n

GODlNA Ill. D SIBENIK, 10. januara 1913. BROJ 2.

NEJUNAČKOME VREMENU U PRKOS!

RUKOPISI SE NE VRAĆAJU.­

PISMA l POŠILJKE NEPLA­

- - ĆENE NE PRIMAJU SE. - -

OGLASI SE RAĆUNAJU 16 PA­

RA PO PETIT RETKU, A ZA

VIŠE PUTA PO POOODBI.

PRIOPĆENJA l ZAHVALE 20

- - " PARA PO RETKU. - - -

Pretplata: za Sibenik (donošenjem kući) godišnje Kr. 6. zn Austr.­

JKarsku Monarhiju godišnje kr. 6·50 - za inozemstvo godišnje kr.

8.50 - Pojedini broj u mjestu 8 para, vani 10 para. IZlAZI SVAKOG PETKA.

Odgovorni urednik: A. -VJEKOSLAV TRINAJSTIĆ.

lulavač, vlasnik i tisak "Pučka Tisknm" D.r V. Ujad.ica i drugovi u Sil>eniku

~ -

Motto. Mi, knr nas je kowltčev mi b •m l vsi koval i,

kovali svo ja ~rc,, lio v rtl i svoj z nu l n. j,

kako zvt>ne nam cluše, homo po lu~tlli -

znkaj: MorJa-pn. pod kln.di1·i so mun oght i keduj

SrCĆ1 ki V njem UO prHVi br01l1

da peJo bo, vabilo kot zn)ll,

da homo b.Tog njega e zbmli ...

Zn.to homo mi kovači kov:-~li,

trdo kovali, tenk6 poslu "-ali,

da ne bo med nami llt>spot.na.n,

ko pride čas,

ko sine dan, da vsta.ne, plane kladivR.r, kladi\'R.r :-ilni iz nas!

Oton Župančić.

Zašto vojujeJPo ?

Ključa u nam kaos. Danas, kao

nikada, osje6amo n gmentarnost našega

živ ljeoja, našega v ljenja i na~ ih čež­

nja : od pomrčina. oćemo da pri pre­

mimo veliko, svježa i nasmijano jutro,

koje očekuje ragjaJ:!je stihijskoga suncl\.

Mi smo se zavitlali skupa. s našom

sudbinom i tu smo ua 0110 h&otičko,

heterogeno i nepo ·teno uredimo i raš­

čistimo odnos.

Nema kflosa, ~oji ne traži jedan

centar, a naš kaotl vapi, ište, vrišti "sl o­

bodu" ! U znaku slo b de pobjediće na -:a

tragika revolta l

Naša je borba, borba sil&, koja

hoće pod svaku crjenu : stvarnu suštinu

stvari; borba protiv onih, koji živu u

skučenim formama jedne šugave sup­

stance. To je tragično, ali to se promje-

FEUILLETON.

Meštrović.

Tma uskor ki kraj dallllatin"k•)g krša, 11

kome je za!~egjen naš veliki sl<u lptor. To je

suvi i tYrdi predi()' u kome SP živeći mtu~e

Jj u<1i Kranjčevi ~t> vih .,Elf'gija", ~imunoviće­

vog "Mrkodola", :\larušićevih "Lijci nikovih

zapisnka" .. svijE:t u kome je ži,·io čememi

:Mata.vuljev "P1lipenda", tako bliz11.k :-ir 1tim

krajišu.ičkim i hercegovačkim seljacima; mali

ljudi u velikim bijedama, velike nesrećo 11

nečujrun:: strRdanjima. Roditelji Meštrovićevi,

prave naše korjenika, tvrdi otac, tip naše

11dmitivne seljačke e štroumno,ti, mnogo li­

tan knezu Milošu Obrenoviću svnjom fiziog·

nomijom, lukavim i pametnim pogledom na­

ročito, i majka, milostiva naša žena, koja

mnogo proživi malo govoreći i mnogo voli,

malo milujući, idući po svijetu za kruhom ;

osim· dnša u sebi nemajući više ništa, dobiše,

jednog blagoslov lj< nog dh na 1883. u Vrpolju 11

Slavoniji sina, s kojim s<>, dok mu je joil bil11.

prva godina, povratiše u svoj zavičaj, Ot.a­

vioo, kraj Drnisn, negdje na. dodiru Dalma-

niti n da, jer je elementarno, instink­

tivno u '~ovjeku da radi na i. tini --

- -- - - ---t - - - - - -Te~ko je našbj duši, jer ona o oe(;a

u sebi domovinu. Tt>"ko je našoj du i, jer ona domoviqu voli ; voli je ko

zvijezdu i element rn ,,st zt1mljine utrobe.

I ko će iščt pati 1z nas ono, što

plamti kao buktitija?

Mi nemamo 1išta nad sobom, ni

pod sobom, nego : zemlju, nebo, u

nama du ~u i pred nama stijeg lobode.

Nas nit:im ne veže uaš život: ni

pozi ,·om toplog obiteljskog ognji ~ta,

ni s toplim sjajem mjeseca i sunca, ni

s pozivom ljubavi. S ni čim nas ne veže

na ži•ot i ne i ~ terno ništa od nikoga.

Naše sn duše pr više očajne i ne­

sretne; previ'e o je6aju fragmentarno t

svega, a da bi se dale ·. e ti u koje­

kakove (!) kostitucijonalne doktrine.

Neka bude j ed nom ja no tim stvo­

rovima si tema, da ve ovo revolte "ta

je u nama, plod je zemlje, zemlje na

kojoj dišemo, koja nas je odgojila. Ra­

zumiju li nas, d ne možemo da budemo

drugačiji ? Osjel:aju li, da bi morali

prije da unište sve ono elementarnoga

što nas okružuje, <la na s tim raskr te;

da ubiju sve one bogove u nama, bo­

gove što nose nam dah, obzir i stva­

raju od nas Jugjake, velike lugjake.

Ko će da uništi sve ono oko na što

smo znali đa ementarnim instinktom

ovijemo znat:ajno~ću?! To Je sve u

nama duboko ko more, visoko ko

oblaci, unce. ·

Zar su ti ljudi od kamena, drva,

čega li?

Na koji nJtčin da s njima r~čunamo?

Mi krivi nismo l Krivi u ni ! Pa šta

ćemo im mi '1 Šta ćemo s tim ljuclima, kojima

su pretpostavljeni rije ··ili filozofiju(?)

cije sa Bosnom i Hrvat kom. Mali Ivan rn­

stno je u primitivuoj sredini jl•dn e moralno

zdrave, umno neknltunl t>1 tjele .. o nepokvR.­

rene rase, ba tu, na doticaju triju ZC:lmalja

našeg pl •menn, pod neposrednim moćnim utje­

cajem nacijonalnih trnclicijiL, kršćen u kato­

ličkoj crhi, poti čnći, nnzau dva ili tri kolj ena,

od vjl'rnika prnvoslavne crkve, vjernika, megj u

kojima jo bilo i poturčL• nih, i sve je to pre­

destinirulo njegovo snažno i rasno oejećanje i

dul.Jok,, nacijonaluu religijoznost. Rastao jo

tu, u slobodnoj prirucl.i, upijnjući snagu vjetra

i sunca kao akumulator t•lektriuu, da bi

ogromnu dinamiku prirode, upijenu u sebe,

docnije izbacio kao dinamiku svoje velike

umjefnW e ličnosti. Juš kao mali ·an i doc!!ije kao dj eča k,

strugao je štnpoYe, gradio oblike od gline,

izrezivao svojim "ku turica!!la" i "··kljocamn'

preslice i tikvice, dnrove prijateljima. i uku­

ć:mimn. U aYrš;o e . n.m od sebe, ll tim

dekorativnim stvnrcrma, i postao {nven, u

svome selu. Bio je zimi ko1l kuće, ljeti kod

stada. Naučio je čitnti - am (d seue1 a. nije išao u §kolu, nego je srnvnj ·1vao rijeri

i slova u V u kovoj Pjesmarici s~ onim str bo­

vima, što ih znagjnše na izust ! 1 jih jo ur io

od guslara i pjevuča, u dugim zimskim no-

~ivota? 0'1jeeaju li oni kakav će sve

nnrašta.j tjerati pre~ paragraf?

Tjeraćo naraštaj, koji irna sve

uvjete da živi mo ·alnom i f1zičkom

slobodom!

Iz nas 6e, onda, be jediti elemen­

tarna pecifi čnn obilježja naše dowo­

vme.

Mi smo sinteza svega najsvetijega

u čovjeku i naše •mi, duša i mozak

otvoreni su i jasni o pučina, ko nebo.

Sv ovo ~ivotnoga vonlo je od nas

falange, elementaran pl t, sklop i samo

elementarni sudari r.1 namjerni su nama

i mi aamo s njima l ćemo da imamo

moralnoga računa.

Naša tjelesa išč a vaj n p or d ispo­

li nske, stihijska neizdljern -.~ sti duše -

silnije otl svih stvar o ti.

M.i se borimo za golu istinu stvari.

Demon ]JU tog očaja ja, kidanja i mia­

čenja ra plamtio na je, a bog u taj

d.žmovski centralni oganj baca buk­

tinju.

Te~ko onomo, nosti, kada se ona

1~im, 2. januara

koji traži e duguje.

1913.

pokor-

jerolim Mi§e.

što je i što hoće nacijonalizam. *)

Scipio Sighele:

Kad bi, na pnmJer, vi Talijani

osjećali prema Naciji ono ·uvstvo oda­

nosti, onu odgovornost, onaj pono ,

koji Milanci osje6aju prema svoJem

gradu, Italija bi bila retna i jaka,

kako je retan i jak Milan.

•) Radi nekih tehničkih nt•prilika nije-smo mogli redovito do a!l& nastaviti ovim čhmkom.

ćima, punim bij ede i f:111tazije, nad U. u bolju

budućno,t, i davnih u-pomona nncijr.nalnog

predauj:\ o sluri i nesrećnm 1, koje su minule.

Tada su oživili u clu ~ i Il'anovoj likovi junaka

i;~ narodnil1 pjesam!l, i mladi tvarahrki in­

stinkt počeo je da buj11., tražeći voj izrn.žn.j :

umjetnost svoj u. Tada je, budu(i vt> liki pjes­

nik srpske narodne tragedije u kamenu. osje­

tio tužne u pomene o proptl ti carstva rp­

skoga, i t11cl , u mu e uka1.ali bojni rcdoTi

ranjeni Ko ovlju.nj, robovi, bor i, junaci, pat­

nici, patnice, filoG 1 Marko, Srgjn., Vukosa.vll,

f11jka Jugovića. i devet udovica ... Likovi nji­

hovi bludili sn u vij esti i nesvijesti umjt't­

nikovoj, formirajući se u samo taine imagi­

narne organizme, tražeći amost1.1lan život

želeći da budu rogjeni dušom njegovom.

'l'adn. je rasa. htjela da progovori kro .~:

Meštrovića, cijeli jedan nnrod ln·o1: j dnog

čovjeka, i bol i torije srpske htio je da bude

izražen čudnom ličnošću mr: ćnom, dubokom,

u kojoj je mistirni uzao svib duša i ~jelesl\

Mrodoih, sv ill ž i' ih, svih koji >U živi li, jednom

li č nošću herojskom, koja se r11 gjn s111110 u

blngoslovlj nim i rijetkim časovima, u kojoj

imn. hožanstvenog daha tvora.čl<og: Ne,vijesti

tvoriteljice. Ali ta dn, u dobu djetinstva T va­

novog, kR.d se, osim Bogom u ehi, nije ni-

· ~

Kampanilistički ponos Milanaca

može katkada biti antipatičan, kao ~to

je autipatičan teutonski ponos, ali je

bez sumnje osjećaj, dostojan divljenja,

a. uz to i veoma koristan; on je plamen,

što grije sve gragjane, on je moraloa

snaga, vto ragja onu čudnovatu aktiv­

nost, kojoj Milan, taj radi mnogih

uzroka najbogatiji, naj~ivahniji, naju­

glagjeniji grad Italije, ·d uguje svoj

opstanak.

Promijeniti i uzvisiti, ako mog t

tako reći, oro regijonalno čuv 'tvo, na6i

način, kako bi svi Talijani bili p ih o­

loški kao 1ilanci, ne samo prema svom

gradu ili svom kraju, nego najve ·ma

prema domovini - evo to je baza

nacijonalnog programa.

A iz ovog programa logjčno izviru,

kako svak vidi, wnogi tij ekovi unu­

tarnje i vanjske politike. N acijonaliste

osporiše, da su indiferentni naprama

problemima unatarje politike i nekomu

se svidi, da im se naruga kao ispraznim

ireclentističkim brbljavcima. ada, a da

ne spominjem, da je pred nekoliko

mjeseci Gvaltiero 'astellini objeloda­

njivao u "~rande Italia" nekoliko čla­

naka pod naslovom "Drugi irendetizam ",

u kojimje baš prstom upirao u dužnost,

da se brinemo oko pitanja Podaeva

biva u dužno (, ~da -o loooaimo uuf.r zemlje od bijede i neznanja, a svi zoaju,

da Henrik Corradini u VOJOJ veoma

dugoj propagandi, u knjigama, u kon­

ferencama, u člancima, nije nikad za­

boravio ekonomska pitanja i probleme

kulture. Samo (a to je ra7.lika izmegju

ljudi p litike, koji se bave ovim pro­

blemima i izmegju nacij qnal i ta) , samo

dok je za ustanovljene stranke kon-

trukcija nacijonalnog života cilj s~oj

sebi, Corrad:ini postavlja vrhu na ije

Izvan same nacije. On naime hoće -

ako dobro shvaćam njegovu Ini ao, a

i'im razlikovao od druge seoske dj ce kojom

e ig1·ao, rado tan kao ptica, r;IZuzdan kao

ždrij ebe, još n ij o bio do -.; a o l-us p11Slan od

Bogn, kad je tu bila cij ela po5obno t t··nranja

umjetni č· kog. Trebalo sc razvijati, uriti ?.aunt

upozDitvati Testva za umj elnirki izr.ržn.j.

Trebalo je najprije rrraditi pre lice konča­

nicom i ITetencem, pa u vretencu izLlupsti

rupu i metnuti u nju zrno olova, da zvuci

zabavlj11ju ći e tru, drug11.ricu ili dmgu kojoj

je dar. Poslije, tr balo je vježbati ' O gradeći

šljaku onom inva.lir1u iz Bo Jlt', što je str(l.do.o

za vrijem okupacije, i kiteći je ia:1gjen 1m

petom, potplatom i ravlimn.. 'l'a dl'Y na obućn

nije e svigjala bromom starcu : žuljal:t j •

pod pazuhom. {ali rezbnr onda narini •] jaku

sa likom gole noge, neo bu,, ue ; u toj prvoj

svojoj radnji figuralne prirode momre je po­

kazalo svoje in tiktivno osjećanj e form e i

svoju prirogjenu umjetnič] u inLeligenciju. Za­

tim je radio bana Jelačića, ntu tarčevića.

tro, majera i &~koga izre zujući ih u drvetu;

p .... slije i Raspeće, najprije u drvetu, zatim u

kamenu. Pukne gillS o mnlom čudotvorcu rak i

doli u gradu; jednom izigje u zadarskom , _ a­

rodnom Listu 11 bilješka o darovitom pa tiru,

a načelnik njegove općiu poticao je vigj ll-

tn je i moja da učini dnmovinu sretnom n dn bi e ona zatvorila sama u e kao 'vic1n ka, nego da bi e mogla. pobj donosno boriti u svijet­koj utakmici. fi bi mo htjeli -

možda je t sau, ali lijepi an J - da Italija bude prva narodnost na svijetu, kao vto .Milanci hoće dn Milan bud prvi grad ltl<'llije.

J e li to imp rijal izam? Pa neka bude. Ne bojimo Re imena, dobro je to ponoviti. Imamo zato pravo, da protivni i ne razumiju ova imena i da ne razumiju nad svim taktiku, kojom hoćemo da polučimo na~e ideale. G. A. Borgese mislio je, da može dodije­liti nacijonalistima kao članak njihova programa ,,odvratnost od trojnoga sn­veza i podrlavanje bojnog ?.anosa protiv .Austrije".

De Frenci reče, da nacijonalizam nije ratoborac i austrofob. Uslobogju­jem se dodati, a što se može potpuno vjerovati, tako bar ja mislim, da na­ravni skup velikih vropskih ila bude Italija, Francuska i Engleska s jedne stane, a Austrija i Njemačka s druge, a u isto doba, da se ima poznavati sadanje potrebe politike, pa da e u­pozna dužnost biti za trojni avez. Samo, i tu je razlika izmegju m,cijonalista i - patriota. Ima ih, koji misle, da savez znaci servilizam: nacijonaliste naprotiv misle, da se može biti savez­nik bez podlosti i da naša vojnička nepripravnost ne dono ·i odreku vla-titog uresa. Svi oni - a ima ih ža­

libože jo~ veoma mnogo - koji ne vide nego dva puta ili prostačko ra­zabranje ili rat, pa savjetuju prvo bojeć se drugoga, te govore, da je onaj, koji ima jak osjećaj o svojem dorlojanstvu provokator, a po tomu i neprijatelj domovine, kojoj priprema stalnu pro­past - naivni su ili malovjernici. Do­stojanstvo znači obrana: ne znaći iza­zivanje. T ao ~.u v~kQ.aŠIJjeUJ. živo u nema samo rlva ekstremna tipa -jednako antipatična i dostojna ukora - bezobraznika, što ide za skrušenima i prostaka, koj1 sve podnosi, da ne upade u pogibelj, nego ima ipalr srednji tip dostojna čovjeka, koji ima toliko ozbiljnosti, da nikoga ludo ne izazivlje, a takogjer ima toliko energije, da ne podnosi podr~ivanje - te tako u političkom životu želim, da bude jedna tranka ljudi, koji, a du nijesu redovječni tražio i rata, a da nijesu

ni strpljivi primao ·i svake n pravde i nJUčaljivi registratori svake nepravice,

n1j ljude, d:l podupiru tal ·ntiranog djei<aka pokazujući im razn o ka1u ene njegove radove. .T edan umirovljeni kap• t.an čij e ime zaslužuje da bud e sa zn hvalnošću spo111euuto, (hubi§ić, skupi nelrih 300 kruna, da. se lvan otpremi u Zngr b u Ob1 t11u ~ kolu. [egjutiro, on je hio već u 15. godini i ne htjedoše s~~ pl'i­lU iti, jer je bio proru tAo. Onda je morao u • 'p ljet, da rudi kno kle!;arski šegrt. 'rtrlllj j ' uf·io n:t r oč-e rnj(•lJI k ur u J•rofr.sora realke, B~· z i(-a . koji gn 7.1tVOli i poklo11i mu pažnju, mlft.dom ~t- ljllfiru u domaćoj nošn ji, što je služilo Hil ~mijeh gl'n.dskoj dj ečurl1ji. iY[omt·o j e nnprcdovalo vrlo br,.o i hilo mu j<> besmi­aleno i clo 1\clno ltl es11ti .,tepenice i ornnmt:nte. Žudio je ndadi Met.LnJvić du lllodeli rll. čo­vjeku , da u mrL1 om k:a.u1 nu pravi ži ro ljude, da uclahnjuj dušu u lc:nmenj e ; i kRd mu

jednoiJI m~tj ,tor ode u lt11.lij u, po-,lom, a nmj~torica mu ~>e 7.až;,l! i dopusti mu mode­lir·anjc, on !il vor i H ri s la u kn m eonu, po mo­tl el u, knga je i;, pAlll eli lJio načinio u glini. Yrativf, i so i vidiv~i čudo, 1111\,j fltor nj egor, xadovolja'l, primi ga besplntno na st.nn i ll!'a.nu, i lako Me~lrov ić, vježbAjući se u tahnici t:.kulptor~ koj i pronalazcći svoju h­sni ju dimu logiku materijala pro~ivi devet . . ' l11J C!>CCr u • pljetu. Njegov prvi dobrotvor,

koji bi imali toliko svijesti o sebi i toliko p o"tovanja za svoju naciju, da da e znaju oprijeti svakomu, ko je vrijegja i da znaju otvorena čela gle­da i u li ce budućnosti sa duhom punim prkosa.

(Svrši6e se).

Izjava. Danas o jećam dužno t d1t stupim u zA.d­

nje redove l<a.o što prije osjećah dužnost da stupim u pne redove, na udaru. 'inim to ~bog dobra omladin a ~to svoj postupuk no obra~lažeru ničim analitičkim i dokumen­tarnim, č inim i opet :d.Jog dobra omladine, dana , clok ć u vremenom i nn. drugom mjestu, i:r.nij r li motive ovome istupu.

Povratio Slllll takogj er i legitimacij 11

, Narodnog jedinjenja", rij ešavajući se po­vjer ništva zn našo kraj v e pri moru (Vjero­dostojno -t te l gitinvlCij e mogu potvrditi ova gospoda: ntun Buuruga, .Tosip Baričević,

Dr. l 1'0 Orlić, na Rijeci i u Opatiji, zatim : Gjuro , 'ti petz. Mirko l-{-,p po, J oaip Dimović,

ugu tin Ujević, O ka.r Tnrtaglia, Bruno Monti i drugi).

Naše stanje nije ružno. Ono je i za

naše protivnike malko zavidno. Unutarnje i vanjske UPpri like, ljedovane jedna za drugom mahnitom brzinom djel vahu te nemamo onakovih organizacija i onakovog solidariteta u radu kao što treba-e dt~. ga buda. Ali nešto što jo bolJe i oJ a.Juih organizicija, bez duše i zbog forme, to liri igranju, a. ne radu, im amo duh, nacijonali t1čki duh sYuda i mnogo možda i pn•vi:'-e, u zemlji, u narodu, u omla­dini. 'l'11 j duh treba moralno izrabiti zbog

11.cije i zo. Naciju : treba stvoriti organiza­cij e. treba . e okupiti, Lreba e ?.a volili me­gju obuo. Imamo voj glasnik , apn~dnjak",

k•>jegA. troha pomagaLi neumorno, morillno i materijalno vuda. Počesmo i a Bibliotekom Ujedinjene Nacijonalisti~ke Omladine: treba je hranili da ne u~ ~ · --..... v " UJalom~.. jnnogo, U:~-·-' raditi da bi imali vi <e, moramo ui~;

nL•wd volJni dn bi •t.ui ta imfl.ji y.mogo, D<l bi e moglo dogoditi nešto li <~ l11> , što se je dogo­dilo sa pr;\škim " V~lom", nevjerojatno je : ljudi oko "Naprednjaka' garantuju zato: svojom dobrom voljom ruda i svojom in­trasigencijom na.cijonalističkog, lobodar kog morala.

Treba mditi : lllllu~o. ' l'rebn. o voliti : silno. Treba propHgovaLi : neumoruo. Treba ubijati mizerij e jeftinih kriti !~arn. 'l'reba ništiti lakoću opadanju, ogovamnja, intrigovanja. '!'reba paziti na nc·pozvano i destruktivne elemente. 'rr ha se spn~ mit.i za uži "astanu.l< : o krsu. 'fr illl. sc spro1uit.i za. 1.bor : u fe ­rija! a. 'l'reb :L raditi, ru.diti i raditi. Ovo je

knpeta.n mbi. ić, m gjutim, nagje mu me-e nu u jed1wm bečkom indu trijtt lcu, koji · :r.alltij Vfl ' O da Meštrović uogj u Beč u koju p1·ivatnu u mjrtničkn školu. {<·~trović pogjc u Beč, uli, t:udniu1 načinon1 lllOC na se odrečr svoga b ća nj a ! - :J[egjutinl, sud je u Bel-u - i to be;, ch 7.narl ijorlne rij eči govoriti nj e m~tčki. Jecln.n dobrosrda.č· ni Ceh primi gR na -tn.n i lll'!ll lll 1 i nugj mu ur-itelju , prof. J{ ni ga, koji gn primi be ,plat no ua podu­('1\VI\nj . Mnio ka nij e, udt·!! baci Ivt~.na.

na ulicu, Sli jednih 12 forinti potpore od nekog hrvatskt.g dnt šlvn. 'L'o je 111ljmu­č nije <lohn, koie jo pro/.ivio. Hn\llio se jo u [enzi a nekim radnicima u:r. o j kr vet. MučPći :; ogor··enu i ~rowič-avo u o amna­jet~toj godini, živuć i u Bet:u sn nemoguće

malenom svotom mje l-no, glAdan i žed.fl.n umjolnif.kP kulture i tehnik<', on s odličnim

uspj houJ položi p1·ij1tmni ispit za bečku aka­demiju, i već prv godine na. akademiji izla~ u ~kcl'siji jednu skulpturu, Bolesnicu,, 'l'rećc

gotlint dobije od rlu. lmntirulc vlad 30 forinti štipendij e mjesečno. od koj ih je morao pla­ć rtti ale lj c, i motlel e, mat rij1d, lwann i sve polreh .

1'o jP doba nj govog naj uervoznijeg 7. ivotn njegovih t ških duševnih kriza, nje-

zadnja. rij č jt dnoga iz prvih i prva rijeC: j~dnoga iz posljednjih redova, ali posljednja.

završna, nikako. pljet, l. l. 1913.

V. Ćerina.

Beograd i Beč. Nakon tolikog oč kivanja napokon je

doiao ras, kada jo Srb~i n. sa. svojom junač­

kom vojskom prokrčila sebi put na more, dn se mo7.e sada bolje ekonomski razvijati i oja­čati. 'l'aj ogromni naprecbk, koji je učinil -\

Srbija u malo danu, otl velikog je znai<aja po dalJni ra:r.voj ove države, n kojoj ~ivi na·· narod. Ovaj historijski momenat ushitio je cij elo stanovništvo o\·amo i već čitA.mo p0

rpskim novinama. u prozi i poeziji himn srp kome moru, unla7.imn dopisnice sa srpskog primorja sa srpskim la)!jama, na kojima se vije za tava sa bijelim dToglavnim orlom. Srce ti igra od radosti kad gledaš kako se veseli svojim pobjedama. narod starca Petra drurrog Dušana. Ve. eliš se bratskom napretku, a opet te obuzima ogorčenje i . ažaljenje prnma protivnicima našega naroda. Piaanje hc<~kih

110vina podlo jo i činičko, a. megju njima se najvi e odlikuje ,.N. F. Presiie".

Razumijemo prepreclenu tendenciju Le štampe, a zato jer jP očeYidna, pisanj e je mije§no j nije e ni č uditi, jer to se doga­

gja u Beču, a u tomu leži najveća tragiko­medijA što iltj Beč još ne vidi, da nas je opametio. 1'amo misle, da amo ostali još oni etari naivni i, kakovi su sve do ·urer bili austrij:~ki Jugoslaveni. Beč je ostao Beč dok misli, da su Bosanci oatali Bosanci Dalmatinci Dalmatinci, rbijanci, Crnogorci ... itd, ali treba da znade, da . u to sada samo Jugo laveni. Mi sc sada. smijemo, kada ~ ijen1ci bvale Bugare i grde Srbe j kad za­postavljuju rnogorce rbijancima, želeći Jlt\

zavaditi. Smijemo e kad misle, da će još u pjeti u svojoj devizi "divide et impera".

mijemo so, kad misle, da će tako više i~ta

uSpJ tJ. ?, .., ;;!;L ::-:.: ~ .. ameua. Beč ostaje Beč, isti, njemački, nepo­

pravljiv ; dakle nama neprijateljski. A zašto ( Jer hoće da bruni svoje interese, a veoma. je apsurdno, k1td su njegovi intere i oni Alba­nije i divljeg :trnrwtluka, dok u svojoj sre­dini ima da sc brine ...

N eki na ·i ljudi pri: ali su mi, koji su e vratili i7. novooslobogjenih krajeva, da u

našli .Arbanasa, koji se priznaju čak i Hrva­tima! ,f edn11. bečka novina donijela je, lcako je Au trija potroši la silnog nOI'Ca u Albaniji, te kako ne smije Austrija d1l pusti Albaniju Srbiji. Kakav j6 to interes, stvaranje Hrvata u AlbanU1? Je li to moguće, kad tamo Hrva.to hoće d1t uguši, a da ih onamo stvara ? ! Evo

govog pronalaženja samog sebe, njegovog amou~nog obmzovanja, njegove lektire, nje­

govog nepo rednog uzbugjenog, ogorčenog

posmatmnja. ~ivota· doba njegovog boemstva, cloba ludosti neizbježne, koju tr ba. proživiti, dn bi e kasnij e . mjelo biti pameti\!) j u Lom dobu zahla ae prva perijorla njegovog umjet­nićlcog stvl\rRnja, njegovog odu~evljenja za • 'eco;;iju i H.odene njegovog pisanja razbs.­ruAenih eat tičkih članaka u bel-kim umjet­ni~kim li tovima; doba rn.zbarušenih skulp­tum, koje su bile uvi ~e glasne svojom na­stranom originalno • ću, koja mu j e donijela. prvu popularnost kod Hrvata ; dobt~ razba­J•ušenost.i, elementarne nesregjenosti, nap •to-ti, razdraženo, ti. ,JeJnom izložbom, sretnom

izložbom, prvom, na kojoj se bečkoj publici prikazao zajedno s Krizmanom on sleče što­valaca i kupa.c11 i to ozbiljnih, imućnih, ra­zumnih, če titih, darežljivih, koji mu omogu­ća.vahu lagodniji život i bujniji umjetnički

razvitak. , ad počinje nj egov rapidni, nečuveno brzi, nevjerojatni napredak, pobjedtL za po­bJedom : na koro bi izabran u Žiri ecesije i postajaše iz dn.nn u dan sve poznatiji, ču­

v niji, lavniji. Oženivši se u Beču jednom otmjenom Hrvaticom, koja s roditeljima življaše u tugjini, - originalan, lud i Telik u svojoj

razjaAnjeoja. Tamošnje Hrvate, koj e jo Beč

izgnjavio, time ih je osvijestio, a čim su se osvijestili, oni su postali uz Hrvate i dobri Srbi, a to Beču smeta, pa zato u Albaniji treba stvm·iti nove H1·vate od clivljih Arba­nasa, - dakle nesvijesne Hrv:lte, a. nesvije­stan Hrvat nije nikR.ka.v Srbin, dok Beč zna, da jedino preko ne vijcsnib Hrvata ili Srba može dr~ napreduje u njemačkim težnjama. Taj "Drang nAch Osten" post.a.o je jedno humanitarno srestva, jer je osvijestio Jugo­slavene.

Naša braća Srbi jako na vole Hrvate i osjećam S(' u njihovome krugu tako srel.an, da nijedan u ropstvu to ne može ni po­misliti.

NncijonHiističkoj Ujedinjenoj Omladini moje iskrene pozdrave, a. napose Mladohr·vli­tima iz ponosnog i hrvatskog Beogra.cla.

Beograd, 25. decembra 1912 .

Antun Bedalov.

LISTAK. Mijo Rado§ević:

Podzemni ljudi. (Iz knjige "Život i l;udt'').

Crno zjalo!

l guta ljude i dan i no6!

J edne izbacuje, a druge prima u svoju utrobu.

Sablasne sjene, zadušljiv zrak 1

muklo stenjanje krampova.

Onamo se miču neke sjene.

Vele da su živa ljudska bića.

I miču se. l jedu. I psuju. I osjećaju.

ljubavi kao i u svojoj umjetnosti - on krene i:r. Beča u Pariz na plodni bo­ravak od dvije godine>. Tu mu se odmah otvoriše vrata najboljih ateljeja, a i bi iskrenom, uezu.vidnom ·rdačnoAću primljen u najviše umj tničke krugove Rodena, Bur­dolea i drugih. Izlagao jo velikiu1 uspjehom u Veneciji, u Min h enu, ostaj ući neprestano vjeran eccsiji : bio j biran u ~iri pariskog Salon d' Otona. i sruatran kn.o divno čudovi­

šte modeme plastike. Posjetio je megjutim Italiju i London, da se nupije divne ljepote sa Purtenontt ; pri1edio je ~uvenu kolektivnu izložbu u Beču, gdje je d1•finitivno utvrdio svoju svjetsku reputaciju · za.tiul' jo tu istu izložbu prenio u Zagreb, polushvać.en ili nes­hvaćen od hrvatsko publike i kritike; naj­zad, pr tprošle ga godine vigjesmo 11 Rimu, u paviUonu Srbije, gdje nam je činio čast.

kao jedan od najvećih umjetnika našega doba.

Dimitrije Mitrlnovi~.

goli.

nJU

kril

i nj

h ras

om

tilj k če n

zeml

obla

ko

VOD

16.

'B~ su e 1lobn

J niji Arht.

l tije.

~ tna, l rta ttianta.

jedno Jn o-

I z.uadu da su živi. Tijelo ne podnaŠl\ odijela orl \TU­

ćin~.

l oni ga bacaju od s b ! Rade goli.

A nbln no vjetlo rudarsk svJe­tiljke još ubla nije o vijetljuje izmu­ćene i isu~eue ra<luićke kosti.

Pucnju kosti, puca kamen, n ta mukla utroba puca i ra tvara s·,·oje krilo.

Ručak j e.

I onaj slijepi konj, što vozi "kor 11

njega otpremi'e u staju On jede zob. Radnici jedn suhi lquh pomije~an

hrastovom koro1n. I kad su se najeli, bili su ve eli. Mnogi su se šalili. Mlagji i p'rogungjaše nešto ve ela. N o posao i ž i v ot opet zove. Tijelo ne podn~·a silne vrućine, i

om ga bacaju od ebe. Rade goli. A sablasr{o svijetlo rudar ke SVJe­

tiljke još sabla~:;nije osvijetljuje lzmu­čene i izsušene radničke kosti.

* Suhi kruh i tama u ut.robi mat:~re

zemlje. Ni zvijezde ni sunca. N i neba ni

oblaka. Crni kamen 1 muki~ mokri zvu­

kovi zemlje. A život je išao dalje i no io u

svome krilu : majsko zlačano sunce ljetne trepetave zvijezde

. i . . ' i . . . i . . . .

• > • • • hrastovu koru ka.0 pogaču.

Književne vijesti.

11Si-pski Književni Olasnik", broj ll.,

knji~;a 29. B ograd, J. decembra 1912. Sa­dr2aj : Sef1-r Ljuc, pripovijetkn. - Veljko Petrović; Zaborav, pripovijetka. - Stefan Zeromski; Proljetne vode, .roman (IV.). -Ivnn 'l'urgenjev; Crkv:1 sv. Spil. a u Skoplju,· pje ma. - Sima Panrlur.Jvić ; , okol ·ka kan­cona, pjesma.- 1\fuko Korulija; Veče jedne borbe, pjesma. - Lekont <le Dil · Srpski uticaji kod Rumuna. - X. ; Umjetnik -preteča rata. - Božo I.. 1vrić ; Viktor Igo u srpskoj književnosti (kraj). - Paulina Lebl · Odlomci iz stranih knjil.evnosti. - Anatol Fruus j PoliLički pregled j Ocjeue i prik11.zi ; Bilje~ke.

"Srpski Književni Glasnik", br. 12: Knjiga 29. Beograd, 16. dece m bra 1912. Sadržoj : Rat. - L. Mihajlović j Tamni tre­nutci, pripovijl·tka. - Petar G111bišić; Pro­ljetne vorle, roman (V.) - Ivan Turgenjev · Kosovka, pjesma. - Aleksa Santić j Pjesma sa. V ar<lara, pjesma. - Aleksa Šantić; Ranjenici, pjesma. - Simu Pnndurović; Bugarsko nn.· rodno pozorište. -Milan Gro!; N ovopazarski Sandž!tk. - Gaston Gravje ; Književni pre­gled (Hrvatski kraljevi od Vbdimim Nazora

Arsen Vencelidt!s) j Pozorišni pregled (VojnoYićevn "Smrt Majke J ug11vića." u Pr11gu - Milan Grol) j Naučni pregled (Današnji nacijonalizam - X.) ; Politič-ki pregled ; Ocjene i prikazi; Bilješke.

Ova vrlo lij pa na~a revijA. izlazi l. i 16. svakog mj es eca u sreskl\1011. 01l pet !.a-

baka i stoji na tri mjosrcu.: 4.1)0 Kr. ; 11a

poln godin 9 let-, ; nn cij lu godinu l Kr. Za ·obna ''esku. stoji 1 kl'unn. Prctpl!\tn li~ta vnlja :-.ln.ti: tlrnini lrnciji Sk"p~nnskn ul., 9. - (Prim. n11. p1·ik1 z).

l'l~ki inteligont1~n nu š čovjek morao bi primn.ti t•VII lijrp11 t'Pviju.

"Osvetnici Kosova i Raje", . pj t·vno ~jep11n Roca. tjeUA 40 para.. pljot, 19l2.

(P. n. p.). '!'opit p r pornč!I.Dlo, o ob ' to našemu se lj l\ lm.

"Maksim" i druge humoreske. Brnni,l~v 1 ušić. hdanjo "Humori tićnc Knji­l. uic,~ e, zn.,r b. 44 - 4 6. Cijena 50 he lera. Sa­drY-aj: Maksim. - i\loj bistro dijete. - Jednll vrtira noć. - 'l'rin:1.j ti. - Divina romodin. - Kuće kl •ne padu. - Opć. dijet . (P. n. p.).

Branislav Nušić je naš najbolJi humo­rista, pa osobito preporučn.mo ovu lijepu 7.hirku nj govih nf\ j no l ijih humoristi e~nih

ntdnjn.

Ouy de Maupassant : Majstor B lhom­m i njtlgova bull!\ - i tlrt•ge pripovij • sti. Br. ·H.-4 . (P. n. p.). Iz. ,.Hum. Knj".

Hwnm-i 11'ćna kn;iinica u gorli-ni 1.913., u svom novnm (Ili.) tečnju donijl't fe i?. ,Lranl\ djoln domaće i svj t ke liter~tture.

U prvom rcd11 spominjemo polpnno izdanj wiftnve sn tire "Guli vet· u Lili putu" preci-

govorom, komeutnrom i koloriran im il11 tra­c•jama iz englezkog originala. Zatim humo­re,.ke i satin! nnjpoznnlijih na.~ih pisf\ca: Ise \eli kanovića ("Novi puka o '), A. G .. Ma­tolln ("S:llire") ~ivka Bertić;t (11 Srijem ke p1iile e• ), M. Ogrir.ovića ( 11Li(:ko pripovjesti"). Pecijo Pet.ruvića (", aljive priče") i tlrugih. Jeiltlll bro.i biće ispunjen nn.jl>oljim humori-~i<~nim radovima jugoslctvr?J.Skih auktora. Iz česke će literature novi tečaj "Hum. Kuji i.. e donijeti izabrane hum. priče J. S. hlachara, iz ru ke humoreske 'ehora i Gogoljeve no­vel "Kabanica' i "No:)" ; iz fmncu .. ke pri­povijesti Guy de !11-tupas anta i :M. Prevosta (,Ž en ... ka pisma.'·), iz mod rne engleske knji­ževnosti interesantne i neobično hum0ri.stične pripo>ijesti Jerome-Jeromea. O im toga izaći ('e od vremt~na do vremena sp cijalni brojevi kao židovski broj, dječJi broj. A kroz sve brojeve iY-lazit će u oa'llavcima najbolji srp­s)(i humoristični roman , Pop Uira i Spira" od Ste1 ana romea, dok će jedan bl'oj i pu­niti obljubljeni Br. u ~ić sa svojim "Novin: h 11111 oro:>sknma".

Pretplata na sve 24 sveske iznos~ ~mo K. 6.- a šalj e e na aclr su : 11 Humort hena Knjižnica", Zu greb.

Svakome broju cijena je 30 hel. Osam (8) sve~.aka francuskih Humore ,.ka llobije e uz sniženu cijenu od Kr. 2. Presta.vljeni u najbolji francu k i humoristi. I. tečaj (od sve11ke 1.-2-1.), u kojemu je izlazio kroz sve brojeve s~tit;rni roman "Buj anjn" od A. Kon tantinova, može se 1lobiti z& sniženu cijenu, po, tom 4.50 Kr. II. teč11~ (~d sv. 25.-48.) - cijena Kr. 6.- dvnosw Je kroz sYe brojeve humoristični roman Ben Akiba (našeg Nušića): "O pći n skn dijett", a i tu nalazimo vrlo lijepih dru<;ih humoreska od naših i slrxnih autrmt (Gjal ki, 1 ušić, Tivain, Marjnnovi(l Bertić, Ro !:1, Matoš, Ve­likanovi ć, Bene '·if ... ).

Osobito prep 1tl'Ut~A m · J svim nastm pri­jateljima ove edicije, koje se mogu 1lobaviti za vrlo jeftinu dj unu.

Naši dopisi.

Gradačko pismo.

U "Naprednjaku" e je već dosta lijepih misli izredalo. Kakav je danas,

on nas :~.adovoljava i želimo samo da bi lli:ll:i i u buduće još i više zadovo­ljavao. ldejologiju njegovu odobravamo potpuno, Bamo opar.nmo da u njomu i n ma drugo tlo nje! A to n ide l Razumij ru pojavu: Nacijonnbstička mi a o do' la. je nama ·vima kao nešto što smo be vij uo i davno svi o<::eki­vali - i tr balo je to samo otvoreno l' 'i. Apatija i anacijonalno t, koja j e bila prije nas, nij bila prirogjena, nije bila naša i oni , koji su ju primili, pri· mili ·u ju od mod e. malodu i;no ti ili tra h ! Čekali su a zebnjom u du · j

ue ·t nov l: .M iju l Gledajte: Nijedna omladina ne bijnš oulučna kao mi :;to mo i to znač: i da mo se napokon

navli . . . I razumijem: ključanje mi li, nabujalost osje6aja, koja je tako naglo nauošla, imajući još kno drugi i jaki pritok rij ku kosu v' ko krvi, ne može da se tako brzo staloži, sredi i umiri!

I neka ključa i buji dalje, nek Yatra ljuba vi za N ajvi~im : Domovinom i Slubodom nikad ne uga ne u nama, ve6 nek se jo ~ i jače ra plamti! To la, to je uapokom naš čitavi "rai on d etre u kao novo()' pokreta.

Samo jedno htjedoh reći: Na -: organ nije amo mj erilo naše Ljubavi i na·eg oduševljenja već i naše kulture, naše preme, na e i moralnl3 i intelek­tualne moći i premoći. Stoga uz odu­ševljenu i generalnu idejologiju mora u našem l istn dobit mje ta 1 praksa: Da se pokaže, ko što može i ko što ho6el - I sam naš nacijonalizam traži kao i svaka nova i opravdana pojava, potpore u kulturi, u historiji i umjet­nosti, kao u paralelnim ili srodnim pojavama drugdje. N~ nacijonalizam ne možemo odijeliti nikako ni od Ivana Meštr wiea, ni Nazora, ni Rakića, ni

anti(;a ni od najkulturnijeg Jugosla­vena starine Stojana N ov akovića .... On je srodan talijanskom nacijonalizmu Sigl:.ale-a i 11jegov krič je krir nacij e­nalnog ocijaliste ili socijalnog nacijo­naliste, drastičnog i krvavog šle3kog Čeha Berača l - I t. d. i t. d. -Radi našeg nacijonalizma i za nj uma­njujmo broj na -;ih o jeća ja i ideja u listu na korist novih i originalnijih pomagala. - Već do sada se je dosta toga i po nekoliko puta opetovalo i pogibeljno je da ubije solidtnst i dobar glas li!lta. Na posao dakle saradnici. Baza i polazna tačka nek nam je uvijek Nacijonalizam, a u naš list nek ugju i plodovi vašeg znanja, va v eg ukusa i vaše spo:wbno:~ti, koji 6e ure­siti i učvr titi navu Ideju jo:-: ljepše i još jače ...

Odasvuda čujem po koji glas: ljuui r cite tko te i šta bo6ete, pa nas evo k Vami ; I to poslije nekoliko brojeva 1,Naprednjaka , u kojima je stalo isključivo baš to: što hoćemo i tko smo! Ja pak kažem najkra6e: Kao nacijonali tima ge lo nam je: Za narod J ugoslavenslci (koj i je isto što i rp k i i hrvatski i lovenski) sve, a najviši cilj nam j e loboda i -reta njegova. Kao ljudima, koji u nacijonali te i narodni radnici, o-e lo nam je: ve za obraz, a obraz ni za što l - To je v e, a to je tako mnogo J To uključuje:

i naš viaoki Moral žrtve, energije i rada i ponos čovj eka i antištreberstvo i antikukavičluk, to znači novog čovjeka - antipod Cuvajn, Manirazzu, Maro­vića i sličnih! - I dogjite sad k nama!

-k ovakovima. : ali sam0 on~ koji su ta­kogjer ovaki ili bolji !

U Gracu nas ima lijepi broj na okupu l Slovenaca, 'rba i Hrvata. Prvi put je to, da au se sva ta tri dijela uaJlla u načenu na okupu, Od , love­naea najviše s nama simpatišu ili su u~ n ~ posve narodni radikalci, a to i jest najbolje sloveosko gjaštvo ! Kod njih se opaža lijepi napredak u sm:i8lu jugoslavenstva, a što je glavno dosta dobre volje i radinosti. I 11 Naprednjaku i "Preporod" rru;pačavaju se lijepo. C+rauačko gjaštvo je uopće; jugoslaven­ski više ili manje raspoloženo. Poslije božionih praznika, sada, nadam se, da ćemo još i više napredo vati l 'amo dalje l 'vima našima pozdrav i želju uspjeha! Živio Narod l

štajerski G?·adac, 5. I. l 913.

Naše bilješke.

Vaš n b.

Talijanska štampa o jugoslavenima.

U zadnje doba, i o im ratnih informa­CiJa donaha. talijan ka štampa po koji ~lanak,

pawflct, izvještaj, prikaz o nama. Dan:I.S, mi smo aktuelni i staru Evropu, željnu sen­zacija, na§i prijatelji i neprijatelji hrane jugo­shiYenskom "novošću ". A dogodi se često u toj groznici, da strani pisne razloži na a pitanja sa previde (a nekoji i sa premalo) poznavanja., kao da bi članak bio pi~an po nekom ugovoru.

Gubello Memmoli rimskom Giornale d' Italia iz Sofije šalje nekoliko n_1etara do­pi i : O "slavenskoj pogibelji ' u Dalmaciji ( !), o potrebi austro-talijanske uzajamnosti, o dužnosti da Ile uni.ti Jugoslaven tvo, Ju­goslaveni -i čak J už ·u Slaveni. Radi toboi­nje kori ti talijanskoj Naciji gušiti i tama­niti jugoslavensku Naciju. Zločin! A Ol'ako, to je i gadnije i ni:Go; jer pisac, rekbi, da nije glup, pa ako od sebe pravi budalu, pre­šučujući fakte i !užeći se zamršenim i ne­naravnim načinom dokazivanja - moglo bi da ima i to svoj razlog.

Giulio de F1·enzi, uvaženi nacijooali!!ttt, u istom li tu, u par članaka zagovara ekstrem­nu sla.vofobiju; članci mu se razlikuju od Memmolijevih, glavno u tome, što u proti­austrijski. Slični . u de Frenzijevim l- lancima dopisi tršćanllkog dopisnika nacijonalističkog organa L ' Idea Nazionale, u Rimu ; ličan je i jedan članak bećkoga dopisnika Giornale d' Italta, kao ustuk Memmolijevim j dapače, u čh1.uku iz Bera zagovara dopisnik porazum sa "Jugoslavenskim neprijateljima:' . A Gior­nale d Italia najavio je ćitavu seriju ~ lanaka, koji nekako joi nemaju volju da se pojave.

Po kroničkl)j dužno li treba zabilježiti informativni pnlog reviji Roma Letteno-ia, iz pera D. Oianpoli-a, o sudLini slavenske ra e; pisac prikazao je stvar krntko, i poslu~io se historijom i religijom . la venu, pjesmom i no­vijim dobicima, i konstatovao moć larenstva, dubinu duha i zdravlje rase; kad članak go­vot; o nama sa simpatijom - zašto bi ta. j ili? - žalimo to pi ac nij e dublje i §ire zagrabio ; jer, ovnko, te·ko jo vrlih istiue dokazati kad e glavniji i mnogi važni ar­gumenti Zllborave i 1.apost.are. -- Napokon, jedan broj knji žemogn. sedmičnika. n Mar· zocco donašt~ članak Bn~.~>· a Guyon-a , La sfinge balcanica e la aga di Edipo e. Pi ·ac se zanima i katkada iznosi, u is tom listu , čltmke o naAoj književnosti · ovogn pnta pise o skorome otkriću u narodnim pjesmama,

U ~u!na(oj z;agr~hačkoj tvornici i iz domaćih surovina pra-~

v:jeni ,, P ravi :Franck:'' u svako! le ltednoi kuti osobito obljubljen ... • .!. Bi li tak'O bilo, da nije nafbolfl, Dafsavrlenlji kavin pridodataK

v ~dokučivo j ukusa? - Zaititol znak :Mlinac za kavu;. -' y "" .5.1.,2~ 840

..

učenjnkn, bivšegn. mini lril. i poslanika .srp­

skog na konferencu u Londonu loJana

Novakovića.

Hrvatske davorije. \tnmo u " lo bodi·' od 8. januara:

"Kada je pak pobjedna srpska vojskn ulazila

u Skoplje orile su sr podno Du anovih kulu.

i hrvat ke kornrnice. A kada je svečano

ulazio u Du anov grad kralj Petar, i kada

j gardijska muzika prolazila na čel u povorke

preko hi torij ko gR. Oušnnovogn. mo ta, u nA. j­

ljepšem ča u novije srpske i jugoslav nske

historije, zasvirala je glazba vel ičan,;tvenu

našu himnu : Lijepa nnša domovina! himnu

koja pomalo po taje srp ka, himnu kojR j u

onoj zgodi i na onome mje tu bila od svoga

postanka virana sa najvi e značenja i mi-

tičnogll. smisla. '

, Oni koj i su tada. bili u koplju i koji

u ovo hva.tili ni u žalili što ni u pri utni

vi Hrvati, koji su i srbohrvati nego što to

ne vide i ne čuju vi oni, koji još ne uvi­

gjaju i ne osjećaju i ne žive u ideji narod­

no~ra jedinstva. "

rpske pobjede i o većeno Kosovo epo-

halan je datum naše mlagj historije. Ra-

dujte e, braćo Hrvati !

Biblioteka "Ujed. Nac. Omladine".

Izašla je brošura "Beograd bez mH s ke·'.

~aručuj e se kod : M. Bartulice (uredništvo

"Na.prednjaka "). - Šibenik. Svaka. stoji 30. h el.

Oni, koji već naručiše, dobit ·e ovih dana.

Prcporuraruo što marljiYije rasprodavanje.

Politički pregled.

Od zadnjeg petka promijenilo se je

dosta u vitalnim pitanjima ovog političkog

kaosa. Zadnja ~ubot.a imala je biti sudbo­

nosna. Saveznici bili su prisiljeni dati T urskoj

ultimatum, da odgovori a da. ili ne na

predloge sll.Yezniko. No snda se jr. našao neki

treći izlaz. I ako novi protupredlozi turski

(isključuju ći predaju Drinopolju i ogejskih

otoka) nijesu zo.dovoljili Balkance, ipak nijesu

se pr kinuli pregovori, već su na neizvjesno

vrijeme odgogjeni, dok v~ljdn, padne Drino­

polj koje već ugovara predaju. Prestoji

intervencija velevlasti kod Porte. O grnnicama

lbanij e opre<~ nn. su mišljenja poklisara. An­

~trija hoće pod Albo.niju jakovicu, Ipek i

Prizren. Trojni avez rekbi traži, da egejski

otoci ostanu pod Turskom. Balkanski so.ve­

zni i su odlurni i nepokolebivi.

Iz mjesta. Hrv. Muz. društvo .,Kolo" priregjuje

u ubotn dne 25. jRnuat·a veliki pie sn ln­

trijom.

Kinematograf mjcsm 1moo je jučer

dosta lijep i b iro. n program, kakav nije odnv­

na imllo. Preporučujemo go p. O. Fosco, da

uvijek takve realističn e i poučne komad

bira jer u jn.ko potrebni 7.lt odgoj naie ~i­

ban ke publike.

Gosp. Lj. Ko§tan, e. k. finan. oficijal

u Spljetn bio je tu žen meli zločina uvrede

velit-an tva po §. 63. k. z. ~akon rasprave

pred sudbenim dvorom bio je riješen. Ce­

stitamo.

"Hrv. Riječ" donosi da će braća lo­

venci 6Utra Yečer predavati u okolani. I 111i

s naše strane preporučamo što veći odaziv

braći želimo ugodan boravak u Šibeniku.

Objava. Dono i do znanja svim

članovima , Zatlruge gragjevnih i njima.

st·odnih obrta" sa sijelom u Šibeniku, da ' U

uredovni satovi u jutro od 8 do 9, a popod­

ne od 3 do 4 i od 7 do 8 sati. U nedjelju

i u svetačne dane od 9 do ll sati u ju.tr.o.

red "Zadruge" nalazi se u gradu u

kući Petrina na l.om kutu pod brojem 133.

Iz uredništva.

Miloš. - D. - Primi&mo. Javite svoje

ime. R. (~. - Z. - Primiamo. Nastoia.t

ćemo. A. - V. D. - Svakako u dojdućem.

Pozdrav. M. R. - Vodice. U dojdućem.

Mladi sudbeni činovnik vješt svima poslima uklju ·ivo zemljišnim, piše i govori talijanski, srpsko-hrvatski, pozna dobro njemački, slovenski -traži mjest() kod odvjetnika, tvrdke, za­voda, općine u kojemu drago oveće m gra­du. Ponude pod "Radiša" UreJnivtvu.

R t• • • daje jedau mladić uz ep e tCtje umjereuc cijene- gia­

cimn svih razreda realnog gimnazija. Obratiti se na ovo uredništvo.

P • f Pučkoj tiskari u Šibeniku azt . treba za tipografsku struku

jedan gjak od 14 godina, koji je svršio pučku školu, a prednost ima onaj, koji je učinio i koji razred realke.

OBJAVA ĆJa.st mi je s ta viti do znanja.

mojim štovanim mušterijama i

cienjenom obćinstl• u da sam moj

"Hotel Krka." premjestio na nje­

govo staro mjesto, to jest gdje se

je u zadnje vrieme nalazio "Hotel

Velebit" koji sada t1restaje. Preporuča se naklonosti starih

prijatelja. i cienjenog obćinstva,

koji će u "Hotelu Krka" naći sve

najmodernije konforte. Sa veleštovnjem

23 FRANE CRlJ ENKO

NAJBOlJI ĆESKI PROIZVOD

Lav N. Tolstoj Knjižnica "Na pred-njaka" b roj 2.

"ŽIVI TRUP" drama u šest ćina i dvanaest slika.

Cijena 60 para (s poštom 70 para).

Može se dobiti kod "PUČKE TISKA­

RE" D.r V. Djadica i drugovi- Šibenik.

Izobražen i napredan čovjek mora

da pročita ovo krasno djelo velikog

rnskog pisca.

Knj. "Naprednjaka" izdala je još: ,

D.r T. G. Masaryk - govor o pro­

računu 1907, cijena 20 para (s poštom

30 para); b~. 4.

PRVA ZAGREBAČKA TVORNICA pečata iz mjedi i gume

za. urede. Tvo111ica

email· tabla i tabl ica. Strojevi za numeri­

ranje i l d. Glavno zastupst\'O 1.11.

Dalmaciju: 50

Petrić L jubomir - Split

O GL ll. S GradJ evno Poduzeće

PET AR BLASOTTI & FRANO ŠKOTON Ispitani nadzidarski majstor u ŠIBENIKU

poduzimlje svaku vrst gradjevnih rad­

nja i popravaka. Specijalista u gradnji štednjaka (Sparherda) i peći Zd sobe.

Poduzimlje čvrste radnje u cement

beton (Eisenbeton) bez potrebe željez­

nih greda, sa posebnom kančelarijom

za nacrte i trebovnike u kući Pasini put Suda. .(3

·V.···V.· .... ••••• •• • • • . . . . . . .:-~ . ... :,~··

jEFTINE PERINE PIO TERZANOVIĆ 1 kg. smedje dobre, ugladjene po 2 K., bolje po K. 2.40;

prve vrsti pola bijele K. 2.80, bijele K . .( · bijele pahu­ljaste K. 5.40 ; 1 kg. vrlo fme, bijele kao snijeg, ugla­djene od K. 6.40 i K. 8; pahuljica srnedjih od K. 6 i 7;

bijele, fine K. 10 ; najfinije pahuljaste sa prsiju 12 K.

Ako se naruči 5 kg. šalje se franko.

Gotove postelje od crvenog, modrog bijelog ili ~ utog

naukingn, jedna peča 180 cm. duga, 120 cm. široka sa dva jastuka svaki 80 cm. dug, 60 cm. širok, napunjena sa novim, smedjim trajnim pahuljastim perinama K. 16,

na pola pahuljastlh K. 20, pahuljasti h K. 24; pojedi­ne peče K. 10, 13, 14 l 16. jastuka K. 3, 3,50, -i. Peča

200 cm. dugih 140 širokih K. 13, 14'70, 17·80, 21. j astu­ka 90 crn. dugih 70 cm. širokih K. 4'50, 5·20, 5·70. Pod-peče jnkoia iracUa 180 cm. dugih, 116 cm. širokih

K. 12·80, 14'80.

Šalje se poduzećem počarn ot! K. 12 franko. Izmjene su dozvoljene. - Za neodgovnrajućc vrnćn se novac.

Potpune cijenike besplatno l franko. 12-15

· S. BENISCH u Deschenitzu, br. 951 - Češka .

Šibenik Velika zaliha za zim•ku •ezonu

MUŠI{IH ODIJELA Naj m ode rnijeg kroja uz vrlo

umjerene cijene 52-52

NE BOJI SE UTRKMICE.

.r HRVATSKA VJERESIJSKA BANKA - PODRUŽNICA ŠIBENIK

Uentralka DUBROVNIK. Podružnica u SPLITU i ZADRU - D I O N I Č K .A. G L .A. V N I C .A. Kr.

============== ~,000.000 - PRIČUVN.A. ZAKIJAD.A. U PRITIČCI ~50.000

BANKOVNI ODI l EL PRThfA ULOŽKE NA KN.JIŽI E u KONTO KUREN'l'U I ČEK PROMETU i ESKOMPTUJE MJENICE, OBA VLJA IN-

J K.ASO, POHRANJUJE I UPRAVLJA VRIEDNINE. DEVIZE SE PREUZIMLJU NAJKULANTNIJE. IZPLATE NA SVIM

M.TE TIMA. TU I INOZEMSTVA OBA VLJAJU SE BRZO I UZ POVOLJNE UVJETE.

MjENJAČNICA KUPUJE I PRODAJE DRŽAVNE PAPffiE, RAZTERETNICE, ZALOŽNICE, SREĆKE, VALUTE, KUPONE. PRODAJA SREĆAKA

NA OBROČNO ODPLAĆIVANJE. OSJEGURANJE PROTI GUBITKU ŽRTEBANJA. REVIZIJA SREĆAKA I VRIEDNOSTNIH PAPI.

- - - - RA BEZPLATNO. UNOVOENJE KUPONA BEZ ODBITKA. - - - - -

b t s "l

d

o

e d