dogoditi.

U proteklom razdoblju stiglo je na adresu Uprave šuma Senj nekoliko potpisanih brzojava

Eotpore stanovnika Novalje, oji se žale na autokratsko po

našanje svoje općine. U uzavrelim strastima tužno se doimaju prijeteća anonimna pisma iz Nova l j e , v a d r e s i r a n a na stručnjake Šumarije Pag, kao i uništena tabla rasadnika u neposrednoj blizini šumarijske

zgrade. O instrumentalizaciji cijelog slučaja najbolje svjedoči pojava peticije stanovnika Novalje u kojoj se traži podrška za gradnju nogometnog igrališta i to, zamislite, - baš na lokaciji posječene kulture alepskog bora. Sve to pokazuje do koje mjere su krivi potezi općine Novalja stvorili jednu naelektriziranu atmosferu koju više nije moguće kon t ro l i r a t i . U p r a v a šuma Senj nije protiv razvoja Novalje i izgradnje nogometnog igrališta, ali smatra da je njegovu lokaciju trebalo pronaći izvan šume. To ne bi Dilo teško, jer se uokolo Novalje nalaze nepreg ledne neobrasie površine. Izbor baš takve lokacije predložila je Uprava šuma Senj, koja bi sigurno pokazala

razumijevanje za pošuml javanje okol i ša igrališta kako bi se čim prije eliminirao negativni utjecaj vjetrova.

Da je »slučaj Novalja« izazvao mnoge pozitivne reakcija u javnosti, dokazuju nam brojne podrške iz cijele zemlje upućene Upravi šuma Senj, pa je to najbolji dokaz ispravnost i naših stajališta. Pravu lekciju počinitelj ima ove bespravne sječe izrazio je u crtežu mališan Sentić, učen ik I. r a z r e d a Osnovne škole Ivana Mažuranića iz Novog Vinodolskog. Njegov način izražavanja neobično je impresivan i p o u č a n . Time se potvrđuje da su najmlađi i te kako svjesni propusta starijih, pa za budućnost naše zemlje' ne moramo strepjeti.

Iako je Policijska stanica u Pagu obradi la slučaj i predala ga nadležnim službama, do danas još nije pokrenut spor. U međuvremenu posječeni borovi leže na tlu zajedno s granjevi-n o m pa se povećava opasnost od pojave štetnika i izbijanja požara u preostaloj kulturi alepskog bora. U takvim okolnostima šumarske inspekcijske službe trebale bi narediti uklanjanje sortimenata i uspostavljanje šumskog reda

U posljednje vrijeme tužno se doimaju prijeteća pisma koja stižu na adresu naših djelat

nika, govori nam upravitelj Šumarije Pag, ing. Tomo Devčić i čudi se kako se nisu

ispoštovali osnovni zakonski akti upravo od onih ljudi koji su postavljeni da čuvaju i pro

vode u život zakone

uz ponovno pošumljavanje posječene površine.

Uprava šuma Senj se nada brzoj intervenciji svih institucija naše vlasti u čiju objektivnost imamo puno povjerenje. Tekst: mr. Viče IVANČEVIĆ

Snimci: V.I. i Z.L.

U šumarijskom rasadniku proizvedu se dovoljne količine sadnog materijala za višegodišnje potrebe pošumljavanja, ali treba htjeti i osigurati sredstava za sve te površine koje su potencijalne za pošumljavanje, a toga još nema

dovoljno među ostalim strukturama na otoku Pagu

AGENDA 21 ZA LOKALNE VLASTI S PODRUČJA SREDOZEMLJA

Nakon Konferencije Ujedinjenih naroda o okolišu i razvitku (Rio de Janeiro, 1992.) i Konferencije zamalja Sredozemlja MED Agenda 21 (Tunis, 1994.), u Rimu će od 22. do 24 studenoga biti održan sastanak, koji za cilj ima odrediti prioritete za provedbu Agende 21 (Rio de Janeiro 1992.) na lokalnoj razini na području Sredozemlja. Najavljena konferencija predstavlja zajednički napor lokalnih uprava i samouprava s područja Sredozemlja radi postizanja zajedničke akcije u osmišljavanju i provedbi strateških akcijskih planova za zaštitu okoliša. O konferenciji su obaviješteni županijski uredi za prostorno uređenje, stambeno-komunalne djelatnosti, graditeljstvo i zaštitu okoliša, koji su na razini županija trebali organizirati sudjelovanje predstavnika lokalne uprave i samouprave iz Hrvatske.

23. listopada 1995.

Gotovo ni jedna značajnija šumarska manifestacija u našoj zemlji ne može proći bez veselih »šumara« iz Vinkovaca. Tako je bilo i u Novom Vinodolskom, gdje su taburaši i pjevači iz Uprave šuma Vinkovci tijekom

tri dana uveseljavali i zabavljali naše goste kao i sve naše djelatnike

DANI HRVATSKOG ŠUMARSTVA

- HOTEL »ZAGORI«

OD 25. DO 28.

RUJNA 1995.

Za naš ugodan boravak u Primorju pobrinule su se i ove dvije Novljanke,

koje su u svečanim nošnjama dočekivale goste pred recepcijom i svim našim uzvanicima s osmijehom zaželjele

dobrodošlicu u hotelsko naselje »Zagora«

Bilo je veselo i

ugodno druženje u

Novom Vinodolskom Tradicija šumarskih okupljanja,

uglavnom kao natjecanje sjekača, duga je tri desetljeća. Prošle je godi

ne grupa naših entuzijasta i onih koji smatraju da su nužna okupljanja šumarskih djelatnika Hrvatske, priredila prve Dane hrvatskog šumarstva u Kinkovu, Virovitica. Bilo je to mjesto niza šumarskih događanja - osmišljenih, zabavnih i svrhovitih.

Drugo po redu održavanje Dana hrvatskog šumarstva ove godine još je više potvrdilo smisao i potrebu jedne takve manifestacije, na što ukazuje i nazočnost brojnih gostiju, uzvanika, natjecatelja kao i svih ostalih djelatnika Hrvatskih šuma. Mnogi su bili pomalo skeptični u ishod ovakve manifestacije, daleko izvan tradicionalnih šumarskih centara kontinentalne Hrvatske. Međutim, već na samom otvorenju ovogodišnjih Dana hrvatskog šurrtarstva

potvrđene su sve prednosti priređivanja takvih priredbi, čak i na samoj obali, u Mediteranskim šumama.

Kada sve protekne u takvom skladu, kao što je to bilo u Novom Vinodolskom, a za što je preduvijet dobra organizacija, svatko poželi još više takvih susreta i druženja. Neka ove riječi ujedno budu i zahvala vrijednim domaćinima za sve ono što su pružili svojim gostima Uprava šuma Senj i Šumarija Novi Vinodolski. Fotografije s ove stranice neka posluže onima koji nisu imali sreću prisustvovati tim događanjima, kao potvrda svega naprijed iznesenog.

Za list »Hrvatske šume« tekst i fotografije iz Novog Vinodolskog pripremili: Antun - Zlatko

Lončarić i Miroslav Mrkobrad.

Svrha manifestacija poput Dana hrvatskog šumarstva je druženje djelatnika svih naših uprava. Tako smo snimili i generaciju šumara koja je

u šumarskoj struci od 1958. godine. U Novi Vinodolski došli su:Marko Vukelić, Anton Stanište, Hranislav Jakovac, Ivan Vrčeki Pavie Vratarić

(gornji red) te Ivan Vukelić, Božidar Klepac, dr. Stjepan Kiasić i Damir Piškulić (sjede)

Premda se ove godine još nije birao najuspjelije aranžiran štand s cjelokupnom ponudom, možemo neslužbeno reći kako je jedan od najbogatijih bio štand Uprave šuma Vinkovci, koja je, osim stoje

ponudila šljivovicu i kulen, dovela i dvije djeveruše, ali, jasno, samo za gledatelje

Jedna od brojnih novina na ovom natjecanju bila je i dodjela velike boce šampanjca

pobjedničkoj ekipi »Bjelovara« što ju je njenom vođi Mirku Mandiću

uručio naš direktor, ing. Josip Dundović

23. listopada 1995.

Možemo biti zadovoljni i medijskom prezentacijom naše manifestacije Dani hrvatskog šumarstva, jer su,

počevši od konferencije za novinare uoči samog natjecanja, svi događaji stalno bili pod »paskom« novinara iz svih hrvatskih medija. Tako su se iz privremenog studija izravno u eter

javili naši uvaženi gosti ing. Ivica Gazi i naš direktor ing. Josip Dundović, i u

petnaestak minuta predstavili slušateljima Radiopostaje Zagreb tok

događaja u Novom Vinodolskom

Pri obilasku štandove oko borilišta, s bogatom gastronomskom ponudom naših uprava, vjerujemo daje najteže

bilo ministru, ing. ivici Gažijujer morao je kušati jela i pića sa svakog štanda pored kojega je prolazio kako

ne bi izazvao zle primisli kod onih domaćina čije specijalitete slučajno

ne bi kušao

_ . ... Snimili smo i gotovo dvadeset godina mlađu generaciju. Stoje: Zvonimir Bern, dr. Joso Vukelić, Željko Vusić, Petar Milanković,

Miroslav Gašparac i Juraj Pavelić. U donjem redu čuče: Mile Dodan, Vlatko Kuterovac i Hrvoje Zdjelar

Najbrojnija inozemna delegacija došla nam je iz prijateljske Češke, predvođena dekanom šumarskog fakulteta Prema njihovim riječima, najljepša uspomena koju nose s ovog našeg trodnevnog šumarskog druženja je

nezaboravno putovanje motornim brodom akvatorijem Primorja, stoga nije čudno što su se poželjeli za uspomenu slikati ispred Novog Vinodolskog i samog broda

Tijekom ovih ratnih godina brojni djelatnici Hrvatskih šuma sudjelovali su u postrojbama Hrvatske vojske, a dobar dio njih još uvijek s ponosom

nosi odore HV-a i pripadajućih brigada i pukovnija. Stoga je i sam ministar, ing. Ivica Gazi, obilazeći izložbu likovnih i skulptorskih radova naših djelatnika, iskoristio nazočnost jednog od autora - Zdenka Krulića, koji je na Dane hrvatskog šumarstva došao izravno iz postrojbe, i poveo

s njim razgovor

Na štandu Uprave šuma Split, osim ponude brojnih dalmatinskih

specijaliteta i dobrog »crnjaka«, goste je zabavljala i domaća klapa, pjesmama iz svih hrvatskih krajeva, tako da se gosti nijednog trenutka

nisu dosađivali

23. listopada 1995.

NA SASTANKU RUKOVODITELJA PRAVNIH ODJELA PONOVO AKTUALIZIRANA STARA TEMA

KADA Ć E PITANJE KADRA DOĆI N A RED? I nformatički program »Ka

drovi« radi se već dvije godine i još nije dovršen. Podaci

po svim Upravama unijeti su sa svibnjom ove godine, ali »kad bi netko u Zagrebu pritiskom na taster PG-ja htio dobiti neki podatak - ipak ga ne bi dobio«! Statistički, 90 posto posla je obavljeno, »šteta je što se stalo i što se sustav ne može koristiti«.Kolegij pravnika / šefovi pravnih odjela po upravama te stručni suradnici iz Direkcije), sastaiud se u Sisku drugi put ove godine, zapitao se zbog čega je to tako i gdje je kratki spoj. No prvo, zbog čega pravnici raspravljaju o jednom, recimo, informatičkom problemu? Jednostavno zbog toga što se evidencija kadra vodi po odjelima za opće poslove pa pravnici misle kako bi se to već jednom trebalo i ri-

ješiti.Ima nekoliko »temeljnih« problema zbog čega ovaj program ne funkcionira. U osnovi svega je, kažu pravnici, što program kadra nikada nije imao prioritet, što su uvijek dolazili neki novi koji su imah pred-nostProblem je nadalje i taj što podaci nisu »očišćeni«. To znači da je negdje, u aplikacijama nekih uprava bilo više zaposlenih nego na terenu, jer podaci nisu ažurirani. A to je trajan, a ne završen posao. Konačno, ističe šef pravnog odjela delničke uprave, Branka Malnar, nužno je u šifarniku izmijeniti nazive radnih mjesta, što je u tijekuDakako tu su i sitne poteškoće kao, primjerice, da u nekim upravama administracija teško dolazi do PC-ja »jer je odnos s informatičkim odjelima katastrofalan!«Pravni-

ci će, kao šefovi odjela sa svoje strane učiniti sve da ubrzaju stvar, znači ažurirati podatke, izmijeniti nazive, a na informatičkoj je službi da i kadar napokon dođe na red. * NOVI ZAKON O RADU - bilo je pak čisto pravno pitanje kojim se također pozabavio kolegij. Ističući da je »bilo kome teško objasniti kako 43 diplomirana pravnika u poduzeću ne mogu riješiti bilo koji problem«, v. d. rukovoditelja pravne službe Darko Kralik pozvao je kolege na punu suradnju i zajedničko rješavanje problema. A izuzetno važan Zakon o radu, koji se počinje primjenjivati od 1. siječnja sljedeće godine, prilika je da će se zajednički pristup i realizira. Do tada je potrebno mnogo toga učiniti,

Sa skupa rukovoditelja pravnih odjela i stručnih radnika pravne službe u Sisku

tu je kompletan rokovnik radnji koje treba obaviti i akata koje do tada, a i kasnije treba donijeti. Prva među njima su pravila o poslovima, koji se ne smiju prekidati u vrijeme štrajka i isključenja s rada, slijedi, zajedno sa sindikatom Pravilnik o radu itd. A to što još nema ni jednog oglednog primjerka »si-

guran je znak da je riječ o teškom poslu.« A sam zakon detaljnije su na skupu, sebi i kolegama prezentirali i protumačili pravnici Stjepan Sporčić, Branka Širac, Mato Margetić, Kruno Tot, Ljerka Kobelja, Javorko Bebek, Mira Kovačić i Branka Malnar.

M.

U DELNICAMA ODRŽAN

SASTANAK GEODETSKIH STRUČNJAKA Početkom l i s topada , u

Uprav i šuma Delnice održan je sastanak geodet

skih stučnjaka iz uprava šuma Split, Senj, Gospić, Buzet, Ogulin i Karlovac. Iz Direkcije bili su nazočni geodetski stručnjaci BOŽIDAR KRZNARIĆ, MIL-JENKO VREBČIĆ, IVICA MIL-

JKOVIĆ Tema sastanka bila je očitovanje geodetskih koordinata težišta odsjeka. Za izradu osnove područja potrebno je izraditi višenamjensku kartu na kojoj bi bili ucrtani svi odsjeci predstavljeni jednom točkom kao težištem tog odsjeka.

Geodetski stručnjaci održali su svoj stručni sastanak u Delnicama

Stoga, na području svake uprave šuma geodetski stručnjaci izradit će geodetske koordinate (x,y) težišta ili srednje svakog odsjeka pregledno po gospodarskim jedinicama. Na taj način, ovim točkama a uz pridružene simbole iscrtala bi se cijela karta Hrvatske po odsjecima, a koristila bi se u vise namjena. Poslije sastanka prezentirana je praktična primjena skidanja koordinata za jednu gospodarsku jedinicu koju su izradili stručnjaci iz Direkcije. Na sastanku je bilo riječi i o problematici koja trenutačno prati sve geodetske službe po upravama suma. U većini uprava šuma tek sada se prišlo ekipiranju geodetskih službi potrebitim kadrom. Uz potreban kadar, svakoj geodetskoj službi prijeko je r ,-trebno je i odgovarajući ir. .oi-mentarij za rad, komp'u.or. U tom smislu geodeti očekuju i pomoć na razini Poduzeća. Inače u većini uprava šuma geodetske službe rade u sastavu Odjela za uređivanje šuma.

V.P.

U PRVIH OSAM MJESECI UŠ DELNICE

ZADOVOLJAVAJUĆE IZVRŠENJE PLANA PROIZVODNJE

Tijekom osam mjeseci ove godine u Upravi šuma Delnice, ističu da su postignuti zadovoljavajući rezultati pri izvršenju godišnjeg plana proizvodnje.Sječa i izrada izvršena je 67,60 posto godišnjeg plana, vuča i iznos izvršeni su sa 65,20 posto, te otprema sa 66,30 posto godišnjeg plana. Trenutačno najveći problemi s kojima se susreću u proizvodnji su još uvijek nedostatak potrebitih ljudi i vozila... U posljednje vrijeme evidentno je da su povećane i zalihe, što znači da sve raspoložive snage treba usmjeriti na smanjenje zaliha. U tom smislu treba posebno aktivirati fazu HI, to jest pojačati otpremu drvnih sortimenata.

S obzirom na isto razdoblje prethodne godine, povećano je 20 posto ozljeđivanje na radu. Naime, za osam mjeseci ove godine dogodilo se 29 ozljeda na radu. Tijekom jesenske kampanje nastojat će se u cijelosti izvaditi sve potrebne sadnice za jesensko pošumljavanje. Radovi vađenja započinju 25. rujna 1995., a potrajat će do sredine listopada. Planira se izvaditi približno 249.650 komada sadnica, od čega na potrebe privatnih šuma »otpada« 81.275 komada sadnica.

V.PLEŠE

U POŽEŠKOJ UPRAVI ŠUMA ODRŽAN SASTANAK GEODETSKIH STRUČNJAKA

NEDOSTAJU SUVREMENI

INSTRUMENTl Bilo je riječi o očitavanju zemljopisnih koordinata u odsjecima, te o izradi tematske kar

te koja će imati operativnu vrijednost

Geodetski stručnjaci zaposleni u zagrebačkoj, našičkoj, sisačkoj, vin-

kovačkoj, bjelovarskoj i požeškoj Upravi šuma održali su početkom listopada u Požegi informativni sastanak u povodu aktualne geodetske problematike u šumarstvu. Pozdravnim riječima nazočnima se obratio upravitelj Uprave šuma Požega mr. Juraj Zelić izloživši osnovne podatke o ovoj Upravi te istakavši problem manjka geodetskih inžin-jera. Naglasio je da je zadaća geodetskih stručnjaka u šumarstvu da se suvremenim metodama rada uključe u pojedine poslove. Uvodnim izlaganjima obratili su se dipl. ing. Ivica Milković, rukovoditelj Službe za uređivanje šuma pri direkciji i dipl. ing. Bozo Krznarić, geodet u direkciji. Bilo je riječi o očitovanju zemljopisnih koordinata u odsjecima, kao najmanjim osnovnim površinama gospodarskog razdjeljenja šuma unutar odjela, te o izradi jedne tematske karte u željezničkom mjerilu (1:10.000), koja će imati operativnu vrijednost, a prikazivat će prostorni položaj terena. Premda je geodezija osuvremenjena, u pojedinim Upravama (primjerice Sisak) nema nijednog geodetskog inžinjera, zbog čega se poslovi ne izvršavaju na vrijeme. Sve Uprave trebaju na pripremljenim obrascima načiniti popis koordinata približnih središta odsjeka. Koordinate su bile korak prema GIS-u (goegrafskim informacijskom sustavu) koji sadrži grafički prikaz i bazu

podataka. Ne treba ići na velike GlS-sustave, jer je svrha koordinata da baza podataka HS-fonda bude u svezi s grafikom. Rok za dostavu navedenih podataka, zbog obuhvatnosti posla, nije određen. Tijekom diskusije mr. Zelić je predložio da koordinate mogu očitavati i šumarski inžinjeri (revirnici) te istaknuo da je ovaj način rada drukčiji pristup u uređivanju šuma, a geodetski stručnjaci trebaju ga tumačiti i promicati. Istaknuta je korist uzajamne suradnje s katastrima na pojedinim područjima, što je osnovica za daljnji rad. Govorilo se i o opremljenosti suvremenim geodetskim instrumentima, kao što su »globalne pozicijske stanice« te je zaključeno da bi za područje »Hrvatskih šuma« trebalo nabaviti, eventualno, tri takva instrumenta, uz uporabu »totalnih stanica«, kao klasičnih instrumenata, kojima se postiže zadovoljavajuća točnost. Trenutačna opremljenost je slaba, jer nema novaca, a o nabavi novih instrumenata mora se dobro razmisliti. Dogovoreno je da treba posjetiti sve Uprave šuma, te vidjeti čime raspolažu i kako su kompjutorski opremljene. Svi su bili jednodušni u ocjeni da bi ovakve sastanke trebalo održavati nekoliko puta godišnje, a oni su preduvjet da se geodetski poslovi u hrvatskom šumarstvu*ijednače.Na-kon sastanka domaćini su upoznali svoje goste s gradskim kulturnim znamenitostima.

I.TOMIĆ

23. listopada 1995.

PRVI RADOVI NA PODRUČJU NOVOOSLOBOĐENE ŠUMARIJE OKUČANI Sječa usprkos općoj opasnosti

Šumarija Okučani ima istovjetne probleme kao i novoutemeljena Šumarija Stara Gradiška, a oni

obuhvaćaju manjak radne snage, traktora, motornih pila i kompjutora

U ratnom okružju

Šumariju Okučani posjetili smo nakon četiri mjeseca od oslobođenja zapadne Slavonije i svi

banjske akcije »Bljesak«. Šumarijska zgrada uglavnom je sačuvana, a na pročelju još uvijek oštečenja od gelera. Tragovi su to nedavnih ratnih zbivanja. S mladim, novoimenovanim upraviteljem, dipl. ing. Ivanom Višićem prolazimo kroz kancelarije koje su donedavno koristili »krajinski« šumari. U svakoj od njih majstori ličioci, električari, uvoditelji centralnog grijanja. Užurbano se radi da se unutrašnji prostor dovede u red i priredi za normalan rad administrativ-no-tehničkog osoblja.

U ratnom okružju S upraviteljem Višićem odlazimo u sječinu na području gospodarske jedinice »Okučanska brda«, sjeverno od Okučana, nedaleko ceste prema Pakracu. Osim zvuka motornih pila, čuje se u kratkim vremenskim razma

cima, kao da je u neposrednoj blzini tutnjava iz artiljerijskog oružja i oruđa. Sava nije daleko, a prekosavske »delije« iz BiH ne miruju. U ranim jutarnjim satim poslali su »LUNU« na desetak kilometara udaljeni Cer-nik, no, srećom, nitko nije stradao. U uvjetima opće opasnosti započelo se s prvom sječom na novooslobođenom području Šumarije Okučani. Radi se proreda u odjelima 43b, 44a i 45b, a odjel 44b predviđen je za dovršni sijek. Pretežno su to stogodišnje hrastove sjemenjače na blago nagnutom terenu. Nailazimo na, za sada, jedine šuma-rijske sjekače - Antu Lovrića i Cvitka Jezerčića, stare znance koji su još dan ranije radili na području Šumarije Stara Gradiška, ali zbog blizine Save i topničke paljbe morali su promijeniti mjesto rada. Obojica su prognanici iz Gornjih Bogićevaca, a strpljivo čekaju na povratak, jer se u njihovom mjestu naveliko gradi. Tijekom okupacije radili su u Šumariji Nova Gradiška, a s obzirom na dugogodišnje

Društvo malo, ali odabrano: Prvi sjekači Okučanske šumarije s upraviteljem Višićem i poslovođom Batorijem

iskustvo i vještinu, traženi su među malobrojnim sjekačima na ovom području. Uz njih je poslovođa Antun Batori, koji u šumarstvu radi 14 godina, uglavnom na poslovima sječe i izrade. Bit će zadužen za revir »Okučanska brda«, a smatra da je sor-timentna metoda rada dobra, jer se drvni materijal izrađuje i prima u šumi. U nekoliko odjela treba posjeći približno 3.000 m3, pretežno hrastove drvne mase, a uskoro slijedi izvlačenje s dva LKT-traktora.

Optimizam unatoč problemima

U razgovoru s upraviteljem Višićem saznajemo da je ove godine predviđeno posjeći 9.500 m3 bruto drvne

mase, od čega 60 posto čini oblovina. Oko 5.000 m3 je glavni prihod, a 4.500 rn3 drvna masa prethodnog prihoda. Šumarija Okučani ima istovjetne pro-

pbleme kao i novoutemeljena Šumarija Stara Gradiška, a oni obuhvaćaju manjak radne snage, traktora, kombi-busa, motornih pila, kompjutora... Stoga je na licu mladog upravitelja, osim trenutačnog optimizma, uočljiva i zabrinutost kako sve to riješiti, jer raditi se mora, a nisu osigurani svi uvjeti. Svaki je početak težak, a godine okupacije ostaviše traga te valja krenuti ispočetka. Potrebno je, stoga, mnogo strpljivosti dok se proizvodnja potpuno ne uhoda. Šumarija Okučani doznačila je za etat 1996. godine oko 15.000 m3 bruto

drvne mase i to samo na području g.j. »Okučanska brda«, jer na prostoru g.j.»Zapadni Psunj« doznaku nije mogla obaviti zbog, još uvijek, nepristupačnog terena. To će učiniti iduće godine, kada je planirano doznačiti oko 10.000 m3 drvne mase. Za nesmetano obavljanje poslova potrebno je uposliti još tri sjekača i čak devet šumarskih tehničara (pomoćnika re-virnika) te dva administrativna radnika. Premda u šumariji nema posebno šumskouzgojnih radnika, do kraja godine bit će načinjeno oko 16 ha radova na uzgoju, od čega je polovica priprema staništa.

Tekst i snimci; Ivica TOMIC

PROREDE U ŠUMARIJI VELIKA

Na padinama Južnog Papuka

Velička šumarija, prema planu sjeća za ovu godinu, treba posjeći gotovo 18.000 m3 bruto drvne mase

S upraviteljem Šumarije Velika, ing. Hrvojem Zdelarom, posjetili smo sječine u gospodarskim jedinicama »Južni Papuk« i »Poljanacke šume«.

Oko 5 km sjeverno od ceste Velika - Kaptol, u blizini sela Češljakovci, nalaze se na oko 400 m nadmorske visine, na padinama »Južnog Papuka« odjeli 102 c i 1909 a. Prolazimo pokraj osamdesetgodišnje čiste kitnjakove sjemenjače, i dobre kvalitete, u kojoj se obavlja proreda, a bit će posječeno približno tisuću kubičnih metara drvne mase. Na grebenu su kitnja-kova stabla manja i slabije kvalitete, a na blažim padinama i uz uvale nalaze se kvalitetnija stabla većih promjera. Iz odjela 102 c, mješovite bukove i kitnjakove sjemenjače, izvlače se s dva traktora, nakon provedene prorede, pojedini drvni soritmenti. Vozač IMT-a 560 Ivica Čakalić u šumarstvu je deset godina, a od toga četiri godine radi na ovim poslovima. Drvnu masu izvlači s tisuću metara prosječne udaljenosti a dnevni su mu učinci oko 8 m3. Traktor star šest godina katkada_ zataji, a teško se dolazido dijelova i mehaničara. Čakalićev kolega Vinko Carić upravo se uputio po još jednu u nizu dnevnih tura izvlačenja. Odlazimo na područje gospodarske jedinice »Poljanacke šume«, sjeverozapadno od Poljanske, sela u čijem su se okružju početkom Domovinskog rata

vodile borbe u ovom dijelu Požeške kotline. Ovaj brdski i razveden teren zauzima dio južnih i jugoistočnih padina Papuka. Iz jednodobne bukove sje-menjačke (odjel 13a), s nešto primiješanog kitnjaka, graba i cera, u kojoj je planirano posjeći u proredi više od 1.000 m3 drvne mase, s tri traktora izvlače se drvni sortimenti na pomoćno stovarište. Drago Josipović vozač je starog LKT-a, a od 16 godina u šumarstvu, posljednjih šest godina isključivo radi kao traktorist. Dnevno izvuče i do 15 m3 oblo-vine, a tuži se da traktor, zbog starosti, ima češće kvarove. Slavko Samardić, s 12 godina radnog staža, nema takvih problema, jer vozi gotovo novi »TORPEDO«. Dnevni učinak mu je oko 10 m3, a ističe da je teren strm, što onemogućuje veće učinke. Vinko Andrijašević u ovoj grupi je najstariji, vozi osam godina star IMT-560 a ima dvanaest godina traktorskog staža. Dva mjeseca je radio na »ECOTRACO-MU« ali ga je, zbog kvarova, morao zamijeniti drugim traktorom. Šumarija Velika, prema Planu sječa za ovu godinu, treba posjeći gotovo 18.000 m3 bruto drvne mase, od koje tehnička oblovina čini 5.000 m3, a prostorno drvo približno 11.000 m3.

Tekst i snimak: I.TOMIĆ

Udarna trojka veličkih traktorista: Samardić, Josipović i Andrijašević s upraviteljem Šumarije ing. Zdelarom

Zbog čega nam sada kad smo ostarjeli smanjuju broj bodova, pitaju se radnici na uzgoju

LJETNI RADOVI - ŠUMARIJA KLOŠTAR PODRAVSKI

I STALNI RADNICI NA ČISĆENJU GUŠTIKA Na čišćenju guštika u Šumariji

Kloštar Podravski rade stalni radnici, bivši sjekači koji zbog bolesti ili

dugogodišnjegstaža više nisu mogli raditi kao sjekači i postizati normu. U odjelu 23 B gospodarske jedinice Svibo-vica zatekli smo jednu takvu grupu poslovođe Mirka Skudara. U skupini su: Ivan Rukavina, Ivan Babić, Mirko Tržić, Ivan Skec, IvanTudić, Ivan Tišljajec, Vlado Ko-vačić, Đuro Tudić, Drago Šušelj, Franjo Begovec. Ivan Skec iz obližnjeg sela Kozarevca nakupio je već 35 godina u šumi: - Radio sam pomoću slingerice, još čuvam »nakolenice« iz tog vremena. Četvorica smo vukli pilu, asa slingericom pa kasnije motorkom družio sam se punih 25 godina. Posljednjih godina radim na uzgoju, govori Skec. I Ivan Tudić ima dosta staža (17 godina) u šumi, a prije toga i na nekim drugim poslovima, kao uostalom i mnogi drugi iz

ove skupine. Osim višegodišnjeg staža, zajedničko im je još nešto - svi se žale na broj bodova koji određuje plaću. Kao sjekači imali su 2.300 bodova, sada imaju manje. - Zbog čega su nam sada smanjili plaću kad smo ostavili cijeli život u šumi, govore oni. Skec spominje i teške uvjete rada. Zbog velikih vrućina i komaraca, protiv kojih nema lijeka, i ne pomaže nikakav sprej, radnici dolaze u rano jutro i rade do 12 sati, »jer se kasnije više ne može«. Terenski dodatak je kao i plaća, pa se ne isplati biti bolestan. Zna to najbolje Ivan Babić, koji je slomio ruku, »no došao je raditi najbrže što je mogao, jer od gole plaće teško je živjeti«. To su glavne teme priča uz gablec, gdje smo ih i zatekli. No uz sve te priče, ne treba sumnjati, kažu oni, da će završiti svoj posao.

M.M.

23. listopada 1995.

PLAN GOSPODARENJA ZA 1996. GODINU

Izbjeći dosadašnje improvizacije

GLAVNO STOVARIŠTE ŠUMARIJE VELIKA

Teško je očekivati da će se do kraja godine ići u neke veće investicijske zahvate,

to više što će u funkciju prvo trebati staviti šumarije na novooslobođenom području. Zbog toga će dio investicijskih sredstava biti korišten ponajprije u te svrhe. O tome treba voditi računa i pri izradi rebalansa plana gospodarenja za 1995. godinu, istaknuto je na sastanku" šefova odjela za plan i analizu uprava »Hrvatskih šuma«, održanom u Bjelovaru. Ni činjenica da u proizvodnju ulazi jedna nova uprava (Nova Gradiška) te nove šumarije pla-nerima neće pri izradi rebalansa predstavljati problem kao rokovi u okviru kojih to treba napraviti. Istakli su to gotovo svi sefovi odjela koji su se složili da će posao biti dovršen do polovine rujna ako ostali odjeli na vrijeme obave svoje zadatke. To vrijedi za proizvodnju, računovodstvenu te informatičku službu.

- No, sve to bit će još važnije pri izradi plana gospodarenja za 1996. godinu - istakao je šef plansko-analitičke službe ing. Adolf Malek. Kako bi se izbjegle sve improvizacije, posebna radna grupa treba pripremiti teren, odnosno dogovoriti smjernice, ciljeve i zadatke plana za 1996. Održat će se sastanci s rukovoditeljima proizvoda, računovodstvene i informatičke službe, od proizvodnje će se tražiti da definira ono što želi pratiti i kakve podatke imati. Za buduće analize, jer plansko analitička služba i odjeli po upravama radit će tromjesečne, a po potrebi i češće analize izvršenja, važno je da planski elementi budu jedinstveni. I dosad su pojedine uprave radile analize, ali zbog različitih ulaza i elementa bilo je teško uspoređivati rezultate. Radna grupa za pripremu izrade plana za 1996. trebala se sastati do kraja rujna.

(m)

ODRŽAN SASTANAK EKOLOGA U ZALESINI

JEDINSTVEN NAČIN RADA U organizaciji Službe za ekologiju, referade za zaštitu

šuma pri Direkciji, organiziran je u Zalesini 22. rujna 1995. sastanak stručnih suradnika za zaštitu šuma iz

svih šesnaest Uprava šuma. Sastanku su bili nazočni prof. Miroslav Harapin iz Šumarskog instituta Jastrebarsko, prof. dr. Milan Glavač sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, mr. Petar Jurjević iz Direkcije. Teme sastanka bile su provođenje zaštite šuma u idućem razdoblju, te informacije o šumskih požarima u 1995. Stručnjaci delničkog odjela za ekologiju informirali su nazočne o provedenim istraživanjima praćenja potkornjaka na području Uprave šuma Delnice. Zbog jedinstvenog pristupa problematici zaštite šuma i provođenju samih istraživanja na terenu, dogovoren je među nazočnim stručnjacima jedinstven način rada u pristupu i obradi navedene problematike. Naglašena je i potreba u takvim istraživanjima što uže suradnje između Uprava šuma, Šumarskog instituta Jastrebarsko i Šumarskog fakulteta u Zagrebu.

V.PLEŠE

USLUGE Z A ČETIRI ŠUMARIJE

Tijekom ratnih godina tržišni uvjeti se bitno mijenjaju, a godišnja otprema je dvostruko manja

Smješteno u blizini željez-ničke^postaje Velika, glavno stovarište istoimene šuma

rije privlači pozornost svojom uređenošću i suvremenim izgledom. Na stovarišnom prostoru od gotovo pola hektara, uz kolosijek dug 218 metara, trenutačno se nalazi gotovo 2.000 m3 različitih drvnih sortimenata, koji čekaju na otpremu željeznicom. Prilazni i obilazni putevi (650 m) su asfaltirani i dovoljno široki za manevriranje kamionima s dizalicom i prikolicom te za obavljanje različitih istovarno-pre-tovarnih poslova. U blizini je lijepo uređena kućica s uredom i Eriručnim skladištem za revirni-

a i njegove pomoćnike. Veći dio sortimenata čini celulozno bukovo i brezovo višeme-tarsko drvo, koje se otprema vagonima za Belišće, a dio sortimenata namijenjen je izvozu. Dnevni kapacitet utovara je 330 m3, odnosno 660 prm u jedanaest Eas-vagona ili 285 m3, odnosno 570 prm u 19E-kola. Od početka rekonstrukcije ovog stovarišta, 1987. godine, do početka rata znalo se pojedinih godina otpremati i do 50.000 m3 različitog sortimenta. Tijekom ratnih godina tržišni se uvjeti bitno mijenja-

Istovar na veličkom glavnom stovarištu

ju, a godišnja otprema je dvostruko manja. Ove godine, prema riječima revirnika Zdenka Mazanika, očekuje se da će biti otpremljeno približno 30.000 m3. Unatoč nastojanju da stovarište što manje služi za uskladišten-je, već poglavito kao mjesto utovara-pretovara u vagone, u praksi je to teško ostvarivo, jer drvni sortimenti nerjetko stoje

Na glavno stovarište »zaluta« i ova roba slabije kvalitete

uočekivanjuotpremepojedinim kupcima. Zbog toga mijenjaju svoja tehnička i kemijska svojstva, gube na težini, a to se nega-tivnoodržavanafinancijskurea-lizaciju. Stovarišni prostor stoga se koristi iza naknadno klasiran-je, dorađivanje, pa čak i otpisivanje dopremljene robe s pomoćnih stovarišta - naglašava Mazanik. Usluge stovarišta koriste šumarije velika, Kutjevo i Kamenska, a katkad i Požega, pa je ono po tome specifično na području JP »Hrvatske šume«. Udaljenost pomoćnih stovarišta je do 40 km. Kompjutorska evidencija, zbog specifičnosti poslova, nije potpuno usklađena i uhodana. Osim revirnika, poslove raspoređene u dvije smjene obavljaju još dva pomoćnika i dva radnika koji pomažu tijekom stovarišnih poslova. Naime, rade na prerezi-vanju i slaganju drvnih sortimenata te »vezanju« vagona. Prema riječima Mazanika, suradnja šumara i željezničara tradicionalno je dobra i znatno pridonosi boljem ostvarenju cjelokupne otpreme.

Tekst i snimak: I.TOM1Ć

STRUČNE EKSKURZIJE

SLOVENSKI ŠUMARI U BJELOVARU

Suzbijanje pepelnice tretiranjem iz zrakoplova »Agroaviationa« iz Čazme

U organizaciji Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je na

području bjelovarske uprave stručna ekskurzija slovenskih šumarskih stručnjaka. Dvodnevnom druženju bili su prisutni predstavnici Biotehničkog fakulteta u Ljubljani, Gozdnog instituta Slovenije, Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Šumarskog instituta Jastrebarsko te domaćini iz Uprave šuma Bjelovar. Ekskurzija je održana na području šumarija Vrbovec i Čazma. Prvog dana u Vrbovcu, u Va-roškom lugu, sudionici ekskurzije obišli su zoološki rezervat te su upoznati s problematikom

integralne zaštite šuma, lovnog gospodarenja i zaštite prirode. Drugog dana boravka slovenskih stručnjaka na području bjelovarske uprave, u šumariji Čazma, raspravljalo se o problematici i suzbijanju štetnika i bolesti u sastojinama hrasta lužnjaka. Sudionicima ekskurzije prikazano je suzbijenje pepelnice tretiranjem zrakoplovom koje je upravo »akrobat-ski« izveo pilot čazmanskog »Agroviationa« Z. Hojsak. Šumarski stručnjaci na kraju su pregledali tridesetgodišnju sa-stojinu crvenog hrasta (Q. ru-bra).

Mr. Branko Bradić

23. listopada 1995.

SUŠENJE POLJSKOG JASENA NA PODRUČJU ŠUMARIJE STARA GRADIŠKA

ODVODNJOM DO KVALITETNIJIH SASTOJINA Posljednje četiri godine sastojine poljskog

jasena bile su u rukama »krajinskih« šumara, koji za to vrijeme nisu poduzimali nikakve šumsko-uzgojne ni hidromelioracijske zahvate, a proces sušenja je nastavljen

Gradnjom kanala Lonja • Strug prije gotovo dvadeset godina nastaju bitne W-drološke promjene: zbog zadržavanja oborinske vode i poremećaja korijeno-

vog sustava, dolazi do sušenja sastojina poljskog jasena

Gospodarska jedinica »Ljesko-vača« u sastavu je nedavno osnovane šumarije Stara Gradiška, a svojim istočnim dijelom smještena je u blizini ceste Okučani - Stara Gradiška, protežući se na zapad u okolini sela Gređani, te naslanjajući se južno na gospodarsku jedinicu »Međustrugovi«. Grupa odjela 3a, 4a, 5b i 6a unutar GJ. »Ljeskovača« je dio nizinskih poplavnih šuma poljskog jasena u zajednici hrasta lužnjaka i velike žutilovke (Genisto elatae-Ouerce-tum roboris, Horvat). Navedeni odjeli prostiru se na približno 130 hektara, a ukupna drvna masa je približno 14.000 m3. Stabla fiziološki slabe Gradnjom kanala Lonja - Strug 1978. i 1979. godine, dolazi do »presijecanja« okolnih potočića te nastaju bitne hidrološke promjene. Ljeti u ovim sastojinama stagnira oborinska voda i one se za-močvaruju, š to se nega t ivno održava na korijenov sustav poljskog jesena, koji se, zbog nedostatka kisika, od vrha stabla prema deblu počinje sušiti. Taj je proces ubrzan napadom opasnog štetnika jasenove pipe, koji kombinirano u stadiju kornjaša i ličinke oštećuju pupove i lišće koje se suši i otpada. Nakon toga stabla fiziološki slabe, te postaju neotporna protiv napada sekundarnih štetnika, napose potkornjaka. Posljedice se vide i u slabom pri-rašćivanju drvne mase. Sustav odvodnje ne funkcionira Iako za svoj optimalan razvoj poljski jasen traži vlažna, pa i mokra zemljišta koja su bogata mineralnim tvarima, očito je da mu dugo zadržavanje oborinske vode škodi. Sustav odvodnje ne funkcionira, jer ne postoji crna postaja i

crpaljke kojima bi se višak vode iz o d v o d n o g kanala, nakon povećanja razine obližnje rijeke Save, prebacivao u rijeku. Zbog visine nasipa oborinska vode ne odlazi u kanal te se zadržava u sastojinama. Ne treba posebno isticati da je nakon odvodnje olakšan pristup zraka u pore tla, smanjeno je isparivanje, a gubi se i manje topline, što se održava na povećanje temperature tla, bržu mineraliza-ciju organskih tvari te znatno bolji razvoj aerobnih bakterija i zemljišne faune. Odvodnjeno tlo bolje se rahli i popr ima mrvičastu strukturu, a korijenje stabala razvija se i u dubinu, što je povezano sa znatno boljom prehranom. Čista sječa i pošumljivanje Navedene sastojine poljskog jasena bile su u posljednje četiri godine u rukama »krajinskih« šumara koji nisu za to vrijeme poduzimali nikakve šumsko-uzgojne, a ni hidromelioracijske zahvate, te je proces sušenja nastavljen. Dakako da je izostalo prirodno pomlađivanje, te umjetno pošumljavanje.

Nakon svibanjskog oslobađanja zapadne Slavonije, stručnjaci sta-rogradiške šumarije, u surdnji s inž. Jelčićem iz direkcije »Hrvatskih šuma« , pregledal i su ugrožene površine te je dogovoreno da se uskoro čistom sječom posiječe oko 3.00 m3 drvne mase sušaca, a površina pošumi sadnicama poljskog jasena i johe iz cerničkog rasadnika. Svakako da je isušivanje močvarnih i prevlažnih šumskih zemljišta osnovni uvjet za pravilno uzgajanje i iskorištavanje šuma, a odvodnjom se popravlja bonitet tla i sastojine. Prvi korak na navedenom posavskom području mora biti gradnja crpne postaje.


UKRATKO IZ UPRAVE ŠUMA DELNICE

Slijeva nadesno: Krešimir Turk, dipl. ing. šum. Prof. dr. Radovan Križanec, Vilko Ivančić dipl. ing. šum., Damir Delač dipl. ing. šum., Franjo Kamber, Branko Vidmar

Snimio: B.PLEŠE

Izrađen elaborat z a G.J. "Mala Višnjevica"

Tijekom rujna komisija koju je imenovalo Ministarstva poljoprivrede i šumarstva u sastavu: prof. dr. Radovan Križanec, Krešimir Turk dipl . ing. šum., Slavica Delač dipl . inž. šum., sastala se sa zada tkom da pregleda izrađeni Elaborat programa za gospodarenje šumama na kojima postoji p ravo vlasništvo. Radi se o GJ . »Mala Višnjevica« Šumarije Ravna Gora.

Reviziju O s n o v e i z r ad io je* delnički Odjel za uređivanje šuma.

Važenje starog Programa za gospodarenje šumama na kojima postoji p r avo vlasništva prestalo je 31. prosinca 1993. g. Redovita revizija Programa vrijedi za razdoblje od 1. siječnja 1994. d o 31. prosinca 2003. godine . Površina G.J. »Mala Višnjevica« iznosi 1727,92 ha. Ministarstvu poljoprivrede i šumars tva dan je prijedlog d a izda suglasnost na predloženi Elaborat p rograma za gospodarenje š u m a m a na kojima postoji p ravo vlasništva za G.J. »Mala Višnjevica«.

V.PLEŠE

I l ^ luUUI OLt £*ik \JU"s "UC&vtlv"

Slijeva nadesno: Mira Đordević, dipl. ing. šum, prof. dr. Radovan Križanec, Slavica Delač dipl. ing. šum., dr. se. Karto

Bezak, Mafija Sporčić Snimio: B.PLEŠE

TAKSACIJSKI ELEMENTI POŽEŠKE UPRAVE ŠUMA PODACI ZA DRŽAVNU OSNOVU GOSPODARENJA

Područje požeške Uprave šuma prostire se na površini gotovo 50.000 ha, od čega je približno 48.000 ha obrasla, a ostalo neobrasla površina. Šumske sastojine izdvojene su u dvanaest gospodarskih jedinica od kojih je najveća »Zapadni Papuk« II (oo 5.300 ha), a najmanja »Polja-načke šume« (1.655 ha). Ukupna drvna zaliha početkom godine iznosila je 9.638.429 m3 s godišnjim prirastom 325.739 m3 i godišnjim etatom 215.670 m3. Navedeni godišnji prirast sudjeluje u drvnoj zalihi s 3,38 posto, godišnji etat s 2,24 posto, a godišnji etat čini 66,2 posto godišnjeg prirasta. U 1994. godini posječeno je

177.750 m3 drvne mase, što je 82,4 posto godišnjeg etata ili nešto više od polovice godišnjeg prirasta. Ove godine planira se posjeći oko 190.000 m3, što je u okviru propisa Osnove gospodarenja. Izračunati taksacijski elementi poslužit će za sastavljanje državne Osnove gospodarenja na čijoj će izradi raditi stručna ekipa u direkciji »Hrvatskih šuma«. Ova osnova vrijedit će od 1.1.19%. do 31.12. 2005. godine, a bit će pokazatelj stvarnog stanja svih šuma Hrvatske, te sadržavati smjernice gospodarenja tijekom idućih deset godina. LT.

Tijekom kolovoza 1995. g. izvršeno je u Skradu ispitivanje Elaborata Osnove gospodarenja za G J . »Jasle« Šumarija Skrad. Ispitivanje je obavila Komisija koju je imenovalo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva u sastavu: Dr. se. Karlo Bezak, prof. dr. Radovan Križanec, Slavica Delač dipl. ing. šum. Komsija je imala zadatak pregledati izrađeni Elaborat Osnove gospodarenja za G J . »Jasle« te utvrditi je li isti izrađen sukladno odredbama Zakona o šumama, Pravilnika o načinu izrade šumsko-gospođarske osnove područja i programa za gospodarenje šumama. Važenje stare Osnove gospodarenja prestalo je 31. prosinca 1994. g. Redovita revizija Osnove gospodarenja vrijedi za razdoblje od 1. siječnja 1995. do 31. prosinca 2004. g. Reviziju Osnove gospodarenja obavio je delnički Odjel za uređivanje šuma. Površina GJ. »Jasle« iznosi 1215,15 ha. Nakon obavljenog posla Komisija je predložila Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva da izda suglasnost na predloženi Elaborat za G J . »Jasle«.

V.PLEŠE

23. listopada 1995.

Pogled na Dunemmanove lijehe u Rasadniku Kuželj

IZ RASADNIKA KUŽELJ - UŠ DELNICE

Bolji dani za rasadničarstvo Jesenska kampanja vađenja sadnica trajat će do kraja listopada i planira se vađenje približno 250.000 sadnica, ariša, smreke, jele i drugih četinjača, a u pripremi je dokumentacija za proširenjem površina i nabavkom nove mehanizacije, ističe ing. Katica Krstanović-Alić

U Rasadniku Kuželj del-ničke Uprave šuma u tijeku su aktivnosti jesenskog

vađenja sadnica. U jesenskoj kampanji planira se izvaditi 250.000 komada sadnica, kako za potrebe šumarija unu t a r Uprave šuma Delnice, tako i za potrebe privatnih šuma. jesenska kampanja započela je 25. rujna i traja t će sve do sredine listopada 1995. g. Radi toga predviđa se i rad svake subote, ističe ing. Katica Krstanović-Alić, voditeljica Rasadnika. Tradicija rasadničke proizvodnje u delničkom šumarstvu »stara« je gotovo tridesetak godina. Prigodom osnivanja Šumskog gospodarstva Delnice daleke 1963. g. utemeljene su već smjernice buduće rasadničke proizvodnje. Rasadnik je utemeljen 1965. g., a potpuno sagrađen i opremljen potrebnom mehanizacijom 1969. g.

Godine su prolazile, ali nažalost, rasadnička proizvodnja tijekom svih tih godina nije u šumarstvu našla ono svoje mjesto kojemu pripada. Kakvo je stanje danas i što se u bliskoj budućnosti planira u Rasadniku?

Krstanović-Alić: »Kapaciteti Rasadnika u Kuželju su trenutačno 500.000 komada sadnica godišnje proizvodnje. Uzgajaju se uglavnom školovane biljke i to najviše smreka, jela, ariš, duglazija i obični bor. Od ostalih vrsta imamo nešto čempresa, srebrne smreke, tuje i ostalih vrsta.

• Ove godine u proljetnoj sjetvi zasijati smo 24 kg smreke, 74 kg jele, te pola kilograma ostalih vrsta. Htijenja i želja u proizvodnji su nam još veće, ali na žalost, trenutačne prilike nam ne omogućavaju realiziaciju svih tih planova...

Pomanjkanje potrebitih površina za sadnju i uzgoj biljaka u Rasadniku, zastarjela mehanizacija, nisu dugoročno gledano u funkciji zadovoljavanja ni trenutačnih potreba za sadnim materijalom. Potrebe naših šumarija i potrebe prema osnovi prava vlasništva /pr ivatne š u m e / , u skladu s vrijedećim programima, veće su od današnjih kapaciteta Rasadnika.

No, moram ovdje odmah napomenuti da u razgovorima s rukovod-s t v o m n a š e U p r a v e š u m a , te obećanjima na razini Direkcije na

slućujemo, a već i osjećamo u samom radu da za rasadničku proizvodnju dolaze bolji dani«, ističe ing. Krstanović-Alić. U pripremi je sređivanje dokumen tac i j e u smis lu b u d u ć e g proširenja Rasadnika, naime, dio Rasadnika planira se na području šumarije Crni Lug. Od mehanizacije nabavljen je novi traktor Ste-yer. Trenutačno nije u funkciji zbog pomanjkanja c je lokupne proizvodne linije /prikl jučaka/ . Nadamo se da ćemo u proljeće i to kompletirati, te radove u Rasadniku obaviti s novom mehanizacijom, ističe voditeljica Rasadnika.

A planovi u budućnosti?

Krstanović-Alić: »Dakle, ambicije su nam razviti iz postojećeg suvremenog rasadničku proizvodnju, proizvoditi kvalitetne sadnice i tako pripomoći obnovi naših šuma, kako državnih tako i onih na kojima postoji pravo vlasništva.

Radi poboljšanja proizvodnje predlažem i novinu, u smislu planiranja potrebnih količina sadnica na duži vremenski rok za prebor-ne šume Gorskog kotara.

Tekst i snimci: V.PLEŠE

PLAN PRIKUPLJANJA SJEMENA NA PODRUČJU UPRAVE ŠUMA POŽEGA

NAJVIŠE ŽIRA HRASTA KITNJAKA

Požeški šumari planiraju ove jeseni prikupiti iz priznatih i izabranih sjemenskih sastojina približno 106 tona sjemena hrasta kitnjaka i lužnjaka, te pitomog kestena

Ove jeseni požeška Uprava šuma planira u dijelu svojih priznatih i izabra

n ih s jemenskih sastoj ina na površiti od 526 ha, prikupiti približno 106 tona šumskog sjemena, od čega veći dio čini žir hrasta kitnjaka (90 t), a preostala količina je lužnjakov žir (151), i sjeme pitomog kestena (0,51). Priznate s jemenske sastojine zauzimaju površinu od 182 ha, a u dvije sastojine na približno 118 ha, predviđeno je prikupiti 48 tona sjemena, pretežito hrasta kitnjaka (321), koji se nalazi na pod n i c u gospoda r ske jedinice »Južna Krndija«, a kojom gospodari Šumarija Caglin. Sastojinu hrasta kitnjaka obuhvaćaju odjeli 21a, 22a, b , te 23a i c, a prostiru se na površini 90 ha, što čini čak polovicu površine svih sjemenskih sastojina. Inače, najveći broj sjemenskih sastojina je u Šumariji Požega, čak 6, no, unatoč to

me, planirano je u njima prikupiti samo 15,5 tona, uglavnom lužnjakovog sjemena. U izabranim sjemenskim sastoji-nama, na površiti 387 ha, predviđa se skupiti 58 tona kitnjako-vog žira, koji je uglavnom u go-spoda r sko j j ed in ic i »Južna Krndija«, na području kutje-vačke šumarije te na području šumarija Velika i Pleternica. Sjeme iz navedenih sjemenskih sastojina trebalo bi imati dobru kva l i t e tu (kl i javost , čis toća, zdravstveno stanje), jer o njoj ovisi opći uspjeh pošumljavanja. Vrlo je važno da sjeme ima dobre nasljedne osobine kojima treba posvetiti glavnu pozornost, budući da one utječu na proizvodnost, otpornost i neka druga bitna svojstva budućih šumskih generacija.

I.TOMIĆ

U ŠUMAMA UŠ DELNICE

KONTROLA POPULACIJE POTKORNJAKA

Najugroženije područje ka je područje šumarije lomice šumarija Skrad i

K ontrola populacije potkor-njaka, uz pomoć Bakeovih klopki, na području Upra

ve šuma Delnice, vršena je od početka travnja do kraja kolovoza 1995. godine. Kontrole su vršene svakog četvrtka, što znači da je ukupno bilo 22 brojanja potkornja-ka na svakoj klopci. Kontrola populacije potkornjaka vršena je na 41 postavljenoj klopci. Najveći broj kontrolnih klopki postavljen je na području šumarije Vrbovsko / š e s t / , po četiri na području šumarija /Fužine,, Gerovo, Crni Lug, Skrad/ , po tri na području šumari ja / R a v n a Gora, Prezid, Fužine/ , te po dvije na području šumarija /Delnice, Klana, Rijeka, Gomirje, Mrkopalj / .

Nakon provedenog istraživanja utvrđeno je da se radilo o pojavi

populacijom potkornja-Prezid i Gerovo, te dje-Vrbovsko dvije generacije populacije potkornjaka, od kojih je prva generacija p o t k o r n j a k a k u l m i n i r a l a početkom lipnja, a druga generacija početkom srpnja.

Najugroženije područje populacij o m p o t k o r n j a k a je područ je šumarije Prezid, Gerovo, te djelomično područje šumarija Skrad i Vrbovsko.

Na osnovi snimljenog stanja na terenu, preporuka je stručnjaka del-ničkog Ekološkog odjela da se tijekom sljedeće godine prema navedenoj problematici više pozornosti pokloni šumskom redu. Pa se tako za najugroženije lokalitete preporuča obvezno koranje, odnosno tretiranje potrebnim repelenti-ma.

V. PLEŠE

Vinko Mauhar rukovaoc rasadničke mehanizacije, na traktoru, uz pomoć vrijednih radnica Rasadnika privode posao vađenja sadnica kraju

DRVNA ZALIHA U UPRAVI ŠUMA POŽEGA

BUKVA NAJZASTUPLJENIJA

Odmah iza bukve (42 posto), među listačama, najrasprostranjeniji je hrast kitnjak (36 posto), a među četinjačama najviše sudjeluje obična jela (2,2 posto)

Početkom godine ukupna drvna zaliha na području Uprave šuma Požega, iznosila

je 9.638.429 m3, a analizirajući strukturu drvne mase dolazi se do podataka da je najzastupljenija vrsta drveta obična bukva, s gotovo 4.000.000 m3 ili s udjelom od 42 posto. Odmah iza bukve, najrasprostranjeniji je hrast kitnjak sa 3.447.819 m3 ili sa 36 posto, dok ostale vrste sudjeluju s manjim ili zanemarivim postocima. Tako od ostalih vrsta listača graba ima 6 posto, hrasta lužnjaka 2,4 posto, cera 2,2 posta, OTL-a 2,1 posto, breze 1,1 posto itd., a najmanje zastupljene listače su hrast medunac, gorski brijest, divlja trešnja, crni jasen, iipa i trepetljika.

Među četinjačama najviše sudjeluje obična jela sa 213.789 m3 ili 2,2 posto, slijede obični bor s 0,9 posto, obična smreka s 0,8 posto, crni bor s 0,5 posto itd., a najmanje zastupljene cmogo-rične vrste su europski ariš i duglazija. Ukupna količina drvne zalihe početkom iduće godine bit će promijenjena, a točan iznos znat će se kada požeški taksatori izračunaju priraste drvne mase za 1995. godinu, te od ukupne odbiju posječenu drvnu masu iz Iskaza izvršenih sječa.

LT.

23. listopada 1995.

GRAĐEVINARSTVO BJELOVARA DOVRŠILO TRI CESTE U ŠUMARIJI BJELOVAR

Treba požuriti dok vrijeme traje

Zemljorad u predjelu Stari brijeg: Da mir Palac i Darko Prelec obilaze trasu dugu jedan kilometar

S radnicima bjelovarskog Građevinarstva obišli smo dio Bilogore. U Šumariji

Bjelovar, u gospodarskoj jedinici Bjelovarska Bilogora, predane su tri šumske ceste na uporabu a komisija za preuzimanje na čelu s ing. Stjepanom Kovačevlć iz Stručnih službi i službeno je dala zeleno svjetlo i potvrdila da je sve napravljeno prema postojećim standardima i kvalitetno.

U predjelu Brezina žila, odjel 43, oko 700 m donjeg i gornjeg stroja uvlači se kao neko slijepo crijevo između Babinog potoka i Brezika i dodatno otvara taj predjel. Za gornji stroj šljunak je trebalo dovesti sa 30-ak km udaljene šljunčare Hrvatskih šuma Žlje-bic, kaže građevinski poslovođa Zlatko Bužić. Za ovo područje to je i najkraća relacija.

U prvi mah navoz šljunak izgleda - debeo. To je prema propisu, objašnjava referent građevinarstva Davor Polić, i tu se ne može i ne smije štedjeti. Provezli smo se potom dijelom Bilogore od Letičana preko V. Trojstva, Vrbice do predjela Sra-kina 127. To je i najkraća veza s Podravinom, do Mićetinca nema ni 10 km. Tu je 2 km šumske ceste, gornjeg i donjeg stroja, koja je dovršena ovih dana. Zimus je ovdje bio deponij, kaže Polić. Tlo je bilo močvarno, nije se moglo raditi, tako da smo cestu dovršili tek sada. Na voženo je inače 1,4 kubika šljunka i kamena po metru. Darko Prelac iz bjelovarske Šumarije vodi nas i do treće dionice koju komisija mora obići i preuzeti. To je zemljorad dužine jednog kilometra u predjelu Stari brijeg, 165. Lijepo vrijeme omogućilo je da se radovi brzo završe, za 11 radnih dana sve je

Brezina žila, odjel 43: članovi komisije za preuzimanje Damir Palac i Stjepan Ko-vačević zajedno sa Zlatkom Bužićem i Darkom Pretečom obilaze novu prometnicu

bilo gotovo. Donji stroj malo će odležati, gornji stroj nije u planu ove godine. Strojevi građevinar

stva već su na drugim terenima, tko zna do kada će vrijeme ovako služiti. A plan treba ispuniti...

Valjak je uspješno završio posao i može na drugo radilište: Zlatko Bužić i Stjepan Kovačević na novoj 2 km dugoj prometnici Srakina

Posljednja provjera kvalitete mosta u predjelu Srakina 127: referent građevinarstva Davor Polić s upraviteljem Građevinarstva Karlom Krejčirom

U PRVIH ŠEST MJESECI NA PODRUČJU US DELNICE U PORASTU OZLJEDE NA RADU Tijekom prvih šest mjeseci

1995. g. u Upravi šuma Delnice zabilježen je porast

ozljeda na radu 2,08 puta u odnosu na isto razdoblje 1994. g. Na razini Uprave šuma Delnice, po šumarijama i radnim jedinicama bilo je ukupno 25 ozljeda na radu. Najviše ozljeda bilo je u Šumariji Delnice (pet), Skradu (četiri), Klani (tri), te po dvije u Šumariji Ravna Gora, Šumariji Vrbovsko i galanteriji Vrbovsko. Po jednu ozljedu bilježimo u Šumariji Mrkopalj, Šumariji Ge-rovo, Mehaničkoj radionici Vrbovsko, Građevinarstvu Delnice i Stručnim službama. Četiri ozljede su teže.

U prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je 25 ozljeda na radu, što je čak 2,8 puta više nego u istom

razdoblju prošle godine Kao najčešći izvor opasnosti prilikom ozljeđivanja navode se motorne pile, traktor i radne površine, prostor i predmeti obrade. Pad predmeta na radnika, pad radnika i sudar radnika s predmetom najčešći su slučajevi nastanka ozljeda. A uzroke ozljeđivanja u najvećem broju slučajeva nalazimo zbog zakrčenosti radnog prostora ili izvođenja radne operacije,

suprotno Pravilima zaštite na radu. Najviše su se u spomenutom razdoblju ozljeđivali radnici sjekači, a s obzirom na dob, najviše ozljeda bilo je u dobnoj skupini od 36 do 40 godina, a najmanje u dobnoj skupini 20 do 25 godina. Prema tome, iz svega navedenog proizlazi da se u radnom procesu povede više računa o kontroli i pravilnoj primjeni tehničkih i zaštitnih mjera sukladno Pravilima zaštite na radu.

V.PLEŠE

UPRAVA ŠUMA DELNICE Održan tečaj za traktoriste

Početkom listopada u Upravi šuma Delnice, točnije od 3. do 7. listopa

da 1995. g., održan je tečaj za šumarske radnike traktoriste. Na tečaju je bilo desetak radnika, iz većine šumarija Uprave šuma Delnice. Tijekom teoretskog dijela nastave polaznici tečaja upoznali su se sa sljedećim programskim cjelinama: organizacija rada, osnove mehanike, traktor s osnovama motoristike, traktorska oprema i priključci, upoznavanje sa strojem, te sigurnost na radu. Ukupno je bi

lo održano 33 sata teoretskog dijela nastave. Predavači su bili šumarski stručnjaci zaposleni u Upravi šuma Delnice. Nakon provedenog teoretskog dijela obuke, praktični dio obuke obavljen je na terenima šumarije Skrad. U praktičnom dijelu obuke polaznici su upoznati s radom traktora LKT 81. Domaćin i ovog tečaja za traktoriste bila je Šumarija Skrad, koja je polaznicima tečaja osigurala smještaj i organizirala prehranu.

V.P.

23. listopada 1995.

»HRVATSKE ŠUME« Javno poduzeće za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u Republici Hrvatskoj, p.o. Zagreb

PRILOG PRAVILNIKA O PLAĆAMA Osnovni broj bodova za pojedino radno mjesto

NAZIV RADNOG MJESTA

URED DIREKTORA Direktor Zamjenik direktora Pomoćnik direktora za proizvodne, komercijalne, plansko-analitičke poslove i poslove razvoja Pomoćnik direktora za poslove uređivanja šuma, ekologije, lovstva i pravne, kadrovske i opće poslove Pomoćnik direktora za poslove financiranja, računovodstva i informa tike Predstojnik Ureda direktora Tajnik Ureda direktora Koordinator poslova interne kontrole i revizije Stručni suradnik za internu kontrolu i reviziju za gospodarenje šumama i koordinaciju privatnim šumama (članak 8. ZOŠ-a) Stručni suradnik za internu kontrolu i reviziju za ekonomske poslove Stručni suradnik za internu kontrolu i reviziju za pravne, kadrovske i opće poslove Stručni suradnik za obranu i zaštitu i društveni standard radnika Suradnik za obranu i zaštitu i društveni standard radnika Stručni suradnik za odnose s javnošću Glavni i odgovorni urednik lista »Hrvatske šume« Stručni suradnik za informiranje - novinar Savjetnik Tajnica Urudžbeni zapisnik - arhiva Vozač

PROIZVODNA SLUŽBA Rukovoditelj Službe za proizv. Stručni suradnik za uzgajanje šuma Stručni suradnik za rasad, proizvodnju i sjemenarstvo Stručni suradnik za iskorištavanje šuma Stručni suradnik za mehanizaciju Stručni suradnik za grad. i investicije Stručni suradnik za zaštitu na radu Stručni suradnik za evidencije

KOMERCIIALNA SLUŽBA Rukovoditelj Komercijalne službe Samostalni komercijalist Komercijalist prodaje i nabave Voditelj komercijalnih evidencija

STUPANJ

VII./l VIl./l

VII./l

VII./1

VD./1 VII./l VII./l

VII./l

Vll./l

VII. / I

VII./l

Vll./l

rv.,vi.

VII./l

VII./l •

VII./l VII./l IV..VI. IV. m.,rv.,v.

VII./l

VII./l

VII./I

VH./1 VII./1

VII./1

VII./l VII./l

VII./1 VII./I

VII./1

V.,VI. P L A N S K A I ANALITIČKA SLUŽtL

Rukovoditelj Plansko-anali-tičke službe Stručni suradnik za planiranje Stručni suradnik za kalkuliranje i plan. Stručni suradnik za analize i raspodjelu Stručni suradnik za statistiku evidencije i analitičku dokumentaciju

SLUŽBA RAZVOJA Rukovoditelj Službe razvoja Stručni suradnik za razvoj Analitičar sustava - projektant Glavni programer Programer

vn./i VII./1

VIL/1

VII./l

vn./i

VII./l VII./l

VII./I VII./l vn./i

SLUŽBA ZA UREĐIVANJE ŠUMA Rukovoditelj Službe za uređivanje Stručni suradnik za uređivanje šuma Stručni suradnik za izradu i praćenje HS fonda Stručni suradnik za evidencije Stručni suradnik za geodetske poslove

SLUŽBA ZA EKOLOGIJU Rukovoditelj Službe za ekologiju Stručni suradnik za zaštitu šuma Stručni suradnik za zaštitu šuma na kršu Stručni suradnik za ekologiju i prostorno planiranje Stručni suradnik za zaštićene objekte i zari tu prirode Stručni suradnik za imovinsko--pravne odnose Stručni suradruk za evidencije

SLUŽBA ZA LOVSTVO Rukovoditelj Službe za lovstvo Stručni suradnik za lovstvo

vn./i

vn./i V1I./1 VII./l

VI.,V11./1

VII./l

VII./l

v n . / i

VII./l

VU./l

VIL/1 VII./l

vn./i Vll./l

P R A V N A , K A D R O V S K A I O P Ć A SLUŽBA Rukovoditelj Pravne, kadrovske i opće službe Stručni suradnik za pravne poslove Stručni suradnik za kadrovske poslove i osposobljavanje radnika Stručni suradnik za radne

Vll./l

VII./l

Vll./l

RELATIVNI ODNOS

7.000 6.300

6.200

6.200

6.200 5.900 4.800

5.900

5.800

5.800

5.800

4.800

2.500,3.000

4.800

4.800

4.200 po odluci direktora 2.500, 3.000 2.300 2.300

6.000

5.100

5.000

5.100 5.000

5.000

5.000 3.600

5.900 4.900

4.800

2.8003.000

5.900 4.800

4.800

4.800

4.800

5.900 4.800

4.800 4.800 4.800

6.000 .

5.100

5.000 4.800

3.300,4.800

5.900

4.800

4.800

4.800

4.800

4.800 3.600

5.900 4.800

5.900

4.800

4.800

odnose Stručni suradnik za opće poslove Stručni suradnik za osiguranje imovine i osoba Administrator Daktilograf Kuharica - domaćica Domar Radnik na umnožavanju Dosta vljaČica Spremačica Telefonist Portir

FINANCIJSKA SLUŽBA Rukovoditelj Financijske službe Set financijske operative Stručni suradnik za devizno poslovanje i investicije Stručni suradnaik za financijske poslove u tuzemstvu Stručni suradnik za salda-conn" Likvidator Blagajnik

VII./l

VII./l

VII./l IV IV. IV. m.,iv.,v

i. i. m.,iv.

VII./l vii. n

VII./l

VII./l VI.,VII./1 IV, VI. IV

R A Č U N O V O D S T V E N A SLUŽBA Rukovoditelj Računovodstvene službe Sef knjigovodstva Glavni knjigovođa Stručni suradnik bilancist Knjigo vođa -kon ter Knjigovođa fondova Financijski knjigovođa, konter - operater Knjigovođa osnovnih sredstava, klase III., salda conti - konter

I N F O R M A T I Č K A S L U Ž B A Rukovoditelj Informatičke službe Programer Stručni suradnik za podršku šumarskih obrada Stručni suradnik za podršku u poslovnoj primjeni Specijalist za opremu i komunikacije Specijalist za informatičku obuku i alate Sistem inženjer Organizator obrade podataka Tehničar - informatičar

VII./l VII./l VII./l VI./VII./l VI.,VII./1 IV,VI.

IK,VL

IV,VI.

VII./I VII./1

VIL/1

VII./l

VII./l

Vll./l VII./l VI.,VH./1 rv.

4.800

4.800

4.800 2.200 2.2.00 2.000 2.100 2.000 1.800 1.400 2.000 1.700

5.900 4.900

4.800

4.800 3.000, 2.500, 2.500

5.900 4.900 4.800

,

4.800 3.000

3.000, 4.800 2.500, 2.500,

2.500,

2.500,

5.900 4.800

4.800

4.800

4.800

4.800 4.800

3.000,4.800 3.000

3.000

3.000

3.000,4.800 2.500

RADNA MJESTA PO UPRAVAMA I. URED UPRAVITELJA UPRAVE

NAZIV RADNOG MJESTA

Upravitelj Uprave Zamjenik upravitelja uprave šuma Pomoćnik upravitelja Uprave za proizvodne, plansko-ana-litičke i komercijalne posl. Pomoćnik upravitelja Uprave za uređivanje šuma, ekologiju, lovstvo i pravne, kadrovske i opće poslove Pomoćnik upravitelja Uprave za financijsko-računovodstvene i informatičke poslove Savjetnik Stručni suradnik obrane i zaštite Str.sur.za standard i soc. brigu rad. Tajnica Vozač

II. PROIZVODNI ODJEL Rukovoditelj Proizvodnog odj. Stručni suradnik za uzgajanje šuma Stručni suradnik za iskorištavanje šuma Stručni suradnik za privatne šume Stručni suradnik za rasadni-čku proizvodnju i sj. Stručni suradnik za građevin. i investicije Stručni suradnik za mehanizaciju Stručni suradnik za pripremu rada Sh\surad. za zaštitu na radu i protupožarnu zaštitu objekata Instruktor za obuku radnika Str.sur. za projektiranje

III. KOMERCIJALNI ODIEL Rukovoditelj Komercijalnog odjela Komercijalist prodaje i nabave Pomoćnik komercijalista za prodaju - fakturist Pomoćnik komercijalista za nabavu - skladištar

STUPANJ

VII./l

VII/l

VII./l

VII./l

vn./i VII./l

VI.,V11./1

v i . ,vn . / i rv.,vi. III.,IV.,V.

. VII./l

VII./l

v n . / i

VH./1

Vll./l

VIl./I

VII./I

VII./l

VI., VII./I VII./1 VII./1,VI.

vn./i Vll./l

K,VL

IV..VI. IV. PLANSKO-ANALITICKI ODJEL

Rukovoditelj Plansko-analitičkog odjela Stručni suradnik za planiranje Stručni suradnik za analize Voditelj planskostatističkih evidencija

Vll./l VII./l Vll./l

IV. V. O D J E L Z A U R E Đ I V A N J E Š U M A

Rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma Samostalni taksator Taksator Pomoćnik taksatora Geodet

VII./l vrr./i VII./l IV. VII./l

RELATIVNI ODNOS

6.000,5.900,5.800

5.300

5.200

5.200

5.200 po odluci direktora

3.000,4.200

3.000,4.200 2.200,3.000 2.100

5.000,5.200

4.300

4.300

4.200

4.200

4.200

4.200

4.200

3.300, 4.200 4.200 4.200,3.300

4.800

4.200

2.6003000

2.600, 3.000

4.800 4.200 4.200

2.500, 3.000

5.000,5.200 4.300 4.200 2.600 4.200

Geometar Str. surad. za ekologiju i zaštitu šuma Str. surad. za lovstvo Str. surad. za evidencije i praćenje osnova Tehničar - administrator

IV. ODJEL ZA EKOLOGIJU Rukovoditelj Odjela za ekologiju Str. surad. za ekologiju Str. surad. za zaštitu šuma

VII. ODJEL ZA LOVSTVO Rukovoditelj Odjela za lovstvo Stručni suradnik za lovstvo

IV.,VI.

VD./l VH./1

vn./i rv.

vn./i Vll./l VI1./1

v n . / i VII./l

VIII. PRAVNI, K A D R O V S K I I O P Ć I ODJEL Rukovoditelj Pravnog, kadrovskog i općeg odjela Stručni suradniak za pravne poslove Referent za radne odnose Referent za opće poslove i osiguranje imovine i osoba Referent za opće poslove i osiguranje imovine i osoba Administrator Animator kulture Daktilograf Vozač Radiotehničar Domar - ložač Kuharica - domaćica Portir - telefonist Čuvar upravne zgrade Dostavljač Spremačica

VII./l

VII./l rv.,vi.

rv.vi.

rv.,vi. III.,IV. IV.,VI.,V11./1 nx,rv. iu.,rv.,v. rv.,v. m.,rv.,v. HI llLJV i. i. i.

2.600, 3300

4.200 4.200

3.600 2.200

4.800 4.200 4.200

4.800 4.200

4.800, 5200

4.200 2.200, 3.000

2.200, 3.000

2.200, 3.000 2.200 2.600,3.000,4.200 2.200 2100 2.500 2.100 1.600 1.700 1.300 1.200 1.200

IX FINANCIJSKO-RACUNOVOD Rukovoditelj Računovodstvenog odjela Stručni suradnik za financijske poslove Stručni suradnik za platni promet Likvidator - knjigovođa Blagajnik Šef knjigovodstva Glavni knjigovođa Knjigovođa konter Financijski knjigovođa Knjigovođa salda-conti kupaca - dobavljača Knjigovođa osnovnih sredst. Knjigovođa operater Materijalni knjigovođa Pogonski knjigovođa Knjigovođa plaća

X. INFORMATIČKI ODJEL Rukovoditelj informatičkog odjela Organizator obrade podataka VI.,VD./1 Informatičar

VIL/1

VIL/1

V1..VII./1 rv.vi.

,rv. VI..VII./1 IV.,VI.,VII. rv.,vi. rv. IV. IV. rv. IV. rv. rv.

vn./i 3.000,4.200 IV-VII./I

4.800, 5200

4.200

3.000,4.200 2.300, 3.000 2.300 3.000,4.200 2.500,3.000,4.200 2.500, 3.000 2.300

2.300 2.300 2.300 2.300 2.500 2.300

4.800

2300,4.200

RADNA MJESTA PO ŠUMARIJAMA UPRAVA SUMA VINKOVCI

Rec l. N a z i v r a d n o g broj. mjesta

1. 2 3. 4.

5. 6. /. 8. 9. 10. 11. 12. 13. a) b) c)

d)

e)

f) g) 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 11

Upravitelj šumarije Pomoćnik upravitelja šumarije Revirnik Pomoćnik revirnika poslovođa

Čuvar šume i lovišta - pom. rev. Knjigovođa Blagajnik Administrator Skladištar - domar - ekonom Ložač centralnog grijanja Čistačica - dostavljačica Šumski radnik sjekač Šumski radnik Rad na sjeći i izradi po normi Rad s kemikalijama Rad na privlačenju drv. sortim. po normi Rad na privlačenju drv. sortim. po vremenu Rad na kopčanju drv. sortimenata po normi Rad na uzgoju i zašt. šuma po normi Penjanje na stabla Vozač mehaničar Mehaničar Voditelj poljoprivrede Poslov. u vinogradarstvu (polj.) Poslovođa u podrumu Poslovođa mehanizacije Poslovođa lovno-turističkih objekata Kuharica - domaaca Stolar

S tupan j

Vll . / l Vll . / l VII./l (IV.,VI.) IV, odnosno III po odluci direktora fv. rv. IV. rv. IV. III.JV. r. ii.,ni.,rv. n.,rn.,rv. •

" •

ii.,iu.,rv. ui.rv. vn./ i rv. rv. IV. rv. m.,rv. 1II.,IV.

Relat ivni o d n o s

4.600,4.400,4.200 3.900 3.600 (29003-200)

2.600 (2.400) 2.600 2.500 2300 2200 2.200 2.100 1.200 2.000 (2.300) 2.000 2.300 2.300

2.600

2.200

2.300 2.300 2.600 2.300 2.300 3.600 2.600 '.600 2.600 2.600 1.600,2100 2.300

UPRAVA ŠUMA OSIJEK

Red. N a z i v r a d n o g bro

1. 2. 3. 4.

b. 6. 7. B.

-9. Hl. U. 12. 13. a) b) c)

i mjesta

Upravitelj šumarije Pomoćnik upravitelja šumarije Revirnik Pomoćnik revirnika poslovođa

Čuvar šume i lovišta - pom.rev. Knjigovođa Blagajnik Administrator Skladištar - domar - ekonom. Kuharica - domaćica Čistačica - dostavljačica Šumski radnik sjekač Šumski radnik Rad na sječi i izradi po normi Rad s kemikalijama Rad na privlačenju drv. sortim. po normi

S tupan j

VII./l VII./l VII./I (IV..VI.) IV, odnosno IIL po odluci direktora

rv. IV. IV. IV. III.JV. -I. II.,I1I.,IV. ii.,m.,iv.


4.600,4.400,4200 3.900 3.600 (2900, 3.200)

2.600 (2.400) 2.600 2.500 2.300 2.200 2.200 1.600,2.100 1.200 2.000 (2300) 2.000 2.300 2.300

2.600

http://Str.sur.za

23. listopada 1995.

d) Rad na privlačenju drv. sortim. po vremenu

e) Rad na kopčanju drv. sortimenata po normi

0 Rad na uzgoju i zašt. šuma po normi g) Penjanje na stabla 14. Vozač mehaničar

"

m.,iv.,v.

2.200

2.300 2.300 2.600 2.300

UPRAVA ŠUMA NAŠICE

Red. N a z i v r a d n o g broj mjesta

1. - Upravitelj šumarije 2. Pomoćnik upravitelja šumarije 3. Revirnik 4. Pomoćnik revirnika poslovođa

5. Čuvar Šume i lovišta - pom.rev. 6. Knjigovođa 7. Blagajnik 8. Administrator 9. Skladištar - domar - ekonom 10. Kuharica - domaaca 11. Čistačica - dostavljačica 12. šumski radnik sje kač 13. šumski radnik a) Rad na sječi i izradi po normi b) Rad sa kemikalijama c) Rad na privlačenju drv. sortim.

po normi d) Rad na privlačenju drv. sortim.

po vremenu e) Rad na kopčanju drv. sortimenata

po normi 0 Rad na uzgoju i zašt. šuma po normi g) Penjanje na stabla 14. Vozač mehaničar

Stupanj

Vll./ l vn./i VII./I (IV.,VI.) IV., odnosno III. po odluci direktora

IV. IV. IV. IV. III.,IV. I. II.,1II.,IV. II.,III.,IV.

"

1II„1V.,V.

Relativni odnos

4.600,4.400,4.200 3.900 3.600 (2.900,3.200)

2.600 (2.400) 2.600 2.500 2.300 2.200 2.200 1.600,2.100 1.200 2.000 (2.300) 2.000 (2.300) 2.300 2.300

2.600

2.200

2.300 2.300 2.600 2.300

UPRAVA ŠUMA POŽEGA


1. Upravitelj šumarije 2. Pomoćnik upravitelja šumarije 3. Revirnik 4. Pomoćnik revirnika poslovođa

5. Čuvar Šume i lovišta - pom. rev. 6. Knjigovođa 7. Blagajnik 8. Administrator 9. Skladištar - domar - ekonom 10. Kuharica - domaaca 11. Čistačica - dostavlja6ca 12. Šumski radnik sjekač 13. Šumski radnik a) Rad na sječi i izradi po normi b) Rad s kemikalijama c) Rad na privlačenju drv. sortim.

po normi d) Rad na privlačeniu drv. sortim.


po normi f) Rad na uzgoju i zašt. šuma po normi g) Penjanje na stabla 14. Vozač mehaničar

Stupanj

VII. / I VII./l Vll./l (IV,VI.) IV, odnosno Hl po odluci direktora

IV. rv. IV IV. 11I.,1V. I. 1I.,III.,IV. II.,III.,1V

III.,1V.,V

Relativni odnos

4.600,4.400,4.200 3.900 3.600 (2.900,3.200)

2.600 (2.400) 2.600 2.500 2.300 2.200 2.200 2.600,2.100 1.200 2.000 (2.300) 2.000 2.300 2.300

2.600

2.200

2.300 2.300 2.600 2.300

UPRAVA ŠUMA BJELOVAR

Red. Naziv radnog broj mjesta


5. Čuvar šume i lovišta - pom.rev. 6. Knjigovođa 7. Blagajnik 8. Administrator 9. Skladištar - domar - ekonom 10. Čistačica - dostavljačica 11. Šumski radnik sjekač 12. Šumski radnik a) Rad na sje6 i izradi po normi b) Rad s kemikalijama c) Rad na privlačenju dr. sortim.



po normi 0 Rad na uzgoju i zašt. šuma po normi g) Penjanje na stabla 13. Vozač mehaničar '*

Stupanj

VII./l VII./l vn./i (iv,vi.) IV, odnosno III. po odluci direktora IV IV. IV. IV. rv. I. II.,II1.,IV. II.,III.,IV.

III.,IV,V

Relativni odnos

4.600,4.400,4 200 3.900 3.6O0 (2.900,3.200)

2.600 (2.400) 2.600 2.500 2.300 2.200 2.200 1.200 2.000 (2.300) 2.000 2.300 2.300

2.600

2.200

2.300 . 2.300 2.600 2.300

UPRAVA ŠUMA KOPRIVNICA


1. L'pra vitelj šumarije 2. Pomoćnik upravitelja Šumarije 3. Revirnik 4. Pomoćnik revirnika poslovođa

5. Čuvar šume i lovišta - pom.rev. 6. Knjigovođa 7. Blagajnik 8. Administrator 9. Blagajnik administrator 10. Skladištar - domar - ekonom 11. Kuharica - domaćica 12. Čistačica - dostavljačica 13. šumski radnik sjekač 14. Šumski radnik a) Rad na sjeS i izradi po normi b) Rad s kemikalijama c) Rad na privlačenju drv. sortim.

po normi d)) Rad na privlačenju drv. sortim.



Stupanj

VII./l vn./i vn./i (iv.,vi.) IV., odnosno III. po od luci direktora IV IV IV. IV IV. IV. III.,IV. 1. II.,III.,1V. II.,III.,IV

1II.,IV.,V.

Relativni odnos

4.600,4.400,4.200 3.900 3.600 (2.900,3200)

2.600 (2.400) 2.600 2.500 2.300 2.200 2.300 2.200 1.600,2.100 1.200 2.000 (2.300) 2.000 2.300 2.300

2.600

2.200

2.300 2.300 2.600 2.300

UPRAVA ŠUMA ZAGREB

Red . N a z i v r a d n o g broj mjesta

1. Upravitelj šumarije 2. Pomoćnik upravitelja Šumarije 3. Revirnik 4. Pomoćnik revirnika poslovođa

5. Čuvar šume i lovišta-pom.rev. 6. Blagajnik 7. Administrator 8. Blagajnik administrator 9, Skladištar-domar-ekonom 10. Kuharica - domaćica 11. Čistačica - dostavljačica 12/ Šumski radnik sjekač 13. Šumski radnik a) Rad na sječi i izradi po normi b) Rad s kemikalijama ej Rad na privlačenju drv. sortim.

po normi

Stupanj

VD./l VII./l VII./l (IV,VI.) IV.,od nosnom po odluci direktora IV, IV. IV rv. IV. III,IV. i. ii.,m.,iv. II.,III.,1V.

Relativni odnos

4.600,4.400,4.200 3.900 2.6O0 (2.900,3.200)

2.600 (2.400) 2.600 2.300 2.200 2.300 2.200 1.600,2.100 1200 2.000 (2.300) 2.000 2.300 2.300

2.600

d) Rad na privlačenju drv. sortim. po vremenu

e) Rad na kopčanju drv. sortimenata po normi

f) Rad na uzgoju i zašt Šuma po normi g) Penjanje na stabla 14. Vozač mehaničar

"

m.,iv,v

2.200

2.300 2.300 2.600 2.300

UPRAVA ŠUMA SISAK



5. Čuvar Šume i lovišta - pom. rev. 6. Knjigovođa 7. Blagajnik 8. Administrator 9. Blagajnik administrator 10. Skladištar - domar - ekonom 11. Kuharica - domaćica 12. Čistačica - dostavljačica 13. šumski radnik sjekač 14. Šumski radnik a) Rad na sječi i izradi po normi b) Rad s kemikalijama c) Rad na privlačenju drv. sortim.




Stupanj

VII./l VII./l vii./i ov.,vi.) IV, odnosno III. po odluci direktora rv. IV rv. IV. rv. rv. III.,IV. i 1I.,III.,IV. II.,III.,IV

"

III.,IV,V.

Relativni odnos

4.600,4.400,4.200 3.900 3.600 (2.900,3.200)

2.600.(2.400) 2.600 2.500 2.300 2.200 2.300 2.200 1.600,2.100 1.200 2.000 (2.300) 2.000 2.300 2.300

2.600

2.200

2.300 2.300 2.600 2.300

UPRAVA ŠUMA KARLOVAC



5. Čuvar šume i lovišta - pom. rev. 6. Blagajnik 7. Administrator 8. Blagajnik administrator 9. Skladištar - domar - ekonom 10. Kuharica - domaćica 11. Čistačica - dostavljačica 12. Šumski radnik sjekač 13. Šumski radnik a) Rad na sječi i izradi po normi b) Rad s kemikalijama c) Rad na privlačenju drv. sortim.




Stupanj

Vll./l VII./l VII./l (IV,VI.) IV, odnosno III. po odluci direktora IV. rv. IV.

, IV. IV. I1I.,IV. I. ll.,UI.,IV 11.,11I.,1V.

"

1II.,IV.,V.

Relativni odnos

4.600,4.400,4.200 3.900 3.600 (2.900,3.200)

2.600 (2.400) 2.300 2.300 2.200 2.300 2.200 1.600(2.100) 1.200 2.000 (2.300) 2.000 2.300 2.300

2.600

2.200

2.300 2.300 2.600 2.300

UPRAVE ŠUMA OGULIN


1, Upravitelj Šumarije 2. Pomoćnik upravitelja šumarije 3. Revirnik 4. Pomoćnik revirnika poslovođa

5. Čuvar šuma i lovišta - pom. rev. 6. Knjigovođa 7. Blagajnik 8. Administrator 9. Skladištar - domar - ekonom 10. Kuharica - domaćica 11. Čistačica - dostavljačica 12. Šumski radnik sjekač 13. Šumski radnik a) Rad na sieči i izradi po normi b) Rad s kemikalijama c) Rad na privlačenju drv. sortim..


povremenu e) Rad na kopčanju drv. sortimenata

po normi f) Rad na uzgoju i zašt Šuma po normi g) Penjanje na stabla 14. Vozač mehaničar

Stupanj

Vll./l Vll./l Vll./l (IV,VI.) IV., odnosno III. po odluci direktora IV. IV. IV. rv. IV. III.,IV I. I1.,I1I.,IV II.,HI.,IV.

III.,IV.,V

Relativni odnos

4.600,4.400,4.200 3.900 3.600 (2.9003200)

2.600 (2.400) 2.600 2.500 2.300 2.300 2.200 1.600(2.100) 1.200 2.200 (2.000) 2.000 2.300 2.300

2.600

2.200

2.300 2.300 2.600 2.300

UPRAVA ŠUMA DELNICE



5. Čuvar šume i lovišta - pom. rev. 6. Knjigovođa 7. Blagajnik 8. Administrator 9. Skladištar - domar - ekonom 10. Kuharica - domaćica 11. Čistačica - dostavljačica 12. Šumski radnik sjekač 13. Šumski radnik a) Rad na.sječi i izradi po normi •b) Rad s kemikalijama c) Rad na privlačenju drv. sortim.


po vremenu e) Rad na kopčanju drv, sortimanata

po normi t) Rad na uzgoju i zašt. šuma po normi g) Penjanje na stabla 14. Vozač mehaničar

Obračunska jedinica CMS 15. Voditelj CMS-a

.16. Referent održavanja 17. Poslovođa u CMS-u 18. Bravar - mehaničar 19. Električar

: 20. Radnik na guljaču 21. Radnik na komandnom pultu 22. Traktorist dizaličar 23. Rukovatelj utovarivaća 24. Tehničar administrator 25. Pomoćni radnik

Obračunska jedinica Tesara 26. Vodi teij Tesare 27. Tehničar administrator 28. Strojar operater 29. Pomoćni radnik

Obračunska jedinica Rasadnik 30. Voditelj Rasadnika 31. Poslovođa u Rasadniku 32. Mehaničar 33. Radnik u Rasadniku 34. Radnik u galanteriji

Stupanj

VII./i VII./l Vll./1 (IV., VI.) IV, odnosno 111. pc odluci direktora

IV. IV. IV. IV. UI.,IV. I. H.,I1I.,IV. IUII.JV.

III.,IV.,V.

rv.,v,vi. IV. IV. 1II.JV. Ill.ilV. III.,IV. 11I.,IV. rajv. III..IV. IV. III.,IV.

!V.,VI. IV III. ni. V.,VI. IV. III. III. 11,111.


4.600,4.400,4.200 3.900 3.600 (27)00,3.200)

2.600 (2.400) 2.600 2.500 2.300 2.200 2.200 1.600(2.100) 1.200 2.000 (2.300) 2.000 2.300 2.300

2.600

2.200

2.300 2.300 2.600 2.300

2.600,3.000 2.600 2.600 2.300 2.300 2.000 (2.300) 2.000 (2.300) 2.200 2.200 2.400 1.600

2.600,3.000 2.400 2.200 1.600

2.600, 3.000 2.600 2.300 2.000 (2.300) 2.000 (2.300)

UPRAVA ŠUMA SENJ



5. Čuvar šume i lovišta - pom.rev. 6. Knjigovođa 7. Blagajnik 8. Administrator 9. Blagajnik - administrator 10. Skladištar - domar - ekonom 11. Kuharica - domaćica 12. Čistačica - dostavljačica 13. Šumski radnik sjekač 14. šumski radnik a) Rad na sječi i izradi po normi b) Rad s kemikalijama c) Rad na privlačenju drv. sortim.



po normi f) Rad na uzgoju i zašt. šuma po normi g) Penjanje na stabla 15. Vozač mehaničar 16. Mehaničar 17. Cuvak objekata

UPRAVA ŠUMA GOSPIĆ



5. Čuvar šume i lovišta - pom. rev. 6. Knjigovođa 7. Blagajnik 8. Administrator 9. Skladištar - domar- ekonom 10. Kuharica - domaćica 11. Čistačica - dostavljačica 12. Šumski radnik sjekač 13. Šumski radnik a) Rad na sječi i izradi po normi b) Rad s kemikalijama c) Rad na privlačenju drv. sortim.



po normi f) Rad na uzgoju i zašt. Šuma po normi g) Penjanje na stabla 14. Vozač mehaničar 15. Mehaničar

Stupanj

vn./i Vll./l VII./l (IV.,VI.) IV., odnosno III. po odluci direktora

IV. IV. IV. IV. IV. HI.,IV. I. I1.,III.,IV. I].,III.,IV.

III.,IV.,V. III.JV. 11 .,111.

"

Stupanj

Vll./ l VII./l vn./i (rv.,vij IV., odnosno III po odluci direktora IV. IV. IV. IV IV. III.,IV. I. II.,I1I.,IV. II.,II1.,1V

III.,IV,V. III.,IV


4.600,4.400,4.200 3.900 3.600 (2.900,3.200)

2.600 (2.400) 2.600 2.500 2.300 2.200 2.300 2.200 1.600 (2.100) 1.600 2.000 (2.300) 2.000 2.300 2.300

2.600

2.200

2.300 2.300 2.600 2.300 2.300 1.600

Relativni odnos

4.600,4.400,4.200 3.900 3.600 (2.900,3.200)

2.600 (2.400) 2.600 2.500 2.300 2.200 2.200 1.600(2.100) 1.200 2.000 (2.300) 2.000 2.300 2.300

2.600

2.200

2.300 2.300 2.600 2.300 2.300

UPRAVA ŠUMA BUZET



5. Čuvar šume i lovišta - pom. rev. 6. Knjigovođa 7. Blagajnik 8. Administrator 9. Blagajnik- administrator 10. Skladištar - domar - ekonom 11. Čistačica - dostavljačica 12. šumski radnik sjekač 13. Šumski radnik a) Rad na sječi i izradi po normi b) Rad s kemikalijama c) Rad na privlačenju drv. sortim.


po vremenu e) Rad na kopčanju drv. sortimenata po normi f) Rad na uzgoju i zašt. Šuma po normi c) Penjanje na stabla 14. Vozač mehaničai*

Stupanj

Vll./ l VII./I Vll . / l (IV.,V1.) IV., odnosno III. po odluci direktora IV. IV. IV. rv. rv. rv. i. I1.,III.,IV II.,III.,1V

ni.,rv.,v

Relativni odnos

4.600,4.400,4.200 3.900 3.600 (2.900,3.200)

2.600 (2.400) 2.600 2.500 2.300 2.200 2.300 2.200 1.200 2.000 (2.300) 2.000 2.300 2.300

2.600

2.200

2.300 2.300 2.600 2.300

UPRAVA ŠUMA SPLIT


1. Upravitelj šumarije 2. Pomoćnik upravitelja šumarije 3. Revirnik 4. Lugar - čuvar šume

• 5. Voditelj rasadnika 6. Knjigovođa 7. . Blagajnik-administrator 8. Čistačica - dostavljačica 9. šumski radnik sjekač 10. Šumski radnik a) Rad na sječi i izradi po normi b) Rad s kemikalijama c) Rad na privlačenju drv. sortim.

po normi d) Rad na privlačenju drv. sortim


po normi 0 Rad na uzgoju i zašt. šuma po normi g) Penjanje na stabla 11. Vozač - mehaničar

Stupanj

Vll . / l VII. / I VTI./l (IV,VI.) rv. VII./l rv. IV. i. I1.,HI.,IV. II.,III.,IV.

n.,m.,iv.,v

Rela t ivni o d n o s

4.600,4.400,4.200 3.900 3.600 (2.900,3.200) 2.600 (2.400) 3.600 2.500 2.300 1.200 2.000 (2.300) 2.000 2.300 2.300

2.600

2.200

2.300 2.300 2.600 2.300

UPRAVA ŠUMA NOVA GRADIŠKA



5. Čuvar Šume i lovišta - pom. revir. 6. Knjigovođa 7. Blagajnik 8. Administrator 9. Skladištar - domar - ekonom ' 10. Čistačica - dostavljačica 11. Šumski radnik sjekač 12. Šumski radnik a) Rad na sječi i izradi po normi b) Rad s kemikalijama c) Rad na privlačenju drv. sortim.



po normi f) Rad na uzgoju i zašt. šuma po normi g) Penjanje na.stabla 13. Vozač - mehaničar

Stupanj

VII./l VII./l

IV., VI.) IV, odnosno III. po odluci direktor; IV. IV. rv. IV. IV. i. II.,III.,IV. II.,III.,IV.

II.,III.,IV,V.

Relativni odnos

4.600,4.400,4.200 3.900 3.600 (2.900,3.200)

i 2.600(2.400) 2.600 2.500 2.500 2.300 2.200 1.200 2.000 (2.300) 2.000 2.300 2.300

!.6D0

2.200

2.300 2.300 2.600 2.300

i :

23. listopada 1995.

SUSRETI NA RADNOM MJESTU

U Upravi šuma Delnice radi djelatnik koji je zahvaljujući svojim hobijema - ri-

I bolov, gljivarstvo, uzgoj malih životinja - zaslužio da se nađe na stranicama lista »Hrvatske šume«. Riječ je o Marijanu Plešeu, šumarskom inženjeru, zaposlenom u Odjelu za uređivanje na radnom mjsetu taksatora.

GLJIVARSTVO »Moji interesi za svekolike hobije vezani su uz moje djetinjstvo. Zahvaljujući ocu zavolio sam najprije prirodu, a onda »učeći« uz

UZGOJ MALIH ŽIVOTINJA

* U posljednje vrijeme najviše Vas zaokuplja uzgoj malih životinja? »Uzgojem malih životinja bavim se već punih sedam godina. Član sam Društva uzgajivača malih životinja »Pajdaš« Delnice. Trenutačno uzgajam činčile /kuniće/, kokice /američki leghorn/ i purice. Volim životinje kao i cijela moja obitelj. Životinjama treba pružiti maksimalnu pažnju i brigu, počevši od načina hranjenja, pa

MARIJAN PLEŠE • ŠUMAR SVESTRANIH INTERESA

njega počeo sam se pomalo baviti mojim današnjim hobijima. Prvo da spomenem gljivarstvo. Još kao dijete zajedno s ocem odlazim u berbu gljiva. Danas, nakon tridesetak godina bavljenja gljivarstvom, mogu reći da prepoznajem gotovo petsto vrsta gljiva. I moj desetogodišnji sin Dario, nastavljajući obiteljsku tradiciju, zajedno sa mnom odlazi u berbu gljiva. Mogu s zadovoljstvom reći da moj sin Dario danas poznaje pedesetak vrsta gljiva.

Ja sam aktivan u gljivarskom Udruženju Gorskog kotara, predsjednik sam Sekcije sakupljača i uzgajivača gljiva. Tijekom godine naše gljivarsko Udruženje vrlo je aktivno. Organiziramo brojne prigodne manifestacije, primjerice edukativne izložbe i predavanja o temi gljivarstva. Na taj način upoznajemo i širu j avnos t s načinom prepoznavanja, skupljanja i čuvanja gljiva«.

O RIBOLOVU * Recite nam nešto više o Vašeg drugom hobiju, ribolovu. »Ribolovom se bavim već tridesetak godina. Član sam Ribolovnog društva u Lokvama. U Ribolovno društvo učlanio sam prije tri godine i svog sina, pa mogu reći da, kao i u gljivarstvu, moj sin nastavlja obiteljsku tradiciju. Osobno za ribolov imam sve manje vremena«.

Šumarski inženjer Marijan Pleše iz Delnica bavi se gljivarstvom, ribolovom, uzgojem

malih životinja, planinarstvom, a i aktivni je davatelj krvi

sve do čišćenja prostora u kojem borave. Briga o životinjama zaokuplja me gotovo svaki dan po sat-dva, a povremeno mi pomaže otac. Jednom godišnje naše društvo »Pajdaš« organizira prigodne izložbe malih životinja ili odlazimo na slične izložbe u inozemstvo /Sloveniju, Italiju, Austriju.../.

SVI HOBIJI DRAGI * Koji je od hobija Vam je najviše prirastao za srce? »Osobno su mi dragi svi moji hobiji. Teško mi je nešto izdvojiti, svi moji hobiji dragi su mi na neki način«. Uz gore spomenute hobije treba nadodati da se gospodin Pleše ranijih godina bavio i planinarstvom, bio je član Planinarskog društva »Petehovac« Delnice. Kako je česta pojava da je ljubitelj prirode ujedno i čovjek koji voli glazbu i dobru pjesmu, tako je i naš sugovornik ranijih godina bio i član pjevačkog Zbora »Zdenko Petranović-Jastreb« Delnice.

DOBROVOLJNI DAVATELJ KRVI

Posljednjih trinaest godina gospodin Pleše je i dobrovoljni davatelj krvi. * Recite nam nešto više i o tome? »U ovih trinaest godina krv sam dao 36 puta, a što mi osobno predstavlja izuzetno zadovoljstvo i čast. Lijepa je stvar kada znaš da tvoja krv pomaže nekome u nesreći, kada možda nekome na taj način spašavaš život. Bolesti, prometne nesreće, rat, sve nedaće koje nas svakodnevno prate trebale bi nam biti poticaj da se svi što više uključimo u ovu nadasve humanitarnu akciju; jer danas mi svojom krvlju pomažemo drugima, a sutra će nečija krv možda pomoći nama. Koristim priliku da i ovim putem, preko lista »Hrvatske šume«, pozovem sve naše djelatnike u šumarstvu, pa i šire da se uključe u tu humanitarnu akciju«.

A mi na kraju ovog razgovora možemo samo reći - daje sreće da je ovako humanih i plemenitih ljudi više, život bi nam svima bio lakši i ljepši.

Razgovarala: V.PLESE

ANALIZA GODIŠNJEG ODMORA

DELNIČANI NAJVIŠE U MALOM LOŠINJU

Ovogodišnji interes za organiziranim korištenjem godišnjih odmora u Upravi šuma Delnice bio je na razini prošlogodišnjeg, a što je vidljivo i iz prvih analiza koje su rađene ovih dana nakon završetka ovogo

dišnje sezone. I ove godine djelatnici Uprave šuma Delnice iskazali su najveće zanimanje za korištenje godišnjih odmora u Odmaralištu Mali Lošinj, njih čak 282 sa članovima svoje obitelji. U apartmanima u Njivicama boravio je 121 korisnik s članovima svoje obitelji. Najmanje zanimanje i ove godine bilo je za korištenje kamp-prikolica, gdje boravio samo 41 korisnik sa članovima svoje obitelji. U objektima drugih uprava šuma koristilo je godišnji odmor 156 djelatnika Uprave šuma Delnice sa članovima obitelji. Najveće zanimanje bilo je za boravak u hotelu u Drveniku, u vlasništvu Uprave šuma Vinkovci. Iz drugih uprava šuma u objektima Uprave šuma Delnice, poglavito u Odmaralištu Mali Lošinj i apartmanima u Njivicama, boravilo je sedamdesetak korisnika s članovima obitelji. Dio djelatnika Uprave šuma Delnice koristio je odmor u toplicama, Varaždinskim i Harkanju u Mađarskoj. Ovogodišnja sezona godišnjih odmora trajalo je od 20. lipnja do 10. rujna 1995. g. Pogodnosti i atraktivnost ovakvog načina ljetovanja su u mogućnosti otplate troškove ljetovanja u nekoliko mjesečnih rata.

V.P.

ZBOG GODIŠNJIH ODMORA-MANJE

DAVATELJA

ODOBRENA JOS JEDNA LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA

TEŽITI EKONOMIČNOM LOVNOM GOSPODARENJU To je dvanaesta lovnogospodarska osnova

koja je tijekom ove godine odobrena za lovišta kojima gospodari JP »Hrvatske

šume«

Krajem kolovoza republička komisija Ministarstva poljoprivrede i šumars tva

odobrila je za korištenje lovnogo-spodarsku osnovu lovišta »Radin-je« koje pripada Upravi šuma Nova Gradiška, a nalazi se na području šumarije Nova Kapela, odnosno Brodsko-posavske županije. U sastavu komisije bili su republički šumarski inspektori dipl. ing. Branko Iviček i dipl. ing Stjepan Vuk, te dipl. ing. Željko Mar-man. U radu komisije sudjelovali su dipl. ing. Marin Tomaić, rukovoditelj Odjela za lovstvo u direkciji i dipl. ing. Damir Matošević, stručni suradnik za lovstvo novo-gradiške Uprave šuma. Treba istaknuti da je to dvanaesta lovnogospodarska osnova koja je tijekom ove godine odobrena za lovišta kojima gospodar i JP »Hrvatske šume«, a vrijedit će za razdobljeodl995./96.do2004./5. godine. Elaborat sadrži podatke o organizaciji koja gospodari lovištem, gospodarenje prije odobrenja, opis stanja lovišta i Osnovu gospodarenja u sljedećih deset godina.

NAJVIŠE JELENSKE DIVLJAČI

Lovište »Radinje« ustanovljeno je polovinom prosinca prošle godine, a prostire se na površini 4.142 ha, u n u t a r koje na šumske površine otpada 2.342 ha, na poljoprivredne 15 ha, te na ostale površine 328 ha. Na ovom području prirodno obitavaju ili imaju prednost uzgajanja jelen obični, divlja svinja, srna, zec, fazan i di

vlja patka, a ostale vrste divljači moći će se uzgajati u skladu s lov-nogospodarskom osnovom. U lovištu ima 200 običnih jelena, 44 srne, 86 divljih svinja, 10 zečeva i 72 fazana, a planiranim uzgojnim i zaštitnim mjerama te korištenjem divljači svrha je ostvariti biološku stabilnost populacije, odnosno ekonomičnost i racionalnost lovnog gospodarenja. Za desetogodišnji odstrel predviđeno je 2.480 grla divljači.

VEĆA FINANCIJSKA ULAGANJA

U okviru biotehničkih mjera, u lovištu je tijekom važenja elaborata predviđeno izložiti 17 vagona kabaste, zrnate i sočne hrane, 8 tona soli, osnovati 12 ha krmnih njiva, sagraditi 116 i održavati 184 različita lovnotehnička objekta. Odobrenim elaboratom teži se ostvarenju planiranog cilja gospodarenja, koji obuhvaća uzgajanje zdravih i trofejno vrijednih vrsta divljači u okviru gospodarskih kapaciteta lovišta, a čijim bi ulovom bili ostvareni znatni financijski rezultati za ovlaštenike prava lova. Zbog ratnih uvjeta i manjih dosadašnjih ulaganja, novoodobrena lovnogospodarska osnova predviđa veća financijska ulaganja u lovnotehničke objekte. Prihod će biti realiziran preko različitih lovnih pristojbi, te iznajmljivanjem obnovljene lovačke kuće. Samo u godini 1995./96. planirana je lovna realizacija u visini gotovo sto tisuća DEM.

I.TOMIĆ

KLUB DOBROVOLJNIH DAVATELJA KRVI POŽEŠKE UPRAVE ŠUMA

Krajem srpnja organizirana je još jedna akcija Kluba dobrovoljnih da

vatelja krvi koji djeluje u okviru požeške Uprave šuma. U sindikalnoj dvorani poslovne jedinice »Mehanizacija i građevinarstvo« krv je dalo 35 radnika, što je samo nešto više od polovice uobičajenog broja davatelja. Budući da je vrijeme godišnjih odmora odziv je bio slabiji.

U akciji su sudjelovali dobrovoljni davatelji iz šumarija Caglin, Kutjevo i P le ternica , te iz Stručnih službi, a najzastuplje-nija je bila čaglinska s 19 radnika; najmanje ih se odazvalo iz kutjevačke šumarije - samo dva radnika. Rekorder u toj akciji je vozač iz šumarije Caglin Anto Marić s 33 davanja, a s l i jede Nedeljko Mlađenović (23), Zorislav Kaj-

tar (22), Krešimir Međugorac (20) i Đuro Švajda (20). I ovaj put ostvarena je dobra suradnja između požeških šumara, Gradskog Crvenog križa i Transfuziološke službe na čelu s dr. Ružom Brkanić. Sljedeća akcija s većim brojem davatelja planira se početkom listopada.


23. listopada 1995.

KULTURA - RAZONODA - ZABAVA - ZANIMLJIVOSTI - KULTURA - RAZONODA

Sa predstavljanja knjiga: mr. Rudoif Španjaoi, prof. dr. Sime Meštrović, mr. Fabijan Gašpar, prof. dr. Slavko Matić, dr. Dra-gomir Babić i ing. Milan Krmpotić

TRI NOVE KNJIGE »Kada se rađa jedna knjiga sret

no je to vrijeme za jedan narod, a svaka nova knjiga za taj narod velika je nagrada i značajan događaj« - rekao je prof. dr. Slavko Matić na promociji čak triju knjiga: »Priručnika za uređivanje šuma« autora prof. dr. Sime Meštrovića i mr. Gašpara Fabijanića, »Prirodna baština otoka Raba« autora mr. Željka Spanjola i ing. Milana Krmpotića»Tek braća« - povijesnog romana.

Kratki stručni prikaz knjige »Pri-ručik za uređivanje šuma« dao je prof. dr. Slavko Matić, koji je i napisao recenziju za taj rad našiha dvaju najboljih poznavatelja ovog značajnog posla - uređivanja šuma, čije izdavanje je potpomoglo i naše poduzeće »Hrvatske šume«.

Prof. dr. Šime Meštrović^ovorio je o knjizi mr. Rudolfa Spanjola »Prirodna baština otoka Raba« te je istaknuo kako je začuđujuće da se jedan tako mladi šumski stručnjak

hvata se u koštac s tako opsežnom građom i izdaje jedno tako značajno bibliografsko djelo.

Roman »Tek braća« dosadašnjeg vrlo plodnog pjesnika, iza kojeg stoji već trinaest knjiga, ing. Milana . Krmpotića, djelatnika Upravcr šuma Senj, prema riječima dr. Dra-gomira Babica - samo je na prvi pogled neobičnost, u kojoj jedan šumar piše o kulturnom blagu jednog kraja...«

Vu goru bi treba iti

Ve jesen prihaja, si japa premišlava: vu goru bi treba iti, drva priskrbeti. Traktora pririhtava, si dalje premišlava kak negda je to obavlal, konja zaprezal za sekira meste Štilovke stabla obaral. Ampak gora ga ista mehka i žuta pričaka. Se japa sprešetaval, za vrganjem ogleaaval, i listja bi moral nazubljati, blagu za štrajiti. A onda ga je spazil i mam ga je vsekel, jesenu mlađem, bus držale motike je rekel. Vzimskim večerima vu gore bu zver zavijala, peć i litrica japu bu grejala, on bu zmišlaval iz jasena kaj bi zdelaval, pak meste držala čist tak za dušu, nekakve kipeceje napravit, i kad je zgotovil nigdar, nigdar ni požalil.

Ankica Pkulek

LIKOVNO STVARALAŠTVO NAŠIH DJELATNIKA

Za svoju dušu

Na otvaranju izložbe naše likovne stvaratelje publici je predstavio Ivan Blažević, akademski slikar

Na ovogodišnjoj izložbi likovnog i skulpturnog stvara-

/laštva djelatnika »Hrvatskih šuma« sudjelovalo je 17 autora. Slikari Duško Begović, ing. Pero Beuk, ing. Zdenka Bošnjako-vić, Mladen Gašpar, Branko Grbac, Zdenko Krulić, Zoran Mohorić, Ferdinand Petrović, Marijan Petrović, ing. Ivan Puškar, Josip Simić, te kipari Ratko Banaj, Branko Bazina, Tomislav Katavić, Andrija Ku-sanić, ing. Damir Pavelić i ing. Davorin Vidas. Govoreći o autorima akademski slikar Ivan Blažević naglasio je da su ovdje izloženi radovi rađeni za sebe i za svoju dušu, za svoj ego i tu je njihova vrijednost. Prva večer prvog dana završilo je svečanom akademijom.

Na izložbi se po prvi puta javio svojim radovima i nas djelatnik iz Đurdenovca, kipar Tomislav Katavić sa svoja dva dje

la u kamenu - »Utjeha« visine 50 cm i »Bačena« 18 cm

Ministar, ing. Ivica Gazi, u razgovoru sa slikarom Ivanom Blaževićem, a prema osmijehu na licu jedine naše slikarice ing. Zdenke Bošnjaković, iz Slav. Broda, možemo

pretpostaviti da se pohvalno govorilo o njenom stvaralačkom opusu

DALMATINSKI SPECIJALITETI... Fritule, sardele, ali i brancini te orade mogli su se probati na splitskom štandu koji je radio do predvečerja. Kao i gusto crno vino, a bila je dovoljna i jedna čaša... Prostor splitske uprave, kao i mnoge druge, obišao je i ministar poljoprivrede i šumarstva ing. Ivica Gazi u pratnji direktora Hrvatskih šuma ing. Josipa Dundovića i ostalih dužnosnika i kušao dalmatinske specijalitete.

NA DANIMA HRVATSKOG ŠUMARSTVA

KOLAČI IZ PODRAVINE Na koprivničkom štandu nudili su prave domaće višeslojne sočne podravske kolače, a za njih su se pobrinuli dečki iz Kloštra Podravskog, inženjeri Branko Sobota i Duka Kranželić. Oni su u izvornim podravskim narodnim nošnjama dočekivali goste (bilo je dakako i domaće rakije), među kojima je »na deset« svratio i ministar Ivica Gazi.

VESELO Izuzetno veselo bilo je kod Siščana. I tu je noć već zatekla sudionike Dana.., no uz bas u sredini koji sugerira da je i ostali đio glazbenog sastava negdje u blizini, pjesmi su se pridružili i djelatnici nekih drugih uprava (Gospić, Delnice).

ZAJEDNIČKI »Neprijatelji« su bili samo u borilištu gdje su se borili za svaki bod i sekundu, kasnije, zajednički su naslove, prvo i drugo mjesto u ekipnoj i pojedinačnoj konkurenciji proslavili šumarski radnici uprava Bjelovar i Vinkovci. Poslije ovog zajedničkog fotografiranja, druženje je nastavljeno u hotelu.

INTERVIEW Na mjestu događaja odmah nakon završetka natjecanja i proglašenja pobjednika našla se i novinarka Radija N. Vinodolski kako bi zabilježila izjave pobjedničke ekipe Uprave Bjelovar: Antuna Vugrića (šesti), Svetozara Ačića (četvrti) i Darka Paulića, državnog prvaka.

NA GODIŠNJEM ODMORU Njih trojica posjetili su natjecanje šumarskih radnika uzevši »jednodnevni godišnji odmor jer je s pozivnicama nešto "zaštekalo".« Snimili smo ih u odmaralištu u Selcu gdje su i odsjeli: upravitelj šumarija Kloštar Podravski, Đurđevac i novoimenovani u Križevcima inženjeri Zlatko List, Mirko Kovačev i Krunoslav Jakupčić.

dani hrvatskog šumarstva

Documents