curriculum i godina 2013 4

UNIVERZITET U SARAJEVU MEDICINSKI FAKULTET

SARAJEVO

REFORMIRANI CURRICULUM STUDIJA PRVE GODINE MEDICINE

SA SILABUSIMA PREDMETA

SARAJEVO, 2013.

AUTORI Prof Dr Bakir Mehi Prof Dr Amela Kulenovi Prof Dr Zakira Mornjakovi Prof Dr Amira Redi Prof Dr Jusuf iga Prof Dr Dragana Niki Prof Dr Senija Rai Prof Dr Semra avaljuga Prof dr Zoran Hadiahmetovi Prof Dr Selma Alielebi Prof Dr Slavka Ibrulj RADNA GRUPA ZA EVALUACIJU CURRICULIMA Prof Dr Senija Rai Doc. Dr. Almira Hadovi-Duvo Benjamin Vojnikovi, saradnik IZDAVA Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu Za izdavaa Prof Dr Bakir Mehi

REFORMIRANI CURRICULUM STUDIJA MEDICINE MEDICINSKOG FAKULTETA UNIVERZITETA U SARAJEVU

(prva generacija, akademska 2007/08 godina)

Ovaj dokument je rezultat napora nastavnika i saradnika Medicinskog fakulteta da curriculum Medicinskog fakulteta usklade sa odredbama Zakona o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo (Slubene novine Kantona Sarajevo br: 43 od 31. decembra 2008. godine), Zakona o visokom obrazovanju (preieni tekst) (Slubene novine Kantona Sarajevo br: 22 od 27. avgusta 2010. godine), Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju (Slubene novine Kantona Sarajevo br: 15 od 18. aprila 2013. godine), Pravilnikom o polaganju ispita na visokokolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu za studente koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom (Univerzitet u Sarajevu, Senat, septembar, 2006) i Odluke o izmjenama i dopunama pravilnika o polaganju ispita na visokokolskim ustanovama za studente koji studiraju u skladu sa Bolonjskim procesom (Univerzitet u Sarajevu, Senat, juli, 2009).

NAINI I METODE PROVJERE ZNANJA STUDENATA

Provjera znanja ne predstavlja samo problem procjene znanja, ve znaajno odreuje i instrukcioni dizajn nastavnog procesa. Proces organiziranja i strukturiranja ispita uz aspekt izvodljivosti i primjenjivosti ima i vie edukativnih aspekata. Provjera znanja treba da stimulira studenta da pobolja vlastito obrazovanje i nastavi dalje uenje. Ispit ne bi trebalo posmatrati kao metod individualne procjene znanja, ve je to integralni dio programa koji se proima zajedno sa edukativnim dijelom. Izabrane metode provjere znanja moraju biti prihvatljive kako ispitivaima, tako i studentima, da bi se obezbijedili relevantni rezultati ocjenjivanja. Planiranje ispita mora se bazirati na definiranim ciljevima edukativnog procesa i mora osigurati vjerodostojnost sadraja koji se evaluira. Ispitna pitanja se odreuju prema prethodno, u silabusu predmeta, precizno definiranim ishodima uenja. Ishodi trebaju odraavati ciljeve nastave, te moraju biti jasni i kratki, ostvarljivi i mjerljivi. Ishodi uenja moraju biti podrani konsultacijama i obaveznom literaturom, te se ne bi smjelo desiti da se ispituje ono to nije podrano nastavnim procesom. Oblici provjere znanja mogu biti pismeni, usmeni i praktini. Provjera znanja se vri u vidu kontinuirane provjere znanja u toku semestra (parcijalni ispiti, seminarski radovi, eseji) kao i u vidu zavrnog ispita na kojem se utvruje konana ocjena. Kontinuirana provjera znanja Rad studenata se prati i ocjenjuje kontinuirano u toku jednog semestra (godine) praenjem sveukupnog rada i usvojenog znanja studenata u svim oblicima nastave. Oblici vrednovanja pojedinih studentskih aktivnosti utvreni su silabusima predmeta u formi propisanih oblika provjere znanja i provode se kao jedinstvena cjelina predmeta tokom akademske godine. Ocjenjivanje se vri

1

dodjeljivanjem bodova za svaki oblik aktivnosti i provjere znanja i vjetina u toku semestra, o emu se vodi evidencija putem obrazaca, studentskih portfolija. U strukturi ukupnog broja bodova najmanje 50% bodova treba biti predvieno za aktivnosti provjere znanja u toku semestra. Zavrni ispit se u strukturi ocjenjivanja moe vrednovati sa najvie 50% bodova (izuzetak od pravila se moe odnositi na izborne predmete). Zadaci predvieni za individualni rad studenta (seminari, projekti, zadae i dr.) moraju biti ravnomjerno rasporeeni u toku semestra. Ukupni obim ovih zadataka mora biti usaglaen sa optereenjem predvienim na predmetu, saglasno ECTS-u. Nain ispitivanja odreuje matina katedra i prethodno je definiran u silabusu predmeta. Predmetni nastavnici su obavezni da u toku realizacije nastave, izvravanja samostalnih zadataka od strane studenata, te njihovih priprema za savladavanje nastavnih sadraja i provjeru znanja, pomogne studentima organiziranjem i odravanjem redovnih, a po potrebi ili na zahtjev studenata i dodatnih konsultacija. Konsultacije mogu biti organizirane u vidu kabinetskih ili konsultacija u uionici, koritenjem e-maila i drugih vidova elektronskih komunikacija, uz obavezu da se najmanje 5 sati sedmino planira za kabinetske konsultacije. U svrhu evidencije kontinuirane provjere znanja studenata formiraju se posebni obrasci (portfolio) u koje se unose ocjene (bodovi) o uspjenosti studenata u usvajanju znanja i praktinih vjetina. Preporuene metode kontinuirane provjere znanja su kolokviji, parcijalni ispiti i drugi oblici provjere znanja kao to su eseji, pismeni testovi (MCQ testovi, check liste itd). Zavrni ispit Zavrni ispit je zavrna provjera znanja steenog za vrijeme nastavnog procesa, iz jedne ili vie sadrajno povezanih metodskih jedinku (modula). Zavrni ispit treba biti koncipiran na nain da omogui studentu polaganje svih dijelova gradiva koje nije polagao i dijelova gradiva koje nije uspjeno poloio u toku kontinuirane provjere znanja. Ako student za predviene aktivnosti i provjere znanja tokom semestra osvoji broj bodova koji zadovoljava kriterije za prolaznu ocjenu, nije obavezan izai na zavrni ispit, osim kod predmeta kod kojih je izlazak na zavrni ispit ujedno i zadnja pojedinana provjera znanja, to je prethodno predvieno u silabusu predmeta. Ispit se polae iz obaveznih i izbornih predmeta. Zavrni ispit se obavlja u redovnom i popravnom terminu ispitnih rokova. Redovni ispitni rokovi si ljetni i zimski. Redovni ljetni i zimski ispitni rokovi odvijaju se u esnaestoj sedmici semestra i dvije sedmice nakon zavretka semestra u kojem se slua predmet. Popravni zimski i ljetni ispitni rok traje jednu sedmicu nakon zavretka zimskih i ljetnih redovnih ispitnih rokova. Vrijeme izmeu izlaska na ispit u redovnim i popravnim ispitnim rokovima iznosi dvije sedmice. Pored ljetnih i zimskih redovnih i popravnih ispitnih rokova student ima pravo i na jedan jesenji ispitni rok, koji traje prve dvije sedmice septembra. U ovom roku student ima pravo polagati ispite na nain utvren silabusom predmeta u jednom ispitnom terminu. Popravni ispit treba biti koncipiran tako da omogui studentu polaganje svih dijelova gradiva koje nije polagao ili nije uspjeno poloio do popravnog ispita. Izmeu odravanja zavrnog i popravnog ispita akademsko osoblje e konsultacijama studentima, pomoi da se

2

pripreme za polaganje popravnog ispita. Zavrni ispit moe biti pismeni, usmeni i praktini. Preporuena provjera znanja po Pravilima Senata Univerziteta u Sarajevu je pismena. Svi oblici provjere znanja su javni. Studentska sluba fakulteta e organizirati i utvrditi termine polaganja ispita za redovne studente tako da student moe biti optereen polaganjem najvie jednog ispita u istom danu. Studentska sluba nema obavezu organizacije i utvrivanja termina polaganja ispita na opisani nain za studente koji ponovno sluaju i polau jedan ili vie predmeta. Rezultati pismenog dijela ispita moraju biti objavljeni u roku od pet dana od dana odravanja ispita uz obavezno oglaavanje termina u kojem student moe izvriti uvid u svoj rad. Pismeni ispitni radovi studenata se uvaju do kraja studijske godine.

Predmetni nastavnik ne moe vriti provjeru znanja na zavrnom ispitu u prisustvu samo jednog studenta. Ukoliko je ispit usmeni, za predmete gdje ima vie od jednog ispitivaa, studenti se ravnomjerno rasporeuju javnim izvlaenjem, tako da svaki student pojedinano izvlai karticu sa imenom ispitivaa kod kojeg polae ispit. Ukoliko je zavrni ispit samo pismeni, u strukturi ocjenjivanja moe se vrednovati sa najvie 50% bodova. Pri kombiniranim oblicima ispita (pismeni i usmeni) ocjena na pismenom ispitu sainjava najmanje 40% ocjene na ispitu. Ako je uz usmeni ukljuen i praktini dio ispita, ocjena na pismenom ispitu ini najmanje 30% ocjene na ispitu. Ako je ispit kombiniran (pismeni i praktini ili pismeni, usmeni i praktini) prvo se polae pismeni ispit, ukoliko student nije isti ve uspjeno poloio u toku kontinuirane provjere znanja. Praktini dio ispita moe se obaviti odvojeno od teorijskog dijela, a cijelokupni ispit mora se zavriti u roku 7 dana od poetka ispita. Pri kombiniranim oblicima ispita (pismeni, praktini, usmeni) studentu se priznaju svi prethodno poloeni oblici (pismeni i praktini) u narednim ispitnim rokovima u toku iste akademske godine.za predklinike predmete, a samo pismeni dio, na ispitima klinikih predmeta do kraja akademske godine. Uspjeh studenata na ispitu i drugim provjerama znanja, vrjednuje se na nain uporediv sa (E)CTS sistemom. Ako je student ukupno mogao osvojiti 100 bodova (u toku kontinuirane provjere znanja i zavrnom ispitu) konana ocjena se zakljuuje kako slijedi:

10 (A) (izuzetan uspjeh bez greaka ili sa neznatnim grekama), nosi 95-100 bodova, 9 (B) (iznad prosjeka, sa ponekom grekom), nosi 85-94 boda, 8 (C) (prosjean, sa primjetnim grekama), nosi 75-84 boda, 7 (D) (openito dobar, ali sa znaajnijim nedostacima), nosi 65-74 boda, 6 (E) (zadovoljava minimalne kriterije), nosi 55-64 boda, 5 (F) (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je neznatno vie rada) 50-55

bodova, 5 (FX) - (ne zadovoljava minimalne kriterije i potrebno je znatno vie rada) ispod 50

bodova.

3

U sluaju da niti jedan student ne postigne 95 bodova, to predstavlja minimum za ocjenu 10, skala iz prethodnog stava moe se korigirati prema najboljem postignutom uspjehu na prvom ispitnom roku.

USLOVI ZA POHAANJE NASTAVE U SKLADU SA (E)CTS BODOVANJEM

Prije poetka nastave predmetu se dodjeljuje odreeni broj (E)CTS kredita. Broj (E)CTS kredita se odreuje prema prethodno procijenjenom ukupnom radnom optereenju studenta, a kroz procentualno uee aktivnosti u ukupnom sistemu ocjenjivanja. Ove aktivnosti ukljuuju aktivnosti kako slijedi: 1) nastavne sate

- pohaanje nastave - aktivnost na svim oblicima nastave i sl.

2) sate van nastave - izrada seminarske radnje, - priprema za seminar, - izrada domaeg rada, - priprema ispita, - priprema za predavanje i sl.

Zadaci predvieni za individualni rad studenta (seminari, projekti, zadae i dr.) moraju biti to je mogue ravnomjernije rasporeeni u toku semestra. Ukupni obim ovih zadataka mora biti usaglaen sa optereenjem predvienim na predmetu, saglasno (E)CTS-u.

Primjer broj 1: U silabusu predmeta navedeno je da predmet ima slijedee nastavne aktivnosti: predavanja, praktine vjebe, seminarske radove, ispite.

Procjena procentualnog uea u sistemu ocjenjivanja moe izgledati na slijedei nain: obavezno prisustvo nastavi 10% praktine vjebe 10% seminarski rad 10% parcijalni ispit 1 20% parcijalni ispit 2 20% parcijalni ispit 3 zavrni ispit 30%

Primjer broj 2: praktine vjebe 25% seminarski radovi 20% parcijalni ispit 1 25% parcijalni 2 zavrni ispit 30% NAPOMENA: U procjeni (E)CTS-a katedra mora ukljuiti i navesti sve silabusom

4

planirane aktivnosti. Procentualno uee aktivnosti studenta u sistemu ocjenjivanja procjenjuje Katedra, a

dostavlja se Uredu Dekana prije poetka kolske godine. Pri procjeni optereenja studenta za svaki oblik aktivnosti OBAVEZNO je izvriti procjenu potrebnog rada kojeg student mora uloiti u pripremi i realizaciji te aktivnosti izvan kontakt sati.

Student stie ECTS bodove tek nakon uspjeno ispunjenih, silabusom predmeta planiranih i definisanih obaveza, ukljuujui uspjeno polaganje svih planiranih oblika provjere znanja.

Student moe prenijeti u narednu godinu studija unutar jednog ciklusa studija najvie est (E)CTS studijskih bodova - kredita, ili najvie jedan nepoloeni predmet, ukoliko on nosi vie od est (E)CTS studijskih bodova-kredita, pod uvjetom da nepoloeni predmet koji se prenosi u narednu studijsku godinu nije preduvjet za sluanje drugog predmeta u narednoj studijskoj godini, a to je definirano u silabusima predmeta. Student moe upisati parni (2., 4., 6., 8., 10. i 12.) semestar ukoliko zadovolji prethodno silabusom predmeta definirane uslove.

Studenti koji ne poloe ispit u redovnim i popravnom roku upisuju predmet ponovo, ako je iz grupe obaveznih predmeta, a ako je iz grupe izbornih predmeta upisuju isti predmet ponovo ili odabiru drugi izborni predmet da bi ostvarili potrebne (E)CTS studijske bodove.

Prilikom svakog ponovnog upisa predmeta (kojeg student ponavlja) student je duan uplatiti odgovarajuu naknadu iju visinu svojom odlukom utvruje Senat Univerziteta i Vlada Kantona.

ORGANIZACIJA NASTAVE

Taan akademski kalendar organizacije i realizacije studijskih programa za studijsku godinu utvruje i objavljuje Senat Univerziteta, najkasnije 60 dana prije poetka nastave. Nastava se organizira i izvodi prema utvrenom rasporedu sati. Fakultet objavljuje raspored sati najkasnije 10 dana prije poetka nastave. Praktini rad i struna praksa mogu se organizirati i izvoditi kao sastavni dio redovne nastave ili kao zasebna cjelina. Karakteristika Medicinskog fakulteta je praktini rad u zdravstvenim ustanovama (ferijana praksa) nakon tree, etvrte i pete godine koji je sastavni dio nastavnog plana studija medicine. Bez praktinog rada unesenog u knjiicu praktinog rada i ovjerenog od strane direktora zdravstvene sutanove, student ne moe ovjeriti VI, VIII i X semestar, odnosno upisati VII, XI i XI semestar.

Za svaki predmet predmetni nastavnik utvruje plan rada i rokove, nain provjere znanja (testove, projekte i sl.) i duan je da isti dostavi prodekanu za nastavu najkasnije 15 dana prije poetka predavanja. Nastavnik je duan da u toku nastave, izrade samostalnih zadataka i pripreme za provjere znanja, pomogne studentima organiziranjem konsultacija. Termini za konsultacije trebaju biti usklaeni sa nastavom tako da su dostupni studentima.

Promjena rasporeda sati i plana rada u toku nastave, po pravilu nije doputena. U sluaju nune promjene rasporeda sati i plana rada predmetni nastavnik je

obavezan najkasnije 24 sata prije promjene na javan i transparentan nain o tome obavijestiti studente.

ef katedre i predmetni nastavnik su u skladu sa obavezama utvrenim nastavnim planom i programom odgovarni za izvoenje svih oblika nastave: predavanja, vjebi,

5

seminara, praktinog rada, kao i za praenje aktivnosti studenata i provjeru njihovog znanja.

Prijavljivanje izbornih predmeta i evidencija Student prijavljuje izborne predmete koje eli da slua i polae u narednoj studijskoj godini

tri sedmice prije poetka nastave u zimskom semestru, a za prvu studijsku godinu nakon upisa. Silabusom predmeta Katedra koja izvodi nastavu izbornog predmeta definire minimalan i maksimalan broj studenata koji moe sluati izborni predmet. Prvenstvo u izboru izbornog predmeta imaju studenti sa boljim prosjenim ocjenama u prethodnom semestru. Studenti prvog semestra upisuju predmete po izboru do popunjavanja maksimalnog broja koji moe pohaati taj izborni predmet. Po isteku termina predvienih za prijavljivanje predmeta formiraju se spiskovi studenata po predmetima za nadolazei semestar i objavljuju na web stranici fakutleta i oglasnoj ploi za svaki studijski predmet. Predmeti koje je student prijavio ne mogu se mijenjati nakon njihove verifikacije.

Studenti obavezne predmete ne prijavljuju posebno.

Prof Dr Bakir Mehi DEKAN

6

PRVI SEMESTAR (Zimski semestar 1. godine)

NAZIV PREDMETA PREDAVANJA (sati) VJEBE

(sati)

SEMINARI, interaktivna nastava,.....

(sati)

UKUPNO (sati) ECTS

Anatomija ovjeka 1 45 60 15 120 10 Histologija 1 15 26 24+5 70 5.5

Biologija stanice i humana genetika 40 35 75 6

Medicinska etika i sociologija 30 15 45 3.5

Metodologija naunog istraivanja u medicini 1 15 15 30 2.5

Izborni predmet 15 15 30 2.5 UKUPNO 370 30

Izborni predmeti prvog semestra: Historija medicine (Katedra za socijalnu medicinu) Prije nego smo roeni (Katedra za histologiju i embriologiju) Citogenetika u medicini (Katedra za medicinsku biologiju)

7

SILABUSI PREDMETA PRVOG SEMESTRA

Code BAM 011 Naslov predmeta: ANATOMIJA OVJEKA 1

Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar I ECTS kredita: 10

Status: obavezni Sedmica: 15 Ukupno asova:120

Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Amela Kulenovi

Uslov za pohaanje nastave: Nema uslova

1. Ciljevi predmeta

Anatomija prouava normalnu grau ljudskog tijela. Cilj je kroz nastavu predmeta Anatomija ovjeka 1 prouiti Sistemsku anatomiju-makroskopska obiljeja organa, njihovu opskrbu krvlju, limfnu drenau i inervaciju. U sistemskom pristupu organi su grupirani prema zajednikoj funkciji. Poseban naglasak u nastavi daje se optim anatomskim naelima vanima za razumijevanje grae i funkcije ljudskog tijela.

2. Svrha predmeta

Svrha predmeta je upoznavanje studenta sa morfofunkcionalnom organizacijom sistema organa ljudskog tijela, klinikom vanosti morfologije pojedinih organa i snalaenje u prostornoj orijentaciji unutar tijela, to je neophodan poreduslov za daljnju nadogradnju i usvajanje znanja i vjetina iz Anatomije ovjeka2 i klinike medicine.

3. Ishodi uenja

Kroz nastavu iz predmeta Anatomija ovjeka 1 student e usvojiti sljedea znanja:

Modul 1. Lokomotorni sistem Uvod u anatomiju, podjelu anatomije, anatomsku nomenklaturu, orijentacione ravni ljudskog tijela. Opta i specijalna osteologija Opta i specijalna syndesmologia Opta myologija Cilj modula: Studenta treba upoznati sa anatomskom nomenklaturom i latinskom terminologijom, morfologijom kostiju glave, trupa i ekstremiteta, skeletom kao cjelinom, kao i sa zglobnim sistemom u cjelini, te osnovnim elementima grae muskularnog sistema. Modul 2. Kardiovaskularni i respiratorni sistem Systema vasorum, lymphaticum et nervorum - opti dio Cor -poloaj morfologija i graa, vaskularizacija, inervacija, limfotok pericard. Systema respiratorium poloaj, podjela, morfologija i graa, vaskularizacija, inervacija limfotok. Pleura. Sintopski odnosi organa kardiovaskularnog i respiratornog sistema. Cilj modula: Studenta treba upoznati sa morfolokim principima grae kardiovaskularnog i respiratornog sistema, vaskularizacijom, limfnom drenaom i inervacijom pomenutih dijelova, kao i o holotopskim i sintopskim odnosima istih.

8

Modul 3 Digestivni i urogenitalni sistem Systema digestorium - Tubus ingestoruis, tubus digestorius, tubus excretorius, dentes, gll. salivariae maiores et minores, jetra, pancreas, slezena. Poloaj organa. Morfologija i graa, vaskularizacija, inervacija, limfotok, Peritoneum. Sintopski odnosi organa digestivnog sistema. Systema uropoeticum poloaj, makroskopska anatomija, graa i sintopski odnosi, vaskularizacija, limfotok, inervacija. Systema genitalia masculina et feminina - poloaj morfologija i graa. Sintopski odnosi, vaskularizacija, limfotok, inervacija. Endokrini sistem i koa makroskopska anatomija, graa, vaskularizacija Cilj modula: Studenta treba upoznati sa morfolokim principima grae digestivnog, urogenitalnog, endokrinog i integumentalnog sistema, vaskularizacijom, limfnom drenaom i inervacijom pomenutih dijelova, kao i o sintopskim i holotopskim odnosima istih. Kroz nastavu iz predmeta Anatomija ovjeka 1. student e ovladati slijedeim vjetinama: - Vjetine koje student treba znati nakon odsluane nastave: 1.Razumjevanje anatomske nomenklature latinske terminologije 2.Orijentacija dugih kostiju sa posebnim osvrtom na poznavanje

zglobnih povrina 3.Mehaniku kretanja u zglobovima pojedinano, veze meu zglobnim

tijelima. 4.Razlike izmeu arterijskog, venskog i limfnog sistema. 5.Prepoznavanje makroskopske grae srca, organa respiratornog,

digestivnog, urogenitalnog, endokrinog sistema i koe 6.Prepoznavanje vaskularizacije, inervacije i limfne drenae organa

kardiovaskularnog, respiratornog, digestivnog, urogenitalnog i endokrinog sistema

- Vjetine koje student treba znati praktino izvesti nakon odsluane nastave: 1.Prepoznavanje svakog organa pojedinano 2.Postaviti organ u taan poloaj i prepoznati njegove sintopske

odnose na anatomskim modelima Nakon odsluane nastave iz predmeta Anatomija ovjeka 1 student bi trebao usvojiti slijedee stavove: 1.Posmatrati ovjeka kao morfo-funkcionalnu cjelinu kroz poznavanje

odreene anatomske strukture sa aspekta sistematske anatomije. 2.Znati da bez usvojenih znanja iz Anatomije 1 nee moi nauiti i

razumjeti kompleksne topografske odnose unutar ljudskog tijela to je neophodan preduslov da bi u daljnjem kolovanju ovladao znanjima i vjetinama iz klinike medicine.

4. Metode uenja

Nastava se izvodi u obliku: - predavanja (45 sati) za sve studente - seminari (15 sati) za grupe ne vee od 25 studenata - vjebe (60 sati) za grupe ne vee od 10 studenata

9

predavanja - uenje makroskopske anatomije uz pomo anatomskih preparata, i kompjuterske simulacije interaktivna nastava na:

a) seminarima - problem orijentisano uenje sa unaprijed pripremljenim temama i aktivnim ueem studenta

b) vjebama - nadgledano uenje na humanim preparatima, vjebanje na izoliranim dijelovima skeleta, organima i zglobovima

U toku trajanja nastave studentu e biti omogueno samostalno uenje na izoliranim dijelovima skeleta zglobova i organa.

5. Metode procjene znanja

Parcijalni ispit 1 (lokomotorni sistem): MCQ test sa 30 pitanja + praktini dio 1. MCQ test sa 30 pitanja: 16-18 tanih odgovora 6 bodova 19-21 tanih odgovora 7 bodova 22-24 tanih odgovora 8 bodova 25-27 tanih odgovora- 9 bodova 28-30 tanih odgovora 10 bodova 2. Praktini dio se sastoji iz orijentacije pojedinanih kostiju trupa i glave, analize i prepoznavanja kotanih struktura na pojedinanim kostima, kao i prepoznavanja odgovorajuih zglobova trupa i glave uz analizu elemenata i mehanike zgloba. Praktini dio sadri 5 pitanja, 3 kotana i 2 zglobna preparata. Svako pitanje nosi maksimalno 2 boda-ukupno 10. Parcijalni ispit 1 MCQ test 10 bodova + praktini dio 10 bodova = ukupno 20 bodova.

Napomena: student moe pristupiti praktinom dijelu samo ukoliko poloi MCQ test. Parcijalni ispit 2 (kardiovaskularni i respiratorni sistem): MCQ test sa 30 pitanja + praktini dio 1. MCQ test sa 30 pitanja 16-18 tanih odgovora 6 bodova 19-21 tanih odgovora 7 bodova 22-24 tanih odgovora 8 bodova 25-27 tanih odgovora- 9 bodova 28-30 tanih odgovora 10 bodova 2. Praktini dio se sastoji iz orijentacije pojedinanih organa kardiovaskularnog i respiratornog, analize i prepoznavanja makroskopskih struktura na pojedinanim organima, kao i prepoznavanje odgovorajuih vaskularnih, limfnih i nervnih elelemenata koji uestvuju u krvnoj, limfnoj i nervnoj obskrbi pojedinanih organa. Praktini dio sadri 5 pitanja, kardiovaskularni sistem (2 pitanja), respiratorni sistem (3 pitanja). Svako pitanje nosi maksimalno 3 boda-ukupno 15.

10

Parcijalni ispit 2 MCQ test 10 bodova +praktini dio 15 bodova = ukupno 25 bodova.

Napomena: student moe pristupiti praktinom dijelu samo ukoliko poloi MCQ test. Parcijalni ispit 3 (digestivni, urogenitalni, endokrini i integumentarni sistem): 20 pitanja u formi MCQ testa + praktini dio

1. MCQ test sa 30 pitanja 16-18 tanih odgovora 6 bodova 19-21 tanih odgovora 7 bodova 22-24 tanih odgovora 8 bodova 25-27 tanih odgovora- 9 bodova 28-30 tanih odgovora 10 bodova

2. Praktini dio se sastoji iz orijentacije pojedinanih organa digestivnog, urinarnog, mukog i enskog genitalnog i endokrinog sistema, analize i prepoznavanja makroskopskih struktura na pojedinanim organima, kao i prepoznavanje odgovorajuih vaskularnih, limfnih i nervnih elelemenata koji uestvuju u krvnoj, limfnoj i nervnoj obskrbi pojedinanih organa. Praktini dio sadri 5 pitanja, iz svakog organskog sistema po jedno. Svako pitanje nosi maksimalno 3 boda-ukupno 15. Parcijalni ispit 3 MCQ test 10 bodova +praktini dio 15 bodova = ukupno 25 bodova. Napomena: student moe pristupiti praktinom dijelu samo ukoliko poloi MCQ test. STUDENTI KOJI SU REDOVNO PRISUSTVOVALI PREDAVANJIMA, PRISUSTVOVALI I REDOVNO OVJERAVALI VJEBE I SEMINARE, TE POLOILI SVE PARCIJALNE ISPITE, NE MORAJU IZLAZITI NA ZAVRNI ISPIT. OCJENA NA ZAVRNOM ISPITU PREDSTAVLJA ZBIR BODOVA IZ SVIH SASTAVNIH DIJELOVA PREDMETA, TJ. PRISUSTVOVANJA I UEA NA VJEBAMA, PREDAVANJIMA I SEMINARIMA TE BROJA BODOVA SA PARCIJALNIH ISPITA (vidi kumulativna ocjena). GRADIVO IZ PARCIJALNIH DIJELOVA KOJE NISU POLOILI TOKOM SEMESTRA PUTEM GORE DEFINIRANIH PARCIJALNIH ISPITA, STUDENTI MORAJU USMENO ODGOVARATI NA KRAJU SEMESTRA. ZAVRNI ISPIT SE SASTOJI OD USMENOG I PRAKTINOG DIJELA (IDENTIFIKACIJA STRUKTURA I ELEMENATA NA HUMANOM PREPARATU) SA 10 ISPITNIH PITANJA:

11

ZAVRNI ISPIT (ukupno 70 bodova) 1. KOST TRUPA 2. ZGLOB ILI SPOJ TRUPA 3. KOST GLAVE 4. ZGLOB ILI SPOJ GLAVE 5. ORGAN RESPIRATORNOG SISTEMA 6. ORGAN KARDIOVASKULARNOG SISTEMA 7. ORGAN DIGESTIVNOG SISTEMA 8. ORGAN URINARNOG SISTEMA 9. ORGAN MUKOG ILI ENSKOG REPRODUKTIVNOG

SISTEMA 10.ENDOKRINA LIJEZDA

STUDENTI KOJI SU POLOILI POJEDINE PARCIJALNE DIJELOVE, OSLOBAAJU SE POLAGANJA TOG DIJELA GRADIVA NA ZAVRNOM ISPITU. 1. Prisustvo na predavanjima + prisustvo i aktivan rad na vjebama + prisustvo i aktivan rad na seminarima nose 30 bodova 2. Parcijalne provjere znanja (sve 3) sa ili bez zavrnog ispita nose 70 bodova. Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi: ocjena broj bodova opis ocjene 5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije 6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije 7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima 8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama 9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom 10(A) 95-100 izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim grekama

6. Literatura

Obavezna UDBENICI: Kulenovi A., Kapur E., Voljevica A.: Lokomotorni sistem, DES, Sarajevo, 2007.

Jalovec D: Sustavna i topografska anatomija ovjeka, kolska knjiga, Zagreb, 2005.

Anatomsko-hirurke regije ljudskog tijela, Institut za anatomiju. Medicinski fakultet, Sarajevo

ANATOMSKI ATLASI Sobotta: Atlas anatomije ovjeka, Slap, Jastrebarsko 2001. ili Netter F: Atlas anatomije ovjeka, Data status Beograd, 2004. Proirena Perovi D: Anatomija ovjeka I i II Krmpoti Nemani J, Marui A: Anatomija ovjeka, Medicinska naklada Zagreb, 2004.

Dopunska: Leonhard, Kahle, Platzer: Priruni anatomski atlas, Medicinska naklada Zagreb, 2006.

12

7. Napomena:

Predavanja, vjebe i seminari odravaju se prema izvedbenom programu nastave Katedre za anatomiju. Broj studenata po asistentu je 10. Parcijalnoj provjeri pristupaju studenti koji su pozitivno ocijenjeni na vjebama i seminarima. Opravdanost izostanaka sa vjebi dokazuje sa vjerodostojnim potvrdama. Samo uz opravdanje student moe nadoknaditi 20% izostanaka sa cjelokupne nastave. Termin konsultacija za studente je svaki radni dan od 12 - 14 sati uz prethodnu najavu sekretarici Katedre ili na e-mail: [email protected]

13
mailto:[email protected]

PLAN PREDMETA: ANATOMIJA OVJEKA 1

Sedmica Oblik nastave i gradiva Broj sati

Sedmica 1.

Predavanje: Uvod u anatomiju. Istorijski razvoj. Podjela anatomije. Anatomski poloaj i orjentacione ravni. Anatomska terminologija. Podjela sistematske anatomije. Opta osteologija (razvoj, graa i tipovi kostiju). Opta sindezmologija (podjela spojeva meu kostima, podjela i karakteristike nepokretnih spojeva, zglobovi, elementi zgloba, podjela zglobova). Opta miologija (vrste miinog tkiva, karakteristike popreno prugastog miinog tkiva, pripoj i vanjski izgled skeletnog miia, pomone strukture, funkcija miia). Columna vertebralis (opte karakteristike, os sacrum, os coccygis, veze i zglobovi kimenog stuba). Vjebe: Kraljeci. Opte karakterisitke. Specijalne karakterisitke vratnih, grudnih i slabinskih kraljeaka. Os sacrum. Os coccygis. Kimeni stub kao cjelina. Primarne i sekundarne krivine. Veze i zglobovi kimenog stuba. Seminar: Klinika anatomija kimenog stuba

1

1 1

2 2 1

Sedmica 2.

Predavanje: Kosti trupa ( sternum i opte karakteristike rebara, grudni ko kao cjelina, spojevi grudnog koa: artt. sternocostales, artt interchondrales, artt. costovertebrales) Kosti i spojevi ramenog pojasa i nadlaktice (scapula, clavicula, humerus, art. sternocostalis, art. acromioclavicularis, syndesmosis coracoacromialis, art. humeri) Vjebe: Kosti trupa (sternum, opte i specijalne karakteristike rebara, zglobovi trupa) Kosti i spojevi ramenog pojasa i nadlaktice (scapula, clavicula, humerus, art. sternocostalis, art. cromioclavicularis, syndesmosis soracoacromialis, art. humeri) Seminar: Naini prikazivanja kotano-zglobnog sistema gornjeg ekstremiteta, centri okotavanja

1 2 2 2 1

Sedmica 3.

Predavanje: Kosti podlaktice i ake (Art. cubiti, artt. manus) Vjebe: Kosti podlaktice (radius i ulna) i ake (carpus, metacarpus, phalanges) Spojevi kostiju podlaktice i ake Seminar: Mehanika pokreta zglobova gornjeg ekstremiteta.

1 2 2 2 1

Sedmica 4.

Predavanje: Kotana zdjelica kao cjelina Femur, juncturae cinguli pelvici, art. coxae Tibia, fibula, patela, art. genus Vjebe: Os coxae, pelvis kao cjelina, femur, tibia, fibula, patela Juncturae cinguli pelvici, art. coxae, art. genus, sindezmotski spojevi potkoljenice Seminar Kliniki znaaj zgloba kuka, zglob kuka kod djeteta,

1 1 1 2 2 1

14

kliniki znaaj koljenog zgloba i mehanika kretanja

Sedmica 5.

Predavanje: Ossa tarsi, ossa metatarsi, phalanges, zglobovi stopala Lubanja kao cjelina, kosti neurokranijuma-pregled i osnovne karakteristike) Vjebe: Ossa tarsi, ossa metatarsi, phalanges, zglobovi stopala Os frontale, os occipitale, os parietale, os temporale, os sphenoidale Seminar: Sljepoona kost, cavitas tympani, antrum mastoideum, labyrinthus osseus, kanali u sljepoonoj kosti

1 2 2 2 1

Sedmica 6.

Predavanje: Krov i baza lubanje, otvori na bazi lubanje i njihov anatomski znaaj, meki tjemenci) Kosti viscerocranijuma, pregled i osnovne karakteristike Vjebe Baza i krov lubanje Os ethmoidale, maxilla, os zygomaticum, os lacrimale, os nasale, vomer, os palatinum, concha nasalis inferior, mandibula, os hyoideum Seminar: Klinika anatomija lobanje

1 2 2 2 1

Sedmica 7.

Predavanje: Topografski prostori lobanje i kranio-facijalne upljine Spojevi i zglobovi glave Vjebe: Kosti viscerokranijuma, topografski prostori lobanje, kranio-facijalne upljine, orbita, cavitas nasi, fossa infratemporalis et pterygopalatina, antropometrijske take Vezivni i hrskavini spojevi meu kostima glave, art. temporomandibularis, atr. atlantooccipitalis i art. atlantoaxialis) Seminar: Osifikacija kostiju glave i njen sudsko-medicinski i antropoloki znaa, te graa kostiju glave. PARCIJALNI ISPIT 1

2 1 2 2 1

Sedmica 8.

Predavanje: Respiratorni sistem-osnovne anatomske karakteristike, funkcija. Gornji dio respiratornog sistema-pregled, nasus externus et internus, larynx (vaskularizacija, inetvacija limfna drenaa) Dunik, dunice i plua Vjebe: Respiratorni sistem Seminar: Segmenta bronchopulmonalia, kliniko-anatomski, radioloki i hirurki znaaj

2 1 4 1

15

Sedmica 9.

Predavanje: Plua-principi funkcionalne anatomije, arterijske i venske vaskularizacije limfna drenaa i inervacija Opta angiologija, osnove grae krvnog i limfnog sistema, veliki i mali krvotok Srce Vjebe: Respiratorni sistem Srce Seminar: Funkcionalna i primjenjena anatomija srca i perikarda

1 1 1 1 3 1

Sedmica 10.

Predavanje: Srce, fetalna cirkulacija Vjebe: Medijastinum, podjela i sadraj Srce Seminar: Kliniko-anatomski znaaj vaskularizacije srca PARCIJALNI ISPIT 2

3 1 3 1

Sedmica 11.

Predavanje: Usna upljina, podjela, sadraj, anatomski odnosi, vaskularizacija, limfa i inervacija drijelo, jednjak, eludac, crijeva, makroskopska anatomija, vaskularizacija inervacija i funkcija Vjebe: Cavitas oris, usne, obrazi, zubi, krajnik, tvrdo i meko nepce, palatum durum et molle, jezik, miii i inervacija, glandulae salivariae maiores et minores Pharynx, gutanje (deglutio), oesophageus Seminar: Usna upljina i pharynx, put zalogaja, akt gutanja-anatomska osnova

1 2 2 2 1

Sedmica 12.

Predavanje: lijezde s vanjskim i unutranjim luenjem, jetra, guteraa, sistem vene portae, crijeva Razvoj mezenterijuma, peritoneum-opte karakterisitke Vjebe: Ventriculus, intestinum tenue, (duodenum, jejunum, ileum), intestinum crassum, vaskularizacija, inervacija i limfotok. Hepar, sintopski odnosi jetre, jetra i peritoneum, izvodni uni vodovi, sistem v.portae, porto-kavalne anastomoze, pancreas, izvodni vodovi, vaskularizacija, inervacija i limfotok Seminar: Razvoj mezenterija i posljedice prirastanja dorzalnog mezenterija

2 1 2 2 1

Sedmica 13.

Predavanje: Urinarni sistem-pregled, bubrezi, makroskopska anatomija, graa, nefron, ovojnice bubrega, vaskularizacija, segmentacija i funkcija. Izvodni aparat bubrega, ureteri, mokrani mjehur, uretra feminina Vjebe: Urinarni sistem Urinarni sistem i retroperitoneum Seminar: Anatomija presjeka trbune duplje i naini prikazivanja (RTG, CT, MR, ERCP, UZ)

2 1 2 2 1

Predavanje: Polni organi ene-pregled, jajnik, jajovod, 2

16

Sedmica 14. materica, vagina, vanjski genitalni organi, vaskularizacija i inervacija, veze polnih organa ene, limfna drenaa male zdjelice u ene. Polni organi mukarca-pregled, testis i skrotum, epididimis, duktus deferens, vaskularizacija, limfotok i inervacija, funiculus spermaticus, descensus testis. Vjebe: Polni organi ene Diaphragma pelvis i urogenitale. Seminar: Primjenjena antomija reproduktivnog sistema

2 2 2 1

Sedmica 15.

Predavanje: Polni organi mukarca, prostata, muka uretra, penis Endokrine lijezde Koa i derivati koe Vjebe: Polni organi mukarca Endokrine lijezde, primjenjena anatomija i funkcija, koa i derivati koe Seminar: Klinika anatomija endokrinog sistema PARCIJALNI ISPIT 3

1 1 1 2 2 1

Sedmica 16.

ZAVRNI ISPIT 1. termin Ispit za studente koji nisu zadovoljili na parcijalnim ispitima ili ele popraviti ocjenu.

Sedmica 18. ZAVRNI ISPIT 2. termin

Sedmica 20. POPRAVNI ISPIT Ova sedmica je namijenjena provjeri usvojenih znanja i vjetina studenata koji nisu stekli uslove za upis zavrne ocjene u sedmici 16 i 18.

Prve dvije sedmice septembra

JESENJI ISPITNI ROK

17

Code BAM 012 Naslov predmeta: HISTOLOGIJA 1 Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar: I ECTS kredita: 5.5 Status: obavezni Sedmica: 15 Ukupno asova: 70 Odgovorni nastavnik: Prof. dr Zakira Mornjakovi

Uslovi za pohaanje nastave: Nema uslova 1. Ciljevi predmeta Stei znanja o morfofunkcionalnim karakteristikama stanica i tkiva

ljudskog organizma za iju se opservaciju na nivou svjetlosne i elektronske mikroskopije usvajaju i osnovna znanja iz histotehnologije. Stei znanja o normalnoj strukturi tijela kroz integracije istovrsnih i raznovrsnih staninih populacija, te specifinosti strukturnih elemenata intercelularnog matriksa i vlakana. Usvojena znanja iz Histologije 1 osnova su za razumijevanje patomorfolokih promjena u etiopatogenezi bolesti na celularnom nivou.

2. Svrha predmeta

Svrha predmeta je osposobljavanje studenta da grau ovjekova tijela shvati kao cjelinu sastavljenu od pojedinih meusobno integriranih strukturnih komponenti i njihovih organizacionih modaliteta, te da na temelju vlastitog iskustva mikroskopiranjem i analizom stekne sigurnost u prepoznavanju vanih citolokih i histolokih struktura. Na predavanjima, interaktivnoj nastavi i vjebama usvaja se teoretsko znanje i savladava se vjetina praktinog mikroskopiranja histolokih preparata i analize elektronskomikroskopskih snimaka.

3. Ishodi uenja Kroz nastavu predmeta Histologija 1 student e usvojiti slijedea znanja: Modul 1. Funkcionalna citologija sa osnovama histotehnologije Cilj modula je upoznati studenta s normalnom mikroskopskom i submikroskopskom graom ljudskih stanica sa pozicija njihove morfoloke i funkcionalne raznolikosti, te znaaj povezanosti promjena strukturnih elemenata stanica s briljivo izabranim kliniki manifestnim poremeajima, a na bazi razliitih histotehnolokih pristupa.

Modul 2. Histologija tkiva Cilj ovog modula je upoznavanje studenta s normalnom mikroskopskom i submikroskopskom graom ljudskih tkiva i njihovim morfolokim i funkcionalnim razliitostima, te distribucijom u okrilju organa i organskih sistema. Vjetine koje student treba znati praktino izvesti (zna kako i ini):

1. promatrati i analizirati citoloke i histoloke preparate 2. mikroskopirati preparate krvnih razmaza imerzionim objektivom 3. analizirati i interpretirati elektronomikrografe 4. samostalno nacrtati citoloke i histoloke preparate 5. samostalno obiljeiti strukturne dijelove na crteima citolokih i

histolokih preparata Vjetine koje student treba poznavati (zna kako): 1.histotehnoloki postupci izrade preparata za nivo raspoloivih histolokih tehnika i osnovnih metoda

18

Nakon odsluane nastave student bi trebao usvojiti slijedee stavove: 1.Ispravno promatranje citolokih i histolokih preparata preduslov je za dobru analizu. 2.Dobra analiza preparata preduslov je za dobro upoznavanje njegove grae. 3.Dobro poznavanje normalne mikroskopske i submikroskopske grae stanica i tkiva preduslov je za razumijevanje njihovih funkcija. 4.Poznavanje normalne grae i funkcije stanica i tkiva neophodan je preduslov za bolje razumijevanje brojnih poremeaja.

4. Metode uenja

Nastava (ukupno 70 sati) se izvodi u obliku: Predavanja ex catedra (P) za sve studente - 15 asova Praktine vjebe za grupe ne vee od 12 studenata 26 asova Interaktivno uenje (IU) za sve studente 24 asa Parcijalni ispiti 5 asova Napomena:

Interaktivna nastava (IU) oznaava: 1. testiranje samostalne pripreme studenta za praenje teoretske nastave koja e se izvesti bez najave jedanput u svakom od modula, 2. interaktivnu komunikaciju tokom izvoenja teoretske nastave.

5. Metode procjene

znanja

Kriterij

ocjenjivanja za Modul 1.

Maksimalno bodova Minimalno bodova

Znanja i vjetine na praktinim vjebama 15 9

Znanja i aktivnosti u interaktivnoj nastavi 10 6

Parcijalni ispit 25 15 Ukupno: 50 30

Kriterij

ocjenjivanja za Modul 2.

Maksimalno bodova Minimalno bodova

Znanja i vjetine na praktinim vjebama 15 9


Parcijalni ispit 25 15 Ukupno: 50 30

KRITERIJ OCJENJIVANJA USVOJENIH ZNANJA I VJETINA NA PRAKTINOJ I TEORETSKOJ NASTAVI Ovi kriteriji su identini za oba modula. Znanja i vjetine na praktinim vjebama

Maksimalno bodova

Minimalno bodova

Znanja i vjetine na praktinim vjebama (ukupno)

15 9

Pojedinano po vjebi 2,5 1,5

19

RAZRADA I TUMAENJE OCJENJIVANJA - vjebe

Ocjena znanja Bodovi po vjebi Ne zadovoljava 0 Zadovoljava 1,5 Dobro 2,0 Vrlodobro, odlino 2,5

Napomene:

U svakom modulu se ocjenjuje po est vjebi, s tim da se prva vjeba modula 1 ispituje u programu druge vjebe.

Ako student izostane s vjebe dobiva 0 bodova, a ako je izostanak opravdan tu vjebu treba nadoknaditi.

KRITERIJ OCJENJIVANJA INTERAKTIVNE NASTAVE Kriterij ocjenjivanja za Modul

Maksimalno bodova po testiranju

Minimalno bodova po testiranju


RAZRADA I TUMAENJE OCJENJIVANJA interaktivna nastava

Ocjena znanja Bodovi po testiranju 6 6 7 7 8 8 9 9 10 10

KRITERIJ OCJENJIVANJA PARCIJALNOG ISPITA Kriterij ocjenjivanja za Modul

Maksimalno bodova

Minimalno bodova (bodovi za prolaz)

Parcijalni ispit 25 15 RAZRADA I TUMAENJE OCJENJIVANJA parcijalni ispit

Ocjena znanja Bodovi 6 15 7 16 7 17 7 18 8 19 8 20 8 21 9 22 9 23 10 24 10 25

20

Napomena:

Na vjebama se vri kontinuirana provjera savladanih vjetina i znanja.

Na interaktivnoj nastavi vri se nenajavljeno testiranje samostalno usvojenog znanja (jedanput u svakom od modula) na postavljeni upit. Pisani rad ocjenjuje se i ostaje u portfoliju studenta kao dokument.

Parcijalni, zavrni i popravni ispit iz predmeta Histologija 1 obavljaju se pismeno u formi eseja, a a ukljuuje praktini rad na obradi 2 histoloka preparata i jednog elektronomikrografa.

Ocjena za pismeni i praktini dio ispita je zajednika. Zbir svih bodova se prevodi u kumulativnu ocjenu kako slijedi: ocjena broj bodova opis ocjene 5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije 6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije 7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima 8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama 9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom 10(A) 95-100 izuzetan uspjeh sa neznatnim grekama Napomena: Kroz zavrni ispit u formi eseja ispitat e se gradivo preeno kroz module. Student koji nije ostvario dovoljan broj bodova za prolaz, bilo u pojedinanom modulu, bilo u oba, pristupa polaganju nepoloenog modula u popravnom roku koji se organizuje nakon zavrene dopunske nastave. Takoer, u ovom terminu prua se i mogunost za korekciju ocjene svim zainteresiranim studentima koji su ve postigli pozitivne rezultate na oba modula, kroz obnovljenu provjeru znanja i vjetina za oba modula.

6. Literatura

Obavezna: 1. Junqueira Luis Carlos i Carneiro Jose. OSNOVI HISTOLOGIJE. Prevod sa engleskog jezika jedanaestog izdanja knjige Basic Histology. Izdava: Data status, Beograd, 2005. 2. Hrnjievi Mustafa, Mornjakovi Zakira i Oruevi Amila. FUNKCIONALNA CITOLOGIJA. Drutvo anatoma BiH, Sarajevo, 1999. 3. Mornjakovi Zakira i saradnici. Praktikum-atlas CD histolokih preparata tkiva i organa. Univerzitet u Sarajevu, Medicinski fakultet, Sarajevo, 2005.

Dopunska: 1. Alielebi Selma, Mornjakovi Zakira, uko Irfan. Osnove histoloke tehnike, Univerzitet u Sarajevu, 2007.

7. Napomena Termin konsultacija za studente je svaki dan od 11.30-13.00 h. E-mail adresa: [email protected]

21

PLAN PREDMETA: HISTOLOGIJA 1

Sedmica Oblik nastave i gradiva

Broj sati Sedmica 1. Predavanje: UVOD. Historijat, kadrovi i organizacija rada

Instituta. Uvod u predmet. Hijerarhijski model organizacije ljudskog tijela sa vornim takama u razvoju citologije, histologije i embriologije. Meusobna uslovljenost oblika i funkcije. Osnovni principi histolokih tehnika i metoda. Mjerni sistemi Vjebe: histoloki laboratorij

1. Obdukcija eksperimentalne ivotinje 2. Izrada histolokog preparata

3

2

Sedmica 2. Predavanje: Indirektni i direktni dokazi o postojanju PLAZMALEME: izgled na elektronskom mikroskopu. Molekularna organizacija plazmaleme i osnovni podaci o hemijskom sastavu. Matriks plazmaleme: fosfolipidi i holesterol. Njihova uloga u celularnoj membrani. Funkcija matriksa: mehanika i u prometu malih molekula - prosta difuzija. Proteini: integralni i periferni. Doprinos proteina funkciji plazmaleme. Spektrin, Band 3 protein, Glikoforin. Uloga transmembranskih proteina u transportu malih molekula i jona. Proteinski kanali: akveusni i jonski. Proteinski nosai: uniport, simport i antiport. Proteinski nosai i aktivni transport: kalijum-natrijum pumpa, aktivni transport jona kalcijuma. Jonofori: valinomicin i gramicidin. Karbohidrati biolokih membrana i njihov funkcionalni znaaj. Egzocitoza - konstitutivna i regulirana. Endocitoza. Pinocitoza-tena faza i receptorima posredovana faza. Klatrinske i neklatrinske obloene vezikule. Fagocitoza: Fc receptori i receptori za prepoznavanje oligosaharida. Transcelularni transport malih molekula i transcitoza. Vjebe: plazmalema

1. okrugla stanica 2. piramidna stanica 3. stanina membrana (TEM) 4. mikrovili (TEM)

2 IU 1

2

Sedmica 3. Predavanje: ENDOSOMI, LIZOSOMI I PEROKSISOMI. Nain dokazivanja, graa granine membrane, pH i funkcija. Uloga endosoma u distribuciji pinocitozom unesenog materijala: LDL partikula, transferina i epitelnog faktora rasta (EGF-a). LIZOSOMI: granina membrana, pH i enzimski sastav lumena organele. Nain identifikacije. Funkcija lizosoma i njeni poremeaji: inkluziona celularna bolest. Peroksisomi: morfologija, identifikacija, funkcija Vjebe: membranske organele

1. lizosom (TEM) 2. endosom (TEM) 3. peroksisom (TEM)

2 IU 1

2

22

Sedmica 4. Predavanje: ENDOPLAZMATSKI RETIKULUM I RIBOSOMI. Granulirani i agranulirani ER (SM, TEM i druge tehnike koje omoguuju meusobnu diferencijaciju). Ribosomi i sinteza proteina. Ostale funkcije RER-a: glikozilacija proteina, sinteza oligosaharida, modeliranje i remodeliranje peptidnih molekula i sinteza fosfolipida. Funkcije SER-a: detoksikacija stranih supstanci, Ca-sekvestrirajui odjeljak. Vjebe: membranske organele

1. granulirani i agranulirani endoplazmatski retikulum (TEM) 2. granulirani endoplazmatski retikulum (SM-indirektno) 3. agranulirani endoplazmatski retikulum (SM-indirektno)

2 IU 1

2

Sedmica 5. Predavanje: GOLGI-JEV APARAT. Fotomikroskopska obiljeja. Ultrastruktura, cis, media i trans zona. Komunikacija meu cisternama. Funkcija pojedinih zona. Uloga TGR (Trans Golgi Retikuluma) kao distributivnog centra biosintetskog materijala u celuli: mehanizam selekcije i segregacije materijala. Uloga Golgi-a u nastajanju zrelih formi polipeptidnih hormona, neuropeptida i enkefalina. Sekretorne vezikule. MITOHONDRIJI. Mikroskopska diferencijacija. Ultrastruktura. Graa i funkcija vanjske membrane. Sastav intermembranskog prostora. Unutranja membrana: lipidi- kardiolipin. Proteini unutranje membrane: enzimi respiratornog lanca, ATP- sinteze i specifini transportni proteini. Matriks mitohondrija. Enzimi matriksa i njihova funkcija. Matriks granule. Mitohondrijalna DNA i druge nukleinske kiseline. Sinteza proteina u mitohondrijama. Razmnoavanje mitohondrija. Teorija porijekla mitohondrija. Mitohondrijalne bolesti. Vjebe: membranske organele

1. Golgi-jev aparat (TEM) 2. ljezdana stanica (gl. thyreoidea SM i TEM) 3. mithondrij (TEM)

2 IU 1

2

Sedmica 6. Predavanje: CITOSOL. Ope odlike i sastav. Osobitosti proteina sintetiziranih u citosolu. Proteini stresnog odgovora. Receptori steroidnih hormona u citosolu. Dugovjeni i kratkovjeni proteini, nain njihovog prepoznavanja i uloga proteolitine mainerije citosola. Citoskelet. Aktinski filamenti: graa, distribucija, funkcija s posebnim osvrtom na celularni korteks i mikrovile. Mikrotubuli. Centrosom. Centriol i cilije: ultrastruktura i funkcija. Intermedijerni filamenti, njihovi tipovi i medicinski znaaj. Pridrueni proteini s posebnim osvrtom na kinezin i citoplazmatski dinein. Specifini sastojci citosola: glikogen, masne kapljice i pigmenti Vjebe: citosol i njegovi sastojci

1. mast u citosolu 2. pigment u citosolu 3. aktinski filamenti (TEM) 4. intermedijerni filamenti (TEM) 5. mikrotubuli (TEM) 6. kinocilije (SM, TEM)

2 IU 1 2

23

Sedmica 7. Predavanje: NUKLEUS I IVOTNI CIKLUS CELULE. Svjetlosnomikroskopske karakteristike: broj, forma, nukleoplazmatski indeks, sastojci i njihov afinitet za boje. Ultrastrukturne karakteristike: nuklearni omota s osvrtom na porni kompleks, hromatin, nukleolus. Celularni ciklus i starenje stanice s osvrtom na faktore rasta. CELULARNE VEZE. Zonula adherens, zonula occludens, desmosom i hemidesmosom, nexus i celula-matriks veze. Vjebe: nukleus i celularne veze

1. nukleus (SM broj i oblik, TEM) 2. mehanike celularne veze (TEM) 3. komunikacijske celularne veze (TEM, SEM)

2 IU 1 2

Sedmica 8. PARCIJALNI ISPIT MODULA 1. Ispit se polae pismeno u trajanju od jednog sata i praktino u trajanju od jednog sata.

2

Sedmica 9. Predavanje: EPITELNO TKIVO. Definicija i klasifikacija tkiva s osvrtom na embrionalno porijeklo. Pokrovni epiteli. Jednostavni pokrovni epiteli: ploasti, izoprizmatini, prizmatini. Sloeni pokrovni epiteli: ploasto slojeviti epitel, epitel prelaznog tipa i pseudostratificirani prizmatini epitel. Morfoloke osobine, podgrupe, rasprostranjenost i funkcija svih tipova pokrovnih epitela. ljezdano epitelno tkivo: morfofunkcionalne karakteristike ljezdanih epitelnih stanica, ljezdani ciklus, klasifikacija lijezda po obliku - cjevaste i mjehuraste; po mehanizmu sekrecije - merokrine, holokrine i apokrine; po mjestu izbacivanja ljezdanog produkta - endokrine, egzokrine, parakrine i autokrine; po hemijskoj prirodi sekreta - polipeptidi, glikoproteini i biogeni amini. Vjebe: pokrovni i ljezdani epiteli

1. bazalna lamina (TEM) 2. jednoslojni ploasti epitel (SM) 3. jednoslojni cilindrini epitel (SM) 4. pseudoslojeviti epitel 5. mnogoslojni ploasti neoroeni epitel 6. prelazni epitel 7. egzokrina lijezda - tubulusna, alveolarna

2 IU 1 2

Sedmica 10. Predavanje: VEZIVNO TKIVO. Uloga i klasifikacija. Rijetko vezivno tkivo: morfoloke, funkcionalne i ultrastrukturne osobine. Hemijski sastav i tipovi vlakana. Celule rijetkog vezivnog tkiva: autohtone - fibrociti, fibroblasti, adipociti, mezenhimne celule, histiociti, mastociti i celule doljaci - Ne, Eo, Ba leukociti, limfociti i monociti. Morfoloke, funkcionalne i hemijske osobine intercelularne supstance, njena mehanika i fizikohemijska svojstva. Retikularno vezivno tkivo: celule, vlakna. Rasprostranjenost i uloga. Gusto vezivno tkivo: graa, uloga, podvrste i rasprostranjenost. Elastino vezivno tkivo. Sluzno vezivno tkivo. Njihova graa i uloga. Masno tkivo: unilokularno i multilokularno (bijelo i mrko masno tkivo). Rasprostranjenost i uloga. Vjebe: vezivna tkiva u uem smislu i s posebnim karakteristikama

1. mezenhim 2. retikularno vezivno tkivo 3. neformirano gusto vezivno tkivo

2 IU 1

2

24

4. formirano gusto vezivno tkivo 5. bijelo masno tkivo 6. fibroblast (TEM)

Sedmica 11. Predavanje: HRSKAVINO TKIVO. Hijalina, elastina i vlaknasta hrskavica. Ultrastrukturne, hemijske i funkcionalne osobitosti hondrocita, intercelularne amorfne mase i vlakna. Fizike osobine i rasprostranjenost hrskaviavog tkiva. Ishrana hrskavice i njeno prenoenje transplantatima. Kotano tkivo. Celule kotanog tkiva: morfoloke i funkcionalne osobitosti osteociti, osteoblasti i osteoklasti. Intercelularna supstanca: vlakna hemijski sastav, raspored i mehanika uloga; amorfna organska supstanca sastav i porijeklo; anorganske materije - hemijski sastav i mogunost supstitucije kalcijuma radioaktivnim metalima. Morfologija i raspored kristala. Mreasto i lamelarno kotano tkivo. Kompaktno i spongiozno kotano tkivo. Arhitektonika cjevastih i pljosnatih kostiju. Periost: graa i uloga. Osteogeneza: intramembranska i endohondralna. Uobliavanje kostiju. Mehanika i metabolika uloga kotanog tkiva. Vjebe: potporno vezivno tkivo

1. hijalina hrskavica 2. elastina hrskavica 3. lamelarno kotano tkivo 4. endohondralno okotavanje 5. osteocit (TEM)

2 IU 1 2

Sedmica 12. Predavanje: KRV I LIMFA. Krv: krvna plazma sastav i fizikohemijska svojstva; uoblieni elementi krvi. Crvena krvna zrnca: oblik, veliina, graa, hemijski sastav i uloga. Leukociti: granulociti neutrofilni, eozinofilni, bazofilni, agranulociti limfociti i monociti. Krvne ploice: porijeklo i graa. Tinktorijalna i ultrastrukturna svojstva uoblienih elemenata krvi. Limfa: limfna plazma, celularni sastav limfe i njeno porijeklo. Kotana sr. Lokalizacija i rasprostranjenost u zavisnosti od ivotne dobi. Histoloka graa produktivne kotane sri. Razvoj uoblienih elemenata krvi. Vjebe: krv i kotana sr

1. Periferna krv eritrocit limfocit (SM, TEM) neutrofilni granulocit (SM, TEM) eozinofilni granulocit (SM, TEM) trombocit (SM, TEM )

2. Razmaz kotane sri (imerzija)

2 IU 1 2

Sedmica 13. Predavanje: MIINO TKIVO. Definicija i podjela miinog tkiva. Poprenoprugasto miino tkivo. Nastanak, oblik i veliina poprenoprugastog miinog vlakna. Sarkolema, sarkoplazma, nukleusi i miofibrili: svjetlosnomikroskopske i elektronomikroskopske osobine. Hemijski sastav i molekularna organizacija miofibrila. Mehanizam miine kontrakcije. Radna muskulatura srca: morfoloka i

2 IU 1

25

Sedmica 13. ultrastrukturna svojstva sranih ultrastrukturna svojstva sranih miinih celula (kardiocita). Specifine intercelularne veze. Miofibrili: slinosti i razlike u odnosu na skeletno miino tkivo. Sprovodna i endokrina muskulatura srca: porijeklo, graa, ultrastruktura, lokalizacija i uloga. Glatko miino tkivo: oblik, veliina i graa glatke miine celule. Specifinosti u grai i mehanizmu kontrakcije glatkog miinog tkiva Vjebe: miino tkivo

1. glatko miino tkivo 2. skeletno miino tkivo (SM, TEM) 3. srano miino tkivo (SM, TEM) 4. sprovodna muskulatura srca (SM) 5. endokrini kardiomiociti (TEM)

2

Sedmica 14. Predavanje: NERVNO TKIVO. Nervna celula, neuron: tijelo oblik, veliina, sastav. Produeci nervne celule: dendriti i aksoni izgled, sastav i funkcija. Ultrastrukturne i histohemijske karakteristike neurona. Nervno vlakno i njegovi omotai - mijelinska i Schwann-ova ovojnica, struktura i substruktura. Histofiziologija neurona. Sinapse: tipovi i substruktura. Neuromuskularna ploa - motorna ploa. Nervno potporno tkivo: morfologija, substruktura i funkcija ependimnih, makroglijskih i mikroglijskih celula. Mehanizam i znaaj degeneracije i regeneracije nervnog vlakna. Morfofiziologija neuroglandularnih celula. Vjebe: nervno tkivo

1. multipolarni neuron 2. pseudounipolarni neuron i amficiti 3. astrociti (TEM) 4. oligodendroglija (TEM) 5. mikroglija (TEM) 6. nervna vlakna (SM, TEM)

2 IU 1

2

Sedmica 15. PARCIJALNI ISPIT MODULA 2. Ispit se polae pismeno u trajanju od jednog sata i praktino u trajanju od dva sata.

3

Sedmica 16. ZAVRNI ISPIT 1. termin (M1 za studente koji su poloili M2; M1+M2 za studente koji nisu poloili niti jedan modul), korekcija ocjene modula, te upis zavrne ocjene za studente koji su stekli uslove.

Sedmica 18. ZAVRNI ISPIT 2. termin Sedmica 20. POPRAVNI ISPIT

Ova sedmica je namijenjena provjeri usvojenih znanja i vjetina studenata koji nisu stekli uslove za upis zavrne ocjene u sedmici 16 i 18.


JESENJI ISPITNI ROK

26

Code BAM 013 Naslov predmeta: BIOLOGIJA STANICE I HUMANA GENETIKA

Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar: I ECTS kredita: 6

Status: obavezni Sedmica: 15 Ukupno asova: 75

Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Amira Redi

Uslovi za pohaanje nastave: Nema uslova

1. Ciljevi predmeta

Kroz predmet Biologija stanice i humana genetika studenti e se upoznati sa osnovama savremene nauke o biologiji stanice i osnovama genetike, a ija su dostignua danas neophodna za razumijevanje, dijagnostiku i terapiju bolesti kod ovjeka i to je najvanije budunost medicine. Predmet obrauje i dio molekularne biologije, razvojne biologije, ekologije i genetike sa posebnim naglaskom na vane molekularne mehanizme koji se svakodnevno otkrivaju i potvruju kao integrativni faktori razliitih podruja bioloke znanosti relevantne za medicinsku problematiku.

2. Svrha predmeta

Usvojena znanja e osposobiti studente za evaluaciju kompleksnih odnosa humane stanice u organizmu, kao cjelini. Poznavanje osnovnih naela genetike je neophodno za adekvatno pozicioniranje nasljeivanja (normalnih i patolokih stanja) i njegove uloge u kontroli zdravlja ovjeka.

3. Ishodi uenja

Kroz predmet Biologija stanice i humana genetika student e usvojiti slijedea znanja: Modul 1. Biologija elije/stanice Cilj modula: upoznavanje studenata sa tipovima elijske organizacije i savremenim saznanjima o univerzalnoj strukturi i funkciji elijskih organela.

Modul 2. Molekularna genetika ljudskog genoma Cilj modula: upoznavanje studenata sa strukturom, molekularnom organizacijom i funkcijom genetikog materijala (DNK, geni, hromosomi)

Modul 3. Molekularno-genetiki mehanizmi reprodukcije Cilj modula: upoznati studente sa nainima reprodukcije biolokih sistema

Modul 4. Molekularna osnova i principi protoka genetike informacije Cilj modula: upoznati studente sa temeljnim genetikim mehanizmima Centralna dogma molekularne biologije CDMB

Modul 5. Humana genetika Cilj modula: upoznati studente sa zakonitostima i tipovima biolokog nasljeivanja normalnih i patolokih osobina.

Modul 6. Mutageneza, karcinogeneza, teratogeneza Cilj modula: upoznati studente sa uzrocima, tipovima i posljedicama poremeaja nasljedne osnove, mogunostima reparacije, te genetikim

27

uzrocima kancerogeneze i teratogeneze. Modul 7. Uvod u genetiko inenjerstvo i biotehnologiju Cilj modula: upoznati studente sa osnovnim principima tehnologije rekombinantne DNK i mogunostima primjene u medicini. Kroz nastavu predmeta Biologija stanice i humana genetika student treba savladati slijedee vjetine: - vjetine sa kojima e se student upoznati: 1.uzimanje antropometrijskih podataka i obrada istih, 2.izrada nativnih preparata, 3.izrada trajnih preparata, 4.izrada kariograma, 5.slaganje kariograma i 6. pravilno itanje i tumaenje kariograma - vjetine koje student treba praktino znati izvesti: 1.mikroskopiranje, 2.heredografiju.

4. Metode uenja

Nastava je organizovana u vidu predavanja i vjebi povezanih jednakim tematskim cjelinama. Predavanja se odravaju u amfiteatru po principu da se prezentira svo gradivo koje se kasnije razrauje na vjebama. Vjebe se izvode u grupama po 25 studenata u sali za vjebe gdje se posveuje panja individualnom radu svakog studenta (u toku vjebi) u cilju boljeg razumijevanja eksperimentalnog rada i razvijanja praktinih vjetina. Na seminarima studenti zajedno sa nastavnikom/nastavnicima raspravljaju i rjeavaju problem/e i sluajeve sa teorijskog i praktinog dijela nastave. U toku seminara se koriste razliite metode rada: projektni zadatak, prezentacija studenata u manjim ili veim grupama, diskusija... Konsultacije: se koriste se za dodatna pojanjenja iz praktinog ili teoretskog dijela nastave svakim radnim danom prema potrebama studenata. Samostalan rad: priprema teorijskog dijela nastave ili seminarskog rada ili domae zadae (priprema za praktinu nastavu-vjebe), savladavanje gradiva (uenje).

5. Provjera znanja

1. Praktini dio vjebe vri se kontinuirana provjera znanja i savladanih vjetina.

2. Teoretski dio Polae se parcijalno, u vidu tri testa koji se realiziraju tokom semestra u kojem se nastava izvodi: prvi u 6-oj; drugi u 10-oj i trei u 15-oj sedmici . U toku interaktivne nastave se vri stalna provjera znanja svakog studenta iz sadraja teme koja se obrauje. Na svakom testu se moe osvojiti maksimalno po 30 bodova (ukupno na tri testa 90 bodova), a za prolaznu ocjenu je neophodno najmanje

28

osvojiti po 16 bodova na svakom testu (ukupno 48 bodova), plus najmanje po dva boda iz eseja. Na kraju svakog testa se nalazi po jedno pitanje na koje student treba da odgovori u formi eseja (opirnije, do stranice teksta. Posebnu teinu eseja ima tano prikazan crte/ema). Znai, treba napisati/nacrtati/obiljeiti najvanije o tom problemu. Esejsko pitanje nosi od 1 - 5 bodova i ti bodovi se dodaju (sabiraju) broju bodova osvojenih na svakom pojedinanom testu. Ukoliko student nije zadovoljio na testu, ili nije zadovoljan ocjenom, ima mogunost ponovnog polaganja na zavrnom ispitnom roku. Redovno pohaanje i aktivnost na nastavi, domai zadaci, aktivno uee u interaktivnoj nastavi, na seminarima..... se ocjenjuje od 2 - 5 bodova. 3. Zavrni ispit: Da bi student mogao pristupiti zavrnom ispitu morao je prethodno prisustvovati predavanjima i vjebama (minimalno 80%), te imati prolazno ocijenjenu aktivnost u toku nastave. Opravdanost izostanka sa nastave (predavanja i vjebi) se dokazuje validnim opravdanjem. Na zavrnom ispitu studenti polau dio koji nisu poloili tokom kontinuirane provjere znanja. Studenti koji su tokom kontinuirane provjere znanja uspjeno poloili (osvojili bar minimum bodova neophodnih za pozitivnu ocjenu ) ne moraju izlaziti na zavrni ispit i zakljuuje im se konana ocjena. U popravnom roku koji se organizuje nakon zavrene dopunske nastave prua se mogunost za korekciju ocjene svim zainteresiranim studentima koji su ve postigli pozitivne rezultate. Formiranje ukupne-kumulativne (zavrne) ocjene: Zavrna ocjena se formira na temelju ukupnog broja osvojenih bodova po svim kriterijima: pismenom provjerom teorijskog zananja (test i esej), redovno pohaanje i aktivnost na nastavi, mogui domai zadaci.

Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi: ocjena broj bodova opis ocjene 5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije 6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije 7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima 8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama 9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom 10(A) 95-100 izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim grekama

6. Literatura

Obavezna: 1.Redi A.: Hromosomi i elijski ciklus uvod u citogenetiku.

Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 2001. 2.Berberovi LJ., oi B., Redi A.: Vrijeme Genetike. Institut za

NIRR KCU Sarajevo, Sarajevo, 2007. 3.Dikli V. et al.: Biologija sa humanom gentikom. Medicinska knjiga,

Beograd, 1997. 4.urii E, Ibrulj S.: Praktikum biologije i humane genetike. Je,

29

Sarajevo, 2002. Dopunska: 1.Ibrulj S., Haveri S., Haveri A: Citogenetike metode-Primjena u

medicini. INGEB Sarajevo, Sarajevo, 2008. 2.Berberovi LJ., Hadiselimovi R.: Rjenik Genetike. Svjetlost,

Sarajevo, 1986. Proirena: 1.Cooper M. i sar.: Stanica - molekularni pristup. Medicinska naklada,

Zagreb, 2004. 2.Smajilagi A., Redi A., Gavrankapetanovi I. (2008):

Molekularno-bioloki aspekti tkivnog inenjerstva kosti. Institut Za NIRR KCU Sarajevo, Sarajevo.

7. Napomena

Termin konsultacija za studente je svaki dan od 12 - 14 sati uz prethodnu najavu kod sekretarice Katedre ili na e-mail [email protected]

30

PLAN PREDMETA: BIOLOGIJA STANICE I HUMANA GENETIKA Sedmica Oblik nastave i gradiva Broj sati

Sedmica 1.

Predavanja: Stanica. Biologija danas, molekularna biologija stanice.Evolucija prokariotskuh i eukariotskih stanica. Stanica kao eksperimentalni model. Opi plan grae stanice, hemijska graa stanice. Uloga enzima kao biolokih katalizatora. Stanina membrana: strukture stanine membrane, transport malih molekula, transport velikih molekula (endocitoza i fagocitoza), struktura i organizacija matriksa, povrina stanice, meustanine interakcije, interakcije stanice i matriksa. Citoskelet mikrofilamenti. Intermedijalni filamenti, mikrotubuli. Vjeba: Antropometrija i antroposkopija

3 2

Sedmica 2.

Predavanja: Jedro, transport u/iz jedra: jedrov omota, hromatin, jedarce (struktura i funkcija). Endoplazmatski retikulum, Goldijev aparat, Lizosomi, Mitohondrije, Ribosomi.Za sve organele graa, funkcija, posljedice usljed poremeaja iste. Vjeba: Mikroskop i tehnika mikroskopiranja

3 2

Sedmica 3.

Predavanja: Nukleinske kiseline. Hromosomska organizacija genetikog materijala (od DNK do hromosoma). Genom ovjeka (nuklearni i mitohondrijski). Gen i genetika informacija: struktura (introni, egzoni, promotor, terminator) i funkcija. Vjeba: elijska dioba mitoza (posmatranje preparata u elijama vrka korijena luka Allium cepa)

2 3

Sedmica 4.

Predavanja: Uvod u molekularnu biologiju: Replikacija DNK (karakteristike, enzimi, znaaj). Stanini ciklus: Stanini ciklus eukariotske stanice, kontrolne take, regulacija staninog ciklusa. Jedro u mitozi, jedarce, faze mitoze. Vjeba: Mejoza (preparati testisa skakavca )

2 3

Sedmica 5.

Predavanja: Mejoza, gametogeneza: Genetiko znaenje mejoze, gametogeneza (spermatogeneza i oogeneza). Genetika rekombinacija: - homologna: sinapsis, hijazme, crossing-over - nehomologna (insercijske sekvence i transposomi) Oplodnja, Determinacija i diferencijacija pola ovjeka (uloga polnih hromosoma). Vjeba: Gametogeneza: Spermatogeneza (preparati mia Mus musculus ), oogeneza.

2 3

Sedmica 6.

Test I: Studenti podijeljeni u dvije grupe po 2 sata Vjeba: Kariotip ovjeka (posmatranje preparata metafazni hromosomi u limfocitima periferne krvi ovjeka).

2 2

Sedmica 7. Predavanja: Naela medicinske genetike: Konsekvence mejoze: porijeklo i uzroci nerazdvajanja homologih hromosoma, hromosomske garniture. Hromosomske aberacije: numerike i strukturne.

2

31

Sindromi i patoloka stanja kao posljedica hromosomskih aberacija (etiologija,incidenca, karakteristike, posljedice i rizik ispoljavanja/ponavljanja. Vjeba: Normalni i patoloki kariogram

3

Sedmica 8.

Predavanja: Biosinteza staninih sastojaka. Sinteza i dorada RNK transkripcija: Molekularna osnova i principi protoka genetike informacije Transkripcija sinteza RNK (od DNK do RNK) - enzim RNK polimeraza (struktura, tipovi, funkcija) - faze procesa transkripcije - transkripcija strukturnih gena (DNK iRNK; kodkodon; karakteristike) - struktura iRNK kod pro- i eukariota - obrada (procesing) primarnog transkripta preiRNK - splajsing i alternativno prekrajanje Vjeba: Mehanizam nastanka numerikih aberacija kod ovjeka. (primarno nerazdvajanje autosoma).

2 3

Sedmica 9.

Predavanja: Sinteza i dorada proteina: Translacija genetike informacije (od RNK do proteina), genetiki kod. Aktivacija aminokiselina. Inicijacija, elongacija i terminacija translacije. - funkcija iRNK, tRNK, rRNK u procesu translacije - karakteristini enzimi i proteinski faktori Regulacija sinteze proteina kod pro- i eukariota. Vjeba: Primarno nerazdvajanje polnih hromosoma, sekundarno nerazdvajanje.

2 3

Sedmica 10.

Test II: studenti podijeljeni u dvije grupe po 2 sata Vjeba: Polni hromatin - Barrovo tijelo. Izrada nativnih preparata elija bukalne sluznice i posmatanje pod mikroskopom.

2 2

Sedmica 11.

Predavanja: Mutacije: molekularna biologija u medicini i sisitem reparacije: Bioloki varijabilitet. - tipovi genskih mutacija i posljedice (primjeri) - mutageni agensi Mehanizmi za reparaciju: prereplikativna i postreplikativna reparacija. Vjeba: Osnovni zakoni nasljeivanjaMendelova pravila.

2 3

Sedmica 12.

Predavanja: Naela medicinske genetike: Mendelovsko i ne-Mendelovsko nasljeivanje. Mendelovi principi nasljeivanja. Monohibridno nasljeivanje. Osnovne zakonitosti, principi i tipovi biolokog nasljeivanja: - hromosomska teorija nasljeivanja (genski lokusi, aleli, genotip, fenotip, raspodjela gena i osobina, ekspresivnost i penetrabilnost gena) - interakcija alelnih genamonogensko nasljeivanje: (dominantno, recesivno, intermedijarno, kodominantno - primjeri). Vjeba: Nasljeivanje normalnih i patolokih stanja kod ovjeka (autosomno nasljeivanje, polno nasljeivanje, primjeri). Zadaci

2 3

32

iz genetike.

Sedmica 13. Predavanja: Mendelovsko i ne-Mendelovsko nasljeivanje: Interakcija nealelnih gena poligensko nasljeivanje (aditivna i komplementarna poligenija; epistaza). Nasljeivanje vezano za polne hromosome (kompletno i nekompletno polno vezano nasljeivanje; polno ogranieno i polno uslovljeno nasljeivanje). Mitohondrijsko nasljeivanje. Slobodna kombinacija gena, genske karte. Genetika tumora: razvoj i uzroci nastanka. Protoonkogeni, onkogeni, tumor-supresor geni. Tumori stanini ciklus, apoptoza, uloga telomere u tumorima. Molekularna biologija u spreavanju i lijeenju raka. Vjeba: Multipli aleli, nasljeivanje krvnih grupa; poligensko nasljeivanje. Primjeri. Zadaci iz genetike.

2 3

Sedmica 14.

Predavanja: Genetiko inenjerstvo: Principi genetikog inenjerstva. Oblici kloniranja. Etiki principi i naela. Tehnologija rekombinovane DNK. Banke gena. Vektori. Genska terapija: uloga i znaaj Vjeba: Genetika, zadaci. Simboli u genealokim shemama. Rodoslovna stabla. Izrada heredograma.

2 3

Sedmica 15. Test III: studenti podijeljeni u dvije grupe po 2 sata 4 Sedmica 16. ZAVRNI ISPIT 1. termin

Sedmica 18. ZAVRNI ISPIT 2. termin Sedmica 20. POPRAVNI ISPIT

Ova sedmica je namijenjena provjeri usvojenih znanja i vjetina studenata koji nisu stekli uslove za upis zavrne ocjene u sedmici 16 i 18.


JESENJI ISPITNI ROK

33

Code BAM 014 Naslov predmeta: MEDICINSKA ETIKA I SOCIOLOGIJA

Nivo: dodiplomski Godina: I Semestar: I ECTS kredita: 2,5


Odgovorni nastavnik: Prof. Dr Jusuf iga

Uslovi za pohaanje nastave: Nema uslova

1. Ciljevi predmeta

Upoznati studente sa socioloko-medicinskim znanjima, neophodnim za razumijevanje uzrono-posljedinih veza bolesti i zdravlja ljudi, uputiti ih u osnove bioetike, ukljuujui i kontroverze unutar iste, te ukazati im na druge drutveno vane izazove sa kojima e se susretati u medicinskoj praksi.

2. Svrha predmeta

Kroz aktivno sudjelovanje studenata u nastavi osposobiti ih da uspjeno koriste steena znanja i vjetine za razumijevanje ne samo biolokih, nego i drutvenih zakonitosti ivota, kritiko rasuivanje o nezdravom nainu ivljenja u modernim drutvima, etikim sunovratima, bioloko-ekolokim debalansima, kao i praenje najnovijih trendova u domenu promoviranja umijea ivljenja, odnosno drutvenog angamana u zatiti zdravlja ljudi.

3. Ishodi uenja

Kroz nastavu predmeta Medicinska etika i sociologija studenti e usvojiti sljedea znanja: Modul 1. Nastanak i razvoj medicinske sociologije Cilj modula je upoznavanje studenata sa predmetom prouavanja Medicinske sociologije, njenim odnosom prema drugim sociolokim disciplinama (Sociologija rada; Sociologija morala; Sociologija naselja; Sociologija porodice...), te metodama i tehnikama sa kojima se slui. Modul 2. Medicina i druge znanosti Cilj modula je ukazati na znaaj odnosa medicine i drugih graninih znanstveno-strunih podruja, upoznati studente sa potrebom interdisciplinarnog dijaloga lijenika i filozofa, etiara, psihologa, sociologa, pravnika, genetiara, teologa, meu kojima su, nerijetko prisutna kontroverzna stajalita o vrlo vanim pitanjima koja se tiu medicinske djelatnosti, odnosno medicinske deontologije i bioetike. Modul 3. Medicina i zdravlje Cilj modula je osposobljavanje studenata za pojmovno razumijevanje bolesnih i zdravih stanja, njihovih vanjskih i unutarnjih ishodita, opserviranje problematike drutvenog stigmatiziranja ovisnika, HIV-pozitivnih i hendikepiranih osoba, te upoznavanje sa najznaajnijim meunarodnim organizacijama, konvencijama i dogovorima o zatiti zdravlja ljudi. Modul 4. Normalno i devijantno u drutvu U okviru ovog modula studenti e se upoznati sa temeljnim odrednicama normalnog i devijantnog ponaanja ljudi, njihovim moguim ishoditima i posljedicama sa posebnim osvrtom na sociopatoloka stanja, te odnosu medicine prema istim.

34

Modul 5. Socijalizacija linosti Cilj modula je pojmovno razumijevanje socijalizacije linosti od strane studenata, sa posebnim osvrtom na uenje profesionalne uloge medicinara, specifinosti lijenike profesije, te znaaj odnosa lijenika i pacijenta. Modul 6. Novi trendovi u medicinskoj djelatnosti Cilj modula je upoznati studente sa znaajem interdisciplinarnog pristupa u dijagnosticiranju i saniranju bolesnih stanja, kako ih, u drutvenom smislu prevenirati, kako se boriti sa izazovima sve veeg narastanja broja osoba koje doivljavaju duboku starost, epidemijom mentalnih problema u savremenim drutvima i sl. Modul 7. ovjek, raanje i eko-sistem Cilj modula je upoznati studente sa alarmirajuim pokazateljima naruavanja bioloko-ekoloke ravnotee i drugih debalansa na planetarnoj razini. Modul 8. Zdravstvo i drutvo Cilj modula je upoznati studente sa znaajem drutveno-ekonomskih pretpostavki za razvoj zdravstvene djelatnosti, sa evidentnim ogranienjima u pravu na ravnopravnost pri zdravstvenoj zatiti, te izazovima vezanim za razliite svojinske odnose u zdravstvenim ustanovama. Kroz nastavu predmeta Medicinska etika i sociologija studenti e ovladati slijedeim vjetinama: - Vjetine koje student treba znati praktino izvesti: 1.Odabrati najadekvatnije metode i tehnike u prikupljanju relevantnih

socioloko-medicinskih informacija i podataka u drutvu, 2.Primijeniti odgovarajuu obradu i evaluaciju prikupljenih podataka

iz oblasti bioetike i medicinske sociologije, 3.Primijeniti odgovarajuu metodologiju u pisanju i javnom

prezentiranju seminarskih radova, 4.Izrada elaborata za istraivaki projekat u oblasti bioetike i

medicinske sociologije, 5.Primijeniti interdisciplinarni pristup u razumijevanju bolesnih i

zdravih stanja, 6.Usvojiti temeljne principe u uenju drutvene uloge medicinara. - Vjetine koje student treba poznavati: 1.Prepoznavanje relevantne literature iz bioetike i medicinske

sociologije, 2.Pravilna upotreba literature iz bioetike i medicinske sociologije, 3.Sluiti se internetskim bazama podataka vezanim za bioetiku i

medicinsku sociologiju. Nakon odsluane nastave studenti bi trebali usvojiti slijedee stavove: 1.Nunost interdisciplinarnog pristupa u razumjevanju bolesnih i

zdravih stanja, 2.Usvojiti biomedicinska naela, 3.Usvojiti temeljne principe u uenju uloge medicinara,

35

4.Imati pozitivan stav prema najznaajnijim meunarodnim organizacijama, konvencijama i dogovorima o zatiti zdravlja ljudi,

5.Imati kritiki odnos prema naruavanju bioloko-ekoloke ravnotee i drugim alarmirajuim debalansima na planetarnoj razini,

6.Zalagati se za zatitu zdravih, a ne samo saniranje bolesnih stanja ljudi (umijee ivljenja).

4. Metode uenja

Nastava e se realizirati u oblicima: - predavanja (30 sati) za sve studente, - vjebe (15 sati), za grupe ne vee od 20 studenata, - prezentiranje seminarskih radova, - dijalozi o pitanjima iz nastavnog sadraja (interaktivni angaman

studenata)

5. Metode procjene znanja

Nain ocjenjivanja: a) Parcijalna provjera znanja (esej) Ocjene: Ocjena A - 20 studentskih bodova Ocjena B - 17 studentskih bodova Ocjena C - 15 studentskih bodova Ocjena D - 12 studentskih bodova Ocjena E - 10 studentskih bodova Ocjena F - 0 studentskih bodova b) Parcijalna provjera znanja (test) Ocjene: Ocjena A - 20 studentskih bodova Ocjena B - 17 studentskih bodova Ocjena C - 15 studentskih bodova Ocjena D - 12 studentskih bodova Ocjena E - 10 studentskih bodova Ocjena F - 0 studentskih bodova c) Seminarski rad: 10 studentskih bodova d) Zavrna provjera znanja (test) Ocjene: Ocjena A - 50 studentskih bodova Ocjena B - 45 studentskih bodova Ocjena C - 40 studentskih bodova Ocjena D - 35 studentskih bodova Ocjena E - 30 studentskih bodova Ocjena F - 0 studentskih bodova Broj ukupno osvojenih bodova, dobivenih kroz sve oblike provjere znanja, prevodi se u konanu ocjenu kako slijedi: ocjena broj bodova opis ocjene 5(F,FX) 54 ne zadovoljava minimalne kriterije 6(E) 55-64 zadovoljava minimalne kriterije 7(D) 65-74 openito dobar, ali sa znaajnim nedostacima 8(C) 75-84 prosjean, sa primjetnim grekama 9(B) 85-94 iznad prosjeka, sa ponekom grekom 10(A) 95-100 izuzetan uspjeh bez ili sa neznatnim grekama

36

6. Literatura

Obavezna: Jusuf iga, Sociologija medicine (V dopunjeno izdanje) BKC,

Sarajevo, 2003 Proirena: Slaven Letica, Gordana Cerjan-Letica, Medicinska sociologija,

Univerzitet u Bihau, 2001. Ejub ehi, Koje je zanimanje za mene, Kultura, Beograd, 1990, Jovan Risti, Medicina i drutvo, Radnika tampa, Beograd, 1975, Erih From, Anatomija ljudske destruktivnosti, Naprijed, Zagreb,

1976, Dopunska: BIMA journal br. 7/2006

7. Napomena

Termin konsultacija za studente je svaki dan od 12 - 14 sati uz prethodnu najavu kod sekretarice Katedre ili na e-mail [email protected] ili [email protected]

37
mailto:[email protected]:[email protected]

PLAN PREDMETA: MEDICINSKA ETIKA I SOCIOLOGIJA

Sedmica Oblik nastave i gradiva Broj sati

Sedmica 1.

Predavanje: Nastanak i razvoj medicinske sociologije; Predmet i metode prouavanja medicinske sociologije; Odnos prema drugim sociolokim disciplinama (Sociologija rada, Sociologija morala; Sociologija naselja..), Uvod u medicinsku etiku. Vjebe: Podjela tema za seminarske radove

2

1

Sedmica 2.

Predavanje: Medicina i druge znanosti (medicina i etika; Kontroverze o pravu na ivot i pravu na smrt; Kontroverze o genetskom ininjeringu; Kontroverze o transplantiranju ljudskih organa) Vjebe: Prezentiranje seminarskih radova na teme: Kontroverze o humanom kloniranju; Kontroverze o transplantaciji ljudskih organa

2 1

Sedmica 3.

Predavanje: Medicina i druge znanosti (medicina i estetika, medicina i drutvene znanosti) Vjebe: Prezentiranje seminarskih radova iz oblasti bioetike i medicinske deontologije

2 1

Sedmica 4.

Predavanje: Medicina i zdravlje (Pojmovno razumijevanje bolesnih i zdravih stanja; Vanjska i unutarnja ishodita bolesti i zdravlja ljudi); Najznaajnije meunarodne organizacije, konvencije i dogovori o zatiti zdravlja ljudi. Vjebe: Prezentiranje seminarskih radova vezanih za ishodita bolesnih i zdravih stanja ljudi

2 1

Sedmica 5.

Predavanje: Normalno i devijantno u drutvu Vjebe: Priprema i realiziranje I parcijalne provjere znanja (esej)

2 1

Sedmica 6.

Predavanje: Sociopatoloka stanja u drutvu (Odnos medicine prema sociopatolokim stanjima; Problem drutvenog stigmatiziranja ovisnika, HIV-pozitivnih i hendikepiranih osoba) Vjebe: Prezentiranje seminarskih radova iz oblasti socijalne patologije

2 1

Sedmica 7.

Predavanje: Socijalizacija linosti (Uenje profesionalne uloge medicinara; Znaaj profesionaslne orijentacije mladih) Vjebe: Prezentiranje seminarskih radova vezanih za socijalizaciju linosti

2 1

Sedmica 8.

Predavanje: Znaaj odnosa lijenik-pacijent (tipologija odnosa) Vjebe: Prezentacija seminarskih radova vezanih za odnos lijenika i pacijenta

2 1

38

Sedmica 9.

Predavanje: Novi trendovi u medicinskoj djelatnosti (Redefiniranje odnosa prema mentalno oboljelim, prema licima tree dobi) Vjebe: Interaktivna rasprava na pomenutu temu

2 1

Sedmica 10.

Predavanje: ovjek, raanje i eko-sistem (Neobarbarski ataci na prirodne resurse; Alarmirajui debalansi..) Vjebe: Priprema i realiziranje II parcijalne provjere znanja (test)

2 1

Sedmica 11.

Predavanje: Izazovi demografske eksplozije Vjebe: Prezentiranje seminarskih radova vezanih za populacionu politiku

2 1

Sedmica 12.

Predavanje: Uloga medicine u reguliranju rasta stanovnitva Vjebe: Interaktivna rasprava na temu Znaaj bioloko-ekoloke ravnotee

2 1

Sedmica 13.

Predavanje: Posljedice medikalizacije ljudskog ivota Seminari: Umijee ivljenja sa i bez lijeka

2 1

Sedmica 14.

Predavanje: Medicina i drutvo (Drutveno-ekonomske pretpostavke za razvoj zdravstvene djelatnosti); Pluralizam vlasnitva u zdravstvu Vjebe: Panel rasprava na pomenutu temu

2 1

Sedmica 15.

Predavanje: Pitanje jednakosti u pravu na zdravstvenu zatitu (Od deontolokih naela do egzistencijalnih limita) Vjebe: Priprema za zavrni ispit

2 1



Sedmica 20. POPRAVNI ISPIT Ova sedmica je namijenjena provjeri usvojenih znanja i vjetina studenata koji nisu stekli uslove za upis zavrne ocjene u sedmici 16 i 18.


JESENJI ISPITNI ROK

39

Code BAM 016 Naslov predmeta: METODOLOGIJA NAUNOG ISTRAIVANJA U MEDICINI 1

Nivo: dodiplomski

Godina: I Semestar: I ECTS kredita: 2.5


Odgovorni nastavnik: Dr sci. Nedad Mulabegovi, redovni profesor

1. Ciljevi predmeta

Ciljevi nastave predmeta obuhvataju slijedee: - Upoznavanje sa osnovnim principima naunoistraivakog rada u medicini - Upoznavanje sa principima i razliitim aspektima provoenja eksperimentalno-laboratorijskih istraivanja - Upoznavanje sa klinikim i obzervacionim istraivanjima u

medicini - Osposobljavanje studenata za planiranje istraivanja, te

interpretiranje rezultata - Razvoj stava o neophodnosti etikog i detaljnog pristupa

planiranju i provoenju studija u biomedicini.

2. Svrha predmeta

Na ovom predmetu student treba da usvoji osnovna znanja o metodologiji provoenja istraivanja u medicini (predklinika i klinika), upozna se sa osnovnim odlikama dizajna istraivanja, te osnovama prikazivanja i tumaenja rezultata istraivanja. Studentu e se dati osnova potrebna za planiranje i dizajniranje istraivakog projekta u medicini.

3.Ishodi uenja Kroz nastavu predmeta Metodologija naunog istraivanja u

medicini 1 student e stei slijedea znanja: Modul 1. Nauka u medicini Historija razvoja naune medicinske misli, medicina i paramedicina,

temelji i posebnosti naunog naina miljenja, nauna hipoteza i njeno formiranje.

Modul 2. Eksperimentalno-laboratorijska medicina

Cilj modula je upoznati studente sa osnovnim karakteristikama in vivo i in vitro eksperimenta, ivotinjama koje se koriste u eksperimentima. Studenti e se okvirno upoznati i sa sigurnosnim aspektima rada u laboratoriju. Predstavljaju se etiki aspekti upotrebe ivotinja u eksperimentima, regulatorni propisi za provoenje istraivanja, kao i etiki principi provoenja klinikih istraivanja.

Modul 3. Istraivanja u medicini Vrste istraivanja u medicini, eksperimentalne studije i klinike

studije, formiranje uzorka za istraivanje, pravljenje protokola

40

istraivanja, prikupljanje podataka i njihova obrada, prikazivanje podataka. Medicina bazirana na dokazima.

Kroz nastavu predmeta Metodologija naunog istraivanja u

medicini 1 student e ovladati slijedeim vjetinama:

- Vjetine koje student treba da usvoji: 1. Adekvatno formuliranje naunih i medicinskih problema i svrhe

istraivanja 2. Planiranje prikupljenja podataka, te poznavanje naina

interpretacije i prezentiranja rezultata istraivanja 3. Kritiko prosuivanje dostupnih dokaza i efikasno koritenje

prikupljenih informacija u rjeavanju postavljenog problema 4. Poznavanje karakteristika dizajna studija u biomedicini

Stavovi koje student treba usvojiti: 1. Nunost interdisciplinarnog pristupa nauno istraivakom

radu 2. Etiki kriteriji se moraju potivati u biomedicinskom istraivanju 3. Pristup planiranju i provoenju istraivanja u medicini mora biti

studiozan i sveobuhvatan 4. Neophodnost kritikog razmiljanja, kako u naunom radu, tako

i u klinikoj praksi

4. Metode uenja Nastava se izvodi u obliku: - predavanja (15 sati) za sve studente - interaktivna nastava - seminari (15 sati) za grupe do 30

studenata U toku seminara e se koristiti razliite metode rada: rad u malim

grupama, diskusija, studija sluaja, prezentacije studenata.

5.Metode procjene znanja

Prilikom ocjenjivanja uzima se u obzir:

Kontinuirana provjera znanja

Esej 1

Uspjeno uraen esej ocjenjuje se sa 5-10 bodova.

Parcijalni ispit 1 test Test obuhvata gradivo modula 1 i 2. ini ga 5 MCQ pitanja i 5 pitanja

sa upisivanjem odgovora. Princip ocjenjivanja testa podrazumijeva da svaki taan odgovor nosi 1 bod, a taan i potpun odgovor na pitanje sa upisivanjem odgovora nosi do 6 bodova.

41

Parcijalni ispit 2 test

Test obuhvata gradivo modula 3. ini ga 15 MCQ pitanja i 5 pitanja sa upisivanjem odgovora. Princip ocjenjivanja testa podrazumijeva da svaki taan odgovor nosi 1 bod, a taan i potpun odgovor na pitanje sa upisivanjem odgovora nosi do 6 bodova.

Zavrna provjera znanja test

Studenti koji nisu poloili gradivo u okviru jednog od parcijalnih ispita mogu to uiniti na zavrnom ispitu.

Formiranje kumulativne ocjene:

Ocjena 10 (A) ukupno od 95-100 bodova

Ocjena 9 (B) - ukupno od 85-94 bodova

Ocjena 8 (C) - ukupno od 75-84 bodova

Ocjena 7 (D) ukupno od 65-74 bodova

Ocjena 6 (E) ukupno od 55-64 bodova

Ocjena 5 (F) manje od 55 bodova (ne zadovoljava minimalne kriterije)

6. Literatura

Obavezna: 1. Marui M. i sur. Uvod u znanstveni rad u medicini. 3. izdanje,

Medicinska naklada Zagreb. 2004

Proirena: 1. Hukovi S., Konjhodi F., Mulabegovi N. Metodologija klinikih

istraivanja, Je, Sarajevo, 1997.

Dopunska: 1.Thomas L. Najmlaa znanost: biljeke promatraa medicine.

Zagreb: Medicinska naklada, 1995.

7. Napomena Termin konsultacija za studente je svaki dan od 12 14 sati, uz prethodnu najavu kod sekretarice Katedre ili na e-mail:

[email protected]

42

PLAN PREDMETA: METODOLOGIJA NAUNOG ISTRAIVANJA U MEDICINI 1 Sedmica Oblik nastave i gradiva Bro

j asova

Sedmica 1. Predavanje: Historija razvoja naune medicinske misli, medicina i paramedicina. Temelji naune misli i posebnosti naunog naina miljenja. Nauna hipoteza i njeno formiranje.

2

Sedmica 2. Predavanje: Osnovi eksperimentalne medicine, in vivo i in vitro eksperiment, sigurnosni aspekti rada u laboratoriju. Upute za pisanje eseja o in vitro tehnikama.

2

Sedmica 3. Seminar: Osnovi eksperimentalne medicine - in vitro tehnike. Izlaganje i ocjena eseja.

2

Sedmica 4. Seminar: Osnovi eksperimentalne medicine - animalni eksperiment. Praenje varijacije tjelesne teine laboratorijskih ivotinja, konzumacije vode i hrane, te klinikih znakova. Potovanje etiri osnovna statistika principa u eksperimentalnom dizajnu: replikacija, randomizacija, odgovarajua kontrola i izbalansiranost eksperimenta.

2

Sedmica 5. Predavanje: Etiki principi u biomedicinskim istraivanjima. Dobra laboratorijska praksa.

2

Sedmica 6. Seminar: Prosuivanje etikog aspekta klinike studije - provoenje klinikih istraivanja i principi dobre klinike prakse. Regulatorni zahtjevi u istraivanjima u medicini.

2

Sedmica 7. Predavanje: Randomizirana klinika i komparativna istraivanja.

2

Sedmica 8. Parcijalni ispit 1 2 Sedmica 9. Predavanje: Vrste istraivanja u medicini. 2

Sedmica 10. Seminar: Definiranje dizajna biomedicinske studije. 2 Sedmica 11. Predavanje: Formiranje uzorka za istraivanje i pravljenje

protokola istraivanja. 2

Sedmica 12. Seminar: Prikupljanje, obrada i prikazivanje podataka (varijable, relevantni zbunjujui faktori)

2

Sedmica 13. Predavanje: Medicina bazirana na dokazima. 2

Sedmica 14. Seminar: Kritika prosudba injenica predoenih u naunoistraivakom radu. Ralanjivanje strukture i tumaenje sadraja naunog rada.

2

Sedmica 15. Parcijalni ispit 2 2



Sedmica 20. Popravni ispitni rok Zadnja sedmica

augusta-prve dvije sedmice septembra

Dopunski augustovsko-septembarski ispitni rok

43

IZBORNI PREDMETI PRVOG SEMESTRA

Code BAM 018 Naslov predmeta: HISTORIJA MEDICINE

Nivo: dodi

curriculum i godina 2013 4

Documents