danas - skola 2015
DESCRIPTION
..TRANSCRIPT
Novine uopisnom
ocenjivanjuStrana IX
kolaSPECIJALNO IZDANJE POVODOM PO^ETKA [KOLSKE GODINE UTORAK, 1. SEPTEMBAR 2015 WWW.DANAS.RS
Zorana Lu`anin, dr`avna sekretarka u Ministarstvu prosvete
Dr`ava ograni~avacene ud`benika ve} odidu}e godine Strana V
Vigor Maji}, direktor Istra`iva~kestanice Petnica
Najve}i inajuspe{nijieksperimentu doma}em obrazovanju
Povodom najava politi~ara o promenamau stru~nim {kolama po ugledu na zemljenema~kog govornog podru~ja
Dualnoobrazovanjena dugom{tapu Strana VII
Strana XIII
a desetak dana uputi}emopoziv zaposlenima koji su nalisti tehnolo{kih vi{kova da seizjasne da li `ele dobrovoljno
da napuste obrazovni sistem uzotpremnine, a u tom pismu bi}eprecizirani uslovi pod kojima }e oni mo}ida odu. Vlada jo{ nije donela odluku otome kolike }e biti otpremnine, ali premaranijim najavama to bi trebalo da bude200 evra po godini sta`a, a da maksimalnaotpremnina koju neko mo`e da dobijebude 8.000 evra. Ukupna suma u bud`etuza otpremnine za ceo javni sektor iznosi5,5 milijardi dinara, ali nije fiksirano kolikoje novca namenjeno kom ministarstvu.Na{a je `elja da svi koji `ele dobrovoljnoodu - ka`e za Danas Sr|an Verbi}, ministarprosvete, nauke i tehnolo{kog razvoja.
Preuzimanje zaposlenih sa listetehnolo{kih vi{kova jo{ nije zavr{eno.Sindikati ukazuju da su i pored javnostipodataka mogu}e zloupotrebe. Da li semo`e desiti da direktor {kole radnika
koji je zaposlen na odre|eno vremeubaci u sistem kroz listu tehnolo{kihvi{kova jer imena ljudi nisu javna?
- Taj deo ne}e mo}i da kontroli{esindikat ve} Ministarstvo, jer mi znamoimena zaposlenih koji se kriju izaidentifikacionih brojeva. Ako sindikatiimaju sumnju, uvek mogu da se obrateMinistarstvu i da to proverimo, jer je inama stalo da se to ne dogodi. Pre godinudana nismo znali koliko ima zaposlenih,niti gde rade, a sada su svi ti podaci javnodostupni. Sa ovakvim ograni~enimkapacitetima Ministarstva prosvete mislimda smo uradili veliki posao.
Novi Zakon o odre|ivanjumaksimalnog broja zaposlenih ujavnom sektoru stupa na snagu 12.oktobra. U njemu pi{e da se u izuzetnimslu~ajevima enama mo`e produ`itiradni odnos posle 60 godina i {estmeseci ivota. Ko }e odlu~ivati koji su toizuzetni slu~ajevi?
Sr|an Verbi}, ministar prosvete,nauke i tehnolo{kog razvoja
Takmi~enja sene}e bodovati pri upisu usrednje {kole
Z
>>> Strana III
Foto:
Mini
starst
vo pr
osve
te, na
uke i
tehn
olo{k
og ra
zvoja
Foto:
Nen
ad \o
r|ev
i}
[ta donose novi pravilnici o finansiranju obrazovnih ustanova
[kole zapo{ljavale koga su htele
Informacioni sistem u prosveti
Obrazovni broj zasvakog |aka
Strana II
Strana VIII
RAZGOVOR
Dobar deouniverzitetskihnastavnika `ivi odhiperprodukcije lo{e obrazovanih i nedovoljnopripremljenihnastavnika kaorelativno lakogna~inauhljebljivanjaosrednjih,neinventivnih ineambicioznihstudenata
IIID A N A S | u t o r a k , 1 . s e p t e m b a r 2 0 1 5 .II u t o r a k , 1 . s e p t e m b a r 2 0 1 5 | D A N A S
Posle primedbi na Izmene pravilnika o kri-terijumima i standardima za finansiranjeosnovnih {kola, po kojima je, kako tvrdesindikati, bilo ugro`eno radno mesto se-kretara, Ministarstvo prosvete uradilo jepotpuno novi pravilnik koji ovih dana stu-pa na snagu. Najve}a novina je da se brojnenastavnog osoblja vi{e ne}e od-re|ivati prema tipu {kole ve} pre-ma broju odeljenja, ka`e @eljka Ra-doji~i} Luki}, pomo}nica ministraprosvete za osnovno obrazovanje.
Ona navodi da se na osnovuuvida u trenutno stanje do{lo dosaznanja da se ve}ina {kola ne ukla-pa u tipove ustanova kakve su bilepropisane prethodnim pravilnikom(tip 24 i 32). Zato je bilo potrebnoda se broj postoje}ih normi podu-dari sa brojem normi na osnovu no-vog pravilnika. Po{to to nije moglobiti ura|eno na osnovu tipova {ko-la opredeljenje je za je broj odelje-nja kriterijum za finansiranje.
- Cilj novog pravilnika je da na-pravimo ravnote`u izme|u svihosnovnih {kola u Srbiji, jer su dosada neke ustanove doslovno po-{tovale pravilnik o ceni usluga, a drugesu zapo{ljavale stru~ne saradnike i dru-go nenastavno osoblje mimo onoga {toim je po pravilniku pripadalo. Tako ima-mo situaciju da {kole u Beogradu, No-vom Sadu i drugim velikim gradovimaimaju po vi{e stru~nih saradnika, {to jepreko njihovih potreba dok su {kole u ru-ralnim sredinama strogo po{tovale ce-nus i radile sa najvi{e dva.
Novina je {to }e sada {kole koje imajuod 16 do 23 odeljenja imati pravo na anga-`ovanje pedagoga ili psihologa, dok }e od24 do 31 odeljenja imati jednog i po. [koleod 32 do 39 odeljenja ima}e dva stru~nasaradnika, od 40 do 47 dva i po, od 48 do55 tri, od 56 do 63 tri i po, od 64 do 71 ~eti-ri, od 72 do 79 ima}e ~etiri i po, a preko 80pet stru~nih saradnika. Time otvaramo mo-gu}nost da velike {kole zaposle logopede,socijalne radnika i defektologe, koji }e po-mo}i nastavnicima u obrazovnom radu -obja{njava Radoji~i} Luki}.
Novi pravilnik re{i}e i polo`aj sekreta-ra {kola i to tako {to }e {kole koje imaju
do 15 odeljenja mo}i da ga anga`uju sapola radnog vremena, a one sa preko 16odeljenja ima}e „celog“ sekretara. [kolaod 16 do 23 odeljenja ima}e pravo na 0,5izvr{ilaca na poslovima administrativno-finansijskog radnika, a od 24 do 47 ode-ljenja na jednog. Ustanova sa preko 48
odeljenja mo}i }e da zaposli dva admini-strativno-finansijska radnika.
Pravo na „celog“ pomo}nika direkto-ra ima}e osnovne {kole sa 48 do 71 ode-ljenja, na dva sa 72 do 95 odeljenja, a di-rektoru koji vodi {kolu sa preko 96 ode-ljenja pomaga}e ~ak tri pomo}nika.Osmoletke sa 32 do 47 odeljenja mo}i }eda anga`uju pomo}nika direktora sa po-la radnog vremena.
Radoji~i} Luki} ukazuje i da su biblio-tekari u novom pravilniku normirani pobroju odeljenja (dosad je to bilo premaobimu knji`evne gra|e), te }e sada do 24odeljenja ostvariti pravo na pola biblio-tekara, od 25 do 64 na jednog, a preko64 odeljenja na dva.
- Pravilnik je testiran na jednoj fokusgrupi direktora gde smo analizom pro-mene sa starog na novo do{li do sazna-nja da ve}ina {kola dobija pravo na upo-{ljavanje tre}eg stru~nog saradnika (lo-gopeda, defektologa ili socijalnog radni-ka). [kole sa specifi~nostima, kao {to suone koje gravitiraju u pograni~nim mesti-
ma ili pokrivaju razu|eno planinsko pod-ru~je, mo}i }e da zatra`e saglasnost Mini-starstva za ve}i broj izvr{ilaca od brojautvr|enog ovim pravilnikom - ka`e Ra-doji~i} Luki}.
Kada je re~ o Pravilniku o kriterijumi-ma i standardima za finansiranje srednjih
{kola, na snazi ostaje onaj donet 19. av-gusta. Sne`ana Markovi}, pomo}nicaministra za srednje obrazovanje, deman-tuje tvrdnje pojedinih sindikata da }ezbog novih podzakonskih re{enja psiho-lozi i pedagozi ostati bez posla.
- Broj stru~nih saradnika i pomo}ni-ka direktora je prepisan iz starog pravil-nika iz 1993. godine. Neki stru~ni sarad-nici }e ostati bez posla, ali tamo gde
{kole nisu po{tovale pravilnik. Analizastanja na terenu je pokazala da su {kolesistematski kr{ile pravilnik i zapo{ljava-le vi{e stru~nih saradnika i drugog ne-nastavnog osoblja nego {to su imalepravo. Ti ljudi }e biti progla{eni tehno-lo{kim vi{kovima, ali ne}e oti}i direktnona ulicu. O~ekujemo da }e se za nekeod njih otvoriti mogu}nost radnog an-ga`ovanja, s obzirom da }e po osnovuZakona o odre|ivanju maksimalnogbroja zaposlenih u javnom sektoru, je-dan broj zaposlenih oti}i u penziju - isti-~e Markovi}eva.
Ona navodi primer nekih gimnazijasa manje od 24 odeljenja koje u stalnomradnom odnosu imaju i pedagoga i psi-hologa iako im je po pravilniku „pripa-dao“ jedan stru~ni saradnik.
- Kada je donet pravilnik u aprilu sin-dikati su tra`ili povratak na staro. Potomsmo doneli novi pravilnik 19. avgusta ukojem su doslovno prepisane odredbe obroju stru~nih saradnika i pomo}nika di-rektora. Sindikati su ponovo tra`ili povra-tak na staro, a onda se u na{im razgovo-rima ispostavilo da ne tra`e vra}anje nastari pravilnik ve} na postoje}u praksu u{kolama. Godinama unazad se smanji-vao broj u~enika i to je pratilo smanjenjebroja nastavnika, ali nenastavno osobljeniko nije dirao. Sekretari {kola ranije nisumorali da imaju fakultet, a kada je to pro-menjeno, u pojedinim {kolama su za njih
„izmi{ljana“ nova radna mesta do odla-ska u penziju. De{avalo se da nakon to-ga {kola dovede na to mesto nekog dru-gog - ka`e Markovi}eva.
- Tuma~enje zakona da}eMinistarstvo dr`avne uprave i lokalnesamouprave, a ako postojimogu}nost da se zakon tuma~i takoda se ne prekida {kolska godina i dato bude u korist zaposlenih i u~enika,u~ini}emo sve da ti ljudi ostanu usistemu.
U aprilu su doneti novi pravilnicio finansiranju {kola, pa su nakonreakcije sindikata promenjeni.Sindikati je ponovo reagovao, paje opet izmenjen pravilnik zaosnovnu {kolu. Pre toga jepovu~en iz skup{tine predlogzakona o ud`benicima, pa vra}ennovi. [ta to govori o radu ovogministarstva?
- To su dve razli~ite stvari i izme|unjih ne bih pravio paralelu. Zakon oud`benicima je povu~en da bi nekare{enja bila bolja i preciznija i upotpunosti smo uspeli da dobijemoono {to smo najavljivali. [to se ti~epravilnika, ne bih rekao da reagujusindikati ve} zaposleni.
Ali ispada da su va{i saradnicinesposobni, da nisu dobroprocenili situaciju na terenu, pakad sindikati, koji predstavljajuzaposlene, reaguju, prave seustupci. Novi pravilnik ofinansiranju osnovnih {kola jenapisan nekoliko dana predpo~etak {kolske godine, a nemateprocenu {ta mo`e da izazove u{kolama.
- To je zato {to ne `elimo nanapravimo gre{ku. Stalo nam je da segre{ke isprave ako zaposleni reagujui niko im ne name}e pravilnike.Dvadeset godina smo imalipravilnike koji nisu primenjivani,zbog ~ega je u nekim {kolama bilozaposleno i {est bibliotekara. Nemo`emo vi{e da toleri{emopostojanje sive zone i da se pravimoda to ne znamo. To se ubudu}e ne}edoga|ati. Ako su dvadeset godinaljudi zapo{ljavani po razli~itimkriterijumima, za neke pravilniksigurno ne}e biti fer. Na nama je dato ispravimo i da se potrudimo da onbude maksimalno fer.
Nova mre`a osnovnih {kola jenajavljivana, ali nije napravljenapre svega zbog otpora lokalnihsamouprava. Kada }e taj posao bitizavr{en?
- Lokalne samouprave ne `ele daurade svoj deo posla. Mogu darazumem njihove razloge, ali bi bilojo{ gore da se to radi centralizovano ida neko iz Beograda kreira kako }e tamre`a izgledati. To moraju da radelokalne samouprave. Ako ne{tonismo dobro uradili, to je obuka tihljudi za{to je to va`no. Mi definitivnone mo`emo da uradimo mre`u kakosu to radile neke zemlje poputPortugalije, gde su pravili velikemoderne {kole i u~enike prevoziliminibusom. U Srbiji u mnogimruralnim krajevima ne postoji putnainfrastruktura i u takvim slu~ajevima
ne poma`e grupisanje {kola, jer nemo`emo da prevezemo decu.Partikularno re{enje koje se pokazalodobro je izgradnja {kola sau~eni~kim domovima. Izrada mre`e{kola je prili~no kompleksna zbog~ega ne bih najavljivao datumzavr{etka tog posla.
U narednom upisu u srednje{kole bi}e uveden prag, pa }e zaupis u ~etvorogodi{nje profilemo}i da se prijave samo u~enici sa
najmanje 50 bodova. To prakti~nozna~i da su svim odli~nim i vrlodobrim |acima zagarantovanamesta u ~etvorogodi{njim{kolama, jer ~ak i deca koja suosnovni {kolu zavr{ila saprosekom 3,5 mogu da skupe poosnovu uspeha 49 poena. Kakvuporuku takvim potezom {aljetetrogodi{njim {kolama?
- Mislim da im {aljemo prili~nodobru poruku. Dosad je problem u
trogodi{njim {kolama bio to {to suuvek bile rezervna varijanta. U tim{kolama ima dobrih, modernihprofila za koje su programinapravljeni pre dve, tri godine, apostoji i dobra oprema. Ta odeljenjane mogu da postoje ako se prijavi{est u~enika. Uvo|enje praga smonajavili u martu. Vodili smo ra~una dase time ne poremeti broj profila iodeljenja. Ovo je prili~no nizak prag ine}e poremetiti sistem na taj na~in
da uru{avamo bilo koje odeljenje.Konkurs za upis mo`e da ostane istikao {to je bio ove godine. Popodacima za prethodni upis, od60.000 u~enika, koji su oti{li u~etvorogodi{nje {kole, samo 1.000ne bi moglo da se u njih upi{e, ako bise primenio ovaj kriterijum.
Za{to prag nije uveden zabodove sa zavr{nog ispita?
- Ovo je varijanta za kojusmatramo da je optimalna u ovom
trenutku. Va`no je da imamojednostavan i svima razumljivkriterijum koji ne}e izazvatipometnju i ne`eljene efekte.
Mislite pobunu u~etvorogodi{njim srednjim{kolama?
- Ne, mislim na poklanjanje ocenaili gledanje kroz prste na zavr{nomispitu. Mi takve efekte ne elimo, sanjima se borimo i tu ne}emo dapopustimo.
Ispada da ponovo forsirateocene iz osnovne {kole za koje segovori da se masovno poklanjaju.
- Kad ka`ete da se o tome govori,mislite na vas i jo{ neke, ali ne i namene.
Mislim da rezultate analizeZavoda za vrednovanje kvalitetaobrazovanja i vaspitanja u kojojpi{e da u {kolske ocene ne trebaimati poverenja. Ti izve{taji suvam bili poznati kada ste doneliodluku da se smanji uticajzavr{nog ispita pri upisu usrednje {kole.
- Mogu da slo`im sa tomanalizom, ali se ne sla`em sana~inom na koji se to re{ava. To {tose ocene poklanjaju ne zna~i da}emo insistirati na ve}em zna~ajuzavr{nog ispita. To mora da se re{avatako {to }e nastavnici odgovornijeraditi svoj posao, a ne {to }emouvoditi ja~u eksternu kontrolu negoranije. To je i jedan od razloga za{tosmo smanjili broj bodova nazavr{nom ispitu.
Ali ste tako|e obe}ali da }e bitiorganizovani seminari zanastavnike da bi ocenjivanje biloobjektivnije, a ni{ta nije ra|eno.
- Ove godine smo imali {trajk odpet meseci i nije bilo realno da se toodr`i. Sada }emo imati ozbiljneobuke za ocenjivanje jer je kona~noura|en novi Pravilnik o ocenjivanju usrednjoj {koli.
Ho}e li biti jo{ novina u upisu usrednje {kole?
- Sem praga najve}a novina je {tose ne}e bodovati poeni satakmi~enja. Analiza je pokazala da ti
bodovi ne menjaju ni{ta u poretku, aosvajaju ih najbolji u~enici kojinajbolje urade zavr{ni ispit. S drugestrane, krajnje je nefer premadisciplinama za koje se takmi~enja neorganizuju. Od bodovanjatakmi~enja nema nikakve koristi, asvake godine se pravi problem, jer seu~enici trude da u~estvuju na {to vi{ene bi li dobili jo{ neki bod. Deca trebada idu na takmi~enja jer ih tointeresuje, a ne {to im donosi ekstrabodove. Jo{ jedna izmena se ti~ezdravstvene liste, koja se mora uzetipre upisa u srednje {kole.
Uvo|enje velike mature jenajavljeno za 2019. godinu. Da liod toga odustajete, s obzirom dabi ona „ka~ila“ generaciju koja jesada upisala srednju {kolu. Oni bina po~etku trebalo da znaju {ta ih~eka na kraju {kolovanja, a ta temaje tek otvorena.
- Ne}emo odlagati uvo|enjevelike mature. Ne smatram da jeva`no da u~enici ~etiri godineunapred znaju koje }e testovepolagati i na koji na~in }e matura bitiorganizovana. Nama je ve}i izazovkako da napravimo kvalitetnumaturu. To mora da bude zajedni~kiposao Ministarstva prosvete iuniverziteta. Prirodno je da sada{njiprijemni ispiti preraste u maturu, utom smislu nisam za postupnost, jerje ona ve} na delu. Ne mo`emo dapravimo maturu po ugledu naSloveniju ili Slova~ku, jer u ovomtrenutku ne mo`emo da izdvojimotoliki novac.
Zimskiraspust iz dvadelaZa u~enike osnovnih i srednjih{kola u Srbiji danas po~inje{kolska godina, a najve}a novinaje {to }e zimski raspust bitipodeljen na dva dela. Tako }eprvi deo raspusta biti tokomnovogodi{njih i bo`i}nihpraznika - od 31. decembra do 8. januara 2016, a drugi deood 1. do 12. februara.
Novina je i {to se kraj prvogpolugodi{ta ne poklapa sakrajem kalendarske godine ve}}e ono trajati do 29. januara.Nadle`ni ovu promenu obrazla`u~injenicom da je ranije prvopolugodi{te bilo nesrazmernokra}e od drugog, zbog ~ega nijebilo dovoljno vremena zaproveru znanja i ocenjivanje. Druga~ijom organizacijom{kolskog kalendara se iza{lo ususret zahtevima delanastavnika, ali i turisti~keprivrede, koja je u vi{e navratatra`ila da se zimski raspust„rastegne“ do sredine februara.
Drugo polugodi{te po~inje 17. februara, jer se na drugi deozimskog raspusta nadovezujedr`avni praznik Sretenje, koji seobele`ava 15. i 16. februara.
Pre zimskog, osnovci isrednjo{kolci }e imati kratakjesenji raspust 9. i 10. novembra,koji se spaja sa dr`avnimpraznikom Danom primirja uPrvom svetskom ratu (obele`avase 11. novembra).
Naredni odmor u~enici }e imatitokom prole}nog raspusta - od28. aprila do 3. maja. [kolskugodinu prvi zavr{avajumaturanti gimnazija - 24. maja.U~enici osmog razreda i |acizavr{nih razreda trogodi{njih i~etvorogodi{njih srednjihstru~nih {kola raspu{taju se 31. maja, |aci od prvog dosedmog razreda 15. juna, a ostalisrednjo{kolci 22. juna.
U Vojvodini bez promeneZa |ake u Vojvodini va`i druga~iji{kolski kalendar, pa }e oni nazimskom raspustu biti od 24.decembra do 14. januara, a naprole}nom od 24. do 29. marta.
[ta donose novi pravilnici o finansiranju obrazovnih ustanova
[kole zapo{ljavale koga su htele
Povoljnije za bibliotekareU novom pravilniku o finansiranju srednjih {kola popravljena pozicija bibliotekara, jerse prema ranijim propisima de{avalo da on ostane bez posla ako se samo jedno odelje-nje smanji. Taj prelaz je sada „ispeglan“ pa postoji mogu}nost da bibliotekar bude anga-`ovan sa odre|enim procentom radnog vremena, a normu mo`e da, eventualno dopu-ni u nastavi. Novina je i {to su, na zahtev revizora, sada „vidljivi“ sekretari, {efovi ra~u-novodstva i administrativno-finansijski radnici, ~ije je radno anga`ovanje definisano uodnosu na broj odeljenja u {koli, dok je po starom pravilniku srednja {kola mogla da imanenastavnog osoblja najvi{e {est odsto od broja nastavnog.
Foto:
Zoran
Mr|
a / Fo
Net
Foto:
Mini
starst
vo pr
osve
te, na
uke i
tehn
olo{k
og ra
zvoja
Ve}a ulaganjaDa li ste razgovarali sa premijerom
posle njegove izjave da je 2016. godinavelikih reformi u obrazovanju i zdrav-stvu? Vi ste to tuma~ili kao ve}a izdvaja-nja za obrazovanje.
- Premijer definitivno misli na mnogo ve-}a ulaganja u obrazovanje, pre svega u infra-strukturu. @elimo nove i bolje opremljene{kole, kao i da rekonstrui{emo postoje}e.O~ekujemo vi{e novca iz bud`eta, ali i da bo-lje iskoristimo sredstva iz kredita koja dosadnisu bila dovoljno efikasno kori{}ena. Mini-starstvo finansija, Svetska banka i FondacijaNovak \okovi} su najavili novi program ula-ganja u pred{kolsko obrazovanje, koje je naj-problemati~niji segment sa aspekta infra-strukture.
Planovi[ta su planovi za naredni period?
- Do kraja godine treba da bude zavr{ennacionalni okvir kvalifikacija, a potom sledidono{enje zakona o NOK. To je velika novinakoja bi trebalo da nam olak{a posao za pro-menu upisne politike i finansiranja, pre sve-ga, visokog obrazovanja.
Sr|an Verbi}, ministar prosvete, nauke i tehnolo{kog razvoja
Takmi~enja se ne}ebodovati pri upisu usrednje {koleVerbi} / nastavak sa naslovne strane
Sr|an Verbi}
Ne odustajemo od velike mature
VD A N A S | u t o r a k , 1 . s e p t e m b a r 2 0 1 5 .IV u t o r a k , 1 . s e p t e m b a r 2 0 1 5 | D A N A S
Nacrt novog zakona o visokom obra-zovanju trebalo bi da bude zavr{endo kraja decembra, kako bi u skup-{tinsku proceduru u{ao krajem ove{kolske godine. U koordinacionomtelu koje }e pratiti ovaj posao nalazese predsednici Nacionalnog saveta za
visoko obrazovanje, Konferencije uni-verziteta Srbije, Tima stru~njaka za re-formu visokog obrazovanja i dvapredstavnika Ministarstva prosvete.U toku je formiranje {est radnih gru-pa koje }e se baviti razli~itim temama,a jedna od klju~nih je finansiranje.
Iz Ministarstva prosvete najavlju-ju promenu postoje}eg na~ina finan-siranja visokog obrazovanja koje ne-}e uzimati u obzir samo broj stude-nata ve} i kvalitet meren objektivnimparametrima. Pomo}nik ministraprosvete Milovan [uvakov podse}ana nesaglasnost zakona iz 2005. sajo{ uvek va`e}om uredbom o finan-siranju visokog obrazovanja iz 1992.godine i napominje da dr`ava novimmodelom finansiranja treba da nekestvari stimuli{e.
- Sada imate situaciju da se Beo-gradski univerzitet nalazi me|u 400najboljih na svetu isklju~ivo zbog na-u~nog izlaza, a njega postoje}i zakoni uredba ne prepoznaju. Formula kojaodre|uje koliko novca dobija fakultetza funkcionisanje ni u jednom delu neuzima u obzir nauku, iako je svuda usvetu praksa da se podsti~e nau~noi-stra`iva~ka delatnost na univerziteti-ma. Drugi primer je ~injenica da me-|u kriterijumima za finansiranje nepostoji nijedan koji ima veze sa kvali-tetom studiranja, a ako imate takavparametar, fakulteti }e se prirodno vi-{e truditi da ga pobolj{aju. [ta }e u}i uformulu za finansiranje predlo`i}eradna grupa, ali je sigurno da se u ob-
zir moraju uzeti i neka merila kvalitetakoja su merljiva - isti~e [uvakov.
On dodaje da }e iz ugla studenatanov model finansiranja biti pravedni-ji, odnosno da vi{e ne}e postojatistroga granica izme|u bud`eta i sa-mofinansiranja. Ideja je da se uvedelinearni model finansiranja, {to prak-ti~no zna~i da bi svi student bili sufi-
nansiraju}i, ali bi nekima dr`ava pla-}ala celokupnu {kolarinu, nekima ve-}i, a nekima manji deo, u zavisnostiod toga koliko su uspe{ni. [uvakovukazuje da je sada{nji sistem nepra-vedan i da produbljuje socijalne raz-like, jer od pola boda nekome zavisida li }e biti na bud`etu ili }e moratisam da plati {kolarinu. Pomo}nik mi-nistra ka`e da dr`ava ne}e smanjivatiizdvajanje za ovu namenu, napomi-nju}i da je „cilj svake socijalno odgo-vorne dr`ave da ula`e vi{e tako da vi-soko obrazovanje bude besplatno, alida se to ne mo`e posti}i preko no}i“.
Druga tema kojom }e se baviti po-sebna radna grupa je integracija uni-verziteta, koju bi, prema mi{ljenju [u-vakova, trebalo pove}ati. Novi zakonbavi}e se i pitanjima koja se ti~u nastav-
nog osoblja, odnosno izbora u zvanja,od toga treba li uvesti nova zvanja u si-stem napredovanja do toga da li mo-bilnost treba da bude jedan od kriteri-jumima pri izborima. [uvakov ka`e daje ideja da se ukine monopol na pred-mete, jer sada{nja praksa da redovniprofesor do penzije „dr i“ svoj predmetspre~ava pobolj{anje kvaliteta.
- Jako je va`no da imamo rotaciju popredmetima. Postoje specifi~ne oblastina kojima to nije mogu}e, ali za ve}inupredmeta jeste i nadam se da }e ovajkoncept biti prihva}en - isti~e [uvakov.
Novi zakon mora da re{i i pitanjeakreditacije studijskih programa i dile-mu da li Srbiji treba nezavisna agenci-ja za akreditaciju, a ideja je da obrazo-vanje nastavnika bude prepoznato bi-lo kroz zakonska re{enja ili kroz stan-darde za akreditaciju. Razmatra se mo-gu}nost uvo|enje dvopredmetnihstudija, pre svega za nastavnike uosnovnim {kolama, a jedno od pitanjao kojem }e se diskutovati su i integri-sane studije na u~iteljskim fakultetima.
Me|u temama je i veza nauke i vi-sokog obrazovanja, kao i studentskoorganizovanje.
inistarstvo prosvete raspisa}e unovembru javni poziv zanedostaju}e ud`benike zasrednju {kolu, kako bismo
u~enicima srednjih stru~nih {kolaobezbedili pre svega priru~nike i re{iliproblem diktiranja u svesku. U tomposlu o~ekujemo pomo} fakulteta kojitreba da poka`u dru{tvenuodgovornost prema svojoj struci,najavljuje Zorana Lu`anin, dr`avnasekretarka u Ministarstvu prosvete,nauke i tehnolo{kog razvoja.
Ona napominje da }e priru~nicimorati da pro|u proceduruodobravanja po novom Zakonu oud`benicima koji je nedavno stupio nasnagu.
- Standardi kvaliteta za priru~nike }ebiti mnogo u`i nego za ud`benike, jer jere~ o materijalima koji treba da budusavremeni i koji se po svojoj prirodi brzomenjaju. O~ekujemo da }emo donaredne {kolske re{iti problemnedostatka ud`benika u jednom brojuobrazovnih profila u srednjim stru~nim{kolama, kao i da }emo za neke profileuspeti da dobijemo elektronskematerijale za u~enje - navodi Lu`anin.
Kako }e se birati ud`benici zanarednu {kolsku godinu?
- Ministarstvo }e u decembruraspisati javni poziv na koji }e izdava~imo}i da predaju ve} odobreneud`benike za osnovnu {kolu. Trenutnou katalogu odobrenih ud`benika ima
oko 1.700 naslova, ali se ispostavilo dase svi ne mogu kupiti, jer ih izdava~i ne{tampaju iako su formalno odobreni.@elimo da uredimo taj katalog. Sobzirom da }e izdava~i prijavljivati ve}odobrene naslove, do po~etka januara
napravi}emo listu tih ud`benika, a svakiizdava~ bi}e du`an da najmanje pojedan primerak dostavi {kolskimupravama. [kole }e imati tri meseca dapogledaju sve te ud`benike i rangirajunajmanje tri. Potom se u katalog
uvr{}uju ud`benici za koje se izjasne{kole koje poha|a najmanje pet odstou~enika odre|ene generacije. Ako jeneka {kola izabrala ud`benike, a nijedannije u{ao u katalog, onda }emo joj sedirektno obratiti da izabere neki odponu|enih naslova. Prilikom prijave najavni poziv svi izdava~i }e morati dapotpi{u saglasnost da }e prilagoditisvoja izdanja deci sa smetnjama urazvoju i u~enicima sa invaliditetom, a upozivu }e biti navedena i najvi{amaloprodajna cena ud`benika. Tako|e}e biti navedeno {ta spada u kompletud`benika, {to }e utvrditi Zavod zaunapre|ivanje obrazovanja i vaspitanja.
Kako }e se odre|ivati najvi{emaloprodajne cene?
- Od predstavnika ministarstvaprosvete i trgovine bi}e formiranakomisija koja }e doneti pravilnik pokojem }e se odre|ivati najvi{amaloprodajna cena. O~ekujem da }eu~enici imati manje ud`benika i da }eoni biti jeftiniji. A bi}e jeftiniji za roditeljei zbog mogu}nosti nasle|ivanja.Ud`benike koje {kole budu izabrale zanarednu {kolsku godinu koristi}e se trigodine. U me|uvremenu treba da buduura|eni novi.
Kako }e te}i taj proces?- O~ekujemo da Zavod vrlo brzo
donese nove standarde kvaliteta.Ministarstvo prosvete }e insistirati dapostoje obavezuju}i i preporu~enistandardi. Po dono{enju standarda
izdava~i }e imati godinu do godinu i podana da pripreme nove rukopise, apotom sledi njihovo ocenjivanje iodobravanje na na~in definisan unovom zakonu. Ti novi ud`benici }e sebirati na ~etiri godine.
Da li }e nastavnici mo}i da tra`e od|aka da kupe dodatne knjige mimoonoga {to bude sastavni deokompleta?
- Ne. Nastavnik ~ini te`u povreduradne obaveze ukoliko od u~enikazahteva da kupi dodatno nastavnosredstvo. Dovoljno je da roditelj o tomeobavesti {kolu, inspekciju ili Ministarstvoprosvete. [kola ima mogu}nost dasvake godine navede potrebe zadodatnim nastavnim sredstvima i da ihkupi za biblioteku bilo od sopstvenihprihoda, donacija, uz pomo} lokalnesamouprave ili tako {to }e Ministarstvoto obezbediti. Ali {kola ne sme roditeljeda optere}uje takvim zahtevima.
Foto: Ministarstvo prosvete,nauke i tehnolo{kog razvoja
Ukidanje monopola na predmete
Da li pi{emo kao {to govorimo?
Osnovu svakog pravopisa ~ine pravila za pisawe glasova, re~i i znakova za
razdvajawe re~enica i re~eni~nih delova. Ova pravila, uzeta zajedno,
predstavqaju normu koja se odnosi na pisani jezik i koje bi trebalo da se dr`e
svi obrazovani qudi. Po`eqno je da norma bude elasti~na i da se posle
odre|enog vremena mewa, prate}i promene koje se de{avaju u jeziku i u dru{tvu
uop{te. Preporu~uje se da se ~ine samo mawe izmene pravopisnih pravila, jer se
nije lako odre}i ste~enih navika u pisawu.
Vukovo pravilo Pi{i kao {to govori{, ~itaj kao {to je napisano primewuje se i
u dana{wem srpskom kwi`evnom jeziku. Me|utim, ovo pravilo ne treba kruto
shvatiti, jer je od po~etka imalo odre|ena ograni~ewa. Prvo, ono va`i samo za
posebne re~i (napretka od napredka), ali ne i za grupe re~i (pod krevetom iako se
govori pot krevetom i kao jedna re~, pi{e se s drugom, a ~ita z drugom). Drugo, ne
bele`e se izgovorne varijante pojedinih glasova u posebnoj re~i (otvoreni i
zatvoreni samoglasnici, tvrdi i meki suglasnici i sl.). Tre}e, neki put se u
napisanoj re~i ne vidi da je izvr{ena glasovna promena (pi{e se predstava,
pod{i{ati se, a izgovara se pretstava, pot{i{ati se).
Nedavno je iza{ao iz {tampe Pravopis srpskog jezika ({kolsko izdawe)
(izdava~ Klett), ~iji je autor potpisnik ovih redova. To je priru~nik za u~ewe i
primenu pravopisnih pravila, a namewen je {kolskoj sredini i {iroj kulturnoj
javnosti. On je uskla|en sa izmewenim i dopuwenim izdawem Pravopisa srpskoga
jezika Matice srpske.
Priru~nik je pisan sa ciqem da se na najjednostavniji i najkra}i na~in
objasne pravopisna pravila. Svaka ve}a celina deli na tri mawe: najpre dolazi
osnovni tekst o pravilima i primerima, zatim sa`etak teksta i
najkarakteristi~niji primeri istaknuti na margini.
Primeri uz pravila, sa ekavskim i ijekavskim likovima, uglavnom su
savremeni, dana{wi. To su naj~e{}e re~i, gramati~ki oblici i konstrukcije. Tako
se pravilo lak{e prihvata i pamti. Navedene su i poneke re~i koje se danas
re|e upotrebqavaju, ali se javqaju u poznatim kwi`evnim delima.
U dana{wem, svakodnevnom govoru veoma ~esto se ~uje nekwi`evni naglasak. Zato
je veoma zna~ajno ista}i da se na kraju kwige nalazi Re~nik u kome su re~i, koje se
pomiwu u tekstu, ali i neke druge, akcentovane.Prof. dr Milorad De{i}
Nedosti`no 60 bodovaNa pitanje da li }e novim zakonom uslov za bud`etsko finansiranje biti 60 bodo-va ili }e ostati 48, Milovan [uvakov ka`e da „u ovom trenutku nije realno podiza-ti granicu jer se fakulteti nisu adaptirali onome {to je bila ideja zakona iz 2005.“
Besplatno Da li }e Ministarstvo nastaviti da
obezbe|uje besplatne ud`benike inaredne {kolske godine? Kako }eteosigurati da ih dobiju porodice kojesu zaista materijalno ugro`ene, a nei oni koji se formalno vode kao neza-posleni, a rade na crno?
- Besplatni ud`benici bi}e obezbe|eniza najugro`enije u~enike i idu}e {kolskegodine i to }e se raditi na sli~an na~in kaodosad. U saradnji sa Ministarstvom za radi socijalna pitanja doradi}emo neke stvari,ali ne mo`ete o~ekivati od Ministarstvaprosvete da re{i problem sive ekonomije.Time treba da se bavi dr`ava, a mi mo`e-mo samo da apelujemo da se za besplat-ne ud`benike prijave oni kojima je ovakvavrsta pomo}i neophodna.
Ukusna i zdrava Lino de~ija hrana
pru`a sve sastojke nu`ne za rast i
razvoj mali{ana, a ujedno je omiljena
poslastica. Ovi proizvodi su ba{ ono
{to je deci potrebno da puni energije
krenu u nove {kolske pobede.
Po~etak {kolske godine je va`an
period za koji bi i roditelji i deca
trebalo dobro da se pripreme. Puno
vremena van ku}e zahteva veliku
koli~inu energije, a posle Lino lada
u`ine, sve je mnogo sla|e. Uz fini krem
poslu`en sa hlebom, pecivima,
biskvitima ili pala~inkama, te{ki {kolski
zadaci se obavljaju kao od {ale.
Ova lakomaziva poslastica od prirodnih
sastojaka, fine teksture sada se mo`e na}i
u ~ak 4 jedinstvena ukusa jer je porodica
Lino lade bogatija je za
jo{ jedan jedinstveni krem. Ukusan
namaz od le{nika, kakaa i mleka dobio je
svoju ~oko-narand`a verziju. Lino lada
~oko narand`a sjedinjuje rasko{ni ukus
~okolade i prirodnu aromu najfinije
narand`e u novu slasnu i kremastu
harmoniju.
A tu su i dobro znani ukusi. U Lino ladi
nugat dominira ukus kakaoa i pr`enih
le{nika dok Lino lada Duo predstavlja
crno beli svet koji je dvostruki u`itak.
Lino lada Milk je jedinstvena
poslastica ~iji kvalitet garantuje visok
sadr`aj punomasnog mleka.
^etiri jedinstvena ukusa zadovolji}e
sve {kolarce, ina~e izbirljive
poznavaoce kremnih namaza i
mame i tate koji vode ra~una o
kvalitetu proizvoda i dodatnoj
energiji za puno petica.
Novi ukus slasne ~okolade
i najfinije narand`e
LINO POSLASTICE ZA PO^ETAK [KOLSKE GODINE
Zorana Lu`anin, dr`avna sekretarka u Ministarstvu prosvete, nauke i tehnolo{kog razvoja
Dr`ava ograni~ava cene ud`benika ve} od idu}e godineM
Zorana Lu`anin
Knjige koje {kole buduizabrale za narednu
{kolsku godinu koristi}e se tri
godine
VIID A N A S | u t o r a k , 1 . s e p t e m b a r 2 0 1 5 .VI u t o r a k , 1 . s e p t e m b a r 2 0 1 5 | D A N A S
i{e puta najavljivanouvo|enje dualnog obra-zovanja u Srbiji od 2016.ili 2017 godine, po ugle-
du na Nema~ku, Austriju i drugezemlje nema~kog govornogpodru~ja, za sada je daleko od re-alnosti, jer ukoliko se neki od mo-dela takvog obrazovanja buduprimenjivali u na{im stru~nim{kolama, to sigurno ne}e biti si-stemsko re{enje.
Iako niko od nadle`nih ne `elijo{ uvek da izlazi sa preciznijimprojekcijama kada }e srpskostru~no obrazovanje li~iti na ne-ma~ko ili {vajcarsko, nezvani~nose mo`e ~uti da }e promene u na-rednim godinama i}i u pravcuuklju~ivanja ve}eg broja profila umodel kooperativnog obrazova-nja, koji ve} postoji u nekoliko{kola u Srbiji.
Iz Ministarstva prosvete poru-~uju da }e svaka promena ustru~nom obrazovanju biti poste-pena i promi{ljena, napominju ida }e dualno obrazovanje bitiuvedeno samo u profilima „gdeje to mogu}e i gde postoje kom-panije koje mogu da razviju tajmodel“.
Studija izvodljivostiA kakvo je trenutno stanje i
kakve su mogu}nosti da do togado|e pokaza}e studija izvodljivo-sti, ~ija izrada je poverena nema~-kom ekspertu.
- Studija }e biti predstavljenakrajem septembra. Stru~njak ko-jeg je anga`ovala Nema~ka orga-nizacija za me|unarodnu sarad-nju GIZ boravio je u Srbiji i sastaose sa svim akterima relevantnimza ovaj vid obrazovanja kako bistekao uvid u na{ sistem. U studi-ji }e biti dat osvrt na sistem sred-njeg stru~nog obrazovanja u Sr-biji i preporuke za optimizaciju si-stema gledano kroz prizmu dual-nog obrazovanja - ka`e JelenaStojanovi} \umi}, menad`erkaprojekta „Reforma srednjeg stru~-nog obrazovanja u Srbiji“.
Kako je ranije najavljeno, stu-diju }e najpre razmatrati radnagrupa u kojoj su predstavnici mi-nistarstava prosvete, privrede i ra-da, Privredne komore Srbije, Sa-veta za stru~no obrazovanje i Za-voda za unapre|ivanje obrazova-nja i vaspitanja.
Dualni sistem podrazumevada se deo u~enja obavlja u kom-panijama, odnosno da u~enik uzavisnosti od trajanja profila zakoji se obrazuje dva ili tri dananedeljno provodi u preduze}u.U~enik sa tim preduze}em skla-pa ugovor o radu i dobija odgo-varaju}u naknadu, {to podrazu-meva i odgovaraju}e promene udelu radnog zakonodavstva. Da-kle, {kolski i kompanijski deou~enja su potpuno odvojeni, {tosada nije u prirodi na{eg obra-zovnog sistema. Za uvo|enjedualnog sistema neophodna jejaka i stabilna ekonomija, kom-panije koje posluju, koje imajumodernu opremu i mogu daobezbede odgovaraju}i broj
mesta za u~enje, jer na{a odelje-nja nisu patuljasta - obja{njavaMirjana Bojani}, savetnica mini-stra prosvete.
Dualni sistem podrazumevavelika materijalna ulaganja i du-goro~no donosi korist dr`avi.Preduze}a dobijaju „gotove“ ka-drove koji mogu da se uklju~e usvet rada ~im zavr{e {kolovanje, anajbolji u~enici mogu da ra~una-ju na posao. Iskustva Nema~kepokazuju da je stopa nezaposle-nosti mladih zna~ajno smanjenazahvaljuju}i ovakvom na~inu {ko-lovanja.
Sa aspekta obrazovanja, nje-govo uvo|enje podrazumeva,izme|u ostalog, potpunu pro-menu upisne politike u srednje{kole, dodatna materijalna ula-ganja za opremanje {kola u koji-ma u~enici provode prvu godi-nu, re{avanje problema tehnolo-
{kih vi{kova koji bi se nesumnji-vo javili kada se deo obrazovanjaiz {kole izmesti u preduze}a. Tre-ba podsetiti da su promene uobrazovanju koje se ti~u fonda~asova uvek nailazile na otpore,jer se svako - od sindikata, prekostru~nih dru{tava do fakulteta,borio za „svoje“ nastavnike i„svoje“ ~asove.
Obu~eni instruktoriMirjana Bojani} ka`e da je za
Ministarstvo prosvete klju~no pi-tanje kvaliteta instruktora ili men-tora koji }e raditi sa u~enicima upreduze}u. Sada{nji obrazovnizakoni postavljaju visoku lestvicuza ve}inu nastavnika, koji morajuda imaju diplomu mastera ili naj-manje specijalisti~ko obrazovanjeza prakti~ne predmete.
- Mo`ete da imate u kompani-
jama ljude koji su sjajni majstori,ali oni nemaju znanja iz pedago-{ko-metodi~ko-didakti~kih disci-plina. U Nema~koj su instruktori ukompanijama polo`ili majstorskiispit, koji uklju~uje i znanja iz po-menutih oblasti. Potrebno je izvr-{iti ozbiljnu analizu kakve kvalifi-kacije su neophodne nastavnici-ma i ko }e obu~avati instruktoreu preduze}u. Tako|e mora da po-stoji baza kompanija sa odgova-raju}im brojem mesta za u~enje -sve je to jedan ozbiljan sistem ka-kav postoji u zemljama sa tradici-jom dualnog obrazovanja, a minemamo ni{ta od toga - isti~e Bo-jani}eva, napominju}i da je uovom poslu va`na uloga Privred-ne komore.
A u Privrednoj komori Srbije ite kako su zainteresovani za ovutemu i svesni navedenih prepre-ka, ali re{eni da se od ne~ega mo-
ra krenuti. Mirjana Kova~evi}, di-rektorka Centra za edukaciju PKS,ka`e da }e po zavr{etku studija iz-
vodljivosti biti predstavljena pri-vrednicima u regionalnim pri-vrednim komorama, kako bi se~ulo {ta oni o tome misle. Na pita-
nje {ta je sa aspekta privrede po-trebno za uvo|enje dualnog si-stema, ona odgovara da bi pore-ske olak{ice zna~ajno motivisaleprivrednike.
- Uklju~ivanje privrede bi zna-~ilo da treba obezbediti materi-jalno-tehni~ke mogu}nosti zarad u preduze}u, gde deca u~ekroz rad u privrednom subjektu.Sa njima ili njihovim roditeljima,odnosno starateljima se zaklju-~uje odre|ena vrsta ugovora oradu i daje im se naknada. To nijekao plata kvalifikovanog radnika,ali je svakako optere}enje za po-slodavca. Uklju~enje mentora ko-ji je zaposlen kod privrednika iodvaja vreme od redovnog rad-nog zadatka da bi radio sa u~eni-cima je tako|e tro{ak za privre-du. Sve ovo, me|utim, ne zna~ida privreda ne `eli da se uklju~i.Privrednici bi mogli podneti te-ret, ali trebalo bi razmi{ljati o po-reskim olak{icama, jer je ovo jed-na vrsta dru{tveno odgovorneaktivnosti - obja{njava Kova~evi-}eva, napominju}i da je privred-
ni rast tako|e jedna od pretpo-stavki da bi za`ivelo dualno obra-zovanje u Srbiji.
Korak po korakI ona se sla`e sa predstavni-
com Ministarstva prosvete da tajprelazak ne treba da bude revolu-cionaran ve} da treba i}i korak pokorak, uva`avaju}i iskustva dru-gih zemalja, ali imaju}i u vidu pri-like u Srbiji. Zasad je mnogo otvo-renih pitanja, recimo, da li }ekompanije u kojima su se |aci{kolovali biti obavezne da imobezbede posao ({to je slu~aj uAustriji) ili kakav }e biti odnosu~enja u {koli i preduze}u. Mogu-}e je da doma}a preduze}a nisuspremna da preuzmu obavezuda se, na primer, 70 odsto u~enjarealizuje kod njih, a 30 u {koli, {toje jedan od modela u svetu.
Dok premijer Vu~i} nije naja-vio uvo|enje dualnog sistema,javnost nije bila upoznata da se u{kolama u Srbiji sprovodi proje-kat takozvanog kooperativnogobrazovanja koje su mnogi neo-pravdano izjedna~ili sa dualom.
Po kooperativnom modeluuvedena su dva modernizovanaobrazovna profila (bravar-zavariva~i elektri~ar) i jedan novi (industrijskimehani~ar), a od ove {kolske godi-ne u devet {kola se {koluju u~eniciza pomenuta tri zanimanja.
UPI[I UNIVERZITET „D@ON NEZBIT“I – STUDIRAJ BESPLATNO!Univerzitet „D`on Nezbit“ (Megatrend univerzitet) ovegodine ulazi u dvadeset {estu godinu. Na{ najstariji i najve}iprivatni univerzitet je i jedini u zemlji koji svojim studentima,ve} ~etvrtu godinu zaredom, omogu}ava besplatnu prvugodinu studija.
Budu}i bruco{i Univerziteta „D`on Nezbit“, poredbesplatne prve godine studija, oslobo|eni su pla}anjapredupisnog testiranja i upisa. Ova specijalna povoljnost,koja u mnogo ~emu olak{ava po~etak studija bruco{ima ali injihovim roditeljima, va`i samo za prvu godinu studiranja.Studenti koji steknu uslove da pre|u u drugu godinu studija,pla}aju redovnu cenu {kolarine od 1.500 evra, uz mogu}nostpla}anja u vi{e rata. Ovaj iznos {kolarine, kao i uslovi pla}anja,ostaju nepromenjeni i u ostalim godinama studiranja.[kolarina na Fakultetu za umetnost i dizajn je ne{to skuplja iiznosi 3.500 evra, a za fakultete van Beograda je 1.000 evra.
Besplatno predupisno testiranje odr`ava se svakogradnog dana od 9 do 18 ~asova, kao i subotom inedeljom od 10 do 14 ~asova.
10 RAZLOGA ZA[TO IZABRATIUNIVERZITET „D@ON NEZBIT“:
BESPLATNA prva godina studija;akreditovani savremeni studijski programi;najvi{i standardi studiranja;odli~an nastavni~ki kadar;polaganje ispita iz vi{e delova i tokom cele godine,posebno za zaposlene;najmodernija infrastruktura i tehni~ki najsavremenijeopremljene zgrade Univerziteta;nagra|ivanje najboljih studenata;najbolje mogu}nosti za praksu i stru~no usavr{avanje:
Centar za razvoj karijere,Akademski centar za razvoj poslovnih ve{tina,Kineski centar
intenzivna me|unarodna saradnja;bogat dru{tveni ivot zahvaljuju}i kulturnim,umetni~kim i sportskimsadr`ajima koje Univerzitet poma`e.
Fakultet za poslovne studije obezbe|uje najbolje uslovestudiranja sa naglaskom na poslovnu praksu studenata.
Fakultet za pravo, javnu upravu i bezbednost jedan je odnajpopularnijih izbora mladih koji su zainteresovani zakarijeru u dr`avnom sektoru.
Fakultet za me|unarodnu ekonomiju je za mlade ljudekoji su zainteresovani za me|unarodnu karijeru i `ele daosete poslovni ritam sveta.
Fakultet za umetnost i dizajn pru`a mladima mogu}nostida talenat upotpune ve{tinom, koju }e imati priliku dasteknu u~e}i od najve}ih imena srpske umetnosti.
Fakultet za kompjuterske nauke predstavlja studijskiprogram najperspektivnije i najtra`enije profesije u svetu.
Fakultet za kulturu i medije pru`a prakti~na znanja zasamopouzdani iskorak u svet novinarstva, odnosa s javno{}ui menad`menta u kulturi i medijima.
Fakultet za civilno vazduhoplovstvo je jedinstvenavisokoobrazovna institucija ovog profila u na{oj zemlji, ~ijeosnivanje je odre|eno potrebom akademskog obrazovanjasada{njih i budu}ih diplomiranih in`enjera saobra}aja(vazdu{nog saobra}aja, odnosno pilota aviona), menad`erau vazduhoplovstvu i menad`era bezbednosti uvazduhoplovstvu.
Povodom najava politi~ara o promenama u stru~nim {kolama po ugledu na zemlje nema~kog govornog podru~ja
Dualno obrazovanje na dugom {tapuV
Neophodan priru~nik za roditelje tinejd`era.
Sjajno i razumljivo napisano, zasnovano na nau~-nim ~injenicama i sa konkretnim savetima za ro-ditelje
Svako poglavlje je korisno: kako da steknete do-bre roditeljske navike i ve{tine, {ta je normalno akad treba da se zabrinete zbog problemati~nijegpona{anja ili slobodnijih aktivnosti tinejd`era, {tase doga|a u svetu digitalne tehnologije...
Autorke su iskusne stru~ne savetnice i organizujukurseve za roditelje i tinejd`ere u kojima objedi-njuju savremena istra`ivanja iz psihologije, neu-ronauke i biohemije kako bi produbile izme|unjih razumevanje i komunikaciju
Obavezno {tivo za roditelje i zaposlene u obrazovnom sistemu.
Nau~ite kako da:se smireno i spretno suo~ite sa svakim problemom
razumete ose}anja, emocionalne promene i pona-{anje tinejd`era
bitno popravite komunikaciju
izborite se sa uticajem savremenih medija i digi-talne tehnologije
iza|ete na kraj sa tinejd`erskim izlivima netrpelji-vosti, neadekvatnog pona{anja i zanemarivanjemobaveza
reagujete u te{kim situacijama koje su povezanesa problemima sa drogom, nasiljem, seksom i po-reme}ajima ishrane
Ova knjiga }e vam pokazati kako dapomognete svojim tinejd`erima dasteknu samopouzdanje, budu sre}ni iodrastaju bezbedno.
TINEJD@ERI NA DLANU/ Kako ih odgajiti da budu sre}ni / D`ejni Daun{ajer i Nila Gru
Kooperativno obrazovanjeDualno obrazovanje je tradicionalni sistem stru~nog obrazovanja uzemljama nema~kog govornog podru~ja. Bilo je potrebno mnogo god-ina da se taj sistem uspe{no razvije. Kooperativno obrazovanje nije pros-to preslikan dualni sistem, ve} preuzima pojedine njegove elemente kao{to su: aktivnije u~e{}e privrede, pre svega omogu}avanjem u~enicimada provode du`e vreme na prakti~noj nastavi u proizvodnim kompani-jama, zatim simboli~na nadoknada za u~enike na osnovu ugovora kojise sklapa izme|u u~enika i poslodavca, kao i ve}a uklju~enost pred-stavnika privrede u ceo obrazovni proces, po~ev od definisanja kompe-tencija za obrazovni profil do u~e{}a u komisijama za zavr{ni ispit i ser-tifikaciju prakti~nih ve{tina.
Univerzitet u Beogradu Saobra}ajni fakultet Kontrola letewa Srbije i Crne Gore SMATSAAviation Academy Member state
Kontrola letewa Srbije i Crne Gore SMATSA doo Beograd i SMATSAVazduhoplovna akademija iz Vr{ca objavquju
K O N K U R S
za upis studenata na ATP(A) INTEGRATED obuku – profesionalni
pilot putni~kog aviona sa svim ovla{}ewima
Prijemni ispit bi}e odr`an u utorak 01.09.2015. godine u SMATSA Vazduhoplovnoj akademiji
(ulica Podvr{anska 146, 26300 Vr{ac). Nastava po~iwe u ponedeqak 14.09.2015. godine.
Nastavno-nau~no ve}e Saobra}ajnog fakulteta Univerziteta u Begradu prihvatilo je inicijativu
Kontrole letewa Srbije i Crne Gore SMATSA doo Beograd, SMATSA Vazduhoplovne akademije iz Vr{ca
i Odseka za vazdu{ni saobra}aj Saobra}ajnog fakulteta Univerziteta u Beogradu za pokretawe
zajedni~kog studijskog programa “Vazduhoplovno in`ewerstvo„ za sticawe zvawa:
1. Saobra}ajni pilot – in`ewer vazdu{nog saobra}aja
2. Kontrolor letewa – in`ewer vazdu{nog saobra}aja.
Osnovne strukovne studije traja}e tri godine. Studenti koji zavr{e fakultet ima}e 180 ESPB bodova.
U narednom periodu o~ekuje se da Nastavno nau~no ve}e Saobra}ajnog fakulteta prihvati i verifikuje
program “Saobra}ajno in`ewerstvo„ i uputi ga na odobrewe.
SMATSA Vazduhoplovna akademija
Podvr{anska 146, 26300 Vr{ac, Srbija
+381 13 830 185, +381 64 895 8300 [email protected] www.smatsa.rs www.saa.rs
IXD A N A S | u t o r a k , 1 . s e p t e m b a r 2 0 1 5 .VIII u t o r a k , 1 . s e p t e m b a r 2 0 1 5 | D A N A S
Koliko ima {kola u Srbiji, gde se onenalaze, na kojim geografskimkoordinatama, koliko ima u~enika iodeljenja, kakva je struktura nastavnogkadra u osnovnim, srednjim {kolama ina univerzitetima, samo su neki odpodataka koji }e vrlo brzo biti vidljivi naposebnom portalu Ministarstvaprosvete.
U sklopu razvoja informacionogsistema, Ministarstvo vi{e od godinudana prikuplja statisti~ke podatke posistemu „registar po registar“, kojenamerava da „otvori“ za svezainteresovane gra|ane. Pomo}nikministra prosvete Milovan [uvakov ka`eda je prikupljanje i obrada ovih podatakaneophodno za kreiranje obrazovnepolitike, umesto da se kao dosad odlukedonose na osnovu utisaka.
- U bazi Ministarstva trenutno senalazi registar nastavnog inenastavnog osoblja u visokomobrazovanju na ustanovama ~iji jeosniva~ dr`ava, od toga na kom suradnom mestu, sa kojom stru~nomspremom i po kom osnovu suanga`ovani. Imamo i statistiku o svimelementima koji ulaze u finansiranjevisokog obrazovanja. Sve te podatkefakulteti redovno a`uriraju. Nedostajunam podaci o studentima. Njih }emoprikupljati u narednom periodu, kao ipodatke o visoko{kolskim ustanovamau privatnom vlasni{tvu. Kada je re~ odouniverzitetskom obrazovanjuprikupili smo informacije o {kolama,
broju zgrada, kvadraturi u~ionica,geografske koordinate gde se nalazemati~ne {kole i isturena odeljenja,zatim znamo ta~an broj zaposlenih, ukom status rade i {ta mogu da predaju -obja{njava [uvakov.
On najavljuje da }e vrlo brzo podacio broju u~enika po odeljenjima irazredima biti dopunjeni, pa }e seta~no znati koliko je u sistemu u~enikasa smetnjama u razvoju i dece koja se
{koluju na jezicima nacionalnihmanjina.
- Slede}i korak je uvo|enjeobrazovnog broja u~enika, za {ta jeneophodno izmeniti Zakon oosnovama sistema obrazovanja i
vaspitanja. To zna~i da bi svako deteulaskom u pred{kolsko obrazovanjedobilo svoj broj, kao i u~enici koji su ve}u sistemu. Taj broj }e slu`iti kaoidentifikacija u~enika da bismo moglida ih pratimo kroz sistem. Na taj na~inmo}i }emo da ocenjujemo kako radepojedini delovi sistema. Drugim re~ima,za nekih 16 godina mo}i }emo davidimo kod kojih vaspita~ica su bili svikoji su studije zavr{ili sa desetkom i koja
vaspita~ica dobro radi, ako se poka`eda to ima veze. Obrazovni broj }e re{itiproblem merenja osipanja iz sistema iomogu}i }e da pratimo prelazaku~enika ili studenata iz jednog stepenaobrazovanja u drugi - isti~e [uvakov.
On ka`e da jo{ nije precizirano kojipodaci o u~enicima }e se prikupljati -da li }e to biti ocene, izostanci ili ne{todrugo, ali ukazuje da ve} postoje}astatistika pri upisu u srednje {kole vrlodragocena.
- Mi sada imamo podatke o zaklju~nimocenama na kraju {estog, sedmog iosmog razreda, kao i sa zavr{nog ispita i toslu i Zavodu za vrednovanje kvalitetaobrazovanja i vaspitanja za analizu, kojauti~e na zakonske promene. Zamislite {tabismo sve mogli kada bismo imalipodatke o svim ocenama u~enika tokom~itavog {kolovanja. Mogli bismo darangiramo {kole, da vidimo koje ustanovesu problemati~ne po pitanju nastavnogkadra i da znamo kako nam funkcioni{eobrazovni sistem. Trenutno najlo{ijestojimo sa podacima iz pred{kolskogobrazovanja - isti~e [uvakov.
Ministarstvo prosvete izmenilo je Pravilnik osadr`aju i na~inu vo|enja evidencije i izdavanjujavnih isprava u osnovnoj {koli, koji donosidruga~iji na~in opisnog ocenjivanja prvaka.
Ocenjivanje u~enika iz obaveznih predmeta vr{ise kroz evidentiranje napredovanja u u~enju uokviru definisanih oblasti za svaki od tih predmeta.Napredovanje u u~enju evidentira se u okviru~etvorostepene skale i to: napredovanje je manjeod o~ekivanog; napredovanje je stalno, ali sporije;napredovanje je na o~ekivanom nivou; inapredovanje je iznad o~ekivanog nivoa. Opisnaocena tokom {kolske godine, u delu koji se odnosina napredovanje u u~enju evidentira se{tikliranjem odgovaraju}eg nivoa napretka,obja{njava pomo}nica ministra prosvete zaosnovno obrazovanje @eljka Radoji~i} Luki}.
Anga`ovanje u~enika evidentira se u okvirutrostepene skale i to: postoji anga`ovanje u manjojmeri; postoji povremeno anga`ovanje; postojistalno anga`ovanje. U toku jednog polugodi{tavrednovanje nivoa napredovanja u u~enju ianga`ovanja vr{i se vi{e puta.
Tekst opisne ocene za obavezne izborne,izborne izborne i fakultativne predmete, u tokugodine formuli{e nastavnik i upisuje u za topredvi|eno belo polje.
Zaklju~na opisna ocena daje se na kraju prvog i
drugog polugodi{ta, a ~ine je napredovanjeu u~enju u svim oblastima i anga`ovanjeu~enika. Zaklju~na opisna ocena izobaveznih nastavnih predmeta, u delu kojise odnosi na obrazovni napredak u~enika,za svaku oblast, {tiklira na ~etvorostepenojskali. Na kraju polugodi{ta i {kolske godineu~itelji }e i dalje pisati mi{ljenje o u~eniku,na isti na~in kao i do sada.
- Osim {to ovim na~inom ocenjivanja,olak{avamo roditeljima na~in pra}enjauspeha njihove dece i {to u~iteljerastere}ujemo suvi{ne administracije, namase ovom formom ocenjivanja omogu}avaelektronska obrada podataka. Ministarstvoprosvete }e sada mo}i nesmetano da prati iobrazovni napredak i anga`ovanje u~enika prvograzreda osnovne {kole, {to je do sada bilonemogu}e - ka`e Radoji~i} Luki}.
Promena koja }e posebno obradovati u~iteljekoji rade u ruralnim sredinama i to u vi{erazrednimodeljenjima je uvo|enje posebnog dnevnika zavi{erazredna kombinovana odeljenja.
- Dosad su ti u~itelji, osim {to svakodnevno pi{upo 16 dnevnih priprema za izvo|enje nastavnih~asova, morali da vode obimnu evidenciju uonoliko dnevnika koliko su imali razreda u okvirujednog kombinovanog odeljenja. Ukoliko u
jednom selu postoji mala {kola koju poha|aju~etiri u~enika u sva ~etiri razreda, to bi zna~ilo dau~itelj za svakog u~enika posebno vodi jedandnevnik. Primera radi, svaki u~itelj koji radi uovakvim malim seoskim {kolama morao bi nakonzajedni~kog roditeljskog na nivou odeljenja, da usvaki dnevnik rada upi{e zapisnik. Sada }e to mo}iuraditi u jedan dnevnik i na taj na~in }e imatimnogo vi{e vremena za svoje u~enike. Ovakavna~in vo|enja evidencije olak{a}e i preglednijepra}enje rada u~itelja od strane savetnika,direktora ili pedago{ko psiholo{ke slu`be - isti~eRadoji~i} Luki}.
Novine uopisnomocenjivanju
Foto: Aleksandar Veljkovi}
IZBOR ^LANOVA NPS NA ^EKANJU
Skup{tina Srbije trebalo bi da na nared-nom redovnom zasedanju izabere no-ve ~lanove Nacionalnog prosvetnog sa-veta, jer je polovini iz prethodnog sazi-va istekao mandat jo{ u martu. Me|u-tim, predsednica Odbora za obrazova-nje Skup{tine Srbije Aleksandra Jerkovka`e za Danas da odgovor na to pitanjejo{ nije dobila od predsednice parla-menta. Odbor je uputio Skup{tini zbir-nu listu predlo`enih kandidata po~et-ko juna. Prema autenti~no tuma~enjuzakona koje je dala Skup{tina, pred-stavnici stru~nih dru{tava u NPS mora-ju biti nastavnici zaposleni u {kolama,a ne univerzitetima.
USKORO IZMENE ZOSOV-aMinistarstvo prosvete iza}i }e uskoro saizmenama Zakona o osnovama siste-ma obrazovanja i vaspitanja, u koje }ebiti uneta neka re{enja predlo`ena to-kom javne rasprave. Pomo}nica mini-stra prosvete Sne`ana Markovi} ka`eda zbog obima posla nije bilo vremenada izmene zakona budu spremne zapo~etak {kolske godine, ali da }e ve}naredne nedelje biti nastavljen rad natom dokumentu.
NOVINE U OCENJIVANJU U SREDNJOJ ŠKOLI
U novom Pravilniku o ocenjivanju usrednjoj {koli, koji }e uskoro stupiti nasnagu, preciznije su definisani kriteriju-mi broj~anog ocenjivanja, na~in zaklju-~ivanja ocena, kao i na~in ocenjivanjavladanja. U narednim danima pravilnik}e biti „testiran“ na takozvanim fokusgrupama, a vrlo brzo sledi objavljivanje,najavljuju iz Ministarstva prosvete.
Informacioni sistem u prosveti kona~no po~eo da radi
Obrazovni broj za svakog |aka
Odr`ivost[uvakov napominje da je ideja da obrazov-ni broj ne podle`e Zakonu o za{titi podata-ka o li~nosti, te da }e on slu`iti kao anonimi-zacija u~enika, kako bi se podacima barata-lo na siguran na~in. On o~ekuje da informa-cioni sistem bude kompletiran najkasnije zadve godine, napominju}i da je cilj da on bu-de odr`iv, a ne da zavisi od trenutnog me-nad`menta Ministarstva prosvete.
Milovan[uvakov
Odluke ne}emodonositi na osnovu
utisaka
VESTI
JEDAN DNEVNIK ZA KOMBINOVANAODELJENJA
ANGA@OVANJE U^ENIKA EVIDENTIRASE U OKVIRU TROSTEPENE SKALE
Foto:
Med
ija ce
ntar
X XIu t o r a k , 1 . s e p t e m b a r 2 0 1 5 . u t o r a k , 1 . s e p t e m b a r 2 0 1 5 .
XIIID A N A S | u t o r a k , 1 . s e p t e m b a r 2 0 1 5 .XII u t o r a k , 1 . s e p t e m b a r 2 0 1 5 | D A N A S
reformi obrazovanja uSrbiji se pri~a preko 40godina. Bilo je mnogo ljudiu raznim ministarstvima
prosvete koji su imali iskrenu `eljuda stvari ozbiljno pokrenu, ali su seko~nice ozbiljnim reformamanalazile van prosvete. Dr`avni vrhnije nikada prepoznavao klju~nizna~aj obrazovanja za dru{tvenirazvoj. Mislili su da se sve mo`e re{itikozmeti~kim promenama zakona ilipravilnika i praznim apelovanjem nasvest nastavnika da rade efikasnije -ocenjuje za Danas Vigor Maji},direktor Istra`iva~ke stanice Petnica.
Reforma obrazovanja je, dodajeMaji}, proces koji traje bar dvedecenije i u sebi sadr`i velikepromene ne samo u {kolama, ve} i ufunkcijama dr`avne i lokalne uprave,ali i duboke promene nauniverzitetu, gde su, po njegovommi{ljenju, najve}i otpori.
- Jer, dobar deo univerzitetskihnastavnika `ivi od hiperprodukcijelo{e obrazovanih i nedovoljnopripremljenih nastavnika kaorelativno lakog na~inauhljebljivanja osrednjih,neinventivnih i neambicioznihstudenata - ka`e Maji}
Poznati ste kao kriti~arobrazovnog sistema, od na~ina nakoji se obrazuju budu}i nastavnicido nastavnih programa,ud`benika i na~ina rada u {koli.Mnogi ka`u da je vama lako, jerimate dobre uslove, mogu}nostza mentorski rad, talentovane ivredne |ake... [ta redovna {kolamo`e da „iskopira“ iz Petnice?
- Ru`no je tvrditi da je nama lako,jer imamo dobre uslove. Petnica se~etvrt veka razvijala u veomaskromnim uslovima kada je ve}inuu~ila i opreme ~inila rashodovanatehnika koju smo sakupljali izdonacija i sa otpada. Tada se nikonije bunio zbog toga. Do prenekoliko godina imali smo mnogoaktivnosti sa {kolama i nastavnicima(preko 500 seminara za nastavnike).Kolege iz {kola su dolazile jer ih jezanimalo {ta i kako mogu da rade sau~enicima koji ho}e vi{e i dublje uodnosu na nastavne programe iPetnica je tu uvek imala da ponudisvoja iskustva. Niko nema tolikoiskustva kao Petnica gde je
organizovano preko 3.000 nau~nihkampova i kurseva za preko 50.000u~esnika, od kojih su mnogi danas uvrhu doma}e i svetske nauke. No,najvrednija stvar koju doma}i {kolskisistem mo`e da nau~i od Petnice jeda se mo`e veoma uspe{no raditibez uslovljavanja ispitima, ocenama,bez predmetne podele, {kolskihud`benika i klasi~ne organizacijenastave. Prakti~no niko ko danasgovori o reformi obrazovanja se neusu|uje da dovede u pitanjeparadigme {kolske organizacijenasle|ene jo{ iz srednjeg veka -podelu na razrede, odeljenja,predmete, bespogovorni autoritetnastavnika i sli~no, a to su modelikoje je vreme uveliko pregazilo.Petnica je najve}i i najuspe{nijieksperiment u doma}emobrazovanju, ali previ{e radikalan dabi se iko usudio da ga kao takvogprepozna.
^etvrtu godinu zaredom uPetnicu uskoro dolazi 30studenata iz Pariza nalaboratorijsku praksu. [taima ovde, a nema naevropskimuniverzitetima?
- Mislim da njih najvi{eprivla~i vi{edisciplinarnostPetnice, odnosnomogu}nost da iza|u izvanokvira ve`bi iz hemije ilibiologije i da upoznaju metode izfizike, rad sa elektronskomopremom ili softverske tehnike isli~no. Me|ufakultetski zidovi sutradicionalno ~vrsti i visoki i nijejednostavno dovesti studente sajednog fakulteta u neki drugi gde semogu bolje upoznati sa nekihmetodama rada. Deo studenata izPariza sebe vidi kao budu}enastavnike u {kolama i za njihPetnica ima i dodatnu vrednost, jerse mogu upoznati sa nekimspecifi~nim tehnikama rada sau~enicima.
Kao jedan od razloga koji jeprivukao studente iz Parizapominjana je i skupa oprema.Upravo zbog toga su vas nekikritikovali jer je re~ o opremi ~ijeodr`avanje ko{ta mnogo, a sadruge strane prevazilazi rad sasrednjo{kolcima. Da li su takvekritike utemeljene?
- Ovde je sasvim normalno daduboko mrzite sve {to pokazujeznake uspeha. Da budemo po{teni -sve vrste u~ila koje su za prethodnegeneracije u~enika i studenata bile
potpuno normalne u {kolama danasse posmatraju kao „skupa oprema“ ito je veoma alosno. Kolege iz Parizasu po~ele da dolaze u Petnicu i kadajo{ nije bilo slo`enije opreme i njimaje tada bilo va`no da upoznaju jednuuglednu i veoma iskusnu ustanovusa vrlo solidnim me|unarodnimugledom. Petnica je 30 godina radilai bez kompleksne nau~ne opreme itada je izgradila svoj imid`. U svimrazvijenijim zemljama u mnogimsrednjim {kolama }ete srestimodernu nastavnu i nau~nuopremu koja nije jeftina i niko sezbog toga ne buni. Ako mi iskreno`elimo da dostignemo razvijenezemlje, onda je nu`no da uobrazovanju koristimo savremenasredstva, makar za po~etak najednom mestu gde dolaze u~enici iznekoliko stotina razli~itih {kola.
Kritike da je oprema u Petnici luksuzdolaze od pojedinaca koji se nikadanisu iskreno borili da do|u do dobrei zahtevne opreme ni za svoj rad, nitiza svoje u~enike ili studente i onitreba da se stide u kakvim uslovimadecenijama rade, jer je to odraznjihove nesposobnosti i duhanezameranja i povla|ivanjaosrednjosti, a ne greh tamo nekePetnice.
Godinama unazad Pretnica neuspeva da obezbedi stabilnofinansiranje. Da li je taj problemre{en i da li je ova vlada na{lasistemsko re{enje za finansiranjePetnice?
- Na`alost, u re{avanju ovogozbiljnog problema nismo sepomerili nimalo u odnosu nasituaciju od pre godinu, dve ili pet.Sli~ni programi u svetu se relativnolako finansiraju iz tri balansiranaizvora - dr`ava ili regija finansiraminimalni rad i odr`avanjeinstitucije, industrijski sektor i banke
sponzori{u opremanje i pokretanjenovih programa, dok {kole pla}ajutro{kove puta i boravka dece koje{alju na nau~ne kampove ili kurseve.Na{e iskustvo je da najvi{erazumevanja imamo od kompanijakoje su u vlasni{tvu stranaca, dok sudoma}a javna preduze}a, ma kakobogata, isklju~ivo okrenutafinansiranju partijskih projekatakojima menad`ment dokazuje svojulojalnost i kupuje o~uvanjelukrativnih pozicija. Za Petnicu isli~ne stvari tu nema mesta. S drugestrane, za razliku od prakti~no svihsli~nih programa u svetu, kod nas su{kole i porodice osiroma{ene i te{komogu podneti u~estvovanje ufinansiranju kvalitetnih aktivnostinamenjenih deci, makar i malimdelom. Nikada u istoriji na{egpostojanja nismo bili svedoci takvenema{tine i siroma{tva, gdetalentovana deca odustaju odu~e{}a na nekom programu jer nemogu sebi priu{titi ~ak ni tro{koveautobuske karte.
U Istra`iva~koj stanici Petnica jenedavno bila delegacija izinstitucije koja se bavi mladimtalentima u Izraelu. Ranije sudolazili Slovenci. Da li je nekouspeo da „iskopira“ to {to viradite?
- Da budemo iskreni, mikopiramo njih i oni nas i to traje ve}nekoliko decenija. Jednostavno, minegujemo intenzivnu saradnju sadesetinom sjajnih programa iorganizacija {irom sveta i u~imojedni od drugih. Petnica je za sada usamom svetskom vrhuprofesionalnog rada sa mladimtalentima u nauci, jer imamo naj{irispektar programa (niko drugi,recimo, nema programe u oblastidru{tvenih nauka), radimo tokomcele godine i dosta smo samostalni inezavisni u odnosu na velike i
mo}ne nau~ne centre ili univerzitete{to nekim na{im kolegama u svetuzna da ve`e ruke kada pokre}u noveinicijative. Tehila Ben Gui, direktorkajedinstvene elitne {kole za mladetalente u nauci iz Tel Aviva ve}nekoliko godina tvrdi da je za njuPetnica apsolutni broj jedan u svetu.Ipak, mislim da malo preteruje...
Da li ste probali Super[kolu? Super[kola je
u~ionica na internetu namewena lak{em i boqem
u~ewu za decu 5. do 8. razreda. Osnovni sadr`aj
Super[kole su video-lekcije iz ~etiri predmeta
(matematika, srpski jezik, fizika i hemija), a u
virtuelnoj u~ionici se jo{ nalaze i razli~ite
vrste testova, postupno re{eni zadaci, mogu}nost
komunikacije sa nastavnicima Super[kole i mnogo
multimedijalnog sadr`aja razli~ite namene.
Super[kola je super za u~ewe od ku}e, kada je
dete propustilo neki deo gradiva ili kada
roditeq iz nekog razloga nije u stawu da pomogne
svom detetu. Ova internet u~ionica je prijem~iva
|acima zato {to komunicira sa wima kroz
moderna sredstva tehnologije koja im pru`aju
vi{e mogu}nosti za interakciju.
Kori{}ewe Super[kole se bazira na mese~noj
pretplati koja zavisi od izbora paketa i du`ine
pretplate. Za sve dodatne informacije posetite
sajt Super[kole (www.superskola.rs).
Prvi ~italac koji se javi Super[koli
na imejl [email protected], dobi}e na poklon godi{wu pretplatu na na{ servis!
A narednih 10, dobi}e 10 mese~nih pretplata.
>
Vigor Maji}, direktor Istra`iva~ke stanice Petnica
Najve}i i najuspe{nijieksperiment u doma}em obrazovanjuO
Malo nastavnika dolazi u PetnicuZamerili ste se prosvetnim radnicima tokom {trajka izjavom da preko de-
ce vr{e pritisak. Poznate su i va{e ranije izjave o negativnoj selekciji pri zapo-{ljavanju. [ta ka`ete nastavnicima koji do|u u Petnicu?
- Malo je nastavnika koji dolaze u Petnicu. Oni koji dolaze uglavnom dele moje stavo-ve i tu nema potrebe za raspravom. Prosto je fantasti~no kakvih sve stavova ima me|uprosvetnim radnicima. Nedavno sam ~uo za neke koji su tvrdili kako Petnica namerno or-ganizuje seminare za talentovanu decu za vreme {kolske godine kako bi sru{ila doma}iobrazovni sistem. Morate biti ozbiljno mentalno bolesni da biste tako ne{to govorili.
Vigor Maji}
Najvi{e razumevanjaimamo od stranih
kompanija
XIV u t o r a k , 1 . s e p t e m b a r 2 0 1 5 | D A N A S XVD A N A S | u t o r a k , 1 . s e p t e m b a r 2 0 1 5 .
Tehni~ka {kola Valjevo ve} osmu godinu zaredomsara|uje sa [kolskim centrom iz Velenja
Ne ~ekamo novacsamo od dr`ave
ok mnoge srednje stru~ne {kole u Srbiji mu~e muku da popune mesta,Tehni~ka {kola Valjevo i ove godine u junu je upisala svih devetodeljenja sa ukupno 250 u~enika. Poslednjih godina prepoznatljiva jepo uspe{noj saradnji sa slovena~kom firmom Gorenje i Holding
kompanijom Kru{ik, direktor {kole Branko Goloskokovi} ka`e da uspeh nijestigao preko no}i ve} da je rezultat dugogodi{njih napora da se {kola razvije urazli~itim oblastima. U ovoj obrazovnoj ustanovi danas se {koluje oko 1.000|aka za proizvodna zanimanja u ma{inskoj, elektrotehni~koj, gra|evinskoj,grafi~koj i saobra}ajnoj struci.
- Mi smo prava politehni~ka {kola ~ija je prednost u tome {to ima pro{irenudelatnost. Ne o~ekujemo novac samo od dr`ave i gradske uprave ve} setrudimo da zahvaljuju}i pro{irenoj delatnosti osavremenimo uslove rada. Na{au~eni~ka zadruga je u prethodnom period bila vrlo aktivna i sa ponosommo`emo re}i da smo uradili desetine sve~anih sala, amfiteatara i namenskihprostorija i to na U~iteljskom fakultetu u Beogradu i Prirodno-matemati~kom u
Kragujevcu, U~iteljskom fakultetu i visokoj {koli u U`icu, kao i kompletanenterijer u mnogim {kolama {irom Srbije. Sopstvene prihode ostvarujemo izahvaljuju}i auto {koli, jer pored redovne nastave imamo obuku za tre}a lica.Jedna smo od retkih obrazovnih ustanova koja ima zatvoren bazen, ura|en zasamo {est meseci uz pomo} Ministarstva omladine i sporta - isti~e
Goloskokovi}, koji je ve} 14. godinu na ~eluTehni~ke {kole.
Poslednjih godina {kola je okrenutaobrazovanju odraslih, kojima je na raspolaganjuvi{e od 50 kratkih obuka za potrebe privrede utrajanju od dva do {est meseci. Gorenje i Kru{ik{alju svoje radnike na do{kolovavanje i obukukoja im zatreba, kako u Tehni~ku {kolu gde seodvija teorijska nastava, tako i u svojim firmama,gde se sprovodi praksa i uglavnom zavr{ni ispit.Ove {kolske godine Tehni~ka {kola je upisalajedno odeljenje trogodi{njeg obrazovnog profilaoperater ma{inske obrade, koje {koluje zapotrebe Kru{ika.
- Zahvaljuju}i Gorenju povezali smo se sa[kolskim centrom Velenje, u koji ve} osmugodinu zaredom {aljemo na{e u~enike ma{inske ielektro struke da tamo zavr{e tre}i i ~etvrti razred.U~enici su sme{teni u internatu, gde im je
obezbe|ena ishrana i sme{taj, a dobijaju i mese~ni d`eparac od 100 evra.Diploma koju dobiju je po standardima EU i omogu}uje im da se upi{u nauniverzitete u Sloveniji. Neki se vrate i nastavljaju ovde {kolovanje ili sezapo{ljavaju, uz prethodnu nostrifikaciju diplome. Uvek ima vi{ezainteresovanih u~enika od raspolo`ivog broja mesta - ka`e direktorGoloskokovi}.
On isti~e i saradnju sa sedam balkanskih dr`ava i Turskom povezanih krozprojekat Balkan junior, u okviru koga se svake godine odr`ava takmi~enjestru~nih {kola iz oblasti ma{instva i elektrotehnike. Valjevo }e u maju bitidoma}in me|unarodnog takmi~enja {kola, koje je dosad organizovano uIstanbulu, Velenju i Nik{i}u.
e}ina profesora Valjevske gim-nazije pristupa individualnosvakom u~eniku. Trudimo seda u svakom otkrijemo za {ta
je obdaren i da radimo na razvijanju tihsklonosti, ne zanemaruju}i ni ostalenastavne discipline. Pod svodovimaValjevske gimnazije ve}ina na{ih u~e-nika na|e svoje mesto pod suncem uokviru mnogobrojnih nastavnih i van-nastavnih aktivnosti koje {kola organi-zuje. Neki su talentovani za glumu,drugi za matematiku, tre}i za biologijuili informatiku. Iz na{e {kole svake go-dine na univerzitet kre}e oko 180 mla-dih ljudi koji vrlo uspe{no upisuju i {toje jo{ va`nije zavr{avaju fakultete. To jevidljivo i iz rezultata sa prijemnih ispita.
Pro{le godine, 99 odsto na{ih matura-nata je upisalo fakultet, 87 odsto po pr-voj `elji, a 76 na teret bud`eta. Bilo biinteresantno da sve gimnazije u Srbijiprate svoje u~enike, kako bismo moglida poredimo podatke i da rezultate izgodine u godinu popravljamo - ka`e drVojislav Andri}, profesor matematike idirektor Valjevske gimnazije, odgova-raju}i na pitanje po ~emu je ova {kolaprepoznatljiva.
Neke va{e kolege tvrde da nije toli-ko va`no kakve u~enike dobiju ve} sakakvim znanjima izlaze iz gimnazije.
- Nama je va`no i jedno i drugo. Va-ljevsku gimnaziju upisuju uglavnomnajbolji u~enici iz na{eg grada i okoline,ali sa njima se dobro radi i pre nego {todo|u kod nas. Imamo besplatne pripre-me za upis u sva odeljenja , i na dru{tve-ni, prirodno-matemati~ki smer, u bilin-gvalno odeljenje, kao i u odeljenja filo-lo{ke i matemati~ke gimnazije. U obla-sti matematike, kroz [kolu za ljubiteljematematike „Integral“ ve} 30 godina,radimo sa decom od prvog do osmograzreda osnovne {kole. Ni{ta ne prepu-{tamo slu~aju i rezultati ne izostaju.
O reformi gimnazija se govori go-dinama unazad, ali se ni{ta nije pro-menilo. Kakva je, po va{em mi{lje-nju, sudbina gimnazija?
- Zajednica gimnazija Srbije je posle2000. godine pokrenula inicijativu da segimnazije reformi{u, jer je u to vrememe|unarodna zajednica intenzivno ra-dila na reformi srednjeg stru~nog obra-zovanja, a mi smo bili prepu{teni samisebi. U vreme dok sam bio predsednikZajednice usvojili smo dokument „Pred-log promena u gimnazijskom obrazo-vanju“, u kojem su pozitivna iskustvana{ih gimnazija ukr{tena sa iskustvimagimnazijskog obrazovanja iz zemaljakoje su tako|e bile u tranziciji, pre sve-ga Slovenije. Taj dokument je usvojen
2005. ali do danas nije za`iveo. U me-|uvremenu se Zajednica gimnazijauglavnom izja{njavala {ta ne}e, a nika-da nije rekla {ta ho}e. Potom je 2012.usvojena Strategija razvoja obrazova-nja, ali ni ona nije po~ela da se prime-njuje. Razloge za to treba tra iti i u inert-nosti Ministarstvu prosvete, dru{tvenojravnodu{nosti kada su gimnazije u pi-tanju, ali se ni Zajednica gimnazija nijeproslavila `eljom da ne{to konkretnouradi. U na{oj obrazovnoj praksi posto-je jako dobre gimnazije i mislim da se,skupljanjem njihovih iskustava, mo`e-mo u prvom koraku samoreformisati,uzimaju}i u obzir i svetske tendencije ugimnazijskom obrazovanju. Tu su Kar-lova~ka, Ni{ka, Kragujeva~ka, Filolo{ka,Matemati~ka, ali se mnogo toga mo`enau~iti i od gimnazija u Kru{evcu, ^a~-ku, [apcu, Ivanjici...Ako bismo od ve}i-ne gimnazija uspeli da napravimo cen-tre nauke, kulture i umetnosti u grado-vima u kojima se nalaze, to bi bio velikipomak. Valjevska gimnazija to ve} jesteblizu 150 godina. Samo tokom pro{le{kolske godine u na{oj {koli je odr`anopreko 50 knji`evnih ve~eri, izlo`bi, pro-mocija, koncerata... Kao i mi, mnogegimnazije u Srbiji imaju veliku tradicijui sli~ne tendencije i to bogatstvo obra-zovnih ideja treba iskoristiti da mladi}i idevojke koji iza|u iz gimnazijskih klupabudu opremljeni ne samo znjanjemve} osposobljeni da razmi{ljaju, re{ava-ju probleme i stvaraju.
Mnogi se `ale na zastarele pro-grame. Da li je to klju~ni problemgimnazija?
- Treba shvatiti da gimnazije rade udrugoj deceniji 21 veka i ne mo`emo setehnolo{ki vra}ati dva veka u nazad. In-ternet i informacione tehnologije suunele revolucionarne promene u obra-zovanju. Nastavni program jesu pro-blem u tom smislu {to su preobimni i
mestimi~no zasta-reli, ali je to daleko manjiproblem od ~injenice da u~enike tera-mo da reprodukuju gradivo i ocenjuje-mo mere}i stepen reproduktivnosti, ane stepen kreativnosti. Mnogo vi{e tre-ba raditi na razvijanju stvarala~kih spo-sobnosti u~enika. Obrazovna tehnolo-gija je mnogo va`nija od obrazovnetehnike. U na{im {kolama postoje pro-fesori ~arobnjaci koji decu umeju da ak-tiviraju, tako da u~enici samostalno ra-de i to je jako va`no. Ono {to dete samo-stalno savlada svojim misaonim napo-rom nekoliko puta je va`nije od „uliva-nja pameti“ u glavu.
Dakle, mnogo je va`niji na~in nakoji rade nastavnici?
- Tako je. Ja sam u u~ionici prvi putu{ao pre ta~no 40 godina. Mnoge mo-je kolege ne shvataju da su se stvaripromenile, da vi{e ne mo`emo moti-visati u~enika samo ocenom po siste-mu ili zna{ ili ne zna{. U~enik moraimati dodatnu motivaciju da napredu-je, ali ne samo u savladavanju onoga{to je propisano programom. Ako po-smatramo u~enika samo u okvirusvog predmeta mi smo ga okovali i ni-smo mu dali da se razvija. Srbija neshvata koliko ti mladi ljudi mogu svedok ne odu iz zemlje.
Da li je ono {to pi{e u Strategijiobrazovanja put kojim gimnazijatreba da ide?
- Kao jedan od pisaca Strategije sto-jim iza onoga {to smo predvideli kaostrate{ke poteze. Ali {ta to vredi kada se
u operacionalizaciji Strategije, to jest re-alizaciji akcionog plana ve} tri godinestoji u mestu. Mnogo se pri~a i jako jeva`an segment op{te mature. Sma-tram da se univerzitet mora pomeriti izsvoje uljuljkanosti i samodovoljnosti ipomo}i da na{e gimnazije budu jo{ bo-lje, jer 60 odsto studenata dolazi iz gim-nazijskih populacija. Verujem da uni-verzitet i Zajednica gimnazija kroz niziteracija mogu na}i kompromis i dakvalitetnim zajedni~kim radom mo`e-mo do}i do ozbiljne eksterne mature i
omogu}iti maturantima da u krat-kom roku ne pola`u dva ozbiljna is-pita - maturski i prijemni. Uozbilji-mo maturu. Neka univerzitet sa-
stavlja testove, a dekani i profesoriuniverziteta kao opunomo}eni pred-
stavnici Ministarstva prosvete budukontrolori sprovo|enja mature. Uosta-lom i ~uveni Mihailo Petrovi} Alas je, naprimer, nekada bio izaslanik dr`ave Sr-bije na maturskom ispitu u Jagodini.
Kakva je uloga nastavni~kih fa-kulteta?
- Siguran sam da nastavni~ki fakulte-ti moraju okrenuti list i osposobljavatibudu}e profesore ne samo u stru~nomsmislu ve} i u didakti~ko-metodi~kompogledu. I izgraditi jedan nov, savremenodnos prema nastavi, da ne ka`emobrazovnoj filozofiji. U {kole kao nastav-nici moraju dolaziti mladi ljudi sa izgra-|enim predstavama o svom nastavni~-
kom pozivu. I sa ube|enjima da je stru-ka samo jedan, verovatno najva`nijideo obrazovanja svakog nastavnika. Alii da drugi krug ~ini kompleks znanja ve-zanih za nastavne, komunikacione, vas-pitne i IT ve{tine. I sa spoznajom da jetre}i koncentri~ni deo krug koji podra-zumeva op{tu kulturu. Nastavnici mo-raju biti ljudi {irokog pogleda na svet ijednako dobri kao edukatori, animatorii vaspita~i. Ne mo`ete u~enika posma-trati samo kroz svoj predmet. Da sam jasvoje |ake posmatrao samo kroz pri-zmu matematike, Srbija bi danas bila si-roma{nija za neke zna~ajne glumce,knji evnike, operske peva~e, ozbiljne fo-tografe ... I to ni{ta nije smetalo da s po-nosom konstatujem da blizu dvadesetmojih |aka danas kao doktori nauka ra-de na najpresti nijim svetskim univerzi-tetima od Beogradskog do Prinstona iHarvarda.
SPECIJALNO IZDANJE LISTA DANAS POVODOM PO^ETKA [KOLSKE GODINE
URE\UJE I PI[EVesna Andri}
KOREKTURAMarjana Stevanovi} i Milica Radenkovi}
MARKETING Vesna La}arak
PRIPREMA Zoran Spahi}
Na Univerzitetu Singidunumstudira preko 10.000 doma}ih istranih studenata u kvalitetnom imoderno opremljenom prostoruna preko 17.000 m2. Savremenenastavne programe sprovodipreko 200 uglednih profesora izzemlje i inostranstva, primenjuju}inapredne metode u~enja ipreno{enja znanja. Svi studijskiprogrami su akreditovani isprovode se na srpskom iengleskom jeziku.
Cilj Univerziteta je da poredkvalitetnog obrazovanja,studentima obezbedi i prakti~naznanja, ~ime im omogu}ava ve}ukonkurentnost na tr`i{tu rada.Velika prednost studiranja na
Univerzitetu Singidunum jesticanje poslovnih i personalnihve{tina (korporativne kulture,verbalne i neverbalnekomunikacije, prezentacije, itd.),koje im olak{ava pronala`enjeposla. Zahvaljuju}i saradnji sapreko 500 kompanija, UniverzitetSingidunum uspe{no sprovodiobaveznu stru~nu praksustudenata i time otvara velikumogu}nost za zaposlenje.
U drugom krugu upisa ostalo je10–15% slobodnih mesta,zavisno od studijskog programa.Najve}e interesovanje studenata jeza studijske programe: informatikai ra~unarstvo, informacionetehnologije, elektrotehnika,
turizam i hotelijerstvo,ra~unovodstvo i revizija, finansije ibankarstvo, marketing imenad`ment, fizi~ka kultura imenad`ment u sportu.
Budu}i studenti mogu dakonkuri{u za upis na studijeUniverziteta Singidunum svakogradnog dana u Beogradu (ul.Danijelova 32) od 8 do 18 ~asova,Novom Sadu (Bulevar MihajlaPupina 4a) od 10 do 16 ~asova iNi{u (ul. Nikole Pa{i}a 28) od 8 do 16 ~asova.
Sve informacije o upisu nastudije mo`ete pogledati na adresiwww.singidunum.ac.rs
Iskoristite {ansu, upi{ite `eljenestudije!
Vojislav Andri}, direktor Valjevske gimnazije
Ne mo`e se |akmotivisati samolo{im ocenamaV
D
predstavljamo uspe{ne predstavljamo uspe{ne
Vojislav Andri}
Ni{ta ne prepu{tamo
slu~aju
Centar nauke, kulture i umetnosti: Valjevska gimnazija
Poljoprivredna {kola sa domom u~enika Valjevo
Najvi{a ocena za kvalitet rada
Uspe{na saradnja sa privredom: Zgrada Tehni~ke {kole
^injenice o {koliU Tehni~koj {koli Valjevo danas se
obrazuje oko 1.000 u~enika u petpodru~ja rada i ukupno 22 obrazov-na profila
U {koli je zaposleno 118 radnika
Kroz ovu obrazovnu ustanovu zaprethodnih sedam decenija pro{loje vi{e od 15.000 |aka. Dvadesetakdoktora nauka, stotinak profesora,na stotine in`enjera, hiljade tehni-~ara i majstora, mnogo oficira, pri-vrednika, ali i umetnika bili su |aciTehni~ke {kole.
[kola je 2011. dobila Svetosavskunagradu Ministarstva prosvete
Srednja Poljoprivredna {kola sa domom u~enika uValjevu trenutno obrazuje oko 600 |aka, {to jepodatak vredan hvale u vremenima kada ova strukanije toliko popularna me|u svr{enim osnovcima.Stru~an nastavni kadar, dobra opremljenosti podsticajno okru`enje za u~enikedoprineli su da Poljoprivredna {kola uspolja{njem vrednovanju kvalitetarada dobije najvi{u ocenu.
- Mi smo {kola koja podsti~e,motivi{e i usmerava u~enike da postanusvesni svojih potencijala i na taj na~indoprinesu pozitivnim promenama u dru{tvu.Kreiramo generacije otvorene za promene, osna`ene ispremne za suo~avanje sa budu}no{}u u svimsegmentima savremenog `ivota. Dobar temelj ~iniizbor nastavnog kadra koji je kompetentan imotivisan da se stru~no usavr{ava. Nastava se odvijapo savremenim standardima uz individualan pristup,
a {kola je centar preduzetni~kog u~enja. Na{aprednost su resursi, postignu}a u~enika natakmi~enjima i dobra saradnja sa lokalnomzajednicom i roditeljima - isti~e Milan Gaji}, direktorPoljoprivredne {kole.
Osnovni zadatak {kole je obrazovanje u oblastiratarstva i povrtarstva, sto~arstva, za{tite bilja,vo}arstva i vinogradarstva, hortikulture, primenesavremene mehanizacije, veterine i prehrambenetehnologije u skladu sa trendovima obrazovanja usvetu, uz inovacije nastavnog procesa i primenusavremenih metoda i tehnika u~enja.
Poslednjih desetak godina obele`io je intenzivanrazvoj {kole, od izgradnje i rekonstrukcije objekata,opremanja kabineta i intenziviranje proizvodnje na{kolskoj ekonomiji.
- Bilo je neophodno {kolu prilagoditi zakonskimnormativima, ali je i u dovoljnoj meri u~initi
atraktivnom mladima, a da pri tome {kolazadr`i svoju osnovnu funkciju, te da zarad
atraktivnosti ne izgubi na kvalitetu nastave.Po~etkom novog milenijuma {kola se uklju~ila uCARDS program Evropske unije od kada se nastavaizvodi po novim nastavnim planovima i programima- obja{njava Gaji}.
[kola danas ima oko 560 u~enika u 25 odeljenja,koji se obrazuju za zanimanja: poljoprivredni tehni~ar,
prehrambeni tehni~ar, veterinarskitehni~ar, tehni~ar hortikulture,pekar, mesar, rukovalac -mehani~ar poljoprivrednetehnike. Nastava se odvija u osamu~ionica, tri specijalizovaneu~ionice (za informatiku,mehanizaciju i medijateka), osamkabineta, {kolskim radionicama(za konzervisanje vo}a i povr}a, zaproizvodnju pekarskih iposlasti~arskih proizvoda, zapreradu mleka, preradu mesa,ma{inski park).
Kabineti su opremljenisavremenim nastavnimsredstvima. Nastava se izvodi krozobavezne i izborne predmete ipru`a mogu}nost da se u~enikopredeli za nastavak {kolovanja iliza zaposlenje po zavr{etku srednje{kole.
U okviru {kole nalazi se u~eni~ki dom, osnovandavne 1927. godine, koji osim dobrih sme{tajnihkapaciteta pru`a kontinuiranu brigu o deci, u vidupedago{ke podr{ke, pomo}i pri u~enju, dodatnezabavne i edukativne sadr`aje, kao i niz slobodnihaktivnosti.
[kolska ekonomija se prostire na preko 60 hektaraobradivog zemlji{ta sa ratarsko-povrtarskom,vo}arsko-vinogradarskom, sto~arskom i cve}arskomproizvodnjom, na kojoj |aci tokom cele {kolskegodine imaju prakti~nu nastavu.
Poljoprivredna {kola u Valjevu je prepoznatljiva ipo {kolskom parku koji je prava botani~ka ba{ta, sapreko 300 biljnih vrsta, a pre godinu dana ovde jeizgra|ena fontana, i to na inicijativu |a~kogparlamenta, ~iju ideju su podr`ali direktor i zaposleni.
Za poseban doprinos razvoju obrazovanja ivaspitanja u 2012. godini {kola je dobila Svetosavskunagradu.
Me|unarodna saradnjaPoljoprivredna {kola sa domom u~enika Va-ljevo ima bogatu me|unarodnu saradnju. Sakolegama iz norve{ke poljoprivredne {kolerealizovana su dva projekta - „Omladinskopreduzetni{tvo“, koji se odvijao kroz razme-nu u~enika i profesora ove dve {kole, a drugije „Uzgoj svinja na norve{ki na~in“. [kola jeuklju~ena i u projekat „Otvoreni evropskiobrazovni sistem srednjeg stru~nog obrazo-vanja iz oblasti poljoprivrede“, u okviru kogasara|uje sa partnerima iz Finske.
Podsticajno okru`enje za |ake: [kolsko dvori{te
ZNANJE – POSAO – KARIJERA Poslovni fakultet u Valjevu deo jeUniverziteta Singidunum. Iako jeovo fakultet sa svojstvom pravnoglica, ovde se po{tuju svi standardiSingidunuma – obja{njava prof. dr Olivera Nikoli}, dekanka. U pogledu izbora profesora,kvaliteta ud`benika, opremljenostiprostora, obavezne stru~ne praksestudenata, sve je isto kao naUniverzitetu Singidunum uBeogradu, a prednosti studiranja uValjevu su manje grupe studenata iorijentacija ka preduzetni{tvu.
U toku je drugi upisni rok za studijske programe ekonomija, poslovna informatika, turizam ihotelijerstvo, kao i poslovno pravo na osnovnim akademskim studijama. Na masterakademskim studijama akreditovani su studijski program poslovna ekonomija i poslovna informatika.
Sve informacije budu}i studenti i njihovi roditelji mogu pogledati na adresiwww.poslovnifakultetvaljevo.edu.rs
Telefon studentske slu`be je 014-242-610
Mnoge gimnazije u Srbiji imaju veliku tradiciju i sli~ne tendencije i to bogatstvo obrazovnih ideja treba iskoristiti da mladi}i i devojke koji iza|u iz klupa budu opremljeni ne samo znjanjem ve} osposobljeni darazmi{ljaju, re{avaju probleme i stvaraju
XVIID A N A S | u t o r a k , 1 . s e p t e m b a r 2 0 1 5 .XVI u t o r a k , 1 . s e p t e m b a r 2 0 1 5 | D A N A S
PRETPLATITE SE NA LIST
KONTAKT Dnevni list Danas, Alekse Nenadovi}a 19-23/5, 11000 Beograd
(za prodajnu slu`bu)Telefon: 011/344 11 86/107 i 124
e-mail: [email protected]
[KOLAMA POSEBAN POPUST OD 30%!
1 mesec 3 meseca 6 meseci 12 meseci
972,00 2.754,00 5.184,00 9.720,00
+ptt tro{kovi
672,00 2.016,00 4.032,00 8.064,00UKUPNO
1.644,00 4.770,00 9.216,00 17.784,00
U LISTU DANAS SPECIJALNI POPUSTI [KOLAMA!
OBJAVLJIVANJE OGLASA ZA PRIKUPLJANJE PONUDA ZA IZVO\ENJE EKSKURZIJA
Sve dodatne informacije mo`ete dobiti u Marketing slu`bi lista Danas:Adresa: Alekse Nenadovi}a 19-23, 11000 Beograd, tel/fax: 011/344 1186, e-mail: [email protected]
XIXD A N A S | u t o r a k , 1 . s e p t e m b a r 2 0 1 5 .XVIII u t o r a k , 1 . s e p t e m b a r 2 0 1 5 | D A N A S
Kada je re~ o zastupljenosti romske dece u obrazovnomsistemu Srbije, podaci pokazuju da se 80 odsto romskedece upi{e u osnovnu {kolu, a 65 odsto je ne zavr{i. Premapopisu stanovni{tva iz 2011. godine, procenat Roma sazavr{enim osnovnim obrazovanjem iznosio je 33,33 odsto,a sa zavr{enom srednjom {kolom 11,54. Romska decarano napu{taju {kolu, a uz to je veoma mali brojobuhva}en pripremnim pred{kolskim programom. Premaistra`ivanju UNICEF-a MICS 5 (Istra`ivanje vi{estrukihpokazatelja polo`aja `ena i dece u Srbiji 2014. godine)romska deca od tri do pet godina su zastupljena u vrti}imasa svega 5,7 odsto.
Cilj jedne od {est komponenti projekta „Ovde smozajedno - Evropska podr{ka za inkluziju Roma“, kojifinansira Evropska unija i sprovodi Misija OEBS u Srbiji, jesteda se spre~i napu{tanje {kolovanja romskih u~enika usrednjim {kolama {irom Srbije. Na Konkurs za dodelustipendija srednjo{kolcima romske nacionalnosti, koji jeobjavilo Ministarstvo prosvete, nauke i tehnolo{kograzvoja za {kolsku 2014/15. godinu, prijavilo se 1.609kandidata, a uz tehni~ku podr{ku Fonda za obrazovanjeRoma, odabrano je 525 |aka.
Danijel Rami}, u~enik tre}eg razreda Medicinske {kole izNi{a, ka`e: „[kola jena{ jedini izlaz.Stipendija mi punozna~i i zahvaljuju}injoj mogu daplaniram {kolskuekskurziju, ali }u mo}ida kupim i ud`benikekoji mi nedostaju“.Danijel nagla{ava da}e stipendija olak{atinjegovo {kolovanje,kako njemu tako injegovoj porodici.
Projektom jeobezbe|eno daukupno 1.000 Roma iRomkinjasrednjo{kolaca dobijestipendije tokom{kolske 2014/15. i2015/16. godine.\or|ina Halilkovi},u~enica 4. razredasrednje medicinske{kole iz Ni{a, navodida joj je stipendijazna~ajan podstrek zadalje {kolovanje i ve}iuspeh: „Moja porukaromskoj deci je da setrude da budu {tobolji |aci i zavr{efakultete“.
Anga`ovano je 194 mentora, nastavnika u srednjim{kolama, ~iji je zadatak da stipendistima osiguraju podr{kuu redovnom pra}enju nastave i vannastavnimaktivnostima, pru`e pomo} u u~enju, ali i u re{avanju li~nihi porodi~nih problema, prate njihova postignu}a i pru`epodr{ku u procesu integracije u akademski i dru{tveni`ivot. Kroz projekat su podr`ane obuke mentora okonceptu i principu mentorstva, razvoju i odr`avanjupoverenja izme|u mentora i u~enika, motivaciji za u~enje,kao i komunikaciji sa porodicama u~enika.
Za mentora Petra Ili}a, nastavnika koji radi u u srednjoj{koli „Mode i lepote“ iz Ni{a vi{e od tri decenije, uspeh jesvako dete koje ostane u obrazovnom sistemu.
„Podr{ka mentora u~enicima mnogo zna~i. Po{to seradi o deci sa prose~nim uspehom, pre rada sa mentorima,njihova interesovanja i rad nisu dovoljno ohrabrivani“,ka`e Ili}.
Cilj uspostavljanja koncepta pedago{kih asistenata jeobezbe|ivanje podr{ke i kontinuiteta u kvalitetnomobrazovanju deci iz dru{tveno osetljivih grupa i romskojdeci, kao i uva`avanje razli~itosti i negovanje kulturnogidentiteta u {kolskoj klupi. Da bi se spre~ilo osipanjeromskih |aka iz sistema obrazovanja, organizovana je iobuka za 181 pedago{kog asistenta u saradnji saMinistarstvom prosvete, nauke i tehnolo{kog razvoja,Centrom za do`ivotno u~enje Univerziteta u Kragujevcu iU~iteljskim fakultetom iz Jagodine. Obuka realizovana krozosam modula }e omogu}iti sertifikaciju i trajnouklju~ivanje pedago{kih asistenata zaposlenih u osnovnim{kolama i pred{kolskim ustanovama u sistem obrazovanjaRepublike Srbije.
Pedago{ki asistent pru`a dodatnu podr{ku deci uskladu sa njihovim potrebama, ali i pomo} nastavnicima,
vaspita~ima i stru~nim saradnicima. Posao je odgovoran ikompleksan.
„Poma`emo deci da savladaju gradivo i motivi{emo ihda unaprede znanje. Radimo i sa roditeljima, kojima jemnogo lak{e da se obrate pedago{kom asistentu, pa ihuputimo na u~itelja i nastavnika, da uspostavekomunikaciju. Poma`emo i deci koja nisu romskenacionalnosti, deci sa smetnjama u razvoju, obilazimodecu i njihove roditelje u njihovim domovima“, ka`u nampedago{ke asistentkinje Zorica Jovanovi} iz O[ „MilanHad`i}“ u Vojki i Sne`ana \or|evi} iz O[ „Knez SimaMarkovi}“ u Barajevu.
Kroz Projekat, a u saradnji sa Nacionalnim savetomromske nacionalne manjine, povodom 8. aprila, Svetskogdana Roma, dodeljeno je 10 ra~unara najuspe{nijimromskim studentima koji su ostvarili op{ti uspeh izme|u8.50 i 10.00.
Misija OEBS-a u Srbiji je od 2001. godine uklju~ena uproces unapre|enja polo`aja i inkluzije romske zajednice iblisko sara|uje sa relevantnim institucijama nanacionalnom i lokalnom nivou.
Projekat „Ovde smo zajedno - Evropska podr{ka zainkluziju Roma“, vredan 4,8 miliona evra, pru`a podr{ku usprovo|enju Strategije za unapre|enje polo`aja Roma uRepublici Srbiji i u najva`nijim oblastima inkluzije Roma i
realizuje se u saradnji sa Kancelarijom za ljudska imanjinska prava, Ministarstvom zdravlja, Ministarstvom zarad, zapo{ljavanje, bora~ka i socijalna pitanja,Ministarstvom prosvete, nauke i tehnolo{kog razvoja,Ministarstvom saobra}aja, gra|evine i infrastrukture,
Kancelarijom za evropske integracije Vlade Srbije, Timomza socijalno uklju~ivanje i smanjenje siroma{tva i drugimakterima. Projekat se sprovodi u 20 pilot op{tina u Srbiji:Bela Palanka, Bojnik, Bujanovac, Knja`evac, Koceljeva,Kovin, Kragujevac, Kru{evac, Leskovac, Novi Sad, Od`aci,Palilula, Pan~evo, Prokuplje, Smederevo, Sombor, Valjevo,
Vranje, @itora|a iZvezdara.
U okvirukomponente Pristuposnovnim pravima,obezbe|ena jebesplatna pravnapomo} Romima, kaoi pomo} upribavljanju li~nihdokumenata inaknadnom upisu umati~ne knjigero|enih, ~ime jesmanjen rizik odnemanjadr`avljanstva i li~nihdokumenata.Pokrenuto je vi{e od969 administrativnih isudskih postupaka zanaknadni upis umati~ne knjigero|enih, utvr|ivanjedatuma i mestaro|enja, kao i zaodre|ivanje li~nogimena, a re{eno je469 postupaka.
Mobilni timovi zainkluziju Roma, koje~ine op{tinskikoordinatori zaromska pitanja,
pedago{ki asistenti, zdravstvene medijatorke, kao ipredstavnici Centara za socijalni rad i Nacionalne slu`beza zapo{ljavanje, zna~ajno su pobolj{ali saradnjuop{tinskih slu`bi i romskih naselja, a time i pru`anjeusluga ~lanovima romske zajednice. Mobilni timovi supro{li razli~ite obuke, a za rad na terenu su dobili opremui vozilo. Pomogli su pri upisu 600 dece u pred{kolskeustanove. Sprovedene su i obuke iz oblasti borbe protivdiskriminacije za zaposlene u slu`bama socijalne izdravstvene za{tite na lokalnom nivou, sa ukupno 2.822 u~esnika.
U okviru komponente koja se odnosi na ja~anjekapaciteta organizacija civilnog dru{tva, obezbe|ena jementorska podr{ka i organizovane obuke za odabranih 30organizacija civilnog dru{tva i 4 nacionalne mre`e kojevode ka ve}em anga`ovanju i u~e{}u u kreiranju isprovo|enju lokalnih politika za Rome.
Kroz komponentu Unapre|enje uslova stanovanjaura|ena je procena podstandardnih romskih naselja u 20pilot op{tina uklju~uju}i i Obrenovac. Zavr{eno jemapiranje 583 podstandardna romska naselja u Srbiji iuspostavljen geografski informacioni sistem koji }eomogu}iti unapre|enje uslova stanovanja. U 13podstandardnih naselja u 11 op{tina bi}e izra|eniurbanisti~ki planovi.
Evropska unija i Misija OEBS u Srbiji godinama unazad pru`aju podr{ku unapre|enju polo`aja i inkluziji romske zajednice
Zna~ajni pomaci u obrazovanju Roma
Zapo{ljavanjeProgram podr{ke odr`ivom zapo{ljavanjuRoma i Romkinja namenjen je preduze}imakoji mogu da obezbede odr`ivo zapo{ljavanjeRoma i Romkinja tokom najmanje dvegodine. Projekat je pru`io podr{ku 18preduze}a (od kojih je 14 u vlasni{tvu Roma),za zapo{ljavanje vi{e od 60 Roma i Romkinja.Odabrana preduze}a su dobila pomo} u viduopreme, ma{ina, aparata, alata i vozila.
Sistemsko re{enjeSistem mentorstva i podr{ke romskimu~enicima i u~enicima iz osetljivih dru{tvenihgrupa treba da postane sistemsko re{enje,tako da }e ova iskustva biti osnova za kreiranjepolitika i praksi, kao i promenu zakonskeregulative.
[kola je jedini izlaz: Sa dodele stipendija romskim u~enicimaFoto: OSCE/Milan Obradovi}
XX u t o r a k , 1 . s e p t e m b a r 2 0 1 5 | D A N A S